„Zovem se pjesnik : Aco Mrnjevica“ Ideja za projekat „Zovem se pjesnik“je pokušaj da se od malog broja ličnih dokumenata i 78 pjesama poginulog anonimnog pjesnika, pomoću njegovih prijatelja i njihovog sjećanja napravi rekonstrukcija pjesnikovog života. Ovaj projekat je nada za sve preživjele u prošlom ratu da mogu svojim sjećanjima i aktivnim učestvovanjem u formiranju ovakvih tematskih zbirki pomoći u rekonstrukciji i svog života i života najbližih ali i života zajednice kao cjeline.

1. Rekonstrukcija jednog
života
Stvaranje i kreiranje podataka
u digitalne zbirke
Vaska Sotirov-Đukić
Služba za zavičajnu zbirku i bibliografiju
dukic@bih.net.ba

2. Evolucija biblioteka
 Kulturološke, ekonomske i tehnološke
promjene dovele su da umjesto
knjiga/dokumenata/predmeta u centar
pažnje dođe informacija
 Kulturne institucije nisu skladišta
prikupljene i obrađene građe već postaju
skladišta informacija tj. znanja

3. Informacija i znanje
“Informacija je niz podataka stavljenih u
smisleni obrazac, dok je znanje sposobnost
da se koristi informacija.” Rogers Amidon
 Podaci su elementi analize
 Informacija je podatak sa kontekstom
 Znanje je informacija sa smislom
 Mudrost je znanje plus pronicljivost

4. Novo težište biblioteka
 Šta biblioteke danas treba da proučavaju u
nadi da će rezultat tih istraživanja unaprijediti
njihov rad i pomoći korisnicima?
 Fokus bibliotečke djelatnosti pomjeren je na
upravljanje, razmjenu i širenje mreže znanja
 Na potrebe krajnjeg korisnika
 Podsticanje komunikacije među ljudima kao
jedan od vidova povećanja znanja

5. Uloga biblioteka
 Potreba za iznalaženjem novih mogućnosti
organizacije i upravljanja informacijama u eri
ekspanzije ljudskog znanja. :
- bibliotečka metodologija i statistika,
- iskustvo u organizaciji alatki za pretraživanje
informacija (katalozi, klasifikacioni sistemi ...)
- iskustvo bibliotekara u radu sa korisnikom
- razumijevanje načina na koji ljudi komuniciraju
- poznavanje obrazaca koje najčešće ljudi koriste da
bi izrazili svoje potrebe za znanjem

6. Pasivni pristup znanju
 Bibliotekari se fokusiraju na slabo
plaćene projekte
 Na tekuće beskonačne poslove koji su
nevidljivi i daleko od krajnjeg korisnika
 Niti lokalna uprava niti sponzori nemaju
uvida u mogućnosti i sposobnosti
biblioteka da utiču na organizaciju i
prezentaciju znanja krajnjem korisniku

7. Aktivni pristup znanju
 Ako je informacija novac, tada kulturne
institucije moraju otkriti potrebe svoje zajednice
i korisnika
 Prema njihovim potrebama oformiti i
prezentirati razne tematske zbirke ili
informacije od posebnog značaja za zajednicu
 Tek tada dolaze u centar pažnje zajednice,
lokalne uprave, poslovnih partnera i
potencijalnih sponzora koji bi dali finansijsku
podršku takvim projektima

8. Aktivni pristup znanju
 Otuda je nužnost ovih institucija da se:
- okrenu ka korisnicima i svom okruženju,
- da istražuju njihove potrebe za znanjem
- da istražuju nove načine organizacije i
prezentacije znanja
 Kroz svoje zbirke i fondove neovisno kreirati i
pokretati nove ideje i inicijative u cilju
unapređenja zajednice, preduzeća, nacije ...

