Catalyst Balkans, profile picture
Uploaded byCatalyst Balkans
195 views

Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije

Godišnje izvješće o stanju filantropije u Hrvatskoj za 2021. pokazuje povećanu socijalnu solidarnost kroz donacije zbog posljedica pandemije i razornog potresa, s ukupno 2.893 donatorskih aktivnosti u vrijednosti od 39 milijuna eura. Iako su filantropske aktivnosti zadržale visoku razinu, postoji zabrinutost zbog sporosti obnove i rastućih socijalnih nejednakosti. Izvješće naglašava potrebu za većim strateškim filantropskim ulaganjima i prepoznavanjem važnosti filantropije u društvenim politikama.

Embed presentation

Download to read offline
2021 IZVJEŠĆE O STANJU FILANTROPIJE Istraživanje poduprli
Uvod ........................................................................................................ Sažetak glavnih nalaza ......................................................................... Pregled prakse doniranja u 2021. godini .............................................. · Glavni pokazatelji ........................................................................... · Tematska područja doniranja ........................................................ · Struktura donatora ......................................................................... · Davanja dijaspore ........................................................................... · Struktura primatelja donacija ......................................................... · Struktura krajnjih korisnika ............................................................. · Tip donacija .................................................................................... Primjeri istaknutih donacija .................................................................. Saniranje posljedica potresa ................................................................ Medijsko izveštavanje o filantropiji ...................................................... Aneks ...................................................................................................... · Metodologjia ................................................................................... · Pojmovnik ....................................................................................... · Trendovi davanja prikazani prema indikatorima ............................. 1 4 7 8 18 21 25 26 30 32 36 39 43 46 46 48 50 Sadržaj
1 Uvod Pred čitateljima se nalazi godišnji izvještaj o stanju filantropije u Hrvatskoj, deveti po redu, a drugi nakon pandemijske 2020. godine koja je imala snažan učinak na ekonomiju i društvo te stavila u fokus kriznu filantropiju. Kriza je obilježila doniranje i 2021. godine. Naime, Hrvatsku su tijekom prethodne godine, uz pandemiju, pogodila i dva razorna potresa – 22. ožujka u Zagrebu te 29. prosinca u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji, jednoj od najsiromašni- jih regija Hrvatske, opterećenoj posljedicama rata i deindustrijalizacije. Procje- na štete od petrinjskog potresa iznosi 5,5 milijardi eura, odnosno čak 10,2 % BDP-a1 . Unatoč ovim udarima, Hrvatska se do kraja 2021. godine relativno uspješno makroekonomski stabilizirala zahvaljujući subvencijama EU-a, dobroj turističkoj sezoni, učinkovitom upravljanju javnim financijama i mjerama zaštite radnih mjesta2 . Uspješnost je vidljiva u porasta BDP-a od 10,9 % u 2021. te rekordno visokoj stopi zaposlenosti od 64% u trećem kvartalu 2021. godine. Istodobno su značajno povećane socijalne potrebe i nejednakosti - 20,9% svih građana Hrvatske živi u riziku od siromaštva3 , dok gotovo 120 000 građana u potresom pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji iskazuje potrebu za javnim uslugama, humanitarnom pomoći i podrškom u obnovi4 . Kako je istaknula Pučka pravo- braniteljica u Godišnjem izvješću za 2021. godinu5 , socijalnim rizicima i kršenju ljudskih prava posebno su bile izložene ranjive skupine, i to na prvom mjestu starije stanovništvo, jednoroditeljske obitelji i obitelji s više od troje djece, naročito u potresom pogođenim ruralnim područjima. Krizno razdoblje se dakle nastavlja i tijekom 2021. godine, što u praksi znači da društvena potreba za sustavnom i filantropskom podrškom ranjivim skupinama u Hrvatskoj raste. Problematika kriznog odgovora i obnove nakon potresa te lokalni izbori i konsti- tuiranje novih lokalnih vlasti bile su dvije glavne teme u medijskom prostoru u 2021. godini. Upravljanje kriznim situacijama i obnova odvijale su se daleko sporije od očekivanog, i to unatoč dostupnosti europskog Fonda solidarnosti. Rizik spore obnove u narednoj godini i dalje ostaje visok te hrani već rašireno siromaštvo i negativne demografske trendove Sisačko-moslavačke županije. Političko okruženje u Hrvatskoj ponešto se promijenilo nakon lokalnih izbora u svibnju 2021. 1 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Obnova infrastrukture i javnih ustanova na Banovini Fondom solidarnosti Europske unije , prezentacija , 4. 2. 2022. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2022/01%20sije%C4%8Danj/05%20sije%C4%8Dnja/Obnova%20infrastruktur e%20i%20javnih%20ustanova%20na%20Banovini%20Fondom%20solidarnosti%20Europske%20unije.pdf 2 Europska banka za obnvu i razvoj, Transition Report 2021-22, Croatia, https://2021.tr-ebrd.com/countries/# 3 Državni zavod za statistiku, Pokazatlji siromaštva i socijalne isključenosti u 2021., https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29178 4 Koordnacija humanitarca u SMŽ, Procjena humanitarnih potreba Sisačko-moslavačke županije, 2021. https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2021/12/Koordinacija-humanitaraca-Sisacko-moslavacke-zupanije-Procj ena-humanitarnih-potreba.pdf 5 Ured pučke pravobraniteljice, Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2021/
Oni su donijeli pobjedu nikad većem broju nezavisnih političkih kandidata i novih opcija, čime je značajno izmijenjena dotadašnja politička dinamika koju su diktirale dvije središnje političke stranke. Nakon ovakvih izbornih rezultata, slijedilo je jesensko konstituiranje novih vlasti, što u Hrvatakoj redovito donosi dodatne zastoje u radu lokalnih samouprava i promjene u politikama. Za organizacije civilnog društva koje rade na pitanjima od općeg dobra, protekla je godina bila izuzetno zahtjevna. Pandemijski valovi su se nastavili, a time i otežani uvjeti rada te povećana potreba za podrškom ranjivim skupina- ma. Potres koji je pogodio Petrinju pokrenuo je impresivan val solidarnosti građana diljem zemlje, što je pak od neprofitnog sektora tražilo brzu prilagodbu i ad hoc djelovanje kroz terenski volonterski rad, prikupljanje, usmjeravanje i distribuciju donacija. U isto vrijeme, migracijski val na Balkanu se intenzivirao, čime su se terenski i zagovarački primarno bavile građanske udruge, neformal- ne volonterske grupe i humanitarne organizacije. Kao i diljem svijeta, društvena ograničenja uvjetovana pandemijom djelomično su na snazi i u 2021., što je ograničilo prilike za prikupljanje donacija u zajednici i povećalo važnost digital- nih alata. Državne potpore neprofitnom sektoru ograničile su se na jednu dopunsku liniju financiranja iz Europskog socijalnog fonda koja sve do kraja godine nije u cijelosti ugovorena, dok mjere zaštite radnih mjesta uslijed pande- mije nisu obuhvatile neprofitne poslodavce. U takvom kontekstu, filantropska podrška građana, poslovnog sektora i međunarodnih javnih donatora radu nevladinih neprofitnih organizacija – suočenih s manjkom financija i povećanim potrebama u zajednici – bila je posebno važna, često i dragocjena. Unatoč krizama, Hrvatska ima šansu za razvojni iskorak ukoliko pametno iskoristi europske fondove te kvalitetno i pravodobno provede Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdolje 2021.