Prezentacija o povijesti razvoja i specifičnostima računala svemirskih letjelica, rađena za predavanje u Tehničkom muzeju u Zagrebu, povodom Dana Svemira 2014.
Nova podjela luka na javne luke i privatne luke na hrvatskim unutarnjim vodam...Goran Vojkovic, Ph.D.
Dugo godina „samorazumljiva“ podjela morskih luka na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene više ne ispunjava svoju svrhu, posebno u svjetlu ispunjavanja četiri temeljne tržišne sloboda Europske unije, slobode kretanja roba, slobode kretanja osoba, slobode pružanja usluga i slobode kretanja kapitala. Stoga se predlaže nova podjela, koja se već koristi kod luka unutarnjih voda.
Prijedlog novog modela upravljanja hrvatskim lukama unutarnjih voda, sukladno novom hrvatskom i EU koncesijskom okviru. Prezentacija rađena temeljem teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda u prvom saborskom čitanju.
Prezentacija o povijesti razvoja i specifičnostima računala svemirskih letjelica, rađena za predavanje u Tehničkom muzeju u Zagrebu, povodom Dana Svemira 2014.
Nova podjela luka na javne luke i privatne luke na hrvatskim unutarnjim vodam...Goran Vojkovic, Ph.D.
Dugo godina „samorazumljiva“ podjela morskih luka na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene više ne ispunjava svoju svrhu, posebno u svjetlu ispunjavanja četiri temeljne tržišne sloboda Europske unije, slobode kretanja roba, slobode kretanja osoba, slobode pružanja usluga i slobode kretanja kapitala. Stoga se predlaže nova podjela, koja se već koristi kod luka unutarnjih voda.
Prijedlog novog modela upravljanja hrvatskim lukama unutarnjih voda, sukladno novom hrvatskom i EU koncesijskom okviru. Prezentacija rađena temeljem teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda u prvom saborskom čitanju.
E - građani projekt pokrenut s ciljem približavanja javne uprave građanima. Obuhvaća središnji državni portal (sustava gov.hr) koji će unaprijediti i poboljšati način pružanja informacija javnosti te objediniti informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave. U prvoj fazi integrirat će se informacije s portala vlada.hr i mojauprava.hr, a nakon toga i stranice svih ostalih tijela državne uprave. Zatim, Nacionalni identifikacijski i autentikacijski sustav (NIAS) koji je provjeren tijekom 2012. godine, a omogućit će siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave. U sklopu Sustava osobnog korisničkog pristupa omogućit će se osobni pristup svakog građanina putem internetskog sustava osobnim informacijama i porukama iz javne uprave.
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
Projekt E-građani: Smjernice za izradu središnjeg državnog portala - GOV.HRTomislav Korman
The development of the emerging government’s central internet platform - gov.hr.
"Internetske stranice ministarstava, nekih Vladinih ureda i državnih ureda pojedinačno plaćaju održavanje i uslugu dostupnosti svojih internetskih stranica. Umjesto plaćanja različitih rješenja, po različitim cijenama, bit će potrebno plaćati održavanje samo jednog, objedinjenog i prilagodljivog sustava", objašnjava Tomislav Korman iz Odjela online komunikacije Vlade. Kako kaže, tri mjeseca od početka izrade, Gov.hr će obuhvatiti informacije sa dosadašnjih stranica Vlade i Ureda Vlade te stranice mojauprava.hr, dok će se nakon godine dana u fazama integrirati stranice ministarstava, državnih ureda i upravnih organizacija. A takvih je stranica u Hrvatskoj popriličan broj. Središnja državna tijela u Hrvatskoj, naime, sada posjeduju čak oko 500 internetskih domena, a cijena njihovog održavanja kreće se od nekoliko desetaka tisuća do stotinjak tisuća kuna.
"Nakon prve godine rješenje bi moglo zamijeniti više od 50 internetskih stranica", tvrdi Korman dodajući kako će se stranice gasiti postepeno kako se sadržaj bude prenosio na novu stranicu. U prvoj godini Gov.hr će objediniti informacije o radu Vlade, ministarstava, državnih ureda i ureda Vlade te veće upravne organizacije u sastavu ministarstava (policija, carina, porezna uprava) kao i informacije koje sada postoje na portalu mojauprava.hr.
