SlideShare a Scribd company logo
Benediktinski
red u Hrvatskoj
Benediktinsko
monaštvo
u Hrvatskoj
Benediktinski
red u Hrvatskoj
Benediktinski koludri/monasi
i koludrice/monahinje djeluju
u Hrvatskoj preko tisuću godina.
Prvi izaslanik pape Ivana IV. Hrvatima
bio je opat Martin (640.- 642.).
852. hrvatski knez Trpimir ustanovio
je prvi benediktinski samostan
u Rižinicama kod Solina.
Opat Gebizon,
izaslanik pape
Grgura VII.,
okrunio
je kralja
Zvonimira.
Oko 880. spominje se opat samostana
u Ninu po imenu Teodobert.
906. prvi se put spominje Samostan sv.
Krševana u Zadru.
Čini se da je 948. utemeljen prvi ženski
bened. samostan u Hrvatskoj – sv. Marije
u Ninu.
Kraljica Jelena je u Solinu sagradila dvije
crkve (sv. Marije i sv. Stjepana) i povjerila ih
benediktincima solinskog samostana “da se
mole za hrvatske vladare pokopane u atriju
crkve sv. Stjepana.”
 oko 1000. u Istri je živio sv. Romuald
koji je prema predaji uredio samostane
sv. Mihovila u Limskoj Dragi i sv.
Petronile u Dvigradu, a možda i Osoru.
 60.-ih godina 11. st. sagrađeno je oko
13 samostana, između ostalih: sv. Nikole
u Trogiru (1064.), sv. Marije u Zadru
(1066.). te sv. Andrije na Rabu.
Tijekom stoljećâ na našem je području
postojalo više od 100 muških i oko 50
ženskih benediktinskih samostana. Najviše
ih je nastalo između XI. i XIII. st., većinom uz
jadransku obalu.
Dolaskom prosjačkih redova postupno
se smanjivao njihov broj. U sjevernim
su krajevima nestali za vrijeme provale
Osmanlija u XVI. st. U Dalmaciji su zadnji
muški samostani ukinuti u doba francuske
okupacije 1807./8.
Rižinice kod Solina
Samostan sv. Arnira u Splitu Samostan sv. Jakova u Dubrovniku
Samostan Svete Marije
na mljetskom Velikom jezeru
Benediktinsko monaštvo u Hrvatskoj.ppsx
Crkva i samostan sv. Silvestra na Biševu
Rudina kod Požege
Bijela kod Daruvara
Benediktinsko monaštvo u Hrvatskoj.ppsx
Zagreb, Opatovina
DANAS U HRVATSKOJ DJELUJE
8 ZAJEDNICA BENEDIKTINSKIH
KOLUDRICA:
- KRK
- CRES
- RAB
- PAG
- ZADAR
- ŠIBENIK
- TROGIR
- HVAR
Od 1965. u ponovno
otvorenom samostanu na
Ćokovcu živi i jedna
zajednica benediktinskih
monaha.
Godine 1996. benediktinke
su se ujedinile u Federaciju
benediktinskih koludrica u
Hrvatskoj „Blaženi Alojzije
Stepinac”.
Samostan benediktinki
Uznesenja Blažene Djevice Marije, Krk
Samostan benediktinki
sv. Petra apostola, Cres
Giacoma Giorgia
Colombis
Samostan benediktinki
sv. Andrije apostola, Rab
Samostan benediktinki
sv. Margarite, Pag
Samostan Benediktinki Svete Marije, Zadar
Samostan benediktinki Sv. Luce, Šibenik
Samostan benediktinki Sv. Nikole, Trogir
Samostan benediktinki sv. Ivana
Krstitelja i Antuna Opata, Hvar
Benediktinski samostan
sv. Kuzme i Damjana, Pašman
Nekadašnja benediktinska crkva sv. Lucije u Baškoj gdje je
pronađena
Benediktinsko monaštvo u Hrvatskoj.ppsx
Omišalj, Mirine, ostaci benediktinske crkve sv. Nikole.
Omišaljski benediktinci glagoljaši dobili su 1252. privilegij od
pape Inocenta IV. da smiju upotrebljavati glagoljicu
Sclavorum regnum / Hrvatska kronika /
Barski rodoslov / Ljetopis popa Dukljanina
- Nastao je oko 1178.
- autor benediktinac, najvjerojatnije barski
nadbiskup Grgur Grisogono, rodom Zadranin.
- postoje verzije spisa (latinska, talijanska i dvije
na hrvatskom jeziku)
- Bar spominje kao jedna od biskupija »Crvene
Hrvatske« (»Croatia Rubea«).
- U 14. st. preveden je na hrvatski jezik i tada su
dodani podaci o pogibiji kralja Zvonimira.
Benediktinci su Hrvatskoj dali oko
70 nadbiskupa i biskupa (od kojih se
neki časte kao sveci: sv. Ivan
Trogirski, sv. Gaudencije, sl. Božja
Giacoma Giorgia Colombis),
kulturnih radnika, teologa,
graditelja i književnika (Mavro Orbini,
Ignjat Đurđević, Mavro Vetranović). 
U svojim samostanima poučavali su
mladež »čitanju, računanju, astronomiji
pjevanju i teologiji«. U samostanskim su skriptorijima stvarali
vrijedna djela. Unijeli su latinsko pismo beneventanu,
koje dobiva poseban oblik dalmatinske uglate beneventane.
Tim su pismom napisani kartular sv. Marije
u Zadru, zbornik isprava samostana sv. Petra
u Selu, četiri kodeksa u Metropolitanskoj
knjižnici u Zagrebu te mnogobrojni rukopisi
u domaćim i stranim arhivima i knjižnicama.
U mnogim samostanima u bogoslužju
promicali su hrvatski jezik i glagoljicu. U
samostanskim arhivima i knjižnicama
sačuvani su najstariji dokumenti naše
nacionalne povijesti (Sv. Krševan u Zadru) i
najbogatije stare riznice (Sv. Marija u
Zadru).
Sumpetarski kartular Osorski evanđelistar
Svaki veći samostan imao je skriptorij u kojem
su se prepisivale crkvene i ostale knjige,
vladarske isprave, klasična djela. Svaki je
samostan imao knjižnicu jer se smatralo da je
samostan bez knjiga kao tvrđava bez oružja.
Samostanski su arhivi neprocjenjivi izvori
povijesne građe. Npr. knjižnica Samostana sv.
Krševana prema popisu iz 1449. imala je 60
dragocjenih kodeksa pisanih beneventanom i
karolinškom minuskulom. Taj je samostan
imao vlastitu radionicu za izradu pergamena.
Ćokovac na Pašmanu
Benediktinsko monaštvo u Hrvatskoj.ppsx
Sveti Ivan Trogirski
Sveti Gaudencije,
Osor, Cres
Jama svetog
Gaudencija 
Službenica Božja:
Giacoma Giorgia
Colombis, Cres
Župe, crkve i kapele u
Republici Hrvatskoj
posvećene sv. Benediktu
Župa sv. Benedikta, Župa sv. Benedikta i Gospe
Donji Mosti Žalosne, Kloštar Podravski
VARAŽDINSKA BISKUPIJA
CRKVE SV. BENEDIKTA
Hrastovljan, Svibovec Podravski,
Župa Martijanec Župa Sraćinec
Gornji Kraljevec, Župa Hrašćina
BJELOVARSKO – KRIŽEVAČKA BISKUPIJA
Mali Potočec,
Župa sv. Ana - Križevci
Veliki Potočec,
kip sv. Benedikta
Selanec, Župa sv.
Petar Orehovec