-26.6 kojim se predviđa 9,9 milijardi eura razvojne pomoći Europske unije Hrvatskoj. Bespovratna sredstva i povoljni krediti predviđeni su za široki set reformi u pravosuđu, javnoj upravi, obrazova- nju i zdravstvu, kao i investicije u infrastukturu, istraživanja i razvoj koje bi Hrvatsku trebale usmjeriti prema digitalnoj i zelenoj ekonomiji uz sustavnu primjenu načela održivosti u razvojnim politikama. Ipak, šanse za iskorak prema održivom razvoju limitirane su naslijeđenim problemima u javnom upravljanju i ratom u Ukrajini koji ima ogromne posljedice na ekonomiju i društvo, prvenstve- no u pogledu paneuropske energetske krize, neizvjesnog toka inflacije, očekiva- nog pada ekonomske i radne aktivnosti te još jačeg pritiska na javni proračun. 2 6 Vlada RH, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pregledna stranica, https://planoporavka.gov.hr/
Godišnji izvještaj o donatorskim praksama u Hrvatskoj 2021. godine temelji se na analizi medijskih objava o doniranju. Prvi je dio posvećen pregledu donatorksih praksi, s detaljnijim prikazom njihove geografske distrubucije, tipologije donatora, korisnika i primatelja donacija te glavnih tematskih područja doniranja. U drugom dijelu izvještaja predstavljeno je desetak ilustra- tivnih primjera darivanja u 2021., s posebnim osvrtom na filantropsku podršku sanaciji posljedica potresa. Slijedi osvrt na medijsko praćenje doniranja i neke odrednice medijske slike filantropije u Hrvatskoj. Izvješće je zaokruženo prilogom koji sadrži objašnjenje metodologije, pojmovnik s definicijama korište- nih pojmova te set tablica s podacima iz prethodnih godina. Radi sažetosti, cijelom izvješću prethodi sažetak glavnih nalaza. U neizvjesnom kontekstu koji se nastavlja i 2022. godine, nadamo se da će ovaj izvještaj poslužiti kao poticaj- na podloga za raspravu o važnosti filantropije u Hrvatskoj, koja je empirijski dokazan društveni alat za upravljanje krizom, ali se do sada nije dovoljno koristio ni za ostvarenje razvojnih šansi niti je dostatno priznat i prepoznat u javnim politikama. 3
Sažetak glavnih nalaza Društvena solidarnost izražena u donacijama bila je i u 2021. godini snažna poluga opstanka i zaštite građana i zajednica u krizi. Izazovom ostaju strateš- ka filantropska ulaganja u budućnost. U 2021. godini zabilježeno je 2.893 različitih instanci, odnosno donatorskih aktivnosti, ukupne vrijednosti od 39 milijuna eura. U skladu s novim Popisom stanovništva iz 2021., donirani iznos po stanovniku iznosi 10 eura.7 U 2021. nastavljen je, kao i prethodne godine, viši intenzitet filantropskih aktivnosti. Ovakav je donatorski trend bio očekivan budući da je 2021. godina započela iskazom hitnih potreba građana za stambenim i humanitarnim zbrinjavanjem, kao i infrastrukturnih potreba lokalnih zajednica pogođenih potresom. Zabilježen je nešto veći ukupan iznos prikupljenih donacija nego u 2020. godini, no i nešto manji broj instanci donatorskih aktivnosti, što pokazuje da su se dogodile masovnije i intenzivnije donatorske akcije s većim financijskim učinkom. Takve donatorske prakse karakteristične su za kriznu filantropiju koja je obilježila 2021. godinu. Do izbijanja pandemije COVID-19, najčešće podupirana područja u Hrvatskoj obuhvaćala su pomoć marginaliziranim skupinama i ublažavanje siromaštva, zdravstvenu skrb i obrazovanje. U 2020. godini najpodupiranije područje bilo je ublažavanje posljedica pandemije (46% doniranog iznosa), dok je u 2021. godini donatorski fokus stavljen na saniranje posljedica potresa u Zagrebu, Petrinji, Sisku, Glini i Sisačko-moslavačkoj županiji (64% doniranog iznosa). Kriznu filantropiju obilježile su masovne donatorske akcije, brzo samoorganizi- ranje i mnoštvo raznolikih praksi (od visoko organiziranih do neformalnih) usmjerenih na humanitarnu pomoć (43%), opremu (40%) i stambeno zbrinja- vanje (6%). U 2021. godini donacije su bile i značajan izvor podrške javnom sektoru, koji postaje korisnik blizu petine svih donatorskih aktivnosti. Nakon potresa, kao tematska područja doniranja u 2021. godini slijede podrška marginaliziranim skupinama (24% svih instanci donatorskih aktivnosti), zdravstvena skrb (19%) i obrazovanje (12%). Najveće donatore nalazimo u akcijama građana. U sklopu masovnih donator- skih akcija, one obuhvaćaju više od polovice zabilježenih donatorskih aktivno- sti (58%), odnosno čine 29% ukupnog iznosa donacija. I ove su se donacije prvenstveno odnosile na teme potresa, nakon čega slijede humanitarne akcije za pomoć marginaliziranim skupinama i osobama u siromaštvu te područje zdravstvene skrbi. Za razliku od krizne filantropije koja snažno mobilizira građane i cijelo društvo, u području obrazovanja kao donatori prednjače privatne zaklade, neprofitne organizacije i poslovni sektor. 7 Ako se ovaj iznos usporedi s podacima dosad prikupljenim na području Zapadnog Balkana, Hrvatska se nalazi pri vrhu doniranog iznosa po stavovniku: Crna Gora (20,7), Hrvatska (10,0), Srbija (6,2), Bosna i Hercegovina (4,3), Sjeverna Makedonija (1,3), Kosovo (1,2). 4
Nakon značajnog povećanja u filantropskom angažmanu u 2020. godini, poslovni sektor je dao veliki doprinos i 2021. godine. Financijski rezultat je ukupno doniranih 13,5 milijuna eura, odnosno 37% ukupno doniranog iznosa zabilježenog u medijima. Filantropi iz poslovnog sektora, vidljivi u medijima, najčešće su velike korporacije koje su ključni donatori u petini zabilježenih donatorskih akcija (19%), potom srednja i mala poduzeća (6%) te korporativne zaklade (1%). To je nastavak trenda iz prethodnih godina. Pomoć iz dijaspore čini 2% donatorskih aktivnosti, što odgovara podacima zabilježenim i prethodnih godina. Ipak, ove donacije čine čak 15% ukupno zabilježenog iznosa donacija. Ovakav udio donacija iz dijaspore zabilježen je i 2019. godine (14%), dok je ostalih godina registriran značajno manji udio - između 1 i 7%. U 2021. godini neprofitne organizacije vratile su se na prvo mjesto primatelja i nastavile biti ključnim kanalom distribucije donacija krajnjim korisnicima. Zaprimile su 58% zabilježenog doniranog iznosa kroz 36% pojedinačnih donatorskih aktivnosti čiji su glavni donatori bili građani i poslovni sektor. Drugu godinu zaredom, korisnicima usluga lokalnih zajednica bilo je namije- njeno čak 40% instanci svih donatorskih aktivnosti te 72% ukupnog iznosa donacija. U 2021. godini iznimno visok udjel doniranja javnom sektoru i lokalnim zajednicama može se izravno povezati s filantropskim angažmanom na saniranju posljedica potresa, dok se prethodne godine odnosio na podršku u nošenju s pandemijom. Uz direktne pokazatelje razvijenosti filantropije, kao što su broj instanci doniranja i visina zabilježenog iznosa donacija, način i opseg medijskog izvještavanja pokazatelj je mjesta u društvu koje filantropija kao tema zauzima. Tijekom istraživanja ukupno je zabilježeno 7.066 medijskih objava o donatorskim aktivnostima i to u 987 pojedinačnih medija, a među najaktivniji- ma nalazi se poveći broj onih lokalnih i regionalnih. Filantropija je, znači, vrlo prisutna tema u hrvatskim medijima, a najzastupljenija je na internetskim portalima (83% svih medijskih objava u uzorku). Filantropija u Hrvatskoj se u protekloj godini, baš kao i prethodne, pokazala saveznikom društvu u krizi – građanima, neprofitnim organizacijama, ali i javnom sektoru, posebno kao podrška u sanaciji posljedica razornog potresa na Baniji. Ukupno gledano, donatorske aktivnosti u Hrvatskoj u 2021. godini prvenstveno su bile usmjerene na uklanjanje kriznih i egzistencijalnih problema građana i lokalnih zajednica, dok je daleko manje filantropske energije utroše- no na poticanje gospodarskog i društvenog razvoja. Za očekivati je da će krizna filantropija prevladavati i u narednim godinama, no otvoreno je pitanje kako pospješiti zamah razvojne filantropije koja može (i treba) biti dopunska poluga istinskom oporavku, osnaživanju i razvoju. 5
