STRUKTURA DIGITALNIH
RAČUNARA
Digitalne elektronske računare čine sledeće
  dve komponente:
  • hardver
   (fizička ili materijalna komponenta )
  • softver
   ( programska ili nematerijalna,
  apstraktna komponenta ).
Funkcionalna organizacija
  računarskog hardvera
Centralna memorija
• Ova memorija se sastoji od elektronskih
  kola – bitova, koja su grupisana u bajtove
• Svaka grupa bitova (bajt) u memoriji ima
  svoju adresu, koja se koristi prilikom
  uskladištavanja podataka u nju ili
  očitavanja uskladištenih podataka.
• Postoji tri tipa memorije: RAM, ROM i KEŠ
  (cache) memorija a osim ovih u računaru
  postoje još i BAFERI i VIRTUELNA MEMORIJA
RAM (Random Access Memory) memorija RAM
  memorija
 Osobine RAM memorije:
• svakom njenom bajtu može se slobodno pristupiti
  nezavisno od prethodne memorijske lokacije, s
  tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write)
  i čitati (read) iz nje.
• svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen
  prethodni sadržaj se automatski gubi.
• podatke koji se u njoj nalaze zadržava (čuva) samo
  dok postoji napon napajanja na njoj. Čim nestane
  napona napajanja, kompletan sadržaj memorije
  se gubi i ona je potpuno prazna.
ROM ( Read Only Memory) memorija
• ROM ( Read Only Memory) memorija se koristi za
  čuvanje programa i podataka koji su potrebni za
  pokretanje računara pri uključivanju (POST, BIOS i
  CMOS). ROM memorija može samo da se čita i ona ne
  gubi sadržaj po isključivanju računara. Nalazi se na
  matičnoj ploči.
• U ROM-u se nalaze:
• POST- Power On Self Test - program koji omogućava
  testiranje ispravnosti pojedinih komponenti računara
• BIOS- Basic Input-Output System
• CMOS- U ovu memoriju se smeštaju podešavanja
  pojedinih komponenata računara, koje korisnik može
  da izabere prilikom uključenja računara.
KEŠ (cache) memorija KEŠ memorija
• KEŠ (cache) memorija je vrlo brza memorija koja
  se nalazi u samom procesoru (interni keš) ili uz
  njega na matičnoj ploči (eksterni keš). Ova
  memorija ima višestruko brže vreme pristupa od
  obične memorije. Zbog toga se u njoj drže podaci
  koji se često koriste. Prilikom prvog zahteva za
  podacima oni se kopiraju iz RAM memorije u keš
  memoriju. Kada su sledeći put potrebni isti
  podaci procesor ih prvo potraži u ovoj memoriji.
  Ako su podaci tu procesor im pristupa mnogo
  brže, a ako nisu moraju da se ponovo preuzmu iz
  RAM memorije.
BAFERI (buffers)
• BAFERI (buffers) su delovi RAM memorije koje
  neki programi alociraju (rezervišu) za svoje
  potrebe.
• Jedna od čestih primena je prilikom ulaza i
  izlaza podataka. Ako računar ne može
  dovoljno brzo da obrađuje podatke koji mu
  pristižu on ih trenutno deponuje u bafer, dok
  ne stignu na obradu da se ne bi prekidao
  proces unošenja. Slično, ako štampač ne može
  da dovoljno brzo odštampa podatke on ih šalje
  u bafer (spooler) gde čekaju u red za štampu.
• Virtuela memorija VIRTUELNA memorija
• Sredinom sedamdesetih godina prošlog veka
  počela je da se primenjuje tehnika u kojoj je
  operativni sistem delio programe i podatke na
  blokove jednake veličine (stranice podataka).
  Prilikom izvršavanja programa operativni sistem
  je učitavao u centralnu memoriju stranicu po
  stranicu podataka i izvršavao naredbe. Kada nije
  više bilo mesta u memoriji, operativni sistem je,
  na osnovu određenih kriterijuma, jednu stranicu
  iz memorije upisivao na disk i na njeno mesto
  učitavao sledeću stranicu. Tako korisnik ima iluziju
  da veličina centralne memorije nije ograničena.
• Dakle, virtuela memorija je tehnika koju
  operativni sistem koristi da upravlja lokacijama
  segmentiranog programa.
• Prilikom instalacije, operativni sistem rezerviše
  deo hard diska za smeštanje segmenata
  programa i podataka (virtuelna memorija).
