Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada BjelovaraGrad Bjelovar
Prezentacija projekta digitalne transformacije Grada Bjelovara.
Predstavljanje projekta digitalne transformacije Grada Bjelovara
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=228009944407553&id=159430524598829
Snimka predstavljanja projekta
https://www.facebook.com/159430524598829/videos/227934261081788/
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE Darko Petrusic
Racionalizacija javnog sektora i modernizacija usluga javne uprave predstavljaju strateški cilj za većinu zemalja. Sa pojavom Informacione revolucije i razvojem Internet tehologija došlo je do temeljnih promjena u odnosu između države i građana. Dakle, došlo je do transformacije usluga i servisa koje je javna uprava u mogućnosti da ponudi građanstvu i poslovnim partnerima. Ove promjene su karakteristične za čitavo društvo tako da je učešće građana u ovom procesu transformacije od presudnog značaja za stvaranje Informacionog društva.
Ova prezentacija će vam dati uvid u razvoj mobilnih aplikacija u Fini te izazove i probleme s kojima smo se susreli. Demonstracija aplikacije s kojima smo dopunili poslovne procese i pokušali približiti Finu korisnicima. Kako razvijamo i zašto tako razvijamo, nativno ili hibridno? Način isporuke i testiranja aplikacija, korištenje mogućnosti koje pruža Google play.
Projekt eBjelovar - Digitalna transformacija Grada BjelovaraGrad Bjelovar
Prezentacija projekta digitalne transformacije Grada Bjelovara.
Predstavljanje projekta digitalne transformacije Grada Bjelovara
https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=228009944407553&id=159430524598829
Snimka predstavljanja projekta
https://www.facebook.com/159430524598829/videos/227934261081788/
SOCIJALNO-EKONOMSKI UTICAJ RAZVOJA ELEKTRONSKE UPRAVE Darko Petrusic
Racionalizacija javnog sektora i modernizacija usluga javne uprave predstavljaju strateški cilj za većinu zemalja. Sa pojavom Informacione revolucije i razvojem Internet tehologija došlo je do temeljnih promjena u odnosu između države i građana. Dakle, došlo je do transformacije usluga i servisa koje je javna uprava u mogućnosti da ponudi građanstvu i poslovnim partnerima. Ove promjene su karakteristične za čitavo društvo tako da je učešće građana u ovom procesu transformacije od presudnog značaja za stvaranje Informacionog društva.
Ova prezentacija će vam dati uvid u razvoj mobilnih aplikacija u Fini te izazove i probleme s kojima smo se susreli. Demonstracija aplikacije s kojima smo dopunili poslovne procese i pokušali približiti Finu korisnicima. Kako razvijamo i zašto tako razvijamo, nativno ili hibridno? Način isporuke i testiranja aplikacija, korištenje mogućnosti koje pruža Google play.
E - građani projekt pokrenut s ciljem približavanja javne uprave građanima. Obuhvaća središnji državni portal (sustava gov.hr) koji će unaprijediti i poboljšati način pružanja informacija javnosti te objediniti informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave. U prvoj fazi integrirat će se informacije s portala vlada.hr i mojauprava.hr, a nakon toga i stranice svih ostalih tijela državne uprave. Zatim, Nacionalni identifikacijski i autentikacijski sustav (NIAS) koji je provjeren tijekom 2012. godine, a omogućit će siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave. U sklopu Sustava osobnog korisničkog pristupa omogućit će se osobni pristup svakog građanina putem internetskog sustava osobnim informacijama i porukama iz javne uprave.
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
Projekt E-građani: Smjernice za izradu središnjeg državnog portala - GOV.HRTomislav Korman
The development of the emerging government’s central internet platform - gov.hr.
"Internetske stranice ministarstava, nekih Vladinih ureda i državnih ureda pojedinačno plaćaju održavanje i uslugu dostupnosti svojih internetskih stranica. Umjesto plaćanja različitih rješenja, po različitim cijenama, bit će potrebno plaćati održavanje samo jednog, objedinjenog i prilagodljivog sustava", objašnjava Tomislav Korman iz Odjela online komunikacije Vlade. Kako kaže, tri mjeseca od početka izrade, Gov.hr će obuhvatiti informacije sa dosadašnjih stranica Vlade i Ureda Vlade te stranice mojauprava.hr, dok će se nakon godine dana u fazama integrirati stranice ministarstava, državnih ureda i upravnih organizacija. A takvih je stranica u Hrvatskoj popriličan broj. Središnja državna tijela u Hrvatskoj, naime, sada posjeduju čak oko 500 internetskih domena, a cijena njihovog održavanja kreće se od nekoliko desetaka tisuća do stotinjak tisuća kuna.
