Strateške smjernice - Karlovačka županija

Strateške smjernice – programski okvir za identifikaciju projektnih ideja
u sklopu projekta „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije:
Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Republike Hrvatske
Karlovačka županija
„Županija razvijene poduzetničke klime i gospodarstva, kvalitetnih ljudskih resursa, održivog
razvoja i kvalitetnog življenja.“
Vizija Karlovačke županije 2011.-2013., Županijska razvojna strategija Karlovačke županije 2011. – 2013.
1. UVOD
Ove Strateške smjernice (dalje: Smjernice) izrađene su u okviru provedbe projekta „Priprema
temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja za
slabije razvijena područja Republike Hrvatske“ (dalje: Projekt), kako bi se preciznije odredila
područja u kojima će se identificirati ideje za intervencije i investicije za Karlovačku županiju,
usklađena sa svim relevantnim europskim, hrvatskim i županijskim razvojnim strateškim i
programskim dokumentima.
Prioritetna područja koja su određena ovim Smjernicama predstavljaju programski okvir
prvenstveno u sklopu ovog Projekta, no metodologija analize ključnih problema i potencijala,
i identifikacije ključnih razvojnih prioriteta i slijedom toga danih preporuka može se
primijeniti i na druga područja u Republici Hrvatskoj.
U procesu određivanja prioritetnih područja za intervenciju u ovim Smjernicama korištena je
metoda analize postojeće Županijske razvojne strategije Karlovačke županije i ocjena

usklađenosti njenih ciljeva i mjera sa strateškim i programskim dokumentima EU (pod
pretpostavkom da je ona već usklađena s relevantnim nacionalnim dokumentima, tj.
Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske), te analiza i sinteza najnovijih podataka
o društvenom i gospodarskom stanju na području Karlovačke županije. Osim toga, detaljno
su razrađeni prijedlozi mjera za investicije u onim područjima u kojim postoji potpuna
usklađenost, na osnovu dostupnih relevantnih podataka (DZS, HZZ, HGK, HUP,...) kao i
informacija prikupljenih dugogodišnjim radom timova UNDP-a na području županije. Na
temelju prethodno prikupljenih podataka i prvenstveno informacija prikupljanih na
individualnim sastancima sa svim dionicima u razvoju županije (sa posebnim naglaskom na
suradnju sa razvojnom agencijom Karlovačke županije - KARLA d.o.o), kao i naknadno
dostavljenih informacija, izvršena je analiza i ocjena svih prikupljenih projektnih ideja.
Ovakvim pristupom nastojalo se analizirati podatke prikupljene dosadašnjom provedbom
ovog projekta, precizno utvrditi sadašnje stanje i postaviti okvir za određivanje prikladnih
projekata koji će doprinijeti razvoju ciljanog područja, međusektorskoj suradnji i uspostavi
partnerstava.
Analiza napravljena za potrebe ovih Smjernica moći će se koristiti u izradi nove županijske
razvojne strategije koja je predviđena za 2014. godinu.
2. STRATEŠKI I PROGRAMSKI OKVIR
Polazeći od prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Karlovačke županije
u prvom koraku analizira se njihova usklađenost sa sljedećimdokumentima:
 „Europa 2020“ (web) – Strateški prioriteti
 UREDBA (EU) br. 1303/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. prosinca
2013., o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj,
Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu
za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnomfondu,
Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan
snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (http://eur-lex.europa.eu/legal-
content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1303&from=EN)
Iz ove usporedbe proizlaze moguća područja intervencije, prikazana tabelarno u prilogu 1
ovim Smjernicama, raspoređena prema strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama
sadržanim u Županijskoj razvojnoj strategiji Karlovačke županije.
Ono što je potrebno primijetiti jest da se postojećom Strategijom „pokrivaju“ svi tematski
ciljevi što, s jedne strane, znači gotovo automatsko uklapanje konkretnih projekata u ciljeve i
mjere Strategije dok, s druge strane, znači nedovoljnu fokusiranost Strategije i realnost u
određivanju strateških ciljeva. Nadalje, Strategijom nije određen redoslijed prioriteta među
navedenim strateškim ciljevima, a nisu uzeti u obzir ni nedostaci i potencijali pojedinih
mikro-regionalnih cjelina na području županije, tj. nedostaje geografski kriterij za
određivanje prioriteta za ulaganje, o čemu je potrebno voditi računa prilikom izrade nove
Strategije.

3. ANALIZA STANJA
Karlovačka županija je smještena u najjužnijem dijelu središnje Hrvatske, na području gdje se
dotiču panonska i gorska Hrvatska. Županija graniči sa Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom,
Ličko-senjskom i Primorsko-goranskom županijom, te Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom.
Predstavlja prometno čvorište i zbog povoljnog prirodnog i prometno-geografskog položaja
iznimno je dobro povezana s ostalim dijelovima Republike Hrvatske, kao i susjednim
zemljama.
Površina područja županije je 3.626 km2 i administrativno je organizirana kroz 5 gradova
(Karlovac, Ogulin, Slunj, Ozalj i Duga Resa), 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad,
Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica,
Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje) i 649 naselja. Administrativno, političko,
gospodarsko i kulturno središte županije je grad Karlovac.
Prema indeksu razvijenosti Karlovačka županija uvrštena je u I. skupinu1 jedinica područne
(regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka
Republike Hrvatske. Konkretno, indeks razvijenosti za Karlovačku županiju iznosi 54,52%.
Između jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) postoje značajne razlike u
indeksu razvijenosti koji se kreće od 34,16% do 89,7%. Najlošije rangirane općine s indeksom
razvijenosti manjim od 50% (I. skupina) su: Cetingrad, Vojnić, Krnjak i Plaški, s indeksom
razvijenosti od 50% do 75% (II. skupina) su općine: Saborsko, Ribnik, Tounj, Žakanje,
Bosiljevo, Lasinja, Josipdol, Rakovica, Kamanje, Barilović, Netretić, Slunj i Generalski Stol, dok
su ostale jedinice lokalne samouprave – gradovi: Ozalj, Draganić, Duga Resa, Ogulin i
Karlovac, u III. skupini s indeksom razvijenosti od 75 do 100%. Uvjerljivo najviši stupanj
razvijenosti ima županijsko središte, grad Karlovac – 98,91%. Niti jedan grad ili općina nisu u
skupinama III. (100-125%) ili IV. (>125%).
Ratnim razaranjima bilo je zahvaćeno 70% površine županije, posljedice čega su i danas
vidljive. Nakon ratnih događanja, 5% površine županije je ostalo minirano. Do sada je
razminirano 18 km² , pod minama je još uvijek 15 km² i ukupno 157 km² je minski sumnjivih
područja. Razminirani su svi stambeni i gospodarski objekti, kao i objekti komunalne
infrastrukture, a ostalo je nerazminirano poljoprivredno i šumsko zemljište. Postupak
razminiravanja kontinuirano traje, ovisno o dostupnim sredstvima.
Posljedice ratnih razaranja su vidljive kroz indeks razvijenosti, ali i kroz demografska kretanja
– u općinama Vojnić, Rakovica, Cetingrad, Plaški i Saborsko (područja koja su bila okupirana)
slaba je naseljenost i osjetna je daljnja ubrzana depopulacija.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broj stanovnika na području Karlovačke
županije je 128.8992, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 35,6 stanovnika po km2. Po
prosjeku je to znatno ispod prosjeka Republike Hrvatske (prosjek: 75,71 st/km2). U odnosu
1 Odluka VladeRepublike Hrvatske o razvrstavanju jedinicalokalnei područne(regionalne) samoupraveprema
stupnju razvijenosti od 27.prosinca 2013.godine(NN 158/2013)
2 Državni zavod za statistiku,Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr

na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, bilježi se pad u broju stanovnika za 9,1% (sa
141.787 na 128.899 stanovnika).
Proces depopulacije u Karlovačkoj županiji je prisutan kroz duži niz godina. Glavni razlozi loše
demografske slike su negativan prirodni prirast i migracija stanovništva (iseljavanje). Osim
već spomenute rijetke naseljenosti, statistički podaci govore i o neravnomjerno naseljenom
području, tj. ruralni dijelovi su slabije naseljeni i vidljiva je njihova daljnja depopulacija, dok u
gradovima broj stanovnika raste. Povrh toga, Karlovačka županija ima i vrlo velik udio starog
stanovništva - prosječna starost prema popisu iz 2011. godine je 44 godine (prosjek za
Republiku Hrvatsku je 41,7), te je nakon Ličko-senjske (45,3) i Šibensko-kninske županije
(44,1) treća županija po prosječnoj starosti stanovništva u Republici Hrvatskoj. Indeks
starenja županije je 149,0 i veći je od prosjeka za Hrvatsku koji je 115, što ukazuje na ubrzani
proces starenja stanovništva. Starenje stanovništva, odnosno smanjenje aktivnog
stanovništva rezultira time da sve više stanovnika živi od mirovine, što predstavlja dodatno
opterećenje na mirovinski i zdravstveni sustav, te potrebu za razvojem dodatnih programa
pomoći osobama treće životne dobi.
Nekoliko manjih JLS, prvenstveno u pograničnom pojasu prema Sloveniji (Netretić, Ribnik i
dr.) i BiH, odnosno većinom onih s područja posebne državne skrbi (PPDS-a), je prepoznalo
vrlo izražen problem depopulacije stanovništva na svojim područjima kao temeljni problem
za njihov daljnji razvoj. Predložili su različite načine za njegovo rješavanje i interesiraju se za
mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU za tu namjenu bilo neposredno ili posredno
putem razvoja lokalnog gospodarstva i poljoprivrede.
Od ukupnog broja stanovnika, radno sposobnih (radni kontingent: žene starosti između 15 i
59 godina i muškarci između 15 i 65 godina) je 84.359 stanovnika, što je udio od 65,45%
stanovnika. Udio žena i muškaraca u strukturi stanovništva je gotovo pa izjednačen - 62.384
muškarca i 66.515 žena. Što se tiče kretanja nezaposlenosti, na kraju 2013. godine u
evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) područni ured Karlovac evidentirano je
bilo 11.629 nezaposlenih osoba. Na kraju godine godišnja stopa pada nezaposlenosti iznosila
je 2,4% odnosno 289 nezaposlenih osoba je manje u evidenciji nezaposlenih nego krajem
2012. godine. Ipak, prosječna nezaposlenost u 2013. godini u Karlovačkoj županiji se
povećala u odnosu na 2012. godinu za 1,3% i iznosila je 11.4783.
Obrazovna struktura
Pokazatelji o obrazovnoj strukturi stanovništva su ispod prosjeka Republike Hrvatske.
Karlovačka županija je županija s najvišim udjelom osoba bez ikakvog obrazovanja ili s niskim
obrazovanjem. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Karlovačkoj županiji u skupini
stanovništva starijeg od 15 godina (117.828 stanovnika) ima 1.659 nepismenih, tj. 1,4%
stanovništva, što je nešto manje od prosjeka za Republiku Hrvatsku – 1,8%4.
U segmentu stanovništva starijeg od 15 godina, čak 2,48%5 ukupnog stanovništva je bez
završene osnovne škole, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 2,4%. Prema popisu
stanovništva iz 2011. godine, Karlovačka županija je iznad hrvatskog prosjeka po broju
3 Izvor podataka: HZZ Karlovac
4 Državni zavod za statistiku,Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
5 Ibidem