Križevčec, Župa
sv. Ivan Zelina
Blaškovec, Župa sv. Ivan Zelina
lokalitet Kolčenica, Trebovec,
Župa Gornja Jelenska Župa Posavski Bregi
SISAČKA BISKUPIJA
Petrinja, Župa
Preobraženja Gospodnjeg
Oriovčić, Župa Podcrkavlje
ĐAKOVAČKO – OSJEČKA NADBISKUPIJA
Uvala Bene, Marjan, Split, ostaci crkve sv. Benedikta iz 14. st
SPLITSKO – MAKARSKA NADBISKUPIJA
Svirče, Župa sv. Marije Magdalene
HVARSKA BISKUPIJA
Nerezine, Župa Rovinj, Župa sv. Jurja
Prikazanja BDM, Lošinj i sv. Eufemije
KRČKA BISKUPIJA POREČKO – PULSKA BISKUPIJA
Donji Stupnik, Župa Stupnik - Lučko
ZAGREBAČKA NADBISKUPIJA
Venac Mrežnički, Župa Duga Resa
Veliki Komor, Župa Mače
Petrovsko,
Župa sv. Petra i Pavla
Prekvršje, župa Vugrovec
Mičevec, Župa Jakuševec
Crkva sv. Benedikta, Čajniče, Bosna i Hercegovina
U istočnom Srijemu (Vojvodina), do prodora
Osmanlija postojalo je pet benediktinskih
samostana: Sv. Dimitrije kraj Mitrovice, Sv. Križ u
Manđelosu, Sv. Grgur blizu Grgurevaca (1247.-
1469.), Sv. Juraj u Dumbovu i Samostan sv.
Stjepana u Banoštru (1145.-1200.) koji je imao
30 redovnika.
U zapadnom Srijemu (Republika Hrvatska)
postojao je samostan Sv. Duha u Nuštru kraj
Vinkovaca. Povijest benediktinskih samostana u
sjevernoj Hrvatskoj općenito nedovoljno je
istražena.

