Izvori i posledice zagađenja vazduha-aerozagađenja. Efekat staklene bašte, kisele kiše i oštećenje ozonskog omotača. Načini zaštite vazduha od zagađenja.
Izvori i posledice zagađenja vazduha-aerozagađenja. Efekat staklene bašte, kisele kiše i oštećenje ozonskog omotača. Načini zaštite vazduha od zagađenja.
Šta je zagađivanje, koji su tipovi zagađivanja, šta su polutanti. Interaktivna prezentacija sa ukrštenicom, asocijacijom i zadacima koji će učenicima održati pažnju i aktivnost.
Šta je zagađivanje, koji su tipovi zagađivanja, šta su polutanti. Interaktivna prezentacija sa ukrštenicom, asocijacijom i zadacima koji će učenicima održati pažnju i aktivnost.
U četvrtak, 28. januara, u orgnizaciji Astronomskog društva ”ALFA” i Odseka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, održano je predavanje Vekovi traganja – Jupiter
Predavač je bila član Astronomskog društva Marija Stanojević.
Tema predavanja:
Jupiter je jedna od najinteresantnijih planeta Sunčevog sistema. Zbog svoje veličine, on se kao izuzetno sjajno telo na nebu vidi bez teleskopa, tako da je bio poznat i drevnim narodima, koji su ga nazivali imenima svojih vodećih božanstava. Pre četristo godina, Galileo Galilej je svojim teleskopom u blizini ove planete otkrio četiri satelita, koji se u njegovu čast često nazivaju Galilejevim satelitima. U predavanju će biti reči i o protekloj godini, koja je obeležena u svetu kao godina astronomije, povodom 400 godina od značajnih Galilejevih otkrića. Od tada su otkrivena čak 63 satelita ove kraljevske planete, kao i njegovi prstenovi, a znanje koje danas imamo o ovoj planeti je impresivno. Međutim, još uvek nisu rešene sve misterije o Jupiterovom sistemu, tako da je prošle godine doneta odluka da nova misija koju NASA priprema za 2020. godinu bude poslata na ovu plantu. Istraživanja o Jupiteru, nesuđenom Suncu, nastaviće se međutim mnogo ranije letelicom JUNO, koja će biti lansirana sledeće godine.
Na predavanju će se govoriti o svemu što se danas zna o Jupiteru, kao i o budućim misijama i istraživanjima. Posetioci će moći da otkriju šta naučnici misle o postojanju života u Jupiterovom sistemu i da li je ovo možda budući dom Zemljana.
Učenici 1. razreda opće gimnazije istražili su više o životu i djelu Andrije Mohorovičića, o granama znanosti kojima se on bavio, meteorologiji i seizmologiji, o tornadima u Europi te o tornadu u Novskoj. O tome su napravili prezentacije koje su javno prezentirali u knjižnici Srednje škole Novska, 1. lipnja 2023.
Obilježavanje Svjetskog tjedna svemira 2022. uz temu Svemir i održivost u Srednjoj školi Novska.
Učenici 4. razreda opće gimnazije napravili su istraživanja i prezentacije o svemiru koje su prezentirali 6. listopada 2022. u školskoj knjižnici.
Zakon očuvanja mehaničke energije, prezentacija koju je sastavila Nataša Kudlek Potkonjak za Županijsko vijeće nastavnika fizike Sisačko-moslavačke županije koje je održano 31. svibnja 2022.
Učeničke prezentacije za SVjetski dan svemira 2021., koji je proveden s temom "Žene u svemiru". Upravo je to tema i eTwinnig projekta Women in SPace u kojem surađujemo sa školama iz Hrvatske, Turske i Italije.
Geometrican's views - presentig the project, 14/10/2021Gordana Divic
Erasmus Days 2021
High school Novska has presented the Erasmus+ KA2 project "Geometrician's views" to teachers, students and local community in Novska.
It is a project led by French partner Les Mats En Scène, and it gathers 7 partners from France, Italy, Croatia, Serbia, Romania, Greece, and Spain.
Rad nastao u online nastavi 2020.
Govori o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije te o štednji energije.
Rad učenika Lea Divića, 1.s, SŠ Novska, 2020.
2. Sunce
• Sunce je zvijezda u centru
Sunčevog sustava
• Gotovo je savršena kugla
• Promjer mu je oko 1 392
000 km
• Masa mu je oko 2 ∗ 1030
kg
Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY
3. Većina poznatih kemijskih elemenata otkrivena je i na
Suncu
75% čini vodik, ostatak je helij, ugljik, kisik, neon, željezo i
dr.
U središtu Sunca temperatura doseže do 15 milijuna K
4. • Nastalo je prije 4,65 milijardi godina
• Smatra se da će Zemlja postati nenastanjiva za manje od
milijardu godina
• Sunce će postati crveni div
Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY
6. Fotosfera
• Najniži sloj iz kojega se
Sunčevo zračenje širi u
svemir
• Debljine nekoliko stotina
kilometara
7. Kromosfera
• Srednji sloj atmosfere
• Debljine 2000 km
• Niže temperature od fotosfere
• Iz nje se podižu bodlje (spikule), mali izbačaji plina koji se dižu do visine od 7000 do
9000 km
• Iz kromosfere se dižu i prominencije
8. Korona
• najrjeđi dio Sunčeve atmosfere
• označuje prijelaz Sunčeve tvari u međuplanetni prostor
• Korona je vidljiva za vrijeme Sunčeve pomrčine
• Isparavanjem korone nastaje Sunčev vjetar, a širi se radijalno, prosječnom brzinom od
400 km/s
9. Sunčeva svjetlost
• prvenstveni izvor energije za Zemlju
• Sunčeva konstanta je snaga koju Sunce prenese na Zemljinu atmosferu po jedinici
površine
• iznosi 1 368 W/m2 u gornjim slojevima Zemljine atmosfere, dok na direktno
osunčanoj Zemljinoj površini u zenitu iznosi oko 1 000 W/m2, jer ga oslabi atmosfera
10. Dan Sunca
• Devedeset peti kongres SAD-a
1978. godine usvojio je
zajedničku rezoluciju kojom je
dan 3. svibnja određen kao
Dan Sunca
• Već se tada prepoznala velika
potreba za razvojem i
proširenjem obnovljivih izvora
energije koji mogu osigurati
grijanje, hlađenje te napajanje
domova i industrije
električnom energijom