stanovnika sa završenom osnovnom školom ili bez osnovne škole. Prema posljednjem popisu
stanovništva u tu skupinu pripada 46,89% stanovništva županije, što je negativan pokazatelj
naspram nacionalnog prosjeka od 30%. Najveći broj stanovništva starog 15 i više godina, ima
završenu srednju školu te taj udio stanovništva u Karlovačkoj županiji iznosi 50,63%, dok je
prosjek za Republiku Hrvatsku 52%. Udio visokoobrazovanih u Karlovačkoj županiji iznosi
svega 12,85% stanovništva, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 16,4%.
* podaci po općinama i gradovima,kao i na razini županije, ne pokazuju bitne razlike između žena i muškaraca
prema uključenosti u obrazovni sustav
Obrazovna infrastruktura
Na području županije djeluje ukupno 8 predškolskih ustanova, od kojih je 7 u državnom
vlasništvu a samo jedna u privatnom vlasništvu. Postoji kronična potreba za uređenjem,
STANOVNIŠTVO
PREMA POHAĐANJU
ŠKOLE
Ukupno
Osnovna
škola
Srednja
škola
Stručni
studij
Sveučili
šni
studij
Ne pohađa
Predškolsko
obrazovanje
Karlovačka županija
svi 128.899 9.505 4.753 2.820 3.472 106.340 2.009
m 62.384 4.916 2.432 1.462 1.349 51.187 1.038
ž 66.515 4.589 2.321 1.358 2.123 55.153 971
Republika Hrvatska svi 4.284.889 356.468 184.992 67.741 166.503 3.425.953 83.232
Grad Duga Resa svi 11.180 736 376 302 323 9.270 173
Grad Karlovac svi 55.705 4.152 2.067 1.510 1.880 45.023 1.073
Grad Ogulin svi 13.915 1.058 562 264 386 11.493 152
Grad Ozalj svi 6.817 454 251 124 213 5.630 145
Grad Slunj svi 5.076 441 187 106 102 4.132 108
Općina Barilović svi 2.990 180 104 45 45 2.578 38
Općina Bosiljevo svi 1.284 64 43 21 17 1.127 12
Općina Cetingrad svi 2.027 163 82 27 37 1.695 23
Općina Draganić svi 2.741 201 95 44 58 2.298 45
Općina
Generalski
Stol svi 2.642 168 81 46 42 2.289 16
Općina Josipdol svi 3.773 336 153 47 79 3.101 57
Općina Kamanje svi 891 52 37 25 15 756 6
Općina Krnjak svi 1.985 107 58 20 19 1.765 16
Općina Lasinja svi 1.624 132 43 23 24 1.385 17
Općina Netretić svi 2.862 184 109 44 33 2.468 24
Općina Plaški svi 2.090 145 72 17 20 1.826 10
Općina Rakovica svi 2.387 269 113 29 66 1.875 35
Općina Ribnik svi 475 24 16 8 15 406 6
Općina Saborsko svi 632 50 16 3 8 553 2
Općina Tounj svi 1.150 84 41 7 14 994 10
Općina Vojnić svi 4.764 377 162 52 35 4.120 18
Općina Žakanje svi 1.889 128 85 56 41 1.556 23

opremanjem, proširenjem i izgradnjom vrtića. Kroz konzultacije na terenu, UNDP je utvrdio
da postoji kroničan nedostatak ustanova za predškolski odgoj djece u ruralnim zajednicama.
S obzirom da je cijela županija, osim urbanih dijelova Grada Karlovca, ruralno područje te da
su potrebe ruralnog područja za osnovnom socijalnom infrastrukturom dugotrajno
nedovoljno adresirane, depopulacija tih područja, starenje stanovništva i migracija su
direktni rezultat takve politike. S obzirom na činjenicu da u strukturi nezaposlenih ima više
nezaposlenih žena nego muškaraca6, te da su one tradicionalno vezane na domaćinstvo i
mikro poljoprivredne aktivnosti, nedostatak predškolskog odgoja u ruralnim sredinama ih
stavlja u nepovoljniji položaj i onemogućava ih u traženju posla, nastavku obrazovanja ili
prekvalifikaciji što bi im poboljšalo položaj na tržištu rada i šanse za zaposlenje.
Veliki problem vezano za osnovno školstvo je kontinuirano smanjenje broja djece u gotovo
svim JLS, što kao posljedicu ima potencijalno zatvaranje područnih škola, čime se djecu iz
takvih sredina prisiljava da imaju svakodnevni transfer i putuju u druga mjesta.
Na području Karlovačke županije postoje slijedeće obrazovne ustanove:
 Srednja škola Duga Resa
 Ekonomsko-turistička škola Karlovac
 Gimnazija Karlovac
 Medicinska škola Karlovac
 Mješovito industrijsko-obrtnička škola Karlovac
 Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
 Tehnička škola Karlovac
 Prirodoslovna škola Karlovac
 Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
 Obrtnička i tehnička škola Ogulin
 Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin
 Srednja škola Slunj
 Glazbena škola Karlovac.
Visokoškolsko obrazovanje izvode:
Veleučilište u Karlovcu – s odjelima:
 Strojarski odjel
 Tekstilni odjel
 Odjel sigurnosti i zaštite
 Odjel lovstva i zaštite prirode
 Prehranbeni odjel
 Poslovni odjel.
Sveučilište u Rijeci – s odjelima na području Karlovačke županije:
 Sestrinstvo
 Poslovna ekonomija.
Temeljem stručnih podloga HZZ-a veliku prepreku razvoju predstavlja neusklađenost
obrazovne strukture s potrebama gospodarstva. Postojeći programi ne prate nove grane i
tehnologije koje se razvijaju. HZZ Karlovac je provodio projekte usmjerene na poboljšanje
obrazovne strukture nezaposlenih u Karlovačkoj županiji kroz projekte: „Nove vještine za

jednake mogućnosti“, „Putuj, uči, kuhaj“, a trenutno provodi projekt „Znanjem do
zaposlenja: Partnerstvo za cjeloživotno učenje u Karlovačkoj županiji“. Cilj projekta je bio
ojačati kapacitete lokalnih ustanova za obrazovanje odraslih za razvoj cjeloživotnog učenja u
Karlovačkoj županiji i organizirati informativnu kampanju o važnosti cjeloživotnog učenja
kako bi potakli što veći broj stanovnika na obrazovanje. Kroz projekt je oformljena mreža
ustanova u Karlovačkoj županiji za razvoj cjeloživotnog učenja, provedeno istraživanje
ponude i potražnje za obrazovanjem odraslih u županiji, edukacija o primjerima dobre prakse
cjeloživotnog učenja i kampanja za podizanje svijesti o važnosti ulaganja u cjeloživotno
učenje.
Iskorak prema boljem povezivanju potreba gospodarstva i povezivanja s obrazovnim
sustavom je učinjen i kroz osnivanje Centra mehatronike u Karlovcu (u daljnjem tekstu: CMK)
koji je osnovan u suradnji Veleučilišta u Karlovcu i Tehničke škole Karlovac, a pod
pokroviteljstvom EU programa CARDS 2004 i tehničke potpore University of the West of
England iz Bristola, Ujedinjeno Kraljevstvo.
U okviru CMK pripremljena su i provedena tri velika projekta:
• Osnivanje CMK – tijekom kojeg je i oformljen današnji Centar Mehatronike Karlovac,
• INTREPID Karlovac, tijekom kojeg su uređena i opremljena strojevima i opremom visoke
tehnologije 3 laboratorija Odjela strojarstva pri Veleučilištu u Karlovcu
• E-LEARNING U AUTOMEHATRONICI pod kojim je napravljen novi nastavni plan i program
za zanimanje automehatroničar i automehaničar te nabavljena nova moderna oprema za
potrebe kabineta i radionice u Tehničkoj školi Karlovac.
Kao primjer dobre prakse posebno treba naglasiti projekt INTREPID Karlovac. Ciljevi projekta
„Razvoj infrastrukture za osiguranje uvjeta za istraživanja i transfer tehnologije i inovacije u
Karlovcu – INTREPID Karlovac“ (INTREPID - INnovation, Technology Transfer and REsearch
Provision Infrastructure Development in Karlovac) bili su uređenje laboratorija i nabava
suvremene opreme za područja ispitivanja materijala, strojne obrade i brze izrade prototipa.
Veleučilište u Karlovcu u suradnji s malim i srednjim poduzećima u okolici radilo je na
stvaranju uvjeta za istraživanje, prijenos znanja i tehnologija te razvoj inovacija u Karlovcu i
regiji. Kao rezultat ovog projekta uređeno je 260 m2 prostora laboratorija, kupljena je high
tech oprema u vrijednosti od 640.000,00 € a zaposlenici Centra su osposobljeni za stručno
obavljanje aktivnosti vezanih uz povratno inženjerstvo, strojnu obradu i ispitivanje
materijala. Provedbom ovog projekta se uvelike podignula razina kvaliteta usluga i
omogućilo se lokalnom i regionalnom gospodarstvu izvršenje traženih aktivnosti u
područjima strojarstva, te se podigla kvaliteta nastave Strojarskog odjela Veleučilišta u
Karlovcu. Centar Mehatronike Karlovac danas djeluje kao potpora gospodarstvu u vidu
pružanja usluga i savjetovanja, a ujedno služi kao platforma za obuku mladih stručnjaka na
područjima strojarstva i mehatronike u Karlovačkoj županiji, te je u potpunosti održiv.
Problem neusklađenosti kvalifikacija radne snage s potrebama gospodarstva očituje se i u
pokazateljima vezanim uz nezaposlenost. Od ukupnog broja nezaposlenih prijavljenih u HZZ-
u Karlovcu, 40,05%7 je osoba bez završene osnovne škole ili sa završenom samo osnovnom
školom. Osobe bez kvalifikacije su u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Također,
negativan podatak o 46,9% NKV radnika u ukupnom broju stanovnika odražava se na