"Nakon prve godine rješenje bi moglo zamijeniti više od 50 internetskih stranica", tvrdi Korman dodajući kako će se stranice gasiti postepeno kako se sadržaj bude prenosio na novu stranicu. U prvoj godini Gov.hr će objediniti informacije o radu Vlade, ministarstava, državnih ureda i ureda Vlade te veće upravne organizacije u sastavu ministarstava (policija, carina, porezna uprava) kao i informacije koje sada postoje na portalu mojauprava.hr.
"Konačni cilj je digitalna javna uprava koja putem interneta pruža usluge građanima. Ova se vlada Programom usvojenim u Hrvatskom saboru obavezala učiniti javnu upravu efikasnim servisom građanima i gospodarstvu", ističe Korman. Za prosječnog korisnika interneta to bi značilo da će dobiti središnje internetsko mjesto za sistematizirani pristup svim informacijama iz javne uprave, odnosno vlasti u cijelosti.
"Građani će mnogo jednostavnije moći pronaći podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu tako što će slijediti logiku ključnih riječi, podjele informacija po tipu i temama ili rezultate tražilice, a ne 'prekopavati' dokumente zakopane u strukturi internetske stranice pogrešnog tijela državne uprave. Građanin ne mora poznavati strukturu vlasti, odnosno sve nadležnosti pojedinih tijela državne uprave da bi pronašao traženu informaciju", pojašnjava Korman dodajući kako je cilj dobiti servis koji je usmjeren na stvarne potrebe građana. Na ovaj projekt Ministarstvo uprave planira dograditi i takozvani "Korisnički pretinac" koji bi građanima osigurao lakši pristup, odnosno, korištenje osobnih informacija i pojedinačnih javnih usluga.
(http://www.poslovni.hr/tehnologija/novi-vladin-portal-govhr-drzavi-bi-trebao-ustedjeti-2-mil-kuna-233912)
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
E - građani projekt pokrenut s ciljem približavanja javne uprave građanima. Obuhvaća središnji državni portal (sustava gov.hr) koji će unaprijediti i poboljšati način pružanja informacija javnosti te objediniti informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave. U prvoj fazi integrirat će se informacije s portala vlada.hr i mojauprava.hr, a nakon toga i stranice svih ostalih tijela državne uprave. Zatim, Nacionalni identifikacijski i autentikacijski sustav (NIAS) koji je provjeren tijekom 2012. godine, a omogućit će siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave. U sklopu Sustava osobnog korisničkog pristupa omogućit će se osobni pristup svakog građanina putem internetskog sustava osobnim informacijama i porukama iz javne uprave.
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
Projekt E-građani: Smjernice za izradu središnjeg državnog portala - GOV.HRTomislav Korman
The development of the emerging government’s central internet platform - gov.hr.
"Internetske stranice ministarstava, nekih Vladinih ureda i državnih ureda pojedinačno plaćaju održavanje i uslugu dostupnosti svojih internetskih stranica. Umjesto plaćanja različitih rješenja, po različitim cijenama, bit će potrebno plaćati održavanje samo jednog, objedinjenog i prilagodljivog sustava", objašnjava Tomislav Korman iz Odjela online komunikacije Vlade. Kako kaže, tri mjeseca od početka izrade, Gov.hr će obuhvatiti informacije sa dosadašnjih stranica Vlade i Ureda Vlade te stranice mojauprava.hr, dok će se nakon godine dana u fazama integrirati stranice ministarstava, državnih ureda i upravnih organizacija. A takvih je stranica u Hrvatskoj popriličan broj. Središnja državna tijela u Hrvatskoj, naime, sada posjeduju čak oko 500 internetskih domena, a cijena njihovog održavanja kreće se od nekoliko desetaka tisuća do stotinjak tisuća kuna.
"Nakon prve godine rješenje bi moglo zamijeniti više od 50 internetskih stranica", tvrdi Korman dodajući kako će se stranice gasiti postepeno kako se sadržaj bude prenosio na novu stranicu. U prvoj godini Gov.hr će objediniti informacije o radu Vlade, ministarstava, državnih ureda i ureda Vlade te veće upravne organizacije u sastavu ministarstava (policija, carina, porezna uprava) kao i informacije koje sada postoje na portalu mojauprava.hr.