More Related Content

Similar to Benediktinsko monaštvo u Hrvatskoj.ppsx

Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologijaSkripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Martina Matijaško
 
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijature
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijatureUkrasi bosanskih rukopisa - minijature
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijature
Vaska Sotirov-Djukic
 
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
Trgovacka skola - Zagreb
 
Makarska Show
Makarska ShowMakarska Show
Makarska Show
Turisticka Kultura
 
Uloga crkve u promicanju školstva, kulture i
Uloga crkve u promicanju školstva, kulture iUloga crkve u promicanju školstva, kulture i
Uloga crkve u promicanju školstva, kulture i
osib-inf
 
Mala škola glagoljice
Mala škola glagoljiceMala škola glagoljice
Mala škola glagoljice
Ivana Čališ
 
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
Boris Aračić
 
Doseljavanje i pokrštavanje hrvata
Doseljavanje i pokrštavanje hrvataDoseljavanje i pokrštavanje hrvata
Doseljavanje i pokrštavanje hrvata
Vale Shau
 
Vjera crkve bosanske
Vjera crkve bosanskeVjera crkve bosanske
Vjera crkve bosanske
Emil Čić
 
Ranokršćanska umjetnost valjbone rama 2.d
Ranokršćanska umjetnost valjbone rama 2.dRanokršćanska umjetnost valjbone rama 2.d
Ranokršćanska umjetnost valjbone rama 2.d
Claudia Soldatic
 
Povijest matičnih knjiga
Povijest matičnih knjigaPovijest matičnih knjiga
Julije Jančula: Franjevci u Cerniku
Julije Jančula: Franjevci u CernikuJulije Jančula: Franjevci u Cerniku
Julije Jančula: Franjevci u Cerniku
Tihomir Podkonjak
 
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).pptx
Benediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).pptxBenediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).pptx
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).pptx
koludrice Cres
 
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).ppsx
Benediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).ppsxBenediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).ppsx
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).ppsx
Mihaela Kelava
 
Tijelovo u Hrvata
Tijelovo u HrvataTijelovo u Hrvata
Tijelovo u Hrvata
Šk Ivan Dvoržak
 
Obnova redovnistva
Obnova redovnistvaObnova redovnistva
Obnova redovnistva
osib-inf
 
Ciril i metod
Ciril i metodCiril i metod
Ciril i metod
Valentina Nedic
 
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih krajeva
Prezentacija  pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih  krajevaPrezentacija  pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih  krajeva
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih krajeva
Mario Gavran
 

Similar to Benediktinsko monaštvo u Hrvatskoj.ppsx (20)

Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologijaSkripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
Skripta srednjovjekovna nacionalna arheologija
 
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijature
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijatureUkrasi bosanskih rukopisa - minijature
Ukrasi bosanskih rukopisa - minijature
 
Glagoljica
GlagoljicaGlagoljica
Glagoljica
 
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
 
Makarska Show
Makarska ShowMakarska Show
Makarska Show
 
Uloga crkve u promicanju školstva, kulture i
Uloga crkve u promicanju školstva, kulture iUloga crkve u promicanju školstva, kulture i
Uloga crkve u promicanju školstva, kulture i
 
Mala škola glagoljice
Mala škola glagoljiceMala škola glagoljice
Mala škola glagoljice
 
4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv4 pucisca prezentacije-hrv
4 pucisca prezentacije-hrv
 
Doseljavanje i pokrštavanje hrvata
Doseljavanje i pokrštavanje hrvataDoseljavanje i pokrštavanje hrvata
Doseljavanje i pokrštavanje hrvata
 
Vjera crkve bosanske
Vjera crkve bosanskeVjera crkve bosanske
Vjera crkve bosanske
 
Kosinj
KosinjKosinj
Kosinj
 
Ranokršćanska umjetnost valjbone rama 2.d
Ranokršćanska umjetnost valjbone rama 2.dRanokršćanska umjetnost valjbone rama 2.d
Ranokršćanska umjetnost valjbone rama 2.d
 
Povijest matičnih knjiga
Povijest matičnih knjigaPovijest matičnih knjiga
Povijest matičnih knjiga
 
Julije Jančula: Franjevci u Cerniku
Julije Jančula: Franjevci u CernikuJulije Jančula: Franjevci u Cerniku
Julije Jančula: Franjevci u Cerniku
 
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).pptx
Benediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).pptxBenediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).pptx
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).pptx
 