negativne trendove razvoja gospodarstva i zapošljavanja u županiji. Uz to, Karlovačka
županija je jedna od županija s najviše prijavljenih dugotrajno nezaposlenih osoba. Čak
54,8% nezaposlenih osoba čeka posao duže od godinu dana. S trajanjem nezaposlenosti
dolazi do gubitka znanja i vještina i osobe postaju sve manje konkurentne na tržištu rada.
Obrazovanje odraslih u Karlovačkoj županiji provode uglavnom srednje škole, privatna i javna
učilišta, Veleučilište u Karlovcu, Hrvatska obrtnička komora, te poneke udruge koje provode
neformalne programa obrazovanja. No, programi koje oni provode ne pokrivaju sve potrebe
tržišta rada. S druge strane, stanovnici Karlovačke županije nedovoljno su zainteresirani za
obrazovanje odraslih pa mnogi od tih programa ostaju neupisani.
Zdravstvo i socijalna skrb
Na području Karlovačke županije djeluje preko 220 zdravstvenih ustanova: dvije opće bolnice
(Karlovac i Ogulin), jednoj specijalnoj bolnici (Bolnica za produženo liječenje - Duga Resa), 6
domova zdravlja, jedan zavod za javno zdravstvo, 4 poliklinike, 13 kućnih njega i
rehabilitacija, preko 170 privatnih ordinacija (ordinacije u zakupu domova zdravlja te
privatne ordinacije koje imaju ugovore s HZZO ), 5 laboratorija i 24 ljekarničke jedinice. Opći
zaključak je da postoji značajan broj zdravstvenih ustanova, no sve se nalaze u većim
gradovima, te zdravstvene usluge nisu jednako dostupne svom stanovništvu. Konkretno,
stanovništvo u zabačenim ruralnim krajevima nije dovoljno dobro prometno povezano sa
centrima.
Gospodarstvo
Najznačajnije gospodarske grane na području županije su prerađivačka industrija, trgovina i
građevinarstvo, a unutar industrije: proizvodnja hrane i pića, proizvodnja metala, opreme i
strojeva, proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa, te tekstilna industrija. Ove
djelatnosti ostvaruju 85,1% ukupnog prihoda na području županije.
Na području Karlovačke županije je aktivno oko 1.600 poduzeća i 2.500 obrtnika. U strukturi
gospodarstva Karlovačke županije kao najvažniji sektor ističe se industrija, koja je oduvijek
bila pokretačka snaga tehnološkog razvitka i zapošljavanja, i to prvenstveno
metaloprerađivačka industrija i strojogradnja, tekstilna industrija te proizvodnja hrane i pića.
Također, zbog izuzetnog tranzitnog položaja županije i uslužne su djelatnosti, a posebno
trgovina, imale svoj utjecaj na ukupni gospodarski razvoj. Gospodarstvo Karlovačke županije
je tradicionalno orijentirano na inozemna tržišta, te ima suficit izvoza nad uvozom. Najveći
izvoznik je tvrtka HS produkt.
Prema podacima HGK, najvažniji sektori u gospodarstvu županije su:
Prema razini ostvarenih ukupnih prihoda:
 prerađivačka industrija: 58%
 trgovina na malo i veliko: 19%
 građevinarstvo: 9%
 prijevoz i skladištenje: 4%
 ostale djelatnosti: 11%

Prema broju zaposlenih:
 prerađivačka industrija: 49,1%
 trgovina: 14,4%
 građevinarstvo: 11,8%
U Karlovačkoj županiji prerađivačka industrija najviše doprinosi kako ukupnim prihodima
tako i zaposlenosti. U toj je industriji prihod značajno porastao s nešto iznad 2,5 na preko 4
milijarde kuna8, a zaposlenost je nešto skromnije narasla sa 7,8 na 8,5 tisuća radnika. Pored
prerađivačke industrije ukupnim prihodima najviše doprinosi trgovina i građevinarstvo koje
je, međutim doživjelo značajan pad kako prihoda tako i zaposlenosti u razdoblju od
posljednjih pet godina. Sve ostale djelatnosti imaju razinu prihoda ispod 500 milijuna i
zaposlenost ispod 1.000 radnika. Ipak je uočljiv rast zaposlenosti i prihoda u djelatnosti
nekretnina, prijevozu, skladištenju i vezama te ostalim društvenim i socijalnim djelatnostima.
Valja napomenuti kako je izrađena i Industrijska strategija Karlovačke županije u razdoblju od
2014-2020. kao važan dokument za budući gospodarski razvoj županije.
Među uspješnije dijelove gospodarstva županije ubrajaju se tvrtke koje se bave
proizvodnjom pića, hrane, te strojogradnja i metalna industrija. Uz PPK tu su i HS Produkt,
Alstom i Karlovačka pivovara.
Najveća koncentracija broja poduzetnika, zaposlenih i ostvarenih financijskih rezultata je u
središtu županije – gradu Karlovcu, gdje udjeli ukupnih prihoda poduzetnika županijskog
središta čine 75,9%9 ukupnih prihoda u Karlovačkoj županiji.
Prema „Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske po
županijama u 2010. godini“, sljedećih pet poslovnih subjekata ostvarilo je najveći ukupan
prihod u 2010. godini:
R.br
.
Naziv poduzetnika Sjedište
poduzetnik
a
Ukupan prihod
(tisuća kuna)
1. KARLOVAČKA PIVOVARA
D.O.O.
KARLOVAC 638.466
2. PPK Karlovačka mesna
industrija d.d.
KARLOVAC 552.741
3. ALSTOM HRVATSKA d.o.o. KARLOVAC 359.129
4. HS PRODUKT d.o.o. KARLOVAC 308.394
5. KIM MLJEKARA KARLOVAC
d.o.o.
KARLOVAC 194.871
Stanje poduzetničkih zona i njihov razvoj
Na području Karlovačke županije postoji velik broj poduzetničkih i gospodarskih zona, no
velik problem je činjenica da od ukupno 34 poslovne zone, svega 13 ih je u funkciji (u
potpunosti ili djelomično). Prema podacima Karlovačke županije, u poslovnim zonama je
zaposleno oko 1.700 zaposlenih. U uređenje i opremanje poslovnih zona su uložena
8 Izvor podataka: HGK, www.hgk.hr
9 Ibidem

značajna sredstva, no razvidno je da u najvećem broju slučajeva nedostaju planovi
upravljanja poslovnim zonama, kao i napori da se privuku poduzetnici.

Poljoprivredna proizvodnja
Na području Karlovačke županije postoje značajni prirodni resursi u vidu poljoprivrednog
zemljišta, povoljne klime i obilja pristupačnih izvora vode, koji čine dobre pretpostavke za
razvoj stočarstva, posebice proizvodnje kravljeg mlijeka, a na određenim lokacijama i