"Konačni cilj je digitalna javna uprava koja putem interneta pruža usluge građanima. Ova se vlada Programom usvojenim u Hrvatskom saboru obavezala učiniti javnu upravu efikasnim servisom građanima i gospodarstvu", ističe Korman. Za prosječnog korisnika interneta to bi značilo da će dobiti središnje internetsko mjesto za sistematizirani pristup svim informacijama iz javne uprave, odnosno vlasti u cijelosti.
"Građani će mnogo jednostavnije moći pronaći podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu tako što će slijediti logiku ključnih riječi, podjele informacija po tipu i temama ili rezultate tražilice, a ne 'prekopavati' dokumente zakopane u strukturi internetske stranice pogrešnog tijela državne uprave. Građanin ne mora poznavati strukturu vlasti, odnosno sve nadležnosti pojedinih tijela državne uprave da bi pronašao traženu informaciju", pojašnjava Korman dodajući kako je cilj dobiti servis koji je usmjeren na stvarne potrebe građana. Na ovaj projekt Ministarstvo uprave planira dograditi i takozvani "Korisnički pretinac" koji bi građanima osigurao lakši pristup, odnosno, korištenje osobnih informacija i pojedinačnih javnih usluga.
(http://www.poslovni.hr/tehnologija/novi-vladin-portal-govhr-drzavi-bi-trebao-ustedjeti-2-mil-kuna-233912)
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
Novom Uredbom o uredskom poslovanju (NN 75/2021) od 2. 7. 2021. godine došlo je do korjenitih reformi u strukturi i načinu vođenja spisovodstvenih sustava svih javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj. Umjesto u klasičnom obliku, uredsko poslovanje je u potpunosti automatizirano i objedinjeno kroz informacijski sustav uredskog poslovanja s početkom primjene od 1. 1. 2023. godine.
Koji je pravni status svemira i svemirskih tijela? Da li se može kupiti parcela zemlje na Mjesecu i možemo li slobodno rudariti asteroide? Smije li neka država svemirsko tijelo proglasiti svojim i što ako netko učini kazneno djelo u svemiru? Kamo nas vodi budućnost - koja pravila će regulirati rad budućih naseobina na Marsu?
Zaštita potrošača u e-trgovini sukladno pravnom okviru Europske unijeGoran Vojkovic, Ph.D.
Direktiva 2011/83/EU Europskoga Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača te njena primjena u nacionalnom zakonodavstvu, posebno uzevši u obzir elektroničku (internetsku) trgovinu.
Republic of Croatia fully adopted Directive Proposal from 2011. in new Concession Act (Narodne novine – Official Gazette 143/2012). What is new in EU regulation?
E - građani projekt pokrenut s ciljem približavanja javne uprave građanima. Obuhvaća središnji državni portal (sustava gov.hr) koji će unaprijediti i poboljšati način pružanja informacija javnosti te objediniti informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave. U prvoj fazi integrirat će se informacije s portala vlada.hr i mojauprava.hr, a nakon toga i stranice svih ostalih tijela državne uprave. Zatim, Nacionalni identifikacijski i autentikacijski sustav (NIAS) koji je provjeren tijekom 2012. godine, a omogućit će siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave. U sklopu Sustava osobnog korisničkog pristupa omogućit će se osobni pristup svakog građanina putem internetskog sustava osobnim informacijama i porukama iz javne uprave.
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
Projekt E-građani: Smjernice za izradu središnjeg državnog portala - GOV.HRTomislav Korman
The development of the emerging government’s central internet platform - gov.hr.