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).ppsx
Benediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).ppsxBenediktinci  i  stvaranje europske kulture (1).ppsx
Benediktinci i stvaranje europske kulture (1).ppsx
 
Tijelovo u Hrvata
Tijelovo u HrvataTijelovo u Hrvata
Tijelovo u Hrvata
 
Obnova redovnistva
Obnova redovnistvaObnova redovnistva
Obnova redovnistva
 
Ciril i metod
Ciril i metodCiril i metod
Ciril i metod
 
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih krajeva
Prezentacija  pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih  krajevaPrezentacija  pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih  krajeva
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosti gorskih krajeva
 

More from Mihaela Kelava

Capture co2 app
Capture   co2 appCapture   co2 app
Capture co2 app
Mihaela Kelava
 
Climate Change boards
Climate Change boardsClimate Change boards
Climate Change boards
Mihaela Kelava
 
Utn prez
Utn prezUtn prez
Utn prez
Mihaela Kelava
 
Prijedlog za čitanje - ljubavni
Prijedlog za čitanje - ljubavniPrijedlog za čitanje - ljubavni
Prijedlog za čitanje - ljubavni
Mihaela Kelava
 
Analiza ankete
Analiza anketeAnaliza ankete
Analiza ankete
Mihaela Kelava
 
Do you speak Google?
Do you speak Google?Do you speak Google?
Do you speak Google?
Mihaela Kelava
 
ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013
ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013
ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013
Mihaela Kelava
 

More from Mihaela Kelava (7)

Capture co2 app
Capture   co2 appCapture   co2 app
Capture co2 app
 
Climate Change boards
Climate Change boardsClimate Change boards
Climate Change boards
 
Utn prez
Utn prezUtn prez
Utn prez
 
Prijedlog za čitanje - ljubavni
Prijedlog za čitanje - ljubavniPrijedlog za čitanje - ljubavni
Prijedlog za čitanje - ljubavni
 
Analiza ankete
Analiza anketeAnaliza ankete
Analiza ankete
 
Do you speak Google?
Do you speak Google?Do you speak Google?
Do you speak Google?
 
ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013
ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013
ETwinning projekti u srednjoj školi 2011-2013
 