voćarstva, vinogradarstva i povrtlarstva. Velike površine neobrađenog poljoprivrednog
zemljišta u županiji predstavljaju idealne preduvjete za razvoj ekološke poljoprivredne
proizvodnje. Na žalost, vrlo je mali broj poljoprivrednika koji su uspjeli podići proizvodnju na
višu razinu, okrupniti zemljište i organizirati plasman proizvoda. Prema podacima koji su
prikupljeni na terenu, razvidno je da je poljoprivredna proizvodnja u dramatičnom opadanju
već nekoliko godina. Zaustavljanje tog negativnog trenda iziskuje ozbiljan pristup tom
problemu i razradu mjera koje će doprinijeti oporavku poljoprivrede.
Prihodi u djelatnostima kao što su poljoprivreda i šumarstvo koje pruža Financijska agencija
(FINA) podcijenjeni su jer se podaci iz FINA-e odnose samo za pravne osobe kojih je u ovim
djelatnostima malo. Stoga je za daljnje planiranje potrebno prikupiti podatke o individualnoj
poljoprivredi u županiji iz drugih izvora i pažljivo analizirati kako bi se procijenila važnost za
zapošljavanje i razvoj.
Fizička infrastruktura
Prometna infrastruktura
Karlovačka županija je iznimno dobro povezano sa svim dijelovima Republike Hrvatske, kao i
inozemstvom, mrežom prometnica (uključujući autocestu) i željezničkom prugom. I u ovome
segmentu se ponovno pojavljuje velika razlika u kvaliteti prometnica između pojedinih
dijelova županije. Ono što predstavlja ozbiljan problem i prijetnju, je trošak održavanja
mreže prometnica. Gotovo sve JLS zbog smanjenih vlastitih prihoda nisu u mogućnosti
graditi nove i rekonstruirati stare lokalne prometnice (proširenja, nogostupi i sl. građevinski
radovi). Još je veći izazov kako rekonstruirati ili izgraditi mostove koji se nalaze na ključnim
prometnicama, a s obzirom da se radi o složenim građevinama, definirani su kao kapitalne
investicije. Valja napomenuti kako je velik broj prometnica propisima stavljen u nadležnost
Županijske uprave za ceste, kojoj su istovremeno smanjena sredstva za održavanje i
izgradnju, čime se onemogućuje kontinuirano, kvalitetno i ekonomično održavanje
prometnica.
Željeznička pruga Zagreb-Rijeka se nalazi na iznimno važnom pravcu Rijeka-Zagreb-
Budimpešta (Vb koridor) i trenutno je u rekonstrukciji što će omogućiti povećanje tereta.
Nakon dovršetka obnove stare pruge godišnji teretni kapacitet će biti na razini od šest
milijuna tona tereta neto. Takav kapacitet će zadovoljavati potrebe servisiranja prometa
Riječke luke u narednom kratkoročnom razdoblju. Obnova stare pruge prije svega
predstavlja svojevrsnu premosnicu za razdoblje do realizacije projekta nizinske pruge.
Istovremeno se radi na pripremi projekata i povlačenju europskih sredstava za oko tri
milijarde eura vrijedan projekt nizinske pruge. Njezina gradnja bi trebala započeti u
narednim mjesecima.
Komunalna i energetska infrastruktura
Jedan od izraženijih problema na području županije je vodoopskrba i odvodnja. Na području
Karlovačke županije velike su razlike u dostupnosti pitke vode – razlikujemo JLS gdje je
pokrivenost vodovodom preko 90% (Grad Karlovac, Ozalj, i dr.) naspram JLS koje nemaju
riješeno pitanje vodoopskrbe (Općina Generalski Stol). Specifičnost županije je postojanje
mnogih pojedinačnih, malih i nekontroliranih sustava, koji nisu dio javnog sustava
vodoopskrbe. Osim toga, vodoopskrbnu mrežu karakteriziraju značajni gubici vode u

distribuciji u svim sustavima, najčešće zbog starosti mreže, kao i problematika ispravnosti
vode za piće. Također, u pojedinim JLS ne postoje izvori vode, odnosno postojeći kapaciteti
nisu dovoljni za zadovoljenje potreba, npr. u općini Cetingrad i Rakovica. Konkretno, općina
Rakovica koja je ujedno JLS s najviše noćenja na kontinentu i bilježi stalan porast turista,
vezana je na dovod vode s područja Nacionalnog parka Plitvička Jezera, dakle iz druge
županije. Voda se crpi iz jezera što predstavlja dodatan rizik i nepovoljno utječe na
Nacionalni park, njegovu floru i faunu, čime se prirodna staništa dovode u opasnost. Prema
informacijama projektnog tima UNDP-a, odustalo se od već pripremljenog regionalnog
projekta vodoopskrbe „Lička Jasenica“, kojim je predviđeno rješavanje pitanja vodoopskrbe
za cijeli južni dio županije. U vrijeme izrade ovih Smjernica nisu bile dostupne informacije o
razlozima odustajanja, niti o predloženim alternativnim rješenjima.
Također, neriješena je odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na većem prostoru županije,
što naročito pogađa gradove i općine s izrazitim potencijalom za turistički razvoj (npr.
Rakovica, Slunj) te JLS uz rijeku Kupu na granici sa Slovenijom. Neke JLS su napravile značajne
iskorake u tome pravcu i uspjele riješiti odvodnju i pročišćavanje kroz IPARD sredstva (npr.
Općina Barilović), no velika većina JLS nema „niti metra“ kanalizacije, kao ni potrebne
dokumentacije. Uzrok ovakvome stanju je nedostatak sredstava u proračunima JLS koji su
dodatno „osiromašeni“ preraspodjelom poreza i prelijevanjem sredstava u državni proračun,
te nemaju sredstva niti za izradu dokumentacije, a kamoli za izgradnju sustava odvodnje i
pročišćavanja. Ovakvo stanje predstavlja opasnost po život i zdravlje ljudi, okoliš, te
predstavlja veliku prepreku za razvoj gospodarstva i privlačenje investicija uopće.
Županija dulji niz godina redovito koristi sredstva dostupna putem Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (FZOEU) za sufinanciranje projekata korištenja obnovljivih izvora
energije i energetske efikasnosti u kućanstvima. Ovo se najviše odnosi na korištenje solarne
energije za grijanje potrošne tople vode i korištenje biomase. Također, postoje planovi za
izgradnju sustava područnog grijanja na biomasu i zamjenu energenta u postojećim
sustavima koji koriste fosilna goriva kao energent.
Evidentirane su privatne inicijative za izgradnju kogeneracijskih postrojenja na biomasu te
postrojenja za proizvodnju biomase (sječke), ali veliku barijeru razvoju ovog sektora
predstavlja nemogućnost dugoročne opskrbe sirovinom.
Energetski pregledi javnih zgrada su također izrađeni za dio zgrada, većinom uz
sufinanciranje od strane FZOEU-a. Energetska obnova javne rasvjete djelomično je obavljena,
uz sufinanciranje FZOEU-a, uz primjetne neuspješne prijave na natječaje od strane pojedinih
općina. Nedostatak projektne dokumentacije i problem legalizacije javne rasvjete često su
prepreka za prijavu za sufinanciranje.
Sanacija odlagališta otpada i izgradnja reciklažnih dvorišta nalazi se među prioritetima
mnogim općinama i gradovima, ali bez velikih pomaka. Posebno se ističe dugotrajan razvoj
projekta županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Zaštićena područja Karlovačke županije
Karlovačka županija obiluje prirodnim bogatstvima (rijekama, šumama, čistim zrakom, tlom i
vodom, biljnim i životinjskim svijetom) i zaštićenim područjima. Ono što nedostaje je
adekvatna valorizacija tih potencijala i stvaranje dodane vrijednosti.
Očuvana priroda i niz kulturno povijesnih spomenika dobar su temelj i za razvoj turističkog
sektora, no ta djelatnost još ne daje rezultate koji bi se s obzirom na resurse mogli očekivati.
Za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije osnovana je Javna
ustanova „Natura Viva“, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode i Zakona o ustanovama,
s ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode na području Karlovačke
županije.
Zaštićena područja Karlovačke županije – pregled:
Naziv područja
Kategorija
zaštite
Godina
proglašenja
Površina (ha)
(GIS baza podataka
DZZP-a)
Površina u KA
županiji (ha)
(*GIS baza
podataka DZZP-
a)
Bijele i Samarske
stijene
Strogi rezervat 1985. 1.125,38 86,73
Plitvička jezera
nacionalni
park
1949. 29.685,15 2.752,28*
Cret Banski Moravci
posebni
rezervat -
floristički
1967. 2,00 2,00
Žumberak–
Samoborsko gorje
park prirode 1999. 34.121,45 7.635,55*
Visibaba
spomenik
prirode -
geomorfološki
1966.
Špilja Vrlovka
spomenik
prirode -
geomorfološki
1962. 0,75
Klek
značajni
krajobraz
1971. 847,86 847,86
Ozalj - okolica
značajni
krajobraz
1970. 6,08 6,08
Petrova gora - Biljeg
značajni
krajobraz
1969. 2.929,44 2.124,03
Slunjčica
značajni
krajobraz
1964. 147,88 147,88
Marmontova aleja
spomenik
parkovne
arhitekture
1968. 0,59 0,59
Park u Bosiljevu
spomenik
parkovne
arhitekture
1974. 9,67 9,67
Vrbanićev perivoj
spomenik
parkovne
arhitekture
1970. 3,63 3,63
Ukupna površina 13.765,69