"Internetske stranice ministarstava, nekih Vladinih ureda i državnih ureda pojedinačno plaćaju održavanje i uslugu dostupnosti svojih internetskih stranica. Umjesto plaćanja različitih rješenja, po različitim cijenama, bit će potrebno plaćati održavanje samo jednog, objedinjenog i prilagodljivog sustava", objašnjava Tomislav Korman iz Odjela online komunikacije Vlade. Kako kaže, tri mjeseca od početka izrade, Gov.hr će obuhvatiti informacije sa dosadašnjih stranica Vlade i Ureda Vlade te stranice mojauprava.hr, dok će se nakon godine dana u fazama integrirati stranice ministarstava, državnih ureda i upravnih organizacija. A takvih je stranica u Hrvatskoj popriličan broj. Središnja državna tijela u Hrvatskoj, naime, sada posjeduju čak oko 500 internetskih domena, a cijena njihovog održavanja kreće se od nekoliko desetaka tisuća do stotinjak tisuća kuna.
"Nakon prve godine rješenje bi moglo zamijeniti više od 50 internetskih stranica", tvrdi Korman dodajući kako će se stranice gasiti postepeno kako se sadržaj bude prenosio na novu stranicu. U prvoj godini Gov.hr će objediniti informacije o radu Vlade, ministarstava, državnih ureda i ureda Vlade te veće upravne organizacije u sastavu ministarstava (policija, carina, porezna uprava) kao i informacije koje sada postoje na portalu mojauprava.hr.
"Konačni cilj je digitalna javna uprava koja putem interneta pruža usluge građanima. Ova se vlada Programom usvojenim u Hrvatskom saboru obavezala učiniti javnu upravu efikasnim servisom građanima i gospodarstvu", ističe Korman. Za prosječnog korisnika interneta to bi značilo da će dobiti središnje internetsko mjesto za sistematizirani pristup svim informacijama iz javne uprave, odnosno vlasti u cijelosti.
"Građani će mnogo jednostavnije moći pronaći podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu tako što će slijediti logiku ključnih riječi, podjele informacija po tipu i temama ili rezultate tražilice, a ne 'prekopavati' dokumente zakopane u strukturi internetske stranice pogrešnog tijela državne uprave. Građanin ne mora poznavati strukturu vlasti, odnosno sve nadležnosti pojedinih tijela državne uprave da bi pronašao traženu informaciju", pojašnjava Korman dodajući kako je cilj dobiti servis koji je usmjeren na stvarne potrebe građana. Na ovaj projekt Ministarstvo uprave planira dograditi i takozvani "Korisnički pretinac" koji bi građanima osigurao lakši pristup, odnosno, korištenje osobnih informacija i pojedinačnih javnih usluga.
(http://www.poslovni.hr/tehnologija/novi-vladin-portal-govhr-drzavi-bi-trebao-ustedjeti-2-mil-kuna-233912)
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
Novom Uredbom o uredskom poslovanju (NN 75/2021) od 2. 7. 2021. godine došlo je do korjenitih reformi u strukturi i načinu vođenja spisovodstvenih sustava svih javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj. Umjesto u klasičnom obliku, uredsko poslovanje je u potpunosti automatizirano i objedinjeno kroz informacijski sustav uredskog poslovanja s početkom primjene od 1. 1. 2023. godine.
Koji je pravni status svemira i svemirskih tijela? Da li se može kupiti parcela zemlje na Mjesecu i možemo li slobodno rudariti asteroide? Smije li neka država svemirsko tijelo proglasiti svojim i što ako netko učini kazneno djelo u svemiru? Kamo nas vodi budućnost - koja pravila će regulirati rad budućih naseobina na Marsu?
Zaštita potrošača u e-trgovini sukladno pravnom okviru Europske unijeGoran Vojkovic, Ph.D.
Direktiva 2011/83/EU Europskoga Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača te njena primjena u nacionalnom zakonodavstvu, posebno uzevši u obzir elektroničku (internetsku) trgovinu.
Republic of Croatia fully adopted Directive Proposal from 2011. in new Concession Act (Narodne novine – Official Gazette 143/2012). What is new in EU regulation?
Zakon o državnoj informacijskog infrastrukturi (prijedlog)
1. Zakon o državnoj
informacijskoj infrastrukturi
(prijedlog, upućen u Sabor)
doc. dr. sc. Goran Vojković
CRUP d.o.o. Zagreb, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
“Doprinos interne revizije korporativnom upravljanju”, Zadar 10.–12. travnja 2014.