"Konačni cilj je digitalna javna uprava koja putem interneta pruža usluge građanima. Ova se vlada Programom usvojenim u Hrvatskom saboru obavezala učiniti javnu upravu efikasnim servisom građanima i gospodarstvu", ističe Korman. Za prosječnog korisnika interneta to bi značilo da će dobiti središnje internetsko mjesto za sistematizirani pristup svim informacijama iz javne uprave, odnosno vlasti u cijelosti.
"Građani će mnogo jednostavnije moći pronaći podatke o promjeni osobnih dokumenata ili upisima u srednju školu tako što će slijediti logiku ključnih riječi, podjele informacija po tipu i temama ili rezultate tražilice, a ne 'prekopavati' dokumente zakopane u strukturi internetske stranice pogrešnog tijela državne uprave. Građanin ne mora poznavati strukturu vlasti, odnosno sve nadležnosti pojedinih tijela državne uprave da bi pronašao traženu informaciju", pojašnjava Korman dodajući kako je cilj dobiti servis koji je usmjeren na stvarne potrebe građana. Na ovaj projekt Ministarstvo uprave planira dograditi i takozvani "Korisnički pretinac" koji bi građanima osigurao lakši pristup, odnosno, korištenje osobnih informacija i pojedinačnih javnih usluga.
(http://www.poslovni.hr/tehnologija/novi-vladin-portal-govhr-drzavi-bi-trebao-ustedjeti-2-mil-kuna-233912)
(http://www.vlada.hr/naslovnica/novosti_i_najave/2013/svibanj/konferencija_digital_agenda_for_europe_u_opatiji_hrvatska_je_ostvarila_veliki_napredak_u_podrucju_informatizacije_javne_uprave)
Razvoj lokalnih usluga socijalne zastite grada Pancevo
Upotrebom poslovne inteligencije do boljih usluga u javnoj upravi
1. UPOTREBOM POSLOVNE INTELIGENCIJE DO BOLJIH
USLUGA U JAVNOJ UPRAVI
Prof. dr Mladen Radivojević
Kontakt:
0038765 510 879
radivojevicmladen60@gmail.com
2. • Prof. dr Mladen Radivojević
– Objavio 27 knjiga: (neke od njih su:)
•
•
•
•
•
Nove tehnologije u reformi javne uprave,
Poslovna korespodencija
e-Uprava – od vizije do implementacije
Digitalna ekonomija
Od elektronskog poslovanja do poslovne inteligencije
u javnoj upravi
– Preko 100 naučnih i stručnih radova:
• U ovoj godini do sada 9 (konferencije, časopisi).
3. Šta posmatramo
• Javnu upravu: organe uprave i organe jedinica
lokalne samouprave.
• Korisnika usluge: građane, poslovne sisteme,
druge dijelove javne uprave, udruženja,
fondacije, ... (On-line ili Off-line)
• Pristupnu infrastrukturu: računare, mobilne
urađaje, digitalni TV, Call centre, Info kioske,
Tele konferencije, Web, ...
4. Javna uprava
• Pod javnom upravom podrazmijevamo
zajedničke poslove koje vrše organi državne
uprave, drugi državni organi i nedržavne
organizacije na koje su prenešena javna
ovlašćenja, odnosno, razrješavanje problema
sadržine upravne djelatnosti i njenog
unutrašnjeg razgraničenja od drugih tipova
državnog i vandržavnog rada
5. Fokus
• KORISNIK USLUGE U FOKUSU
– Kakvu uslugu dobija?
– Kakvu uslugu želi da dobija?
– Kako posložiti sve kockice da se korisniku
obezbjedi zadovoljstvo uslugom? (jeftina, usluga
bez čekanja, dobijena na bilo kom mjestu i u bilo
koje vrijeme bez obzira na komunikacione kanale)
6. Uslužni procesi
• Kako poboljšati uslužne procese?
• Kako obezbjediti uslugu koja je neophodna korisniku,
bez obzira na mjesto, vrijeme ili načina dobijanja?
– Zamislimo korisnika od koga se dobiju informacije
na kom mjestu i u kom obliku želi uslugu. Zahtijev
prolazi kroz računar i odmah mu se obezbjedi
rješavanje zahtjeva (predmeta).
• Ni jedan koncept usluživanja nije vječan.
• Mogu li ovi prostori biti inovativni?
• Možemo li obezbjediti novo usluživanje javne uprave?
7. Evropska unija
• Strateški plan razvoja do 2020. (5 ciljeva)
– Inovativnost,
– Obrazovanje,
– Zapošljavanje,
– Društvena uključenost,
– Održiva energetska politika
10. Postojeći parcijalni registri
• Veliki problem - registri se vode odvojeno:
• Na nivou BiH,
• Na nivou entiteta (RS i FBiH) i Distrikt Brčko.