Institucionalni okvir – ključni nositelji razvoja u županiji
Na području Karlovačke županije prisutna je velika razlika između jedinica lokalne
samouprave (JLS) u iskustvu u pripremi, prijavi i provedbi projekata financiranih od strane
EU. Ipak se za većinu JLS može reći da nemaju nikakva iskustva u tome jer su do sada
isključivo bili oslonjeni na izravno traženje sredstava od različitih ministarstava ili javnih
poduzeća. S obzirom na tu činjenicu, većina JLS nema pravilnih spoznaja o osmišljavanju
projekata, kreiranju partnerstva, potrebnoj razini tehničke dokumentacije a pogotovo o
procesu nabave većih vrijednosti za radove, usluge i robe.
JLS sa područja Karlovačke županije u pripremi svojih projekata do sada uglavnom nisu
koristile mogućnosti suradnje i partnerstva s drugim JLS, unatoč postojanju cijelog niza
zajedničkih problema koji često, posebno u slučaju komunalne infrastrukture, proizlaze iz
ustroja lokalne samouprave iz bivše SFRJ i većeg obuhvata tadašnjih općina. Suradnja s
drugim dionicima iz civilnog i poslovnog sektora u zajednici kroz kreiranje partnerstva na
lokalnom nivou također je vrlo ograničena. Zbog toga su do sada razvijeni i prijavljeni
projekti za pojedine JLS bili vrlo malih iznosa, u najvećem broju slučajeva ispod razine
potrebne za fondove EU.
Važeća županijska razvojna strategija široko obuhvaća problematiku razvoja županije tako da
su ciljevi, prioriteti i mjere detaljno razrađeni. S druge strane JLS imaju svoje razvojne
dokumente koji su kao Planovi ukupnog razvoja (PUR-ovi) ili strategije lokalnog razvoja
napravljeni davno te su kao takvi potpuno nedostatni i neprimjenjivi za sadašnje stanje.
Zbog svoje loše financijske situacije, nemogućnosti ili nedovoljne informiranosti o
mogućnostima povoljnog zaduženja te negativnih dosadašnjih iskustava nekih općina u
provedbi EU projekata, izražena je zabrinutost skoro svih JLS prije svega u odnosu na
financiranje vlastitog doprinosa, plaćanja PDV-a kao i predfinanciranje provedbe projekata.
Na Poziv za dostavu projektnih prijava za Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu
infrastrukturu kojeg je objavilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
(MRRFEU), prema informacijama koje su JLS dostavile UNDP-u, JLS s područja Karlovačke
županije prijavile su sljedeće projekte: Grad Karlovac dva projekta: „Slatkovodni akvarij i
muzej rijeka“ i Gradski muzej: „Karlovački muzejski prostor za budućnost“, Grad Ogulin:
„Poslovna infrastruktura u poslovnoj zoni“.
Za sredstva iz Programa održivog razvoja lokalne zajednice MRRFEU-a, prema informacijama
koje su JLS dostavile UNDP-u,JLS s područja Karlovačke županije prijavile su sljedeće
projekte: Općina Lasinja: Modernizacija prometne infrastrukture za održivi razvoj općine
Lasinja“, Općina Netretić: „Izgradnja igrališta u Netretiću“ i Grad Slunj (3 projekta): „Put u
bajku – Rastoke“, „Unapređenje prometne infrastrukture na području grada Slunja –
Mrežnička ulica“ i „Unapređenje prometne infrastrukture na području grada Slunja – Ulica II
poljski put“.
Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.
Agencija je osnovana 2002. godine s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog
razvoja na razini područne (regionalne) samouprave. Svoje usluge pruža Karlovačkoj županiji,
svim općinama i gradovima u županiji, udrugama, nevladinim organizacijama, javnim
ustanovama te sektoru malog gospodarstva.

Agencija trenutačno zapošljava 8 djelatnika/ica pretežno visoke i više stručne spreme,
raspoređenih na poslove pripreme i provedbe projekata za različite fondove, strateškog
planiranja i programiranja strateških dokumenata, edukacija, vođenja baze projekata,
marketinških aktivnosti te administrativnih poslova.
Agencija je pripremila više projekata koji su odobreni za financiranje i raspolaže dovoljnim
ljudskim resursima i kapacitetima za pripremu i provedbu projekata. Trenutno priprema
projekte: „Žitni put“, „RibarKA“, „Nikola Tesla u Karlovcu“ i „KAaquarium“.
Također je uspješno do sada pomagala nekim od JLS u pripremi i provedbi projekata (najviše
gradu Karlovcu). S druge strane, neke od JLS do sada nisu koristile pomoć Agencije u
pripremi i provedbi projekata, dijelom zbog toga što se s više ili manje uspjeha oslanjaju na
pomoć konzultanata.
Grad Karlovac
Županijsko središte, grad Karlovac, ima veliki broj projekata i projektnih ideja koje razvija, a
koje su skoro sve odreda dosta velike financijske vrijednosti. Za razliku od ostalih JLS, u
gradskoj upravi su zaposleni stručni djelatnici koji imaju dovoljno kapaciteta za pripremu i
kasniju provedbu većih projekata. Osim toga, za pripremu većih projekata Grad koristi i
Karlovačku razvojnu agenciju (npr. za projekte KAaquarium, Nikola Tesla idr.). Svi projekti
grada Karlovca su okrenuti razvojnim ciljevima i potrebama grada, iako mnogi od njih kasnije
mogu imati širi regionalni utjecaj i to na temelju postojećih potencijala, kulturne i prirodne
baštine, kao i jačanja tehnološkog razvoja i inovacija.
Grad trenutno uspješno provodi nekoliko projekata: „Business Friendly Municipalities“,
„Karlovački muzejski prostor za budućnost“ i sudjeluje kao partner na projektima: "AQUA
AGRO" financiran iz ESF-a a kojeg provodi Prirodoslovna škola u Karlovcu, „Svi za jednoga,
jedan za sve" kojeg provodi Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac, „Nove
vještine za jednake mogućnosti" u kojem je nositelj projekta ŽGK „Korak".
Za sada Grad nema značajnijih projekata i projektnih ideja koji su usmjereni na iskorištenje
potencijala koje Karlovac kao industrijsko središte cijele županije ima, prije svega u
metaloprerađivačkoj industriji, te aktivnom uključivanju visokoškolskih ustanova u
gospodarski razvoj. Iznimku predstavlja projekt Razvoj infrastrukture za osiguranje uvjeta za
istraživanje i transfer tehnologije i inovacije u Karlovcu - INTERPID Karlovac (INTREPID -
INnovation, Technology Transfer and REsearch Provision Infrastructure Development in
Karlovac) kojeg je provodilo Veleučilište u Karlovcu u suradnji s malim i srednjim poduzećima
u okolici i kroz projekt stvorilo uvjete za istraživanje, prijenos znanja i tehnologija, te
inovacije. Ovaj projekt posebno treba naglasiti kao primjer dobre prakse kroz koji je
dokazano da proizvodnja stvara novu (i dodanu vrijednost) i radna mjesta, a uz to je nakon
završetka provedbe u potpunosti održiv.
Veleučilište u Karlovcu – VUKA
Veleučilište je regionalno najjača obrazovna institucija čija je vizija postati suvremena
visokoobrazovna institucija i središte znanstvene i stručne misli regije kroz kontinuirano
unapređivanje studijskih programa i provedbu razvojnih i primijenjenih istraživanja, te

također postati okosnica razvoja regije. Veleučilište je uspješno provelo nekoliko projekata
(prethodno navedenih) a u tijeku je evaluacija projekta SustaiNet (Sustainable networking
for green solutions) prijavljenog na 3. poziv IPA Prekograničnog programa Hrvatska-Bosna i
Hercegovina 2007-2013.
Projektu „Atrij znanja – Regionalni centar za bioraznolikost i ekološka istraživanja"
prijavljenom u okviru Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za
financiranje iz fondova Europske unije, Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova
Europske unije odobrena je tehnička pomoć u pripremi projekta za sufinanciranje iz
strukturnih fondova Europske unije i očekuje se potpisivanje sporazuma.
Projekt „Napredak“ (Regionalna proizvodnja sireva – poduzetnička vrijednost za ruralni
razvitak) u okviru 3. poziva na dostavu prijedloga projekata u okviru Operativnog programa
IPA Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. odobren je za financiranje iz IPA fonda. Projekt „Tragom
divljine“ (Neinvazivni monitoring divljih životinja u zaštićenom prekograničnom području),
prijavljen je u okviru istog poziva i uvršten je na rezervnu listu projekata predviđenih za
sufinanciranje. Projektni sažetak “Cheese senses - Support to the cheese producers”
prijavljen je u okviru poziva Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja prošao je ocjenu
kvalitete te je ušao u drugi korak evaluacije.
Veleučilište također ima projektne ideje i koncepte koji predstavljaju nastavak njihovih
aktivnosti usmjerenih prema razvoju regije i sinergijskog djelovanja Veleučilišta,
gospodarstva i društvene zajednice, a to su :
 Centar za istraživanje i održivi razvoj kontinentalnog turizma
 primjena tehnologije brze izrade prototipova u medicini i dentalnoj medicini
 razvoj GPS tehnologije u telemetrijskim istraživanjima divljih životinja
 primjena zaštitnih mikrobnih kultura i bakteriocina u zaštiti hrane
 brza provjera udjela masti u siru metodom bioimpedancijske spektroskopije
 bezmrežna numerička kolokacijska metoda za analizu dinamičkog nelinearnog odziva
čvrstih tijela
 beskontaktno mjerenje mehaničkih naprezanja
 šumski požari i obnova šuma nakon šumskih požara na karlovačkom području i drugi.
Slijedom gore navedenog, Veleučilište u Karlovcu posjeduje dovoljne i stručne kapacitete za
provedbu razvojnih projekata.
Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi)
Na području Karlovačke županije djeluju tri LAG-a: „Valis Colapis“, „Frankopan“ i „Petrova
Gora“. Uspostavom i akreditacijom Lokanih akcijskih grupa koje obuhvaćaju skoro cijeli
teritorij županije (osim urbanog dijela grada Karlovca), započelo se s razgovorima o pripremi
i provedbi većih zajedničkih projekata. Ovakav pristup bi trebalo pomoći u kreiranju
partnerstva na lokalnoj i regionalnoj razini nužnih za povlačenje sredstava iz fondova EU.
No, valja naglasiti kako LAG-ovi još uvijek nisu „zaživjeli“ u potpunosti, te će u skoroj
budućnosti imati vrlo ozbiljne zadatke jer će biti svojevrsne mikro razvojne agencije u
ruralnim područjima. Djelovati će na unapređenju kvalitete života kroz partnerski pristup
svih sudionika lokalne zajednice i biti značajan subjekt u planiranju, izboru i provedbi

projekata od značaja za razvoj tog područja. Također, njihova važna uloga je i pomoć
dionicima u LAG području u prijavi na razne projekte ruralnog razvoja.
LAG Vallis Colapis
LAG Vallis Colapis je jedna od najuspješnijih i najkompetentnijih lokalnih akcijskih grupa u
Republici Hrvatskoj. U svojim nastojanjima da pokrene društvene i gospodarske
aktivnosti LAG Vallis Colapis provodi projekte usmjerene na poticanje lokalnih poslovnih
inicijativa, korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje prodaje lokalnih poljoprivrednih
proizvoda. LAG nastavlja raditi na ukazivanju na prednosti koje ruralno područje Karlovačke
županije ima kao mjesto za život, te razvijati njegove turističke i gospodarske potencijale.
Poseban naglasak u radu LAG Vallis Colapis stavlja na djelatnosti mladih i podršku u
poboljšanju uključivanja mladih u donošenje lokalnih odluka, poboljšanju društvenog života
u ruralnim krajevima i zapošljivosti mladih. Valja naglasiti i projekt „Solarni cluster“ - projekt
povećanja energetske samodostatnosti ruralnih zajednica, temeljem razvoja lokalnog
poduzetništva za korištenje novih tehnologija u razvoju proizvoda i usluga zasnovanih na
obnovljivim izvorima energije.
Grad Ogulin
Grad Ogulin aktivno radi na privlačenju sredstava EU i razvoju Ogulina kao gospodarskog i
turističkog centra. Posebno valja naglasiti projekt centra za posjetitelje "Ivanina kuća bajke“
koji je financiran iz IPA programa, ukupne vrijednosti 1,36 mil. EUR.
Hrvatski zavod za zapošljavanje Karlovac
Nastavno na prethodno navedene podatke o pripremi i provedbi razvojnih projekata
razvidno je da je HZZ Karlovac dovoljno kompetentan provoditi projekte i biti partner u
projektima usmjerenim ka poboljšanju zapošljivosti i obrazovne strukture stanovništva.