Za daljnja istraživanja i javnu raspravu o dosezima i perspektivama filantropije u Hrvatskoj od posebnog je interesa analiza regionalne distribucije donator- skih aktivnosti u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Ona pokazuje da su razvijenije regije češći korisnici donatorskih aktivnosti i uspješnije u povlačenju donacija od onih manje razvijenih, iako je jasno da su njihove razvojne i socijal- ne potrebe kronično veće, a ljudski, financijski te socijalni kapital daleko manji. Izazov za filantropsku zajednicu u Hrvatskoj predstavlja pitanje kako bolje iskoristiti donatorski potencijal glavnog grada i regionalnih središta, kao i inovativne lokalne prakse širom zemlje, a na dobrobit razvoja filantropije u siromašnim lokalnim zajednicama i regijama. Naime, njihove su potrebe ogromne, ali nedostaje ljudi, medijske podrške i organizacijskih kapaciteta za trajniji i snažniji filantropski zamah s fokusom na oporavak i održivi razvoj. 6
Još od 2013. godine, Catalyst Balkans redovno prati i izvještava o ključnim filantropskim trendovima u Hrvatskoj i na području Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), pritom dosljedno koristeći metodologiju koja omogućava usporedbu filantropskih aktivnosti među zemljama regije kroz vrijeme i to temeljem obuhvatne analize medijskih objava o praksama doniranja u svakoj zemlji. I ove je godine korišten standardni set pokazatelja trendova filantropskih aktivnosti. Ovaj izvještaj predstavlja prakse doniranja u Hrvatskoj u 2021. godini s osvrtom na ukupnu visinu donacija i opseg donatorskih akcija, njihovu geografsku i kalendarsku raspoređenost, tematska područja, tip donatora, vrste primatelja i korisnika donacija te načine i ciljeve doniranja. Svi pokazatelji prikazani su prema broju instanci (pojedinačnih donatorskih aktivnosti) i iznosima donacija izraženim u eurima. Pregled praksi doniranja u 2021. godini Ukupan iznos donacija 39.022.171 € Broj instanci donatorskih aktivnosti 2.893 Iznos donacije po stanovniku 10,0 € 7
Glavni pokazatelji Catalyst Balkans nastavio je u 2021. godini redovito pratiti medijske objave o filantropiji u Hrvatskoj. Zabilježio je 2.893 instance donatorskih aktivnosti u ukupnom iznosu od 39 milijuna eura. Kada se ovaj iznos promotri u kontekstu činjenice da Hrvatska trenutačno broji 3.888.529 stanovnika8 , donirani iznos po stanovniku iznosi 10 eura.9 U odnosu na prethodne godine, zabilježen je intenzitet filantropske aktivnosti sličan onom iz 2020. godine, koju je pak obilježio veliki porast doniranja uslijed izbijanja pandemije COVID 19 i potresa u Zagrebu te šest mjeseci kasnije u Petrinji, Sisku, Glini, odnosno cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji i rubnim dijelovima susjedne Zagrebačke i Karlovačke županije. Potresi su prouzročili značajne infrastrukturne štete i egzistencijalnu ugrože- nost desetaka tisuća stanovnika, i to većinom onih koji žive u nepovoljnim ekonomskim uvjetima. Ovakav je donatorski trend bio očekivan budući da je 2021. godina započela utvrđivanjem hitne potrebe brojnih građana za stambenim i humanitarnim zbrinjavanjem. Istovremeno je postalo jasno koliko je velika infrastrukturna potreba obnove pogođenih lokalnih zajednica. Zabilježen je nešto veći ukupni iznos donacija u odnosu na 2020. godinu, no i nešto manji broj instanci donatorskih aktivnosti, što ukazuje na masovnije i intenzivnije donatorske akcije s većim financijskim učinkom. Takve donatorske prakse karakteristične su za kriznu filantropiju, stoga ne iznenađuje činjenica kako donacije za saniranje posljedica potresa prevladavaju među donacijama najviših iznosa. Prilikom prikupljanja podataka, posebna pozornost posvećena je praćenju donacija usmjerenih saniranju posljedica potresa koje čine blizu trećine (29%) instanci donatorskih aktivnosti te blizu dvije trećine (64%) ukupnog iznosa donacija zabilježenih u hrvatskim medijima tijekom 2021. godine. 8 8 Prema Popisu stanovništva 2021. Izvor: https://popis2021.hr/, (31.08.2022.) 9 Usporedi li se ovaj iznos s prikupljenim podacima iz drugih država Zapadnog Balkana, Hrvatska se nalazi pri vrhu doniranog iznosa po stavovniku: Crna Gora (20,7), Hrvatska (10,0), Srbija (6,2), Bosna i Hercegovina (4,3), Sjeverna Makedonija (1,3), Kosovo (1,2).
Trend doniranja 2015. - 2021. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj instanci donatorskih aktivnosti Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti Zabilježen iznos donacija u milijunima eura 3.472 2.442 2.892 2.623 2.887 3.238 2.829 9 6,1 € 7,2 € 6,8 € 38,2 € 39,0 € 7,7 € 15,5 € 2.494 € 2.208 € 2.495 € 2.605 € 5.354 € 11.812 € 13.488 €
Geografska rasprostranjenost donacija Donatorske aktivnosti zabilježene su u medijima tijekom 2021. godine u čak 227 gradova u 21 županiji, što svjedoči o potrebama za donacijama u svim dijelovima Hrvatske, bez obzira na stupanj razvijenosti određene sredine. Pri tome se čini da učestalost i uspješnost filantropije ne odražava samo potrebe, već uvelike i razvojne potencijale zajednice. Sukladno velikom broju donatorskih aktivnosti usmjerenih saniranju posljedica potresa, obnovi i oporavku lokalnih zajednica, gradovi koje je snažno pogodio potres zaprimili su najviši udio donatorskih aktivnosti - to su Zagreb (19%) Petrinja (10%), Sisak (7%) i Glina (5%). Na razini gradova, nakon onih potresom pogođenih, prednjače regionalna središta diljem Hrvatske - posebice u gradovima na obali (Dalmacija), Čakov- cu (sjeverozapadna Hrvatska) i Osijeku (središnja i istočna Hrvatska). 10
10 gradova koji su zaprimili najveći broj donatorskih aktivnosti: 11 Grad Zagreb Petrinja Sisak Glina Rijeka Split Šibenik 510 274 179 119 102 92 89 Dubrovnik Čakovec 81 73 Osijek 69
12 Na razini županija, Sisačko-moslavačka, u kojoj se nalaze potresom pogođene sredine, bila je korisnica daleko najviše instanci donatorskih aktivnosti (24%), odnosno 445 instanci na 100.000 stanovnika. Slijede Dubrovačko-neretvan- ska županija sa 117 instanci donatorskih aktivnosti na 100.000 stanovnika, Šibensko-kninska sa 100 instanci na 100.000 stanovnika, Međimurska s 93 i Koprivničko-križevačka županija s 81. Iako je tek osmi prema broju donatorskih instanci na 100.000 stanovnika (66), Grad Zagreb je vodeći među županijama prema korisničkom udjelu u ukupnom iznosu donacija u 2021. godini (19%).