Benediktinsko monaštvo u Hrvatskoj.ppsx

Editor's Notes

  1. Gotovo u isto vrijeme (9.st.) spominje se i samostan sv. Andrije na otočiću Sera (Istra).
  2. Za vrijeme Drugoga svj. rata papa Pio XII. šalje episkopatu NDH kao svog izaslanika bened. opata Ramira Marconea. Predstavnik Apostolske Stolice u Hrvatskoj podsjeća vatikanska Državno tajništvo na pristrano djelovanje pravoslavnog klera uoči i u vrijeme napadaja na Jugoslaviju. Opat Ramiro Marcone ističe da se katolički episkopat i kler u novoj državi zauzimaju za poštivanje općeljudskih i kršćanskih načela u odnosu na neotuđiva prava nacionalnih i vjerskih manjina. Podsjeća, nadalje, da je poglavnik NDH A. Pavelić tijekom cijele godine 1941. zastupao ideju da će svi 'raskolnici', tj. pravoslavci koji žive u granicama Hrvatske, ubrzo prijeći na katoličku vjeru. Apostolski pohoditelj osobno nastoji uvjeriti hrvatskog državnog poglavara da proces prijelaza mora biti u skladu s općim načelima Katoličke crkve i da se pod svaku cijenu spriječi rušenje pravoslavnih sakralnih objekata‘. U veljači i ožujku 1942. -javlja Marcone- vlasti NDH pomišljaju na stvaranje Hrvatske 'raskolničke', tj, Pravoslavne crkve, koja je i osnovana početkom lipnja iste godine s metropolitom Germagenom na čelu. U NDH se - po mišljenju Apostolskog pohoditelja - ne napada pravoslavlje kao takvo, čak se financijski potpomaže Hrvatsku pravoslavnu crkvu, ali, jer ima dosta pravoslavaca u partizanima koje hrvatske vlasti smatraju naoružanim bandama, strana osobito srpska promidžba rabi spomenute dvosmislenosti da ocrni Hrvate i Hrvatsku, Franjo Šanjek DR. ALOJZIJE STEPINAC I NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA U SVJETLU NADBISKUPOVA DOSS/ERA SVETOJ STOLICI (1943.)
  3. U Istri su se b. pojavili već u VI.st. (Pula), U Istri je bilo pedesetak benediktinskih samostana, među kojima su neki pripadali kamaldulijskom ogranku, a pet-šest njih ženskoj grani. Jedni su bili samostalne opatije, drugi su bili podružnice većih venecijanskih ili dr. opatija u Italiji. U Koparskoj biskupiji svi su benediktinski samostani bili podružnice većih opatija sjev. Italije. To su: Sv. Nikola d’Oltra kraj Ankarana (ustanovljen 1070), Sv. Marija na Serminu (iz 1135), Sv. Grgur u Kopru (iz XII.st.), Sv. Katarina u Izoli (iz XV.st.), zatim Sv. Bas (ustanovljen oko 1271), Sv. Lovro (ugašen 1300) i Sv. Onofrije, sva tri kraj Pirana, te Sv. Marija na Šmarju (iz 1152). Benediktinke su imale samostan sv. Klare u Kopru (gdje su koludrice 1301. prešle u klarise) i sv. Petra u Izoli, odakle su se povukle, a na njihovo su mjesto došli benediktinci. U negdanjoj Novigradskoj biskupiji postojali su benediktinski samostani sv. Petra na Krasu (1102–1770), sv. Martina u Martišnici (1158. do XV.st.) te sv. Ivana Krstitelja u Dajli (oko 1273. do 1948), gdje su boravili posljednji b. u Istri; no dvojbeni su lokaliteti Sv. Stjepan kraj Umaga i Sv. Petar u Novigradu. U Porečkoj biskupiji bilo je više od 20 benediktinskih samostana: Sv. Barbara kraj Vižinade (spominje se 1174), Sv. Dionizije kraj Motovuna (spominje se 1261), Sv. Elizabeta kraj Motovuna (spominje se 1385), Sv. Mihovil sub terra (pod zemljom) u Labincima (iz IX.st.), Sv. Mihovil nad Pazinom (spominje se u XII.st.), Sv. Marija na Škrilinah kraj Berma (iz XV.st.), Sv. Kasijan u Poreču (iz X.st.), Sv. Nikola (prije Sv. Anastazija) na otočiću kraj Poreča (od XI.st. do 1769), gdje su monasi održavali svjetionik na drva i gdje je boravio bl. Nikola Giustiniani, Sv. Ivan in Prato kraj Poreča, iz kasne antike, poslije predan templarima pa ivanovcima, Sv. Petar u Šumi (od 1134. do XV.st.) s podružnicom Sv. Sikst kraj Barata, poslije oba predana pavlinima, Sv. Marija u Vrsaru, priorat (iz XIII.st.), Sv. Vincencije u Savičenti (iz XII.st.), Sv. Petar in Bigolin kraj Dvigrada, Sv. Andrija na otočiću (Crveni otok) kraj Rovinja, koji je pripadao sv. Mariji Rotondi iz Ravenne (VI–XV.st., poslije franjevački samostan), i Sv. Marija Alta (na Vrhu) kraj Bala. Neki od tih samostana bili su pod jurisdikcijom porečkih biskupa. Samostan sv. Stjepana kraj Poreča, iz kasne antike, pripadao je benediktinkama. U Porečkoj biskupiji bilo je i više samostana (kamaldolci). U negdanjoj Pićanskoj biskupiji bili su samostani