STRATEŠKE SMJERNICE
Osnovni preduvjeti za razvoj Karlovačke županije su:
1. Povećanje efikasnosti i stručnosti javne uprave i administracije, osnaživanje
kapaciteta JLS i pružanje tehničke pomoći u pripremi i razradi projektnih ideja -
izgradnja kapaciteta na lokalnom nivou kroz dobro osmišljene i kontinuirane
programe, usmjerene na bolje osmišljavanje i objedinjavanje projekata,
uspostavljanje kvalitetnih partnerstva na lokalnoj razini i šire te primjenu praktičnih
iskustava u upravljanju većim projektima.
2. Karlovačka razvojna agencija kao u potpunosti samostalan regionalni koordinator, što
podrazumijeva uključivanje svih JLS i ostalih partnera u postavljanje prioriteta,
okrupnjavanje strateških projekata i koordinacija tijela u pripremi i provedbi.
3. Izrađene ili obnovljene i usklađene razvojne strategije svih jedinica lokalne
samouprave za naredno programsko razdoblje 2014. – 2020. i jasno određeni
trenutni prioriteti razvoja županije.
4. Razvijena komunalna infrastruktura u funkciji poboljšanja života stanovnika i
osnaživanja gospodarskih aktivnosti.
5. Izrada programa i mjera za poboljšanje demografske slike županije.
6. Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava - razvoj srednjoškolskog i
visokoškolskog obrazovanja, tj. kadrova sukladno razvojnim prioritetima i potrebama
gospodarstva, uključujući i obrazovanje odraslih.
7. Daljnje poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, i to gospodarstva vezanog uz
korištenje biomase za proizvodnju energenta (sječka, peleti) kao oblik zapošljavanja
stanovništva u ruralnim područjima, te korištenja biomase za potrebe grijanja u
javnim ustanovama koje za grijanje koriste ekstra lako loživo ulje.
8. Energetska obnova zgrada kao vid dugoročnog smanjenja troškova za energiju i
otvaranje radnih mjesta.
Iz svega navedenog, uključujući i podatke dostupne iz važeće Županijske razvojne strategije,
planiranje manjih i većih razvojnih projekata kao i aktivnosti usmjerenih na povećanje razine
povlačenja sredstava iz fondova EU bi trebalo započeti od sljedećih nekoliko pretpostavki i
smjernica:
1) S obzirom na izrazito nepovoljne demografske pokazatelje, županija se u planiranju svog
razvoja mora usredotočiti na poboljšanje demografske slike kroz poboljšanje uvjeta za
život i zapošljavanje. Problem depopulacije je potrebno rješavati kroz populacijske mjere
na državnoj i na lokalnoj razni. Potrebno je zaustaviti odseljavanje postojećeg
stanovništva te izraditi programe za privlačenje novog stanovništva, što uključuje razvoj
lokalnog gospodarstva i poljoprivrede kao conditio sine qua non. Također, u planiranju

razvoja, kao i određivanju prioriteta, više se treba fokusirati na dostupne prirodne,
društvene resurse (prije svega napuštenu imovinu) i zemljopisne prednosti koje ima
županija (geografski položaj), kao i podržati projekte uvođenja širokopojasnog interneta
u ruralna područja županije.
2) Velika većina gradova i općina iz Karlovačke županije ima na svojim područjima sasvim
napuštenu ili nedovoljno iskorištenu državnu imovinu različitih titulara vlasništva - od
poljoprivrednog zemljišta, napuštene vojne imovine, napuštenih stambenih objekata,
područnih škola, pa sve do gospodarskih objekata. Sve navedeno predstavlja izraziti
razvojni potencijal koji se treba aktivirati i mora se staviti u funkciju razvoja šire
zajednice. Posebno je važno riješiti pitanje organiziranja predškolskog odgoja u ruralnim
zajednicama. Potrebno je osmisliti koncept za ruralna područja na način da se urede,
prošire i opreme postojeći objekti za predškolski odgoj, odnosno u gradovima i općinama
gdje takvi objekti ne postoje, potrebno je izraditi projekte za uređenje i opremanje
izgrađenih a nekorištenih ili zapuštenih objekata, a koji su prikladni za organiziranje rada
predškolske ustanove.
3) Na području Karlovačke županije postoje veliki prirodni, kulturni ili društveni potencijali za
nove razvojne projekte koje je nužno valorizirati. Svaka od JLS ima ideje za projekte
kojima bi se stavili u funkciju razvoja lokalne zajednice neki od prirodnih, kulturnih ili
društvenih potencijala koji su se ranije puno više koristili. To se odnosi na JLS koje imaju
šansu podići svoj cjelokupni gospodarski razvoj valorizacijom vlastitih prirodnih i
društvenih resursa u svrhu razvoja turizma (npr. Karlovac, Ogulin, Rakovica, Ozalj, Lasinja
idr). Isto tako, postoji više dobrih ideja od strane JLS, privatnog i civilnog sektora za
iskorištenje prirodnih potencijala županije, a koji nisu u funkciji razvoja turizma, kao npr.:
korištenje termalne vode, korištenje hidropotencijala malih rijeka, kao i potencijala i
dostupnosti bio-mase, a što je nužno uzeti u obzir.
4) Integriranim pristupom u oblikovanju većih projekata, potrebno je podržati JLS u
njihovom nastojanju da valorizacijom vlastitih prirodnih i kulturnih vrijednosti iskoriste
blizinu nacionalnog parka Plitvička jezera i drugih parkova prirode u svrhu razvoja
turizma te time doprinesu povećanju ukupnog gospodarskog razvoja cijele županije.
5) Nužno je pokušati kreirati kvalitetna partnerstva među sektorima već u fazi pripreme
projekta na lokalnoj razini i šire. Također, neophodno je aktivnije uključivanje Županije u
određivanju prioriteta i oblikovanje projekata kako ne bi kasnije došlo do zagušenja u
njihovoj provedbi i financijskom praćenju.
6) Problematika vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, s obzirom da svaka
od JLS ima više takvih manjih i većih projekata, zahtijeva sustavno rješavanje ovog
pitanja, te je od ključne važnosti pomoć i koordinacija sa županijske razine. Generalno
gledano, rješavanje problema komunalne infrastrukture, posebno vodoopskrbe i
odvodnje potrebno je kroz objedinjene projekte za više jedinica lokalne samouprave.
7) Kroz bolje osmišljavanje projekata te povezivanje sa znanstvenim i visokoškolskim
ustanovama i poslovnim sektorom, nužno je iskoristiti industrijske potencijale grada

Karlovca, prije svega u metaloprerađivačkoj industriji. Također, u istom sektoru postoji i
ogroman potencijal za inovacije i prijenos tehnologija i znanja.
8) S obzirom na ogroman potencijal županije temeljem ukupne površine pod šumom,
potrebno je ojačati sektor drvne industrije kroz direktnu pomoć poslovnom sektoru za
tehnološko unapređenje procesa proizvodnje i stvaranje proizvoda više dodane
vrijednosti.
9) Prednost treba dati projektima koji obuhvaćaju unapređenje korištenja obnovljivih izvora
energije dajući prednost iskorištavanju hidro potencijala za male hidrocentrale te bio
mase i geotermalne energije za sustave javnog grijanja; uz povećanje energetske
efikasnosti u zgradarstvu.
Većina projekata koje predlažu JLS je u osnovi male vrijednosti (do nekoliko stotina tisuća
eura) i usmjerena je na rješavanje pojedinačnih problema unutar pojedine JLS. Isto tako
većina projekata i projektnih ideja odnosi se na rješavanje osnovnih potreba u komunalnoj i
društvenoj infrastrukturi (npr. lokalne nerazvrstane ceste, gradske ulice, sustavi grijanja,
vrtići, sportski sadržaji idr). Posebno se izdvaja problematika vodoopskrbe, odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda, gdje svaka od JLS ima više takvih manjih i većih projekata. To
jasno ukazuje na činjenicu da osnovne infrastrukturne potrebe na području ove županije nisu
riješene i da ne postoje sustavni načini rješavanja ove problematike na lokalnom nivou. I u
ovim pitanjima od ključne je važnosti pomoć i koordinacija sa županijske razine.
Strateški smjerovi razvoja:
1) Turizam – kulturni, odmorišni, te ostali vidovi modernog turizma (osvješteni putnici i
transmoderni turisti)
2) Industrija (metaloprerađivačka) i inovacije
3) Šumarstvo i prerada drva
4) Poljoprivreda i ribarstvo
5) Održivo korištenje obnovljivih izvora energije – energija vode, biomase
5. INDIKATIVNA LISTA PROJEKATA
Ovaj dio smjernica donosi listu većih (regionalnih) i/ili integriranih projektnih ideja („paketa“)
za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu u relativno kratkom roku polučiti značajan
razvojni efekt za cijelu županiju. Međutim, potrebno je primijetiti da se projektni „paketi“ i
projektne ideje veće vrijednosti i obujma zahvata ne poklapaju u potpunosti s proklamiranim
strateškim ciljevima županije, kao ni s preporukama UNDP-a o razvojnim prioritetima
županije. Upravo bi ove Smjernice trebale dati uputu nosiocima projekata na području
županije u kojem smjeru razvijati nove projekte. Lista koja je u prilogu ovim Smjernicama
odražava trenutno stanje stvari, a ne u potpunosti poželjnu situaciju u pogledu područja
zahvata, općih i pojedinačnih ciljeva, ciljnih skupina i razine pripremljenosti projekata.
Pojedinačne projektne ideje u sklopu ovih paketa su u različitim fazama pripreme u formi
standardnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.