13 Mapa Hrvatske – županije korisnice donacija Broj instanci donatorskih aktivnosti na 100,000 stanovnika 45.6 - 71.5 71.6 - 450.4 21.7 - 45.5 < 21.7
Kad se pogleda geografska rasprostranjenost donacija u odnosu na četiri glavne hrvatske regije, kako ih dijelimo u ovoj analizi, po broju instanci donatorskih aktivnosti i broju gradova primatelja donacija prednjače središnja i istočna Hrvatska, dok je istodobno čak tri četvrtine zabilježenih donacija usmjereno na sjeverozapadnu Hrvatsku. To prvenstveno govori o velikim financijskim potrebama i opsegu kriznih donacija za saniranje posljedica potresa u Zagrebu, Sisačkoj-moslavačkoj i rubnim područjima Karlovačke i Zagrebačke županije. Ovi pokazatelji ukazuju na relativno veću usmjerenost filantropije u Hrvatskoj na istok i sjeverozapad zemlje, što i ne čudi uzme li se u obzir faktor potresa kao i kronično veće socijalne potrebe u subregijama poput Banije, Like i Slavonije i pripadajućim županijama koje su žrtve ekstremne depopulacije uslijed starenja stanovništva i ekonomske emigracije te niske stope ekonomske i radne aktivnosti10 . Jedan od razloga zašto jadranska regija relativno zaostaje za drugima možda treba tražiti u većem ekonomskom kapacitetu uslijed oslanjanja na turizam i u javnosti manje percipiranim socijalnim i razvojnim potrebama za koje je nužna filantropska podrška. Dodatni uvid u regionalne razlike donatorskih praksi u Hrvatskoj daje Indeks razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a (revidirana metodologija i podaci iz 2018.)11 koji hrvatske gradove i općine te županije razvrstava u četiri razvojne skupine u odnosu na prosjek, temeljem standar- dnog seta pokazatelja demografskog, socijalnog i ekonomskog razvoja koji se preračunavaju u Indeks razvijenosti. Razvojne skupine rangirane su na skali od 1 do 4, od najnižeg do najvišeg kvartila u odnosu na nacionalni prosjek razvije- nosti. Indeks razvijenosti vrlo se široko primjenjuje u nizu programa subvencio- niranja gradova i općina kao i u praćenju razvojnih trendova. Uvidom u broj pojedinačnih donatorskih aktivnosti tijekom sedam promatranih godina (2015. – 2021.) uočljivo je da „rang lista“ županija svrstanih prema indeksu razvijeno- sti odražava i „rang listu“ županija prema intenzitetu i opsegu donatorskih aktivnosti zabilježenih u istraživanju Catalyst Balkansa. 10 Indeks razvijenosti, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a RH; revidirani podaci 2018, https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/O%20ministarstvu/Regionalni%20razvoj/indeks%20razvijenosti/Vrijednosti%20indeks a%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti_jedinice%20lokalne%20samou prave.pdf 11 https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112 14
Vodeća pozicija razvijenijih županija u filantropskom prostoru ipak donekle slabi protekle dvije krizne godine, kada raste udio najmanje razvijene skupine županija. U 2021. ona skače na prvo mjesto po broju instanci donatorskih aktivnosti te na drugo mjesto po ukupnom doniranom iznosu. Ovaj se rast donacija za najsiromašnije županije prvenstveno odnosi na veliki udio donacija za saniranje posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji koja se nalazi u razvojnoj skupini 1. Regionalna distribucija donatorskih aktivnosti u Hrvatskoj s obzirom na stupanj razvijenosti određene županije ukazuje na to da su razvijenije regije češći korisnici donatorskih aktivnosti i uspješnije u povlačenju donacija u odnosu na one manje razvijene, gdje su razvojne i socijalne potrebe kronično veće. Bez obzira na aktualni val doniranja za siromašnu Sisačko-moslavačku županiju, zamjetna je dugoročna podudarnost razvijenosti regije i intenziteta na nju usmjerene filantropije. Stoga se otvara pitanje međuodnosa lokalne filantropije i razvoja, što se može povezati s uočenim deficitom razvojne filantropije na razini cijele Hrvatske u odnosu na kriznu filantropiju koja prevla- dava. Relevantno je sagledati i kronični deficit ljudskog i socijalnog kapitala u manje razvijenim sredinama, u kojima je i inače filantropija pretežno neformal- na, medijima nevidljiva i manjeg opsega. Otvoreno je pitanje kako bolje iskoristiti socijalni kapital u glavnom gradu i regionalnim središtima gdje su donatorske aktivnosti intenzivnije, donatorska ulaganja veća, a suradničke mreže gušće, kako bi se potakla filantropija u manje razvijenim lokalnim zajednicama gdje potrebe postoje no nedostaje ljudi, medijske podrške i organizacijskih kapaciteta za veći filantropski zamah i značajnija ulaganja u razvoj. 2015. 3,500 3,000 2,500 1,500 1,000 500 0 2,000 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 952 1,373 1,250 1,008 1,184 1,504 1,018 421 382 814 663 386 367 606 556 258 525 625 287 655 482 271 688 545 504 487 328 283 Broj instanci doniranja za županije prema razvojnim skupinama Indeksa razvijenosti 2015. - 21. 1. razvojna skupina najmanje razvijenih županija 2. razvojna skupina 3. razvojna skupina 4. razvojna skupina 15
Mjesečni prikaz doniranja Godina 2021. bila je dinamična glede intenziteta donatorskih aktivnosti. Ponovno je najviše instanci donatorskih aktivnosti zabilježeno u prosincu (24%), mjesecu koji je tradicionalno najintenzivniji. To je vrijeme blagdanskog darivanja, ne samo obitelji i prijatelja, već i onih potrebitih. Uz blagdane, prosinac je posljednji mjesec u poslovnoj godini kada veliki dio pravnih subjekata (poslovnih i neprofitnih) zaključuje bilancu utrošenih sredstava te razmatra svoje kapacitete za doniranje, uz mogućnost korištenja porezne olakšice (donacije mogu činiti do 2% odbitka na osnovicu za porez na dobit). Tako je u prosincu zabilježeno 3 puta više donatorskih aktivnosti u odnosu na prosječni mjesec. Značajno veći intenzitet doniranja zabilježen je i u siječnju 2021. kada su ostvarene najintenzivnije donacije radi saniranja posljedica razornog potresa koji je pogodio Petrinju i regiju 29. prosinca 2020. Tako je siječanj drugi najintenzivniji mjesec doniranja (16%), s tri puta više donacija nego prethodne godine (5%). Dio donacija za sanaciju potresa „prelio“ se i u veljaču. Veći broj donatorskih aktivnosti također je zabilježen u svibnju (8%) i listopadu (9%), kako u odnosu na prosjek, tako u odnosu na broj donatorskih akcija tih mjeseci u prethodnim godinama. 16
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 445 157 174 215 151 103 246 175 670 122 190 181 Broj instanci donatorskih aktivnosti prema mjesecima 17