• IDDEEA: Registar jedinstvenih matičnih brojeva (JMBG);
Registar prebivališta i boravišta državljana BiH; Registar
ličnih karata državljana BiH; Registar građanskih,
službenih i diplomatskih pasoša; Registar vozačkih
dozvola; Registar registracije motornih vozila i
dokumenata za registraciju; Registar ličnih karata za
strane državljane i Registar novčanih kazni i prekršajnu
evidenciju.
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd
12. Interoperabilnost
Sredstvo podrške radu javne uprave, a
omogućava:
•brže i efikasnije usluživanje korisnika digitalnih usluga,
•efikasnije i efektivnije odlučivanje,
•povezivanje i niže troškove rada javne uprave,
•efikasnije upravljanje i iskorištenje podataka,
•sinhroniziovanu primjenu novih tehnolohija u institucijama
javne uprave,
•sudjelovanje u strateškom razvoju kroz podsticanje
elektronskog poslovanja.
Regionalna HR Konferencija 23 25.10.2013. Beograd
13. Podaci, informacije, inteligencija.
U čemu je razlika?
Podaci pokreću poslove.
Poslovi se ubrzavaju informacijama, a
vruhnski efekti, i prestiž ostvaruje se
znanjem i inteligencijom.
14. Poslovna inteligencija
• Pretvaranje podatka u znanje, naziva se
poslovna inteligencija.
• Poslovna inteligencija predstavlja skup metoda,
alata i aplikacija koje omogućavaju prikupljanje,
analizu, distribuciju i djelovanje na poslovne
informacije, sa ciljem donošenja boljih
poslovnih odluka
16. PERSONALIZACIJA
• Osnovni načini provođenja personalizacije
su:
– pozdravljanje,
– prilagođavanje,
– ograničeno emitovanje i
– preporučivanje.
•
•
Šta ako sistem ne čeka da krajnji korisnik postavi pitanje?
Šta ako umjesto njega sistem sam postavi pitanje i pošalje mu
odgovor?
17. Poslovna inteligencija
• Cilj:
• SISTEM POSLOVNE INTELIGENCIJE JAVNE UPRAVE.
– Visok i podsticajan, ali realan i dostižan
– veliki efekat, ponekad i veliki rizik.
18. Osnova posmatranja
• Kako javna uprava velike količine vrijednih
podataka, (odluka, rješenja, znanja, ...)
zaključanih u aplikacijama, platformama za
pohranjivanje podataka i bazama podataka,
pretvoriti u nešto novo – veliku prednost.
•
19. Poslovna inteligencija
Šta dalje ???
• Očekuje se mogućnost predviđanja budućih
događaja,
stanja, promjena ili procesa, te mogućnost
osmišljavanja, pripremanja i preduzimanja akcija
primjerenih nastalim događajima.
(Koliko učenika će se upisti u I razred 2020? Koliko nam treba nastavnika?, KOMENTAR)
• Umjesto odgovora na pitanje „Šta je bilo?“,
poslovna inteligencija mora pružati i odgovore na
pitanja tipa „Šta uraditi ako se nešto dogodi?“.
20. Razvoj IS
• Informaciona diktatura, u kojoj tek mali dio
zaposlenih ima pristup podacima,
• Informaciona anarhija, u kojoj svako gradi svoj
viastiti informacioni sistem, što za rezultat
daje haos u bazama podataka,
• Informaciona demokratija, u kojoj
informacije teku na slobodan, ali i uredan
način.
21. VRIJEDNOST INFORMACIJA
Robert Metcalfe tvorac Eterneta
vrijednost (informacije) ≈
korisnici2 x poslovna područja
• Što više zaposlenih razmjenjuje određene
podatke, informacije i znanja, oni se
međusobno bolje razumiju, lakše
komuniciraju i donose kvalitetnije odluke.
24. Kada su podaci trošak?
• Istraživanje IBM (2012):
– poslovni sistemi koriste samo 14 % memorisanih
podataka,
– 86 % preostalih podataka predstavlja teret za
njih.
• To je zastrašujuća statistika, ali ujedno i ona koja
budi nadu, to znači da bogati rudnici podataka, koji
trenutno za poslovni sistem znače trošak čekaju na
obradu radi stvaranja koristi.
25. Efekti implementacije PI
• Direktan pristup podacima, informacijama i
znanjima i korisnika i javne uprave.
• Mogu se otkriti dotad nepoznata ponašanja.