9. Tematske zbirki
 Kako iz postojećih informacija proizvesti znanje
koje će aktivno uticati na poboljšanje i
kreativnost lokalne zajednice?
 Bitan preduvjet je da se stvori okruženje u
kojem će korisna informacija biti otvorena i
podijeljena sa drugima
 Tematske zbirke koje odgovaraju aktuelnim
potrebama zajednice

10. Zavičajna zbirka
 Nove definicije i smjernice u radu
biblioteka, posebno zavičajnih zbirki
podrazumijevaju da bibliotekar više nije
samo čuvar bibliotečke građe već je
čuvar „etničke, kulturne, jezičke i vjerske
različitosti, kulturnog identitea i
društvene integracije“ svoje lokalne
zajednice.
PULMAN smjernice

11. Kreiranje zbirki
 Okupljanje i povezivanju lokalnog stanovništva,
udruženja i društvenih grupacija
 Formiranju kolektivnog pamćenja zajednice
 Digitalizacija sadržaja kolektivnog pamćenja
 Organizacija prikupljene građe u zbirke pod
nazivom „sjećanje zajednice“
 Kreiranje i umrežavanje multimedijalnih
podataka sa ciljem da podstakne daljnji niz
asocijacija i informacija

12. Web site
 Hipertekst sadrži beskrajne mogućnosti u izgradnji bogate
i kompleksne strukture umreženih multimedijalni
podataka (slika, zvuk, linkovani tekst)
 pomoću dobro osmišljene navigacije omogućava
beskrajan broj mogućih puteva individualnog
pretraživanja
 mreža podataka uvezana u bogatu asocijativnu strukturu
 dostupnost podataka svima
 podsticaj za novu komunikaciju među ljudima
 stvaranje novih asocijacija i informacija koje se mogu
dodavati postojećoj strukturi

13. Rekonstrukcija jednog života
 Šta kad bibliotekar nema informacija
niti dokumenata nego samo
nezabilježeno sjećanje ljudi o svojoj
lokalnoj zajednici kao potencijalnog
izvora informacija?

14. „Zovem se pjesnik :
Aco Mrnjevica“
Oktobar - Novembar 2004
 Ideja za projekat „Zovem se
pjesnik“je pokušaj da se od
malog broja ličnih
dokumenata i 78 pjesama
poginulog anonimnog
pjesnika, pomoću njegovih
prijatelja i njihovog sjećanja
napravi rekonstrukcija
pjesnikovog života.

15. Aleksandar Mrnjevica 1965-1993
 Popularno Aco, bio je student Filozofskog fakulteta u
Sarajevu, Odsjeka za svjetsku književnost i
bibliotekarstvo.
 Bio je poznat kao pjesnik koji nijednu svoju pjesmu
nije htio da objavi prije prve knjige poezije kako bi
ostale „djevičanske“.
 Poginuo je 27. januara 1993. godine od gelera
granate, dok je sjedio za svojim radnim stolom i
pisao pjesme.
 Osim 78 pjesama i jedne priče o njemu nije postojao
ni jedan bibliografski podatak ili zabilježena
referenca

16. Sadržaj zbirke
 zbirka neobjavljenih
rukopisa 78
pjesama
 jedna priča
 nekoliko ličnih
dokumenata i
porodične
fotografije
 digitalni snimak
književne večeri sa
sjećanjima prijatelja
 digitalizovani video
zapis amaterske
pozorišne predstave
„Autobus“, u kojoj
je Aco glumio 1991.
 dokumentarni film

17. Okupljanje prijatelja
 Umjesto bibliografije, pozvani su prijatelji da se okupe i da
se digitalnom kamerom zabilježe njihova sjećanja
 Iz tog razloga organizovano je književno veče na dan
Acinog rođendana na koji su pozvani svi prijatelji i
poznanici kao i profesori koji su poznavali Acu
 Digitalnom kamerom je snimljeno cijelo veče i pohranjeno
na CD.
 Na ovaj način je dobijen bogat i raznovrstan sadržaj koji
je pretočen u kratke digitalne audiovideo zapise koji su
povezani u niz slika i sjećanja na web stranici.