Do izbijanja pandemije COVID-19, najčešće podupirana područja u Hrvatskoj obuhvaćala su pomoć marginaliziranim skupinama i ublažavanje siromaštva, zdravstvenu skrb i obrazovanje. U 2020. godini je najpodupiranije područje bilo ublažavanje posljedica pandemije (46% doniranog iznosa), dok je u 2021. godini najveći fokus stavljen na saniranje posljedica potresa u Zagrebu, a naročito u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji (64% doniranog iznosa). Kriznu filantropiju radi podrške stradalima u potresu obilježavaju masovne donatorske akcije, brzo samoorganiziranje aktera i mnoštvo raznolikih praksi, među kojima istaknuto mjesto imaju i one neformalne u vidu građanske i dobrosusjedske solidarnosti. Tako je saniranje potresa bila najzastupljenija tema među donatorima, a donacije su obuhvaćale humanitarnu pomoć (43%), opremu (40%) i stambeno zbrinjavanje (6%). Nakon toga slijedi podrška marginaliziranim skupinama kao već tradicionalno vodeće područje doniranja, koje se može razmotriti zajedno s kontinuirano zastupljenom kategorijom podrške siromašnima. Ove donacije najčešće imaju humanitarni karakter, a među donatorima svakako se ističu građani u masov- nim donatorskim akcijama te poslovni sektor. Tako je 24% donatorskih aktivnosti posvećeno ovim problemima, no prikupljen iznos čini samo 5% ukupne vrijednosti zabilježenih donacija. Ključni korisnici ovakvih akcija su djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi te osobe i obitelji u siromaštvu. Samo neki od brojnih primjera obuhvaćaju paraolimpijca Mihovila Španju koji je, u suradnji s Caritasom Dubrovačke biskupije, pokrenuo crowdfunding kampanju za prikupljanje sredstava za nabavku električnih kolica za sugrađanina čija obitelj nije bila u mogućnosti samostalno pokriti troškove vozila. Ili pak volonterski klub učenika OŠ Eugen Kumičić iz Velike Gorice koji je, u suradnji s humanitarnom udrugom Rafiki, prikupio sredstva za kupnju dvije krave koje će svojim mlijekom hraniti 180 HIV pozitivnih učenika De Paul škole u Mbingu, Tanzanija, kojima je zdrava prehrana uslijed siromaštva teško dostupna. Uz područje zdravstvene skrbi veže se 19% donatorskih akcija, a među donato- rima se ističu građani angažirani putem masovnih donatorskih akcija te istaknuti pojedinci. Većina ovih akcija odnosi se na kratkoročnu pomoć u liječenju pojedincima u potrebi, dok se ostatak donacija usmjerava na nabavu medicinske opreme i usluga za javnozdravstveni sektor. Za razliku od prošle godine, tek 1% ovih akcija izravno se vezalo uz ublažavanje posljedica pande- mije COVID-19. Visok udio davanja za zdravstvo odražava visoku razinu socijalne osjetljivosti na problem pristupačnosti zdravstvene skrbi hrvatskim građanima. Tematska područja doniranja 18
Akcija pisca i sociologa Brune Šimleše jedan je od primjera ovakve humanitar- ne kampanje. U svrhu prikupljanja donacija za psihološko savjetovanje žena oboljelih od raka i njihovih obitelji koje provodi udruga Sve za nju, Šimleša je prohodao 515 kilometara rutom Via Adriatica i putem crowdfundinga prikupio financijska sredstva. Ovakve kampanje česte su i za blagdanska razdoblja. Tako je u prosincu Philips Hrvatska za svaku pretplatu na njihov newsletter donirao 0,7 eura udruzi Kolibrići. U konačnici je prikupljeno više od 3 tisuće eura za nabavu medicinskih pomagala i lijekova za vitalno ugroženu djecu. Na četvrtom mjestu nalazi se obrazovanje, za koje je zabilježeno 12% donator- skih akcija. Donatorske akcije su se u ovom području prvenstveno fokusirale na niže razine obrazovanja i to u svrhu dugotrajnijih rezultata (nabava opreme i prostora, stipendiranje) ili kratkoročnih poput nabavke potrošnih materijala i obroka. U ovom se području kao glavni donatori ističu privatne zaklade, čijih se 64% donacija izravno veže uz obrazovanje, neprofitne organizacije (24%) i poslovni sektor (21%). Čini se da je obrazovanje kao poluga društvenog i osobnog razvoja prioritet za institucionalne donatore, dok je za građane prioritet krizni odgovor na egzistencijalnu ugroženost i patnju pojedinaca. Primjer je Vindija d.d. koja je u Križevcima donirala 20 mikroračunala SŠ Zakmardi Dijankovečki te poduprla njihovo učenje i napredovanje u STEM područjima. HEP je opremio 34 osnovne škole novim računalima u sklopu natjecanja „Za naše male genijalce“. Druge teme čine 18% donatorskih aktivnosti, a izrazito je nisko pozicionirano izdvajanje za zaštitu okoliša koje, čak i kada mu se pribroji zaštita životinja, ne prelazi 3%. Iako su ekonomski problemi glavni izvor siromaštva, zabilježeno je tek 0,2% donacija usmjerenih na podršku razvoju ekonomskih kapaciteta. Bitno je istaknuti kako se među najniže rangiranim temama nalaze kultura i umjetnost (1%) te znanost (0,1%). Iako je moguće da je ovaj tip donacija manje prisutan u medijima, ovako nizak udio u instancama donatorskih aktivnosti ukazuje na općenito slabu razvijenost filantropskih ulaganja u društveni razvoj. Ukupno gledano, donatorske akcije od 2020. nadalje prvenstveno su vezane uz kriznu filantropiju, odnosno uklanjanje posljedica incidentnih situacija i olakšavanje života skupinama koje se suočavaju s egzistencijalnim problemi- ma. Cjelokupna filantropija u Hrvatskoj nastavlja biti fokusirana na uklanjanje kriznih i egzistencijalnih potreba koje obuhvaćaju područja siromaštva i zdravlja, dok se daleko manji iznos usmjerava prema poticanju razvoja, inovacija i uklanjanju uzroka problema. Pritom donacije čine i značajni izvor podrške javnom sektoru koji očito sam nije u financijskoj i organizacijskoj mogućnosti adekvatno odgovoriti na krizne i egzistencijalne potrebe. 19
Potres 28,3% 64,4% 29.042 € Podrška marginaliziranim grupama 18,1% 4,9% 3.457 € Zdravstvo 17,5% 9,3% 9.064 € Obrazovanje 12,4% 9,8% 10.691 € Blagdanske akcije 8,8% 0,5% 790 € Siromaštvo 5,9% 0,5% 1.056 € Sport 2,5% 0,5% 2.832 € COVID-19 1,1% 3,1% 36.420 € Ostalo 6,0% 3,9% 7.529 € Tematska područja davanja Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti 20