sv. Petra na Šumberu (spomenut u XIII.st.) i Gospe Karmelske u Belaju. Nije pouzdano je li Sv. Bartol u Roču bio benediktinskim samostanom (I. Ostojić). U Pulskoj biskupiji b. su imali nekoliko središta: Sv. Marija de Caneto (ili Formosa) u Puli s bazilikom što ju je dao graditi sv. Maksimilijan (iz Veštra), ravenski nadbiskup u VI.st., i samostan sv. Andrije na otočiću kraj Pule, koji je pripadao toj opatiji, oba pod jurisdikcijom opatije sv. Marije Rotonde u Ravenni; Sv. Mihovil na Brijegu (in Monte) kraj Pule (iz X.st.), u kojemu je živio i bio pokopan ug. kralj Salomon, drži se da je pripadao kamaldolcima (P. Kandler). Manje podataka ima o samostanima sv. Petra kraj Pule, sv. Marije na Brijunima, sv. Marije de Cereto, između Bala i Rovinja, sv. Nedjelje u Barbanu, sv. Martina kraj Barbana i sv. Ivana u Medulinu. Koludrice benediktinke imale su samostan sv. Katarine na otočiću kraj Pule (iz XV.st.), te sv. Teodora u Puli, koji je prvo bio izvan grad. zidina, no sestre su 1356. zbog ratnih neprilika premještene u grad. Na istar. dijelu Riječke nadbiskupije bila su dva benediktinska samostana u Opatiji: Sv. Jakov (od XII.st. do oko 1530), po kojem je grad nazvan, i Gospa od Navještenja iz XX.st. (1907–61), u kojoj su se izmjenjivali austrijski, talijanski i hrvatski benediktinci.
  4. 4.3.852., 1 x DUX CHROATORUM
  5. Ženski samostan sv. Arnira u Splitu je bio ženski rimokatolički samostan u Splitu. Osnovao ga je 1069. godine nadbiskup Lovro († 1099.) blizu sjevernog zida Dioklecijanove palače, na mjestu predromaničke crkve Sv. Benedikta (Sv. Eufemije). Prve sestre benediktinke bile su Katena, kasnije predstojnica samostana, njena sestra Stana te Ana, Agapis, Vera i druge. Samostan je ubrzo postao utočište splitskih plemkinja i drugih odličnica. Prvo je bio posvećen sv. Benediktu. Budući da je sv. Arnir koji je bio splitski nadbiskup pokopan u crkvi sv. Benedikta, samostan se počeo općenito nazivati njegovim imenom. U 14. stoljeću u ženski benediktinski samostan povukla se Jelena, kći bosanskog bana Vuka i udovica Vuka Hranića. Tamo je 20. ožujka 1337. godine i umrla. Godine 1444. izgradio je majstor Juraj Dalmatinac kapelu bl. Arnira, koja je sačuvana do danas. Opatijski prostor bio je opasan renesansnim zidinama nad kojima je u 18. stoljeću bio podignut zvonik, koji je, uz kapelu sv. Arnira, jedini sačuvani dio nekadašnjeg samostanskog kompleksa. Samostan je ukinut u vrijeme francuske uprave nad hrvatskim zemljama, 1807./1808. godine, a još 1806. od njega su napravili vojnu bolnicu. Redovnice su se tad iselile te otišle u Zadar u samostan Sv. Marije, a sa sobom su ponijele samostanski arhiv. Crkva je bila skoro potpuno sačuvana sve do 1888. godine kada je izgorjela u požaru. Prema tlocrtnim ostatcima i sačuvanim nacrtima razvidno je da se radilo o troapsidnoj trobrodnoj bazilici s upisanim transeptom. Porušen je 1945. osim zvonika i kapele.
  6. Površina 0,5 ha. Građen je od 1177. do 1198. godine. Crkva je tijekom stoljeća mijenjala izgled pod naletom stilova, renesanse i baroka, ali je centralni dio romanički. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Pregrađena je i proširena u 16. stoljeću kada je na trijem postavljen grb Gundulića. Ima i obrambeni karakter. Među benediktincima tog samostana nalazimo mnoga značajna imena poput Mavra Vetranovića i Ignjata Đurđevića. 1345. godine benediktinci se odriču vlasti na dijelu otoka te Mljet dobiva Statut i Univerziju (općinu) u Babinom Polju. Formalno je bio pripojen Dubrovačkoj Republici 1410. godine. Samostan je nastavio s radom sve do 1809. godine kada se je, došavši pod Napoleonovu vlast, ugasio. Od tada se vlasnici otoka mijenjaju; samostanskom imovinom je upravljala država, a samostan je malo pomalo zanemarivan. 1960. godine preuređen je u hotel koji je u njemu ostao sve do 1991. godine. 1998. godine ruševan samostan vraćen je Dubrovačkoj biskupiji. U tijeku su radovi obnove i preuređivanja.
  7. Nuštar, Banoštor, Grgurevci, Srijemska Mitrovica, Petrovaradin, Kutjevo…U XIV. st. hrvatski benediktinci glagoljaši odlaze u Prag, Šlesku i Krakov, gdje osnivaju vlastite samostane. U sj. Hrvatskoj nestaju u 16. st. dolaskom Osmanlija. Lopašić kaže:“…bened. opatija sv. Jurja u Štrigovi opstojala je sve do doba kneza Jurja Zrinskoga 1570. Navodno ju je ukinuo Juraj Zrinski jer je bio luteran. Neki kažu da je tu ipak bio pavlinki samostan….