18. Prijatelji kao volonteri
 čitali su Acine
pjesme
 kritički ih
analizirali
 govorili
anegdote i
svoja sjećanja

19. Književno veče posvećeno Aci
 došli su iz Šuice (selo u
Hercegovini, Banjaluke,
Amsterdama, Sarajeva)
 oni koji nisu mogli doći,
poslali su svoja sjećanja
 cijelo veče je snimljeno
digitalnom kamerom i
stavljeno na CD

20. Dokumentarni film
 Ideja za film je došla spontano, zahvaljujući
Acinom dobrom prijatelju i novinaru. On je
osmislio scenario i digitalnom kamerom snimio
mjesto Acine pogibije
 Film traje 10 minuta i sa puno ljubavi i tuge
govori o snovima mladog pjesnika, snimljene
se knjige koje je on čitao i ploče koje je slušao,
kao i pozorišne predstave koje je gledao i
glumce koji su mu bili idoli

21. Film o Aci
Snimljeni su Acini
roditelji, njegova
soba i radni stol, za
kojim je sjedio i pisao
pjesme (pisaća
mašina je još uvijek
na tom stolu) kad je
poginuo.

22. Video zapis predstave
 Jedan od prijatelja je pronašao na staroj video
kaseti snimljenu amatersku predstavu
„Autobus“, u kojoj je Aco glumio 1991. godine i
koja je bila nagrađena.
 Analogni snimak smo digitalizovali i napravili
isječke u kojima je Aco u prvom planu te su
tako prijatelji mogli da ga vide u njegovoj ulozi i
obnove svoja sjećanja.

23. Video inserti iz amaterske predstave
 Digitalizovan
video snimak
 Odvojeni su kraći i
duži inserti
predstave u
kojima je Aco u
prvom planu

24. Zbirka poezije
 Pjesme su poredane abecednim redom prema
naslovima, a jedna od prijateljica je snimljena
malom digitalnom kamerom dok ih recituje. Ovi
video zapisi su dodati uz tekstove pjesama.
 Na ovaj način su prijatelji učestvovali u
kreiranju zbirke sa puno ljubavi i vlastitih
inicijativa
 Oni koji nisu mogli biti prisutni fizički, poslali su
svoja sjećanja i fotografije koje su odvojene u
jednu zasebnu cjelinu „Sjećanje drugih“.

25. Hronologija života
 Prikupljena lična
dokumenta i
porodične
fotografije
digitalizovane su
i hronološki
poredane u vidu
strip priče

26. Kreiranje zbirki kao umjetnost
 Umjetnost kreiranja digitalnih zbirki kao novi način
organizovanja znanja – zabilježenog i
nezabilježenog
 Bibliotekar je inicijator i posrednik između postojećih
sjećanja pojedinaca
 Ključna ličnost u okupljanju ljudi i formiranju
zajedničkog sjećanja
 Aktivna uloga prijatelja: svijest o važnosti njihovog
sjećanja učinila je da se prikupi bogata građa koja je
pored tekstova uključivala sliku, zvuk, video snimke.

27. Kreativnost bibliotekara
 Povezivanje prikupljenih podataka-sjećanja u
asocijativnu i kompleksnu strukturu koja će na
najbolji način reprodukovati pamćenje prijatelja
 Odabir grafičkog dizajna, jednostavnost
navigacije i bogatstvo opcija za pojedinačno
pretraživanje
 Podsticaj komunikacije među ljudima a time i
stvaranja novih informacija i asocijacija
 Nadogradnja postojeće strukture novim
informacijama i tako u beskraj ...

28. Smisao projekta za zajednicu
Ovaj projekat je nada za sve preživjele u
prošlom ratu da mogu svojim sjećanjima
i aktivnim učestvovanjem u formiranju
ovakvih tematskih zbirki pomoći u
rekonstrukciji i svog života i života
najbližih ali i života zajednice kao cjeline.

29. KRAJ
Probuditi nadu u čovjeku da njegovo iskustvo i
znanje ostaje budućim pokoljenjima u nasljeđe kako
bi mogli izgraditi neki bolji svijet, svijet bez ratova i
besmislenog ubijanja ...
“Svrha umjetnosti bi trebala biti pozitivan uticaj na čovjeka usmjeren
na stvaranje i razvoj njegove svijesti, ali i lijepih osjećanja i podsticaj
za njihovo održavanje. Umjetnost čak i kada djeluje tamna i teška, pa
čak i "bolesna", uvijek bi trebala da ostavi odškrinuta vrata kroz koja se
može provući tračak nade, ma kako da je uzan.” Anonimni autor
Zar to nije svrha umjetnosti?