4. Pri obradi struganjem, glavno obrtno kretanje izvodi obradak a pomoćno
pravolinijsko kretanje izvodi alat .
5. Obradak izvodi glavno obrtno kretanje brzinom rezanja v, a alat
pomoćno pravolinijsko kretanje – korakom (posmakom) s.
Obrada struganjem je postupak obrade prvenstveno rotacionih delova
(vijaka, navrtki, osovina, vratila, čaura,...) – uzdužno struganje,
ali i ravnih površina – poprečno struganje.
Sve zahvate u obradi struganjem možemo razvrstati u tri kategorije:
– zahvati sa uzdužnim pomocnim kretanjem, su: obrada spoljašnjih cilindricnih
površina u jednom (a) ili više prolaza (b), obrada zavojnica (e), obrada
spoljašnjih konusnih površina sa malim uglom vrha konusa (g), obrada
unutrašnjih cil. površina (i),(k),(m),
– zahvati sa poprecnim pomocnim kretanjem, sp: obrada poprecnih ravnih
površina (n), odsecanje (j), izrada kratkih konusa (h), izrada pravougaonih
žlebova (d) i
– zahvati koji se ostvaruju kombinacijom su i sp : izrada konusa sa vecim uglom
vrha - spoljašnjih (c) i unutrašnjih (l).
6.
7.
8. Obradom struganjem se realizuje veliki broj operacija kao što su:
• uzdužna obrada (spoljašnja i unutrašnja),
• poprečna obrada (spoljašnja i unutrašnja, usecanje, prethodno i završno
odsecanje),
• izrada konusa (spoljašnjeg i unutrašnjeg),
• izrada profila (profilnim alatom i kopiranjem),
• nerotaciono struganje (prizmatičnih delova i leđno struganje),
• izrada navoja (spoljašnjeg i unutrašnjeg),
• izrada i obrada otvora i rupa itd.
9.
10. Strugarski noževi su raznovrsni po obliku, dimenzijama, načinu izrade i
vrsti alatnog materijala.
Prema vrsti obrade razlikuju se strugarski noževi za spoljašnju obradu
(uzdužnu i poprečnu), unutrašnju obradu, usecanje i odsecanje, izradu
navoja i sl.
Prema kvalitetu obrađene površine strugarski noževi se razvrstavaju na
strugarske noževe za grubu (prethodnu) i završnu (finu) obradu.
Prema obliku strugarski noževi mogu biti: pravi, savijeni i krstasti, a prema
obliku poprečnog preseka drške: pravougaoni, kvadratni i kružni.
Prema nacinu izrade mogu se podeliti na noževe od brzoreznih čelika, sa
lemljenim pločicama od tvrdog metala i mehanicki pricvršćenim pločicama.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17. a,б,в - noževi za grubu obradu
г -nož za rezanje bočnom površinom
д - nož za finu obradu
18. ELEMENTI REŽIMA OBRADE PRI OBRADI STRUGANJEM
Elementi režima obrade od kojih najviše zavisi proizvodnost postupka su:
• brzina rezanja v
• korak s i
• dubina rezanja t.
Brzina rezanja u obradi struganjem predstavlja obimnu brzinu predmeta
obrade.
Definisana je za maksimalnu vrednost prečnika obrade D:
Izbor brzine rezanja se ostvaruje na bazi:
preporuka (približan izbor) ili proračuna.
19. Korak predstavlja pređeni put noža za jedan obrtaj obratka, odn. glavnog
vretena struga, i iznosi:
s=vs/n, gde je vs – brzina pomoćnog kretanja
n – broj obrtaja.
Izbor koraka u obradi struganjem obuhvata:
• proučavanje proizvodne operacije,
• izbor preporučene vrednosti koraka i
• proveru i konačni izbor koraka.
Dubina rezanja određena je kao polovina razlike prečnika dela pre i
posle obrade. Sa porastom dubine rezanja vrednost brzine rezanja
opada.
Izbor režima obrade, tj. određivanje brzine rezanja, koraka i dubine
rezanja imaju presudan uticaj na tačnost izrade, kvalitet obrađene
površine i pouzdanost dela, tako da njihov izbor treba vršiti prema
najnovijim preporukama i uz puno optimizacije.