  8. U Srijemu je bilo 6 sigurnih benediktinskih samostana: sv. Dimitrije blizu Mitrovice, sv. Križ u Manđelosu, sv. Grgur kod Grgurevaca, sv. Juraj u Dumbovu, sv. Stjepan u Banoštru (1145.-1200) imao 30 redovnika, sv. Duh kod Nuštra. Djelovali su od 12.-14. st. Povijest nedovoljno istražena. Nije sigurno jesu li benediktinski samostani bili i: samostan crkve BDM kod Lobora te dio zaštićene arheološke zone u Vinkovcima (antička Cibalia). sv. Katarina Šarengradska, sv. Trojstvo u Petrovaradinu i sv. Nikola u Arači, sv. Nikola Morovićki…
  9. 1887. pogled sa sjeveroistoka, izvor: Jovanović: Manastir Pakra…
  10. Stube biskupa Duha. Naselje na Opatovini tijekom XIII. stoljeća zamijenio je samostan uz koji je potkraj XIII. stoljeća sagrađena crkva. U Hrvatsku su cisterciti došli na početku XIII. st. Najstarija je opatija sv. Marija u Topuskome, koju je 1205. osnovao kralj Andrija II. Opatije su postojale i u Senjskoj Dragi (1214), Kutjevu (1232), Petrovaradinu (XIII. st.), na Dolcu u Zagrebu (1315) i drugdje.
  11. Početkom 17. stoljeća samostansku je tišinu zamijenila potpuna tišina kada je samostan ostao bez redovnica. Tada su na poziv biskupa došle dvije redovnice s otoka Cresa koje su obnovile samostan. 
  12. 1. Benediktinska opatija sv. Petra u Osoru; 2. Benediktinski samostan sv. Petra u Cresu; 3. Benediktinski samostan sv. Nikole na Osorščici na Lošinju; 4. Benediktinski samostan sv. Petra na istoimenom otoku kod Ilovika; 5. Benedikt. samostan sv. Nikole na Susku.
  13. Prema zapisima, kontinuirana izrada pekarskih proizvoda odvija se od 16. st. do danas, a usko je vezana uz Margaritu…Uz umijeće izrade paške čipke, paški baškotin, koludraška štrika, kolacić, badešina torta, rafijoli i pandešpanj  se smatra lokalno a i šire vrlo značajnom kulturnom baštinom otoka Paga te je bitan element u izgradnji društvenog identiteta stanovnika otoka Paga. U samostanu se čuvaju vrijedni umijetnički predmeti, djela umjetničkog obrta, slikarstva i skulptura od kojih neki prelaze lokalne paške okvire te kvalitetom i vrsnoćom spadaju u najvrjednija umjetnička djela kojima bi se podičile i daleko veće sredine. Stalna Izložba crkvene umjetnosti samostana
  14. Posebnu je ulogu imao u razvoju školstva. U lipnju 2008. redovnice ovog samostana otvorile su stalni izložbeni postav samostanske zbirke. U njoj su sakralni predmeti za liturgijsku uporabu, razne slike i skulpture, umjetnička djela te stara rukopisna građa iz 17. stoljeća. JOŠ JEDAN BS uz crkvu sv. Spasa za kćeri plemićkih obitelji. Stoljećima je ovaj samostan bio poznat po uporabi hrvatskoga jezika. Pridonosio je kulturnom životu, a promičući hrvatski jezik i kulturu. U 17. su stoljeću redovnice ovog samostana izvodile crkvena prikazanja na hrvatskom jeziku, a odjevene u hrvatsku narodnu nošnju. Na hrvatskom su jeziku Faust Vrančić i Ivan Tomko Mrnavić baš njima posvetili - živote nekoliko svetica. Dolazak Napoleonove Francuske značio je kraj za ovaj samostan. Francuske su vlasti ukinule samostan 1808. godine. Otimanje od katoličke Crkve nije stalo samo na ovome. Francuzi su ga predali, zajedno sa crkvom sv. Spasa, pravoslavnom svećenstvu na uporabu, za pravoslavce koje su Francuzi izdvojili od nadležnosti katoličke Crkve te za njih ustanovili posebnu dalmatinsku episkopiju. Danas je u prostoru ovog samostana sjedište pravoslavnog klera, a katolička crkva sv. Spasa danas je srpska pravoslavna crkva posvećena Uspenju Bogorodice.
  15. benediktinski samostan i crkva Santa Maria in Punta u Budvi. U benediktinskom samostanu Sv. Marije in Punta polovicom 9. stoljeća osnovana je prva škola u Budvi. U Crnoj Gori bilo više benediktinskih opatija, na čijim temeljima će nastati nove pravoslavne i katoličke crkve” (“Iz prošlosti Dukljansko-barske nadbiskupije”, Bar, 2004, 27).