2. 2
SADRŽAJ:
• Razlozi donošenja novog propisa
• Nova terminologija
• Temeljni/javni registri
• Metaregistar
• Da li trebamo ovakav propis?
3. Razlozi donošenja (I)
• „U ovom trenutku ne postoji pravno regulirano
područje koje bi reguliralo pristup izgradnji cjelovite
informacijske infrastrukture države. Kao što se
razvijaju pojedine institucije u realnom svijetu, na
način da djeluju samostalno, kao otoci, na isti se
način razvijaju informacijski sustavi.
• Danas povezivanje u cjeloviti sustav, koji može
pružati cjelovite usluge građanima i poslovnim
subjektima, obavljaju upravo ti isti građani i poslovni
subjekti. Oni su ti koji informacije ili dokumente
prenose od institucije do institucije, bez obzira na
stupanj informatizacije istih.„
3
4. Razlozi donošenja (II)
• Od građana i poslovnih subjekata očekuje da u
realnom svijetu znaju:
1. djelokrug pojedinih institucija
2. adresu pojedinih institucija
3. radno vrijeme pojedinih institucija
4. dokumentaciju koju moraju donijeti i da za svaki
dokument kojeg moraju donijeti, odvoje vrijeme.
4
Sve ovo se obavlja iako je Zakonom o sustavu državne uprave,
a i Zakonom o općem upravnom postupku propisano da
službenici po službenoj dužnosti moraju pribaviti podatke o kojim
državna tijela vode službene evidencije.
5. Predmet Zakona
• Ovim se Zakonom utvrđuju prava, obveze i
odgovornosti nadležnih tijela javnog sektora vezano
uz uspostavu, razvoj i upravljanje sustavom državne
informacijske infrastrukture, uspostavljanje i
upravljanje sustavom javnih registara i uvjeti koje
državna informacijska infrastruktura mora osigurati u
odnosu na javne registre, kao i korištenje zajedničke
osnovice za sigurnu razmjenu podataka unutar
sustava državne informacijske infrastrukture,
zajedničkog sustava identifikacije i autentifikacije,
jedinstvene točke interakcije s građanima i drugim
korisnicima.
5
6. Temeljni pojmovi (I)
• Autentični podatak je podatak koji je izvoran i
vjerodostojan, te je kao takav određen zakonom ili
proizlazi iz svrhe uspostave javnog registra
određene zakonom.
• Državna informacijska infrastruktura (DII) je sustav
kojeg čine zajednička državna osnovica za sigurnu
razmjenu podataka i alati za interoperabilnost kao
što su Metaregistar, tehnički standardi, klasifikacije,
javni registri, sustav e-Građani, te mreže državne
informacijske infrastrukture HITRONet i CARNet.
• Elektroničke usluge su javne usluge koje tijela
javnog sektora pružaju građanima i drugim
korisnicima putem interneta.
6
7. Temeljni pojmovi (II)
• Elektronički identitet predstavlja jedinstveni skup
identifikacijskih podataka o određenom subjektu (osobi, tijelu
javnog sektora, računalnom sustavu) koji se vode u
elektroničkom obliku i na osnovu kojih je moguće nedvojbeno
utvrditi identitet subjekta kojem ti podaci pripadaju.
• Interoperabilnost predstavlja sposobnost različitih sustava da
djeluju jedinstveno.
• Javne službe jesu: javne ustanove i druge pravne osobe
kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom
proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski
zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće
osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje.
7
8. Temeljni pojmovi (III)
• Javni registar je službena evidencija koja se vodi u
elektroničkom obliku, a sastoji se od strukturiranih, uređenih,
međusobno povezanih i usklađenih podataka o subjektu upisa
u registar i podataka koji su u svezi sa subjektom upisa u
registar iz djelokruga tijela javnog sektora, a ustrojen je i vodi
se na temelju zakona ili međunarodnog sporazuma i služi za
prikupljanje i pohranu podataka u okviru obavljanja propisanih
poslova tijela javnog sektora.