Struktura donatora Nakon pandemijske 2020. godine, u kojoj je proljeće započelo razornim potresom u Zagrebu, a zaključena je razornim potresima na području Sisačko-moslavačke županije, hrvatski filantropski akteri ponovno su se suočili s visokom razinom humanitarnih i kriznih potreba, ovaj puta i onih stambenih. Ipak, donatori su uspješno održali intenzitet donatorskih aktivnosti u 2021. godini te ponovno pokazali uspješnost u organizaciji, usklađivanju aktivnosti i brzom djelovanju. Građani su ponovno bili najaktivniji donatori putem masov- nih filantropskih akcija. Time je iznova pokazana zavidna razina solidarnosti i spremnosti na pomaganje kao odgovor na egzistencijalne potrebe sugrađa- na. Poslovni, neprofitni sektor i zaklade veću su pažnju posvetili razvoju ljudskog kapitala i ekonomskom razvoju. Više od polovice filantropskih akcija u 2021. godini odnosi se na donacije građana u sklopu masovnih donatorskih akcija kojima je ostvareno 29% ukupno zabilježenih donacija. Najviše masovnih donacija građana usmjereno je prema saniranju posljedica potresa, nakon čega slijede humanitarne akcije za pomoć marginaliziranim skupinama i osobama u siromaštvu i području zdravstvene skrbi. Građani su se ponovno pokazali posebno osjetljivi na egzistencijalne probleme sugrađana te se njihove donacije prvenstveno odnose na pružanje kratkotrajne humanitarne podrške u prikupljanju financij- skih i drugih materijalnih sredstava onima u potrebi. Nakon značajnog povećanja u filantropskom angažmanu tijekom 2020. godine, poslovni je sektor ostvario značajan doprinos i u 2021. godini s ukupno doniranih 13.5 milijuna eura a manjem broju instanci korporativnih donator- skih aktivnosti. Poslovni sektor tako ima najveći udio u zabilježenim vrijednosti- ma donacija u 2021. godini (37%). Filantropi u poslovnom sektoru najčešće su velike korporacije - čak 73% svih donatorskih aktivnosti poslovnog sektora te 19% aktivnosti svih donatora ukupno. Mala i srednja poduzeća imaju zamjetan udio od 23% svih aktivnosti poslovnog sektora i 6% u ukupnom uzorku medijskih objava. Korporativne zaklade su na začelju s udjelom od samo 1% u svim donatorskim aktivnostima. Važno je napomenuti da filantropske aktivnosti malih i srednjih poduzeća češće proizlaze iz povezanosti sa zajednicom, a ne kao standardni dio poslovanja i marketinga. Stoga su takve akcije često neformalnog karaktera i nefinancijskih oblika pa se lako događa da ostanu nezapažene u medijskom izvještavanju. Primjer su brojna poduzeća koja su sudjelovala u akciji Matije Prtenjače, jednog od virovitičkih volontera koji je pomagao na području potresom pogođene Petrinje. Prtenjača je, uz pomoć drugih volontera i zahva- ljujući donacijama brojnih srednjih i manjih virovitičkih poduzeća koja su donirala građevinski i drugi materijal, obnovio više od 150 potresom oštećenih krovova. 21
Neovisno o tipu donatora, poslovni sektor je najčešće donirao za saniranje posljedica potresa ulaganjem u oporavak kao dugoročni strateški cilj (nabava građevinskog materijala, podrška u građevinskoj obnovi), a potom pružanjem humanitarne pomoći. Uz potres, najviše je donirano obrazovnom sektoru te siromašnim i marginaliziranim pojedincima, ponovno sa zavidnim udjelom ulaganja u dugoročne strateške ciljeve (stipendije učenicima i studentima, opremanje obrazovnih i socijalnih ustanova, podrške pružanju socijalnih usluga i slično). Izdvaja se primjer Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.o.o. koje je natječajem odabralo 10 redovnih studenata za primanje mjesečne školarine. Nastavili su i podržavati praktičnu nastavu poljoprivrednog smjera SŠ Stjepan Ivšić u Orahovici. Uz omogućavanje učenicima plaćene prakse u svojoj proizvodnji, poduzeće je doniralo grožđe koje su učenici sami obrali i u sklopu nastave od njega proizveli vino. Organizacije civilnog društva i privatne zaklade pojavljuju se u manjem udjelu instanci donatorskih aktivnosti, a tradicionalno su zabilježile najveći doprinos obrazovnom sektoru. Među udrugama također je zabilježen veći broj donacija za potrebe potresa i blagdanskih darivanja, dok je sport drugo najaktivnije područje darivanja od strane privatnih zaklada. Kod oba donatora dominiraju donacije s dugoročnim strateškim ciljevima - stipendije za školovanje i opremanje škola. Ovi podaci ukazuju na relativnu nerazvijenost neprofitnog filantropskog sektora koji bi podrazumijevao snažniju ulogu zaklada kao specijaliziranih posredničkih organizacija u mobilizaciji privatnih i korporativ- nih donacija i njihovom usmjeravanju na strateške razvojne ciljeve sa snažnijim dugoročnim društvenim utjecajem. Jedan od svijetlih primjera inovativnih oblika filantropije neprofitnog sektora suradnja je udruge Sigurnost u prometu s autoškolama na području Konavala i Dubrovnika. Osigurali su besplatne vozačke tečajeve mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Ostvareni transfer znanja unaprijedio je položaj ove ranjive skupine na tržištu rada i javno ukazao na tešku ekonomsku situaciju s kojom se suočavaju nakon obaveznog izlaska iz sustava socijalni skrbi stjecanjem punoljetnosti. Svakako je zanimljivo primijetiti da donacije pojedinaca u Hrvatskoj ostvaruju daleko manji udio u donatorskim aktivnostima (3%), nego što je to općenito slučaj na području Zapadnog Balkana. Tako primjerice, donacije pojedinaca zabilježene na području Srbije u 2021. godini čine 18% ukupnih doniranih aktivnosti. 22
Struktura donatora Udio instanci donatorskih aktivnosti Građani (masovno) 57,7% 28,8% 6.350 € Poslovni sektor 26,1% 37,4% 18.301 € Mješoviti donatori 5,2% 25,9% 63.561 € OCD / udruženja građana 5,1% 0,4% 1.091 € Privatne fondacije 2,8% 5,9% 27.346 € Pojedinci 2,6% 1,5% 7.620 € Ostalo 0,5% 0,1% 283 € Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti 23
Struktura donatora Dugoročne - kratkoročne donacije - nepoznato Dugoročne donacije Kratkoročne donacije Nepoznato Građani masovno) 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Poslovni sektor Mješoviti donatori OCD / udruženja građana Privatne fondacije Pojedinci Ostalo 5% 10% 2% 3% 4% 15% 7% 93% 34% 51% 5% 91% 39% 58% 46% 52% 41% 49% 65% 30% 24
Davanja dijaspore Pomoć iz dijaspore čini 2% donatorskih aktivnosti što odgovara podacima zabilježenim i prethodnih godina. Ipak, ove donacije čine čak 15% ukupnog zabilježenog iznosa. Ovakav udio donacija iz dijaspore utvrđen je i 2019 godine (14%), dok je ostalih godina zabilježen značajno manji udio - između 1 i 7%. Daleko najveći broj donacija dijaspore dolazi od građana unutar masovnih kampanja (71%), a slijede istaknuti pojedinci (16%). Najviše donacija stiglo je iz Njemačke i SAD-a, potom slijede Austrija, Češka i Australija. Sanaciji posljedica potresa bilo je namijenjeno 70% pristiglih sredstava a potom slijede donacije osobama u siromaštvu i marginaliziranim skupinama (10%) te obrazovanju (6%). 25