• Fokus poslovanja - ka boljem usluživanju.
• Obezbjeđeno bolje preispitivanje prakse.
• Obezbjeđuje se jedinstveni šalter za dobijanje
usluge, bez obzira na kanale komunikacije.
• Otkrivanje skrivenih trendova.
• ................................
26. Ideja e-m-i-Uprava
• Kako do usluge u tri klika?
• Ako sada i pomoću računara i pomoću
mobilnog uređaja koristimo iste baze
podataka i znanja, apsurdno je odvojeno
govoriti o elektronskoj upravi (e-Upravi) te
mobilnoj upravi (m-Upravi). Implementiramo
li u to i poslovnu inteligenciju eto nam novog i
nadolazećeg jedinstvenog koncepta e-m-iUprave, e-m-Usluge.
27. Uspjeh implementacije
• Implementacija koncepta e-m-i-Uprave zavisi
od toga koliko dobro javna uprava donosi
odluke dok implementaciju poslovne
inteligencije i e-m-Usluge utirući put vlastitim
stopama, a ne gazeći tuđim.
• Dok krči svoj smjer, uprava mora dobro
obratiti pažnju na tri međusobno povezana
sloja (nivoa): dizajn rješenja za e-m-i-Upravu,
aplikacionu i informacionu strukturu.
28. e-m-i-Uprava e-m-Usluga
• smanjivanje troškova usluživanja,
• povećavanje efikasnosti,
• efikasno ulaganja u sistem planiranja i izvršenja
uslužnih operacija,
• smanjenje broja zaposlenih,
• poboljšavanje komunikacije,
• ....................................
• Korisnik u fokusu, zadovoljan korisnik.
34. SKLADIŠTA PODATAKA
• Onima koji rade, a posebno onima koji
odlučuju potrebni su lako dostupni i
konzistentni podaci.
• Skladište podataka sadrži podatke
prikupljene iz različitih izvora, istorijske
podatke o poslovanju kao i podatke iz
spoljnog okruženja.
35. SKLADIŠTA PODATAKA
• Skladišta podataka čine:
– eksterni podaci,
– interni podaci,
– operativni podaci te
– drugi fajlovi i datoteke integrisani u
jedinstven sistem.
37. Podaci u oblaku?
• Oblak – sigurniji od klasičnog IT centra?
– Davaocu takvih usluga je to osnovno poslovanje,
– Ulaže više vremena i sredastava u sigurnost,
– Imidž.
• (gdje je u svemu tom zakonska osnova, interoperabilnost,
prostor bez granica, ...)
• Podaci u oblaku – rezultat:
– Brže, bolje i jeftinije usluge, manji troškovi IT
sektor,...)
•
SIGURNOST PODATAKA PROSTORNO I VREMENSKI
39. Cloud computing
Prednost cloud computing okruženja:
–
–
–
–
korišćenje resursa po potrebi,
ne mora se kupovati i imati sopstvena oprema,
može se plaćati samo korištenje servisa,
mogu ih iznajmljivati pojedinim korisnicima na osnovi
potreba i prioriteta.
Nedostaci cloud computing okruženja:
– dostupnost i
– sigurnost
42. Infrastruktura
• Sigurno okruženje
• Raspoloživost i dostupnost putem različitih
kanala
• Visok stepen prilagodljivosti
• Skalabilna memorija i
• Zadovoljavajuća efikasnost
• Brz razvoj i jednostavno
korištenje,
• ....................................
44. e-m-i-Javna uprava
• Efektivno, usmjereno i skladno korištenje
znanja.
• Naglašava vrijednosti korisnika.
• Nadprosječno usluživanje.
• Efikasnija i spremnija na promjene.
• Globalno usluživanje (birački sposak za izbor u Parlament EU).
• Strateško udruživanje.
• Određene barijere se sve više ruše.
• Veće promjene - novi zahtjevi
45. Uslužne prednosti
Najbolji kvalitet
Najbolja efikasnost
Uslužna prednost
- niski troškovi
- zadovoljstvo korisnika
- različitost
Stalne inovacije
Potpuna odgovornost
prema zahtjevima
korisnika
46. Šta dalje?
• Bolje usluživanje
• Korištenje više znanja.
• Uvođenje znanja i intelektualnog kapitala u sve
procese rada i usluživanja,
• Konstituisanje javne uprave uslužno orjentisane
(korisnik u fokusu)
• Stalno usavršavanje uslužnih postupaka.
• Tehnološkog osavremenjavanja i podešavanje tokova
informacija i znanja.