  16. Među svim benediktinskim samostanima u našim krajevima ovaj je najduže i sve do kraja uzdržao glagoljicu u službi Božjoj. Sačuvani su fragmenti jednoga časoslova iz XIII. stoljeća, fragmenti misala, iluminirani brevijar, hrvatski prijevod regule sv. Benedikta, sumarij spisa iz XIV. i više odlomaka iz raznih stoljeća, koji se odlomci čuvaju ili kod nas ili u inozemstvu. Osim toga se na Ćokovcu nalazi najbrojnija zbirka natpisa urezanih u kamen hrvatskom glagoljicom. Nađeno je naime u crkvi i oko jedanaest potpuno ili djelomično sačuvanih sastavaka ove vrste. U crkvi se od vrijednih umjetničkih djela nalazi veliko gotičko raspelo slikano na drvu početkom XV. stoljeća. Rad je to mletačkog slikara Menegela, koji je čitav svoj četrdesetogodišnji radni vijek proveo u Zadru. Osim raspela u samostanskoj crkvi nalazi se i vrijedna ikona Bogorodice. Ujedno su to i jedini eksponati te vrste koji su sačuvani nakon ukidanja i zatvaranja ćokovske opatije od strane francuske vlade 1808.
  17. Zvonimir je bogato darivao crkve i samostane, a od svih njegovih darova najpoznatiji je dar samostanu svete Lucije u Baški na otoku Krku. Benediktinski opat Držiha piše kako je kralj Zvonimir darovao ledinu crkvi i samostanu Svete Lucije.
  18. Bar: povijesna vrela pokazuju kako je riječ o gradu iznimno bogate prošlosti, stoljećima uronjenom u dio hrvatske povijesti i kulture.  - benediktinska opatija svete Marije - u narodu poznata kao Gospa Ratačka, smještena na poluotočiću zvanom Ratac u Spiču. Ratac je stoljećima bio stjecište brojnih hodočasnika, ne samo iz Bara nego i iz Kotora, Dubrovnika i cijele regije
  19. Benediktinci su unijeli romanički stil u graditeljstvu (trobrodne bazilike s drvenim stropom) i umjetnosti, gdje su stvarali značajna djela. Politički su djelovali kao savjetnici knezova i kraljeva, vodili njihove kancelarije, sudjelovali na saborima i zajedno s vladarima i velikašima u državnoj organizaciji.
  20. Posebno se ističu oni sv. Krševana i sv. Marije te sv. Petra u Selu (Jesenice) gdje je sačuvan Sumpetarski kartular.
  21. Danas hrvatska glagoljaška Regula (pravilo) sv. Benedikta ima 60 listova (120 str.), dok je prvotno imala vjerojatno 70 listova. Prema očuvanoj staroj paginaciji vidljivo je da su neki listovi izgubljeni. Potječe s konca 14. st. Poslije armenskog, najstariji sačuvani prijevod Benediktovog pravila. Danas hrvatska glagoljaška Regula (pravilo) sv. Benedikta ima 60 listova (120 str.), dok je prvotno imala vjerojatno 70 listova. Prema očuvanoj staroj paginaciji vidljivo je da su neki listovi izgubljeni. Potječe s konca 14. st. Godine 1985., tijekom obilježavanja 1100. obljetnice smrti sv. Metoda, u Vatikanu je papi Ivanu Pavlu II hrvatsko izaslanstvo darovalo primjerak glagoljičke Regule sv. Benedikta uvezane u bijelu kožu.
  22. crkva sv. Benedikta u Hrastovljanu koja se prvi put spominje u drugoj polovici 17. stoljeća, ali postoje naznake da je i znatno starija. Naime, na veću starost crkve upućuje i njen titular, a prema predaji radilo se o samostanskoj crkvi, izvorno benediktinskoj da bi ju kasnije preuzeli pavlini. Štoviše, crkva je navodno sve do Josipa II. bila središte hodočašća, sa značajnim privilegijama, dobivenim od papa Inocenta XIII. 1724. godine i Benedikta XIII. godine 1725. 
  23. Kraj Sl. Broda. 15. st., jedan od najstarijih sakralnih objekata u ovom dijelu Slavonije. Okružuje je i staro groblje, mjesto na kojemu počivaju pokojnici iz Oriovčića, Matković Male, Dubovika, Kindrova, Podcrkavlja...I upravo je žiteljima tih sela crkva svetog Benedikta bila središnje mjesto bogoslužja i duhovnoga života. Ali i svojevrsna zadužbina plemićkoga roda Berislavića Grabarskih. 
  24. U Petrinji je groblje sv. Benedikta – na teritoriju Župe Preobraženja Gospodnjeg iako njome upravlja župnik Župe sv. Lovre. U Rovinju kapela nije u funkciji i za nju skrbi Zavičajni muzej Grada Rovinja
  25. Galović Selo
  26. u Vugrovcu porušena crkva sv. Benedikta i od njenog kamena sazidan župni dvor. crkva sv. Benedikta nalazila se i na području Župe Šandrovac, Bj-kž biskupija u Starim Plavnicama postojala je župa sv. Benedikta (spominje se 1338., 1462. i 1501.) - u Nevincu oltar sv.Benedikta i zvono posvećeno njemu, a u Dautanu u kapelici plastika sv. Benedikta - srušena Benediktova kapela u mjestu u Polanščak, župa Bistra - Uvala Bene(Marjan) svoje ime duguje crkvi sv. Benedikta koja se prvi put spominje u vizitaciji Nikole iz Augubija 1362. - Crkva sv. Eufemije kod Dioklecijanove palača nazivala se i crkvom sv. Benedikta