• Temeljni registar je javni registar u kojem se prikuplja i vodi
barem jedan autentični podatak, a koji je kao temeljni
određen odlukom Vlade Republike Hrvatske.
• Metaregistar je javni registar u kojemu se navode opisi-atributi
registara koje vode tijela javnog sektora te način i uvjeti
korištenja podataka.
8
9. Temeljni pojmovi (IV)
• Središnji državni portal je mjesto pristupa
informacijama na internetu na kojem se objedinjuju
na jednom mjestu i u lako dostupnim formatima
informacije o javnim uslugama, kao i druge
informacije i dokumenti u svezi s obavljanjem
poslova tijela javnog sektora.
• Sustav e-Građani je dio državnog informacijskog
sustava, a čine ga središnji državni portal,
nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav i
sustav osobnog korisničkog pretinca.
• Voditelj javnog registra je tijelo javnog sektora koje
ima propisanu obvezu ustrojavanja i vođenja javnog
registra.
9
10. Vlasništvo nad javnim registrima
• Javni registri su imovina Republike Hrvatske.
• Gore navedeno je svakako istina, no onda kako
odrediti i voditi vrijednost svakog pojedinog
registra?
10
11. Sustav e-Građani
• Sustav e-Građani je dio državne informacijske infrastrukture kojeg
čine sustav središnjeg državnog portala, nacionalni sustav za
identifikaciju i autentifikaciju i sustav osobnog korisničkog pretinca.
• Tijela javnog sektora obvezna su koristiti sustav središnjeg
državnog portala za prikaz informacija o javnim uslugama te
informacija i dokumenata vezanih uz provođenje politika iz svog
djelokruga.
• Tijela javnog sektora obvezna su za identificirani i autentificirani
pristup elektroničkim javnim uslugama iz svog djelokruga koristiti
nacionalni sustav za identifikaciju i autentifikaciju te elektroničke
vjerodajnice koje prihvaća navedeni sustav, osim ako je drugačije
utvrđeno međunarodnim sporazumom.
• Tijela javnog sektora obvezna su informacije u elektroničkom obliku
dostaviti građanima i drugim korisnicima putem sustava osobnog
korisničkog pretinca.
11
12. Temeljni registri
• Svrha temeljnih registara je, pored registracije podataka
propisanih posebnim zakonima, putem državne
informacijske infrastrukture osigurati dostupnost
prikupljenih autentičnih podataka svim tijelima javnog
sektora, koji su im potrebni za obavljanje poslova iz svog
djelokruga.
• Autentičnost podataka proizlazi iz svrhe prikupljanja
podataka.
• Autentični podaci se prikupljaju samo jednom i
zapisuju se u temeljni registar.
• Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o određivanju
registra temeljnim registrom na prijedlog središnjeg tijela
državne uprave nadležnog za poslove e-Hrvatske.
12
13. Korištenje podataka iz temeljnih registara
• Tijela javnog sektora preuzimaju autentične podatke iz
temeljnih registara u pravilu bez dodatnih provjera.
Preuzimaju se autentični podaci utvrđeni aktom o
ustrojavanju javnog registra i/ili podaci potrebni u okviru
obavljanja zakonom propisanih poslova.
• Tijela javnog sektora u provedbi pojedinačnih postupaka
dužna su pribaviti odnosno preuzeti podatke iz javnih
registara po službenoj dužnosti, bez traženja istih
podataka od stranaka, građana ili poslovnih subjekata u
postupku.
• Tijela javnog sektora koja vode temeljne registre
obvezna su bez traženja dodatnih dozvola dostaviti
autentične podatke koje tijelo javnog sektora koristi.
13
14. Javni registri
• Službene evidencije tijela javnog sektora ustrojavaju se
isključivo u obliku javnog registra.
• Javni registri se ustrojavaju na temelju zakona ili
međunarodnog sporazuma, kojima se točno utvrđuju podaci
koji će se evidentirati te koji podaci su autentični i tko je
voditelj javnog registra.