Paketi projektnih ideja:
1. Komunalna infrastruktura - promet: Obnova i izgradnja nerazvrstanih cesta, obnova
gradskih ulica i trgova
2. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prema distributivnim
područjima (DP):
a. Karlovac – Duga Resa
b. Ozalj
c. Lička Jasenica
3. Djeca i mladi
4. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije
5. Zaštita okoliša
6. Razvoj poduzetništva i poduzetnička infrastruktura
7. Novi turistički proizvodi i destinacije (grupirano prema destinacijama):
a. Ozalj – Europska kolijevka akvarela
b. Lasinjska kultura
c. „Plitvičke doline“ – Rakovica
d. „Plitvičke doline“ – Slunj
e. „Plitvičke doline“ – Saborsko
f. Karlovac
8. Pojedinačni projekti razvoja turizma
9. Poticanje zapošljavanja i razvoj ljudskih kapaciteta, potpora ugroženim skupinama
stanovništva, socijalno uključivanje - (ESF)
Projektne ideje kratko su opisane u zbirnoj listi projektnih ideja iz Karlovačke županije u
prilogu 2 ovom dokumentu, a više informacija nalazi se u standardnim obrascima za svaki
pojedinačni projekt. Samo projektne ideje za koje projektni tim UNDP-a drži da mogu bitno
doprinijeti općem socio-ekonomskom razvoju županije, a koje su ujedno i potencijalno
prihvatljive za su-financiranje iz nekog od Strukturnih i investicijskih fondova EU razrađene
su i u formi standardnog obrasca pripremljenog za potrebe ovog Projekta.

STRATEŠKICILJ PRIORITETI MJERE USKLAĐENOSTS TEMATSKIM CILJEVIMA I MJERAMA ZA
FINANCIRANJEPREMA „COMMON STRATEGIC FRAMEWORK“I
PREPORUKE/SMJERNICEUNDPTIMA
KŽ-C1
Oživljavanje
ruralnog
prostorai
uravnotežen
razvoj svih
područja
Županije
KŽ-C1-P1
Razvoj ruralnogprostora
KŽ-C1-P1-M1 Programi poticanjarazvoja
ruralnogprostorai prostornogplaniranja
Tematski ciljevi:EAFRD
 Kroz mjere ruralnograzvoja
KŽ-C1-P1-MIzjednačavanje kvalitete
životaruralnihpodručjauodnosuna
urbana područjai zaustavljanje procesa
depopulacije
Tematski ciljevi:EAFRD
 Fokusiranje nadostupne prirodne,društvene resurse
 Uvođenjaširokopojasnoginternetaururalnapodručja
KŽ-C1-P1-M3 Valorizacijai unapređenje
autohtonihpoljoprivrednihi turističkih
proizvodai usluga
Tematski ciljevi:EAFRD3
 Kroz integrirane projektezapojedineJLSublizini nacionalnih
parkovai parkovaprirode
KŽ-C1-P1-M4 4. Restrukturiranje i
modernizacijapoljoprivrednih
gospodarstavai poslovnihsubjekatana
ruralnompodručju
Tematski ciljevi:EAFRD3 i ERDF 3
KŽ-C1-P1-M5 PrimjenaLEADERpristupa Tematski ciljevi:EAFRD9
KŽ-C1-P2Civilno
društvo,kulturai sport
KŽ-C1-P2-M1 Jačanje kapacitetacivilnog
društvai povezivanje javnogi civilnog
sektora
Tematski ciljevi:EAFRD 11 i posredno9
 Obavezakreiranjapartnerstvasadrugimsektorima,
uključivanje udrugai,prije svega,LAG-ovauaktivno
partnerstvo
KŽ-C1-P2-M2 Valorizacijai upravljanje
materijalnomi nematerijalnombaštinom
Tematski ciljevi:EAFRD9 i 11
 Kroz integrirane projekterazvojaturizmazapojedineJLSu
blizini nacionalnihparkovai parkovaprirode
KŽ-C1-P2-M3 Unapređenje kulturnihi
sportsko-rekreacijskihprogramai
infrastrukture
Tematski ciljevi:EAFRD9 i 11
 Za manja gradskasrdištakroz programe urbane obnove
KŽ-C1-P3Jačanje
kapacitetaza upravljanje
regionalnimrazvojem
KŽ-C1-P3-M1 Osposobljavanje kadrovaza
upravljanje regionalnimrazvojem
Tematski ciljevi:EAFRD11 i ESF 11
 Kontinuiranaizgradnjakapaciteta
Prilog1: Usklađenost prioriteta i mjera sadržanih u Županijskoj razvojnoj strategiji Karlovačke županije sa Strateškim i programskim dokumentima
kohezijske politike EU:

KŽ-C1-P3-M2 Unapređenje županijske,
međužupanijske,međuregionalne i
međunarodne suradnje
Tematski ciljevi:EAFRD11 i ESF 11
KŽ-C1-P4Razvoj
prometne povezanosti
KŽ-C1-P4-M1 Prometnopovezivanje
središtaŽupanije speriferijom
 Kroz mjere ruralnograzvojakaoi objedinjavanje više
projekataJLSu veće projektne cjeline
KŽ-C1-P4-M2 Razdvajanje tranzitnogi
lokalnogprometa
KŽ-C1-P4-M3 Poboljšanje dostupnosti
sustavajavnogprijevoza
KŽ-C1-P4-M4 Razvoj novihprometnih
pravaca
KŽ-C1-P5Razvoj
ruralnogturizma
KŽ-C1-P5-M1 Usmjeravanje, informiranje
i educiranje poljoprivrednika
 Uvođenjaširokopojasnoginternetaururalnapodručja
KŽ-C1-P5-M2 Diverzifikacijagospodarskih
djelatnosti i izvoradohotkanaruralnom
Prostoru
KŽ-C1-P5-M3 Poticanje i revitalizacija
tradicijskihobrta
KŽ-C1-P5-M4 Razvoj turističke
infrastrukture naruralnomprostoru
Tematski ciljevi:EAFRD8,posrednoERDF 3 i 8,
KŽ-C1-P5-M5 Poticanje malog obiteljskog
poduzetništva u turizmu
Tematski ciljevi:EAFRD8,posrednoERDF 3 i 8,
KŽ-C2
Konkurentno
gospodarstvo,
razvoj
poljoprivrede,
turizmai
infrastrukture
KŽ-C2-P1Jačanje
konkurentnosti
gospodarstva
KŽ-C2-P1-M1 Ulaganje unove tehnologije
i istraživanje i razvoj
Tematski ciljevi: ERDF1 i EARDF 1
 Povezivanje saznanstvenimi visokoškolskimustanovama
 PotencijaligradaKarlovcau metaloprerađivačkoj industriji
 Inovacijski potencijal drvne industrije
KŽ-C2-P1-M2 Poticanje proizvodnje i
uslugavisoke dodane vrijednosti
usmjerenihizvozu
Tematski ciljevi:ERDF3
 Jačanje sektoradrvne industrijete sektora
metaloprerađivačke industrije krozdirektne poticaje za

unapređenje tehnološkogprocesai stvaranje proizvodaviše
dodane vrijednosti
KŽ-C2-P1-M3 Unaprjeđenje inovacijske
djelatnosti i komercijalizacija
Tematski ciljevi: ERDF1 i posrednoEAFRD3
 Projekti koji imajuuključenopovezivanje poslovnogsektora
sa znanstvenimustanovamai civilnimsektorom(udruge
inovatora)
KŽ-C2-P1-M4 PromocijaŽupanijei
gospodarstva
Tematski ciljevi: ERDF3
KŽ-C2-P1-M5 Unapređenje regionalne i
međunarodne suradnje poduzetnikai
poduzetničkihpotpornihinstitucija
 Projekti koji potičuudruživanjapoduzetnika,stvaranje
klasterai međunarodnusuradnju
KŽ-C2-P2Poticajno
okruženje zaulaganje i
razvoj poduzetništva
KŽ-C2-P2-M1 Razvoj malogi srednjeg
poduzetništvai obrtništva
Tematski ciljevi: ERDF3 i ERDF 8
 Direktni poticaji zaunapređenje tehnološkogprocesai nove
proizvode (manji grantovi,zbognedostatnihfinancijskih
kapacitetaza ulazaku projekte veće vrijednosti)
KŽ-C2-P2-M2 Razvoj tradicijskihobrta Tematski ciljevi:ERDF3 i EAFRD 8
KŽ-C2-P2-M3 Privlačenje domaćihi
stranihulagača
Tematski ciljevi:
KŽ-C2-P2-M4 Unapređenje poduzetničke
infrastrukture i potpornihinstitucija
Tematski ciljevi:ERDF1 i 8 kaoi EAFRD 1
 Podrškaprojektimazaupravljanjei marketing postojećih
poslovnihzona
KŽ-C2-P3Unapređenje
održive poljoprivredne
proizvodnje
KŽ-C2-P3-M1 Razvoj poljoprivredei
slatkovodnogribarstva
Tematski ciljevi:EAFRD5 i EMFF 3
KŽ-C2-P3-M2 Razvoj održivogšumarstvai
kvalitetnoupravljanje šumskim
zemljištem
KŽ-C2-P3-M3 Poticanje razvojaekološke
poljoprivrede
KŽ-C2-P3-M4 Unapređenje prerade u
poljoprivrednoj proizvodnji
Tematski ciljevi:ERDF3 i EAFRD 1, 3 i 4
 Direktni poticaji zaunapređenje proizvodnje, ali domanjih
ukupnihznosavrijednosti projekata,kakobi se proširiokrug