  Ona može biti fiksna (tačno određena
  vrednost kapaciteta memorije) ili dinamička
  (operativni sistem menja veličinu virtuelne
  memorije shodno svojim potrebama).

Strukturars(1)

  • 1.
  • 2.
    Digitalne elektronske računarečine sledeće dve komponente: • hardver (fizička ili materijalna komponenta ) • softver ( programska ili nematerijalna, apstraktna komponenta ).
  • 3.
    Funkcionalna organizacija računarskog hardvera
  • 5.
    Centralna memorija • Ovamemorija se sastoji od elektronskih kola – bitova, koja su grupisana u bajtove • Svaka grupa bitova (bajt) u memoriji ima svoju adresu, koja se koristi prilikom uskladištavanja podataka u nju ili očitavanja uskladištenih podataka.
  • 6.
    • Postoji tritipa memorije: RAM, ROM i KEŠ (cache) memorija a osim ovih u računaru postoje još i BAFERI i VIRTUELNA MEMORIJA
  • 7.
    RAM (Random AccessMemory) memorija RAM memorija Osobine RAM memorije: • svakom njenom bajtu može se slobodno pristupiti nezavisno od prethodne memorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write) i čitati (read) iz nje. • svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen prethodni sadržaj se automatski gubi. • podatke koji se u njoj nalaze zadržava (čuva) samo dok postoji napon napajanja na njoj. Čim nestane napona napajanja, kompletan sadržaj memorije se gubi i ona je potpuno prazna.
  • 8.
    ROM ( ReadOnly Memory) memorija • ROM ( Read Only Memory) memorija se koristi za čuvanje programa i podataka koji su potrebni za pokretanje računara pri uključivanju (POST, BIOS i CMOS). ROM memorija može samo da se čita i ona ne gubi sadržaj po isključivanju računara. Nalazi se na matičnoj ploči. • U ROM-u se nalaze: • POST- Power On Self Test - program koji omogućava testiranje ispravnosti pojedinih komponenti računara • BIOS- Basic Input-Output System • CMOS- U ovu memoriju se smeštaju podešavanja pojedinih komponenata računara, koje korisnik može da izabere prilikom uključenja računara.
  • 9.
    KEŠ (cache) memorijaKEŠ memorija • KEŠ (cache) memorija je vrlo brza memorija koja se nalazi u samom procesoru (interni keš) ili uz njega na matičnoj ploči (eksterni keš). Ova memorija ima višestruko brže vreme pristupa od obične memorije. Zbog toga se u njoj drže podaci koji se često koriste. Prilikom prvog zahteva za podacima oni se kopiraju iz RAM memorije u keš memoriju. Kada su sledeći put potrebni isti podaci procesor ih prvo potraži u ovoj memoriji. Ako su podaci tu procesor im pristupa mnogo brže, a ako nisu moraju da se ponovo preuzmu iz RAM memorije.
  • 10.
    BAFERI (buffers) • BAFERI(buffers) su delovi RAM memorije koje neki programi alociraju (rezervišu) za svoje potrebe. • Jedna od čestih primena je prilikom ulaza i izlaza podataka. Ako računar ne može dovoljno brzo da obrađuje podatke koji mu pristižu on ih trenutno deponuje u bafer, dok ne stignu na obradu da se ne bi prekidao proces unošenja. Slično, ako štampač ne može da dovoljno brzo odštampa podatke on ih šalje u bafer (spooler) gde čekaju u red za štampu.
  • 11.
    • Virtuela memorijaVIRTUELNA memorija • Sredinom sedamdesetih godina prošlog veka počela je da se primenjuje tehnika u kojoj je operativni sistem delio programe i podatke na blokove jednake veličine (stranice podataka). Prilikom izvršavanja programa operativni sistem je učitavao u centralnu memoriju stranicu po stranicu podataka i izvršavao naredbe. Kada nije više bilo mesta u memoriji, operativni sistem je, na osnovu određenih kriterijuma, jednu stranicu iz memorije upisivao na disk i na njeno mesto učitavao sledeću stranicu. Tako korisnik ima iluziju da veličina centralne memorije nije ograničena.
  • 12.
    • Dakle, virtuelamemorija je tehnika koju operativni sistem koristi da upravlja lokacijama segmentiranog programa. • Prilikom instalacije, operativni sistem rezerviše deo hard diska za smeštanje segmenata programa i podataka (virtuelna memorija). Ona može biti fiksna (tačno određena vrednost kapaciteta memorije) ili dinamička (operativni sistem menja veličinu virtuelne memorije shodno svojim potrebama).