• Tijela javnog sektora koja vode temeljne registre obvezna su
bez odgode te bez traženja dodatnih dozvola dostaviti
autentične podatke u javni registar drugog tijela javnog
sektora, koji se odnose na podatke koje drugo tijelo
evidentira.
• Nije dozvoljeno ustrojavanje javnih registara za prikupljanje
podataka koji se već prikupljaju kao autentični podaci u
temeljnim registrima, već se u tom slučaju podaci obvezno
preuzimaju iz temeljnih registara.
14
15. Korištenje podataka iz javnih registara
• Tijela javnog sektora koja vode javne registre
dostavit će bez traženja dodatnih dozvola
podatke drugom tijelu javnog sektora koje te
podatke koristi u okviru obavljanja propisanih
poslova.
15
16. Udomljavanje javnih registara
• Javni registri se udomljavaju u podatkovnim
centrima koji zadovoljavaju uvjete propisane
posebnom uredbom.
• Podatkovni centar je pravna osoba koja
raspolaže računalno-komunikacijskom i ostalom
infrastrukturom te ljudskim resursima i kojoj se
mogu povjeriti na pohranu podaci iz javnih
registara odnosno koji služi za udomljavanje
javnih registara.
16
17. Odgovornost voditelja javnog registra
• Voditelj javnog registra organizira ustrojavanje,
održavanje i obradu podataka javnog registra.
Voditelj javnog registra odgovoran je za zakonitost
ustrojavanja, obrade i korištenja podataka javnog
registra, te za točnost prikupljenih podataka u
javnom registru.
• Prije ustrojavanja javnog registra, voditelj javnog
registra dužan je ishoditi odobrenje od središnjeg
tijela državne uprave nadležnog za poslove e-
Hrvatske o sukladnosti s uredbom, te popuniti
podatke o javnom registru u Metaregistru.
17
18. Dostupnost podataka
• Podaci prikupljeni u javnim registrima dostupni
su javnosti sukladno propisima temeljem kojih
su ustrojeni i temeljem kojih se vode, propisima
o zaštiti osobnih podataka, tajnosti podataka te
propisima o pravu na pristup informacijama.
18
19. Metaregistar
• Za potrebe postizanja interoperabilnosti javnih registara
ustrojava se Metaregistar.
• Metaregistar je javni registar koji čini dio državne
informacijske infrastrukture, a sadrži podatke o svim
javnim registrima.
• Metaregistar sadrži osnovne podatke o javnom registru,
temelj ustrojavanja javnog registra, oznaku radi li se o
temeljnom registru, naznaku vrste podataka koje
prikuplja javni registar uz oznaku autentičnosti podataka,
mogućnosti dostave podataka i primatelje kojima
dostavlja podatke, pravni temelj dostave podataka, opis
procesa prikupljanja podataka te pregled načina i uvjeta
korištenja podataka.
19
20. Upravljanje
• Za upravljanje državnom informacijskom
infrastrukturom nadležno je središnje tijelo
državne uprave nadležno za poslove e-
Hrvatske.
20
21. Djelokrug rada
• Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove e-Hrvatskeu
odnosu na upravljanje državnom informacijskom infrastrukturom u
okviru svog djelokruga obavlja među ostalim sljedeće poslove:
– Koordinira projekte izgradnje državne informacijske infrastrukture i
sustava koji se vežu na državnu informacijsku infrastrukturu putem
javnog Registra ProDII;
– Planira razvoj i daje prijedloge za unapređenje državne informacijske
infrastrukture;
– Izdaje odobrenje tijelima javnog sektora na zahtjeve o ustrojavanju,
promjeni, ukidanju i načinu udomljavanja registra;
– Nadzire provedbu i izvršenje preuzetih obveza temeljem ovog Zakona
od strane relevantnih dionika te izdaje upute o rješavanju uočenih
problema;
– Posreduje u slučajevima mogućih sporova između dionika uključenih
u državnu informacijsku infrastrukturu;
– Utvrđuje mjere u slučajevima opasnosti od uzrokovanja štete po
državnu informacijsku infrastrukturu;
– Verificira usklađenosti pravnog temelja i zahtjeva za pristup podacima
u javnim registrima te daje suglasnosti na istu.
21