potencijalnihkorisnika
turističke ponude
KŽ-C2-P4-M1 Razvoj selektivnihoblika
turizma
KŽ-C2-P4-M2 Poboljšanje postojećihi
osmišljavanje novihturističkihproizvoda
KŽ-C2-P4-M3 Komuniciranje imidžai
prodorna emitivnatržišta
KŽ-C2-P4-M4 Prodajaturističkihusluga Tematski ciljevi:
KŽ-C2-P4-M5 Unapređenje destinacijskog
menadžmentai informacijskogsustava
Tematski ciljevi:ERDF2 i EAFRD 2
 Kroz integrirane projektezapojedineJLSu blizini nacionalnih
KŽ-C2-P5Razvoj
Infrastrukture
KŽ-C2-P5-M1 Razvoj prometnicana
glavnimžupanijskimprometnimpravcima
Tematski ciljevi:ERDF7 , ZajednosaKohezijskimfondom
 Obnovapruge Sisak - Karlovac
KŽ-C2-P5-M2 Razvoj komunalne
infrastrukture
Tematski ciljevi:ERDF5 i 6, EAFRD 5 i 6
 Objedinjeniprojekti zaviše JLSzavodoopskrbu,odvodnjui
pročišćavanje otpadnihvoda
KŽ-C2-P5-M3 Razvoj energetske
infrastrukture
Tematski ciljevi:ERDF 4 i 5
 Projekti obnove elektrodistribucijskogsustavaururalnim
predjelima,uzmogućuprimjenualternativnihi obnovljivih
izvora
KŽ-C2-P5-M4 Razvoj poslovne
infrastrukture
Tematski ciljevi:ERDF3, posredno1 i 8,
 Izgradnjanedostajuće infrastrukture upostojećimposlovnim
zonama
KŽ-C2-P5-M5 Razvoj turističke
infrastrukture
Tematski ciljevi:ERDF3, posredno1 i 8, EAFRD8
KŽ-C3 Jačanje
ljudskihresursa
i strateško
planiranje
kvalitete
odgojnoobrazovnog
sustava
KŽ-C3-P1-M1 Izgradnjai opremanje
objekatapredškolskogodgojai povećanje
dostupnosti programapredškolskog
odgoja
Tematski ciljevi:ESF9 i ERDF 9 i EARDF 9
 Objedinjavanje postojećihprojekataJLSu jedanzacijelu
županiju,koristeći inovativne pristupe ii iskustvadrugih
članicaEU te korištenjenaputene državne imovine

razvoja KŽ-C3-P1-M2 Izgradnjai opremanje
objekatauškolstvui poboljšanje
osnovnoškolskihi srednjoškolskih
programa obrazovanja
 Opremanje školaizvanžupanijskogsredišta
KŽ-C3-P1-M3 Poboljšanje sustava
stipendiranja
Tematski ciljevi:ESF9, 10, 11
 Kao preduvjet - identificiranje potrebaposlovnogsektora
KŽ-C3-P1-M4 Razvoj visokoškolskog
obrazovanja
Tematski ciljevi:ERDF10 i ESF 10
KŽ-C3-P2Usklađivanje
obrazovnihprograma
s potrebama
gospodarstvai razvoj
cjeloživotnogučenja
KŽ-C3-P2-M1 Suradnjaznanstveno-
istraživačkog,javnogi privatnogsektora
Tematski ciljevi:ERDF1, ESF
 Projekti koji imajuuključenopovezivanje poslovnogsektora
sa znanstvenimustanovamai civilnimsektorom(udruge
inovatora)
KŽ-C3-P2-M2 Poticanje cjeloživotnog
učenjai usavršavanjau struci
KŽ-C3-P2-M3 Razvoj obrazovnih
programa u skladuspotrebama
gospodarstva
KŽ-C3-P2-M4 Izgradnjai opremanje
objekatai institucijazaprograme
cjeloživotnogobrazovanjai usavršavanja
u struci
Tematski ciljevi:ESFi ERDF 10
 Iskorištavanje potencijalanapuštenedržavne imovine bez
izgradnje novihobjekata
zdravljai preventivne
zdravstvene zaštite
KŽ-C3-P3-M1 Unapređenje zdravstvene
zaštite
Tematski ciljevi:ERDF9, ESF 9 i EAFRD 9
KŽ-C3-P3-M2 Razvoj programaprevencije
i ranog otkrivanjabolesti
Tematski ciljevi:ESF9
KŽ-C3-P3-M3 Unapređenje programa
palijativnei hospicijskeskrbi
Tematski ciljevi:ESF8 i 9
KŽ-C3-P3-M4 Razvoj dodatnih
zdravstvenihusluga
socijalne sigurnosti
KŽ-C3-P4-M1 Poboljšanje kvalitete života
socijalnoosjetljivihskupina
KŽ-C3-P4-M2 Unapređenje zaštitežrtava Tematski ciljevi:ESF8 i 9

nasiljauobitelji
KŽ-C3-P4-M3 Razvoj prevencije i zaštite
od ovisnosti
KŽ-C3-P4-M4 Programi potpore
braniteljimai oboljelimaodPTSP-a
KŽ-C3-P5Jačanje
kapacitetajavne uprave
za strateškoi prostorno
Planiranje
KŽ-C3-P5-M1 Jačanje kapaciteta za
strateško planiranje razvoja
Tematski ciljevi:ESF11 i ERDF 11
KŽ-C3-P5-M2 Prostornoplaniranjeu
funkciji održivograzvoja
KŽ-C3-P5-M3 Jačanje izvršnih kapacitetai
financijskogpotencijalaJLS-a
KŽ-C4 Održivo
upravljanje
okolišemi
prirodnim
resursimai
kulturnom
baštinom
KŽ-C4-P1Jačanje
kapacitetaza upravljanje
zaštitomokoliša,
prirodnimi kulturnim
resursima
KŽ-C4-P1-M1 Podizanje svijestii razvijanje
kapacitetaza upravljanje zaštitomokoliša
i prirodnimresursimai kulturnom
baštinom
KŽ-C4-P1-M2 Uspostavažupanijskog
informacijskogsustavazaštite okoliša
Tematski ciljevi:ERDF2 i 11
KŽ-C4-P1-M3 Zaštitaokolišakod
izvanrednihzagađenja
Tematski ciljevi:ERDF6 i 11
KŽ-C4-P2Razvoj sustava
gospodarenjaotpadom
KŽ-C4-P2-M1 Razvoj sustavaodvojenog
prikupljanjaotpadai reciklažnihdvorišta
 Kao preduvjet - Uspostavasustavaupravljanjaotpadomza
cijelužupaniju
KŽ-C4-P2-M2 Sanacije službenihi ilegalnih
odlagalištaotpadai uspostava
županijskogsustavagospodarenja
otpadoms pripadajućimgrađevinama
 Uspostavasustavaupravljanjaotpadomzacijelužupaniju
KŽ-C4-P2-M3 Poboljšanje gospodarenja
otpadnimvodama
Tematski ciljevi:ERDF6 i EAFRD 5 i 6
 Objedinjavanje projekataviše JLS,prednostkorištenju
modernihtehnologijapročišćavanjai tehnologijabezutroška
el.energije zaruralnapodručja
KŽ-C4-P3Zaštita
prirodnihvrijednostite
očuvanje biološke i
KŽ-C4-P3-M1 Jačanje kapacitetaza
očuvanje i upravljanje prirodnim
vrijednostima
Tematski ciljevi:ERDF6 i 11 i EAFRD6

krajobrazne raznolikosti KŽ-C4-P3-M2 Provođenje mjerazaštite
staništavažnihzaočuvanje biološke
raznolikosti i krajobraza
Tematski ciljevi:ERDF6 i EAFRD 5 i 6
korištenjaobnovljivih
izvoraenergije i
energetskaefikasnost
KŽ-C4-P4-M1 Informiranje,sustavno
planiranje i upravljanje korištenjem
obnovljivihizvoraenergije
Tematski ciljevi:ERDF4, 5
 Županijakaonositelj i inicijatorprojekataukorištenju
KŽ-C4-P4-M2 Iskorištavanje
hidroenergije,biomase i bioplina
Tematski ciljevi:ERDF4, 5 iEAFRD4 i 5
 Prednostprojektimaiskorištenjahidropotencijala i biomasei
geotermalne enrgijezasustave javnog grijanja
KŽ-C4-P4-M3 Iskorištavanje solarne
energije i energijevjetra
Tematski ciljevi:ERDF4, 5 i EAFRD 4 i 5
 Županijski programpoticajakorištenjasolarneenergije za
kućanstva
KŽ-C4-P4-M4 Iskorištavanje ostalih
Tematski ciljevi:ERDF4, 5 i EAFRD4 i 5
 Županijski programpoticajakorištenjadizalicatopline za
kućanstva
KŽ-C4-P4-M5 Energetskaučinkovitostu
zgradarstvu
Tematski ciljevi:ERDF4, 5 i EAFRD4 i 5
 Prije svegazajavne zgrade u gradovima
Horizontalne
mjere
KŽ-HM-1 Razminiranje Tematski ciljevi:ERDF6

Strateške smjernice - Karlovačka županija

Recommended

Recommended

More Related Content

More from UNDPhr

More from UNDPhr (20)

Strateške smjernice - Karlovačka županija