Struktura primatelja donacija Neprofitne organizacije su tradicionalno najveći primatelj donacija. Samo 2020. godine to nije bio slučaj zbog izbijanja pandemije COVID-19 i potresa: Te je godine za javne institucije zabilježen primitak daleko najvećeg broja donacija, ali se 2021. godine neprofitne organizacije vraćaju na prvo mjesto primatelja i nastavljaju biti ključnim kanalom distribucije krajnjim korisnicima. U 2021. one su zaprimile 58% zabilježenog doniranog iznosa kroz 36% pojedi- načnih donatorskih aktivnosti. Važno je napomenuti da se među primateljima nalazi tek manji broj privatnih zaklada i stranih organizacija. Najveći broj čine domaće organizacije i udruge aktivne u lokalnim zajednicama iz različitih dijelova Hrvatske. Građani su donirali neprofitnim organizacijama, kroz masovne kampanje, više od trećine svojih donatorskih aktivnosti. Gotovo identičan udio izravno je doniran pojedincima i obiteljima. Time su građani ukazali visok stupanj povjerenja u neprofitne organizacije. Poslovni sektor, naročito korporacije, drugi je najveći donator - neprofitne organizacije zaprimile su od tog sektora četvrtinu donacija. Kao primjer takve donatorske akcije može poslužiti kampanja Jedna manje u kojoj je Konzum, za svaku kupljenu ekološku torbu napravljenu od recikliranog materijala, donirao po 0,13 eura građanskoj inicijativi Čisteći medvjedići, posvećenoj čišćenju šuma. Među organizacijama koje su zaprimile najveći iznos donacija prednjači, sa zabilježenih sedam milijuna eura, Crveni križ Hrvatska. Iznos je prikupljen kroz 17 različitih donatorskih akcija - jedna je bila vezana uz podršku marginalizira- nim skupinama, ostale rješavanju posljedica potresa. Za Crvenim križem slijedi Hrvatska udruga poslodavaca koja je, u samo dvije zabilježene donatorske akcije za sankcioniranje posljedica potresa, prikupila drugi najveći zabilježeni iznos - 4,8 milijuna eura. Na trećem mjestu nalazi se Solidarna - zaklada za ljudska prava i solidarnost za koju je zabilježen daleko najveći broj donatorskih akcija kojima je prikupljeno preko 1,9 milijuna eura. Od 37 zabilježenih, dvije su se donatorske akcije odnosile na podršku marginaliziranim skupinama, jedna podršci mjerama za ublažavanje posljedica zaraze COIVD-om 19 a preostale za sankcioniranje posljedica potresa. 26
Pojedinci i obitelji drugi su najveći primatelj donacija u Hrvatskoj. Svi donatori namijenili su im sredstva značajnog broja donatorskih aktivnosti. Najčešći su donatori građani i to kroz masovne kampanje, a uz njih privatne zaklade i istaknuti pojedinci. Kada se sredstva doniraju direktno pojedincima i obitelji- ma u potrebi, najčešće se radi o humanitarnim akcijama i zadovoljavanju egzistencijalnih potreba. Jedan od primjera inovativne direktne donacije pojedincima javnozdravstvena je kampanja, organiziran treću godinu zaredom, Dan crvenih haljina, kojom se želi podići svijest o specifičnostima moždanog udara u žena. U sklopu kampanje, neurološki su timovi Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice organizirali besplatne preventivne pretrage za žene u potresom pogođenom području Petrinje. 27
28 Neprofitne organizacije Pojedinci i obitelji Javne institucije Lokalne i nacionalne vlasti Ostalo 36,4% 57,7% 35,4% 15,4% 23,7% 15,4% 3,0% 9,0% 1,5% 2,6% Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Struktura primatelja
29 U odnosu na prethodne godine, u 2020. i 2021. zabilježen je veći broj donacija usmjerenih na javni sektor, što možemo povezati sa snažnim zamahom krizne filantropije nakon potresa u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji. Prepoznat je, naime, veliki deficit u financijskim i tehničkim kapacitetima jedinica lokalne (regionalne) samouprave za davanje adekvatnih odgovora na egzistencijalne potrebe građana i ogromne razmjere devastacije. Stoga je najveći broj donacija koje su zaprimile javne institucije bio namijenjen saniranju posljedica potresa, nakon čega slijede donacije za sektor obrazovanja, zdravstveni sektor te pomoć osobama u siromaštvu i marginaliziranim skupinama. Donacije koje su zaprimile lokalne i nacionalne vlasti ponajprije su se ticale posljedica potresa. Najčešći donator javnom sektoru neprofitni je sektor koji javnim institucijama upućuje sredstva 52% instanci donatorskih aktivnosti, a lokalnim i nacionalnim vlastima 4%. Slijedi korporativni sektor koji institucija- ma namjenjuje sredstva prikupljena kroz 38% svojih donatorskih aktivnosti, a lokalnim i nacionalnim vlastima kroz 5%.
30 Struktura krajnjih korisnika filantropskih aktivnosti jasno odražava najzastupljenija područja doniranja: (1) posljedice potresa, (2) siromaštvo i marginalizacija, (3) zdravstvo i (4) obrazovanje. U ovom je slučaju bitno razlikovati krajnje korisnike donacija od primatelja koji imaju funkciju distributera prikupljenih sredstava, njihove organizacije, koordinacije i prioriti- ziranja. Drugu godinu zaredom su najčešći krajnji korisnici filantropskih akcija bili korisnici usluga lokalne zajednice. Dok je u 2020. godini glavna svrha bila ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 i potresa, u 2021. godini se doniranje lokalnim zajednicama izravno povezuje s posljedicama potresa u Petrinji, Sisku, Zagrebu i Glini. Korisnici usluga lokalne zajednice zaprimili su tako čak 72% ukupnog iznosa donacija kroz 40% donatorskih aktivnosti. Uz korisnike usluga lokalne zajednice ističu se još dvije skupine krajnjih korisni- ka – osobe sa zdravstvenim problemima te djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom, dok od preostalih skupina nijedna ne dobiva više od 2% ukupnog iznosa donacija. Djeca i odrasli sa zdravstvenim problemima, koji su prije kriznog razdoblja bili najčešća grupa krajnjih korisnika, nalaze se u 2021. na drugom mjestu. Njima je posvećeno 18% donatorskih aktivnosti, odnosno 16% prikupljenog iznosa donacija i to prvenstveno kroz masovne humanitarne akcije. Potom slijede djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koje su zaprimile 3% doniranog iznosa kroz 13% donacija. Struktura krajnjih korisnika također ukazuje na dominantno humanitarnu narav filantropije u Hrvatskoj. Njome se nastoje riješiti potrebe sugrađana koji se suočavaju s egzistencijalnim problemima. Zanimljivo je primijetiti kako je zabilježena tek jedna grupa krajnjih korisnika izvan ovog obrasca - talentirani mladi ljudi - čije potrebe nailaze na donatorsku pažnju putem programa stipendiranja. Struktura krajnjih korisnika donacija
31 Struktura krajnjih korisnika donacija Korisnici usluga lokalne zajednice Osobe sa zdravstvenim problemima Osobe s invaliditetom Socijalno ugrožene osobe Mladi talenti Djeca i mladi bez roditeljske skrbi Životinje 39,9% 71,5% 17,6% 16,3% 13,0% 2,8% 12,0% 1,0% 3,8% 1,3% 3,7% 1,0% 2,4% 0,1% Osobe u drugim zemljama Starija populacija 1,9% 0,3% 1,4% 0,0% Beskućnici 1,2% 0,4% Ostali 3,1% 5,3% Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija
Tip donacija Nakon stjecanja uvida u strukturu donatora, primatelja i korisnika, nužno je razmotriti ključne načine prikupljanja i učinke koji se žele postići. Prema metodi prikupljanja podataka, razlikuju se direktne donacije, donacije prikupljene putem kampanja, donacije u formi natječaja i donacije prikupljene kroz organizaciju specifičnih događanja. Prema učinku koji se nastoji ostvariti, donacije se dijele na kratkoročne i dugoročne. Za razliku od prethodne godine u kojoj su dominirale izravne donacije, najčešći način doniranja u 2021. godini bile su kampanje za prikupljanje sredstava. One odgovaraju naravi krizne filantropije i potrebi za brzom, efikasnom i organiziranom masovnom mobilizacijom donatora. Stoga ne čudi što se 47% pojedinačnih donatorskih aktivnosti odnosilo na ove kampanje. Prevladavale su teme potresa, prikupljanja pomoći za medicinske terapije i blagdanska davanja. Ovim tipom donacija prikupljeno je 69% ukupnog doniranog iznosa, čime se pokazalo da su kampanje najučinkovitiji način prikupljanja donacija. Ovakve kampanje obuhvaćaju i različite oblike mobilizacija zajednice u formi volontiranja. Dobar primjer je Grad Koprivnica koji je ponovno organizirao građansku akciju povodom Svjetskog dana čišćenja - 30 volontera sudjelovalo u čišćenju nelegalnog odlagališta otpada uz prometnicu u naselju Reka. Slijede direktne donacije koje čine 22% donatorskih aktivnosti i donose 25% ukupno prikupljenog iznosa. Slično kao i kampanje za prikupljanje sredstava, direktne donacije su najčešće vezane uz temu potresa, financijske podrške medicinskim tretmanima i podršci marginaliziranim skupinama. Dok su izravne podrške krajnjim korisnicima na drugom mjestu, a karakteristične su za kriznu i humanitarnu filantropiju, ostalih 78% donatorskih aktivnosti zahtije- valo je kompleksniju organizaciju i opsežniji angažman aktera: već spomenute kampanje; natječaji (11%); različita događanja gdje prednjače sportske manifestacije (6%), izložbe i sajmovi (6%) koncerati (4%). Jedan od primjera donacije putem natječaja projekt je Korak bliže zajednici trgovine Studenac - putem natječaja donirana su financijska sredstva deset neprofitnih organiza- cija koje pomažu boljitku osoba bez doma, socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima te samohranim roditeljima. Primjer donatorske aktivnosti organi- zacijom događanja pružila je Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod čiji su učenici i profesori prodajom predmeta i slastica. u sklopu tradicionalnog božićnog sajma, prikupili financijska sredstva koja su donirali humanitarnoj udruzi Marijini obroci i time poklonili jedan obrok za 77 djece u Zambiji tijekom sljedeće godine. Način prikupljanja donacija 32
33 Kampanje za prikupljanje sredstava Direktne donacije Događaji Natječaji 47,1% 69,0% 22,2% 24,9% 19,3% 2,4% 11,4% 3,7% Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Način doniranja
34 Kao što je to bio slučaj prethodne godine, u 2021. je zabilježeno najviše kratko- ročnih donacija (54%) koje su ponajprije uključivale nabavku potrošnih materi- jala i zaliha (30%), humanitarnu pomoć (14%), a potom medicinske tretmane (8%) i zadovoljavanje potreba stanovanja (2%). Kratkoročne donacije karakte- ristične su za kriznu filantropiju koja je obilježila i 2021. godinu u Hrvatskoj, a najčešći donatori su upravo građani kroz masovne kampanje. Ipak, zabilježen je i zavidan broj strateških donacija (40%) i to prvenstveno zahvaljujući donacijama poslovnog i neprofitnog sektora. Ove donacije obuhvaćale su ponajprije darivanje opreme (28%), a tek onda usluga (5%), stipendija (5%). Kapitalne investicije činile su tek 1%.
35 Humanitarna pomoć 14,0% Potrošni materijal i zalihe 29,7% 53,5% 40,3% 6,2% Medicinski tretmani 7,5% Stanovanje 2,4% Namjeravani učinak donacija Kratkoročne donacije Usluge 5,1% Oprema 28,0% Stipendije / školarine 4,8% Kapitalne investicije Istraživanje i razvoj Start-Up / početni kapital 1,4% Podizanje razine društvene svesti /zagovaranje 0,5% 0,2% 0,2% Dugoročne donacije Nepoznate donacije
Inovativno prikupljanje donacija za korisnike udruge Mali zmaj Volonter društva Mali zmaj, sedamnaestogodišnji Patrik Radotić, od 21. do 24. lipnja propješačio je 180 kilometara od Zagreba do Rijeke kako bi prikupio sredstva za akciju Mali zmaj ide u školu. Tom akcijom udruga priprema pakete školskog pribora i opreme za djecu siromašnih obitelji te nezbrinutu djecu, a Patrikov cilj bio je sakupiti sredstva za 100 školskih ruksaka. Svi građani bili su pozvani podržati Patrika putem Crowfunding platforme Čini pravu stvar doniranjem financijskih sredstava. Tijekom akcije prikupljeno je 4,9 tisuća eura, što je bilo više od očekivanog pa je za djecu, uz pune školske torbe, kupljena i oprema za tjelesni odgoj. Olival i Hrvatska mreža za beskućnike - unaprjeđenje kvalitete života beskućnika i beskućnica Tijekom humanitarnog projekta #čistodaznaš, proizvođač kozmetike Olival je, u razdoblju od 15. lipnja do 15. srpnja, donirao 2 eura za svaku kupovinu putem njihovog web-shopa Hrvatskoj mreži za beskućnike, organizaciji posvećenoj unaprjeđenju skrbi o beskućnicima i beskućnicama te drugim socijalno isključenim skupinama. Ovim se projektom nastojalo upoznati javnost s problemima beskućnici/ce u Hrvatskoj, posebno s nedostupnošću i nemoguć- nosti održavanja osobne higijene nakon zatvaranja javnih kupališta tijekom pandemije COVID-19. Sva prikupljena sredstva (4,6 tisuća eura) utrošena su na omogućavanje korisnicima Mreže da besplatno koriste javna kupališta punih šest mjeseci. Podrška razvoju usluga u zajednici za djecu s teškoćama na otoku Hvaru Udruga Perle s otoka Hvara pruža podršku djeci s teškoćama u razvoju i razvojnim odstupanjima. Tijekom rujna i listopada 2021., udruga je organizira- la sportsku humanitarnu akciju Maraton dobrote - Daj 5 za Perle. Mještani su mogli sudjelovati u raznim sportskim i kulturnim aktivnostima a cilj je bio prikupiti financijska sredstva za održavanje jednogodišnjih terapija koje udruga provodi. Akciji su se priključila i tri hrvatska maratonca koji su plivanjem, bicikliranjem i trčanjem nastojali potaknuti doniranje. Prikupljeno je više sredstava od planiranog čime je omogućeno dodatno unaprjeđenje rada udruge ulaganjem u opremu za rad i profesionalno usavršavanje. 36 Primjeri istaknutih davanja
Ekološko-volonterska akcija obnavljanja šuma Hrvatska poštanska banka je u suradnji s Hrvatskim šumama provela ekološ- ko-volontersku akciju Zasadi s HPB-om kojom se nastojalo osvijestiti javnost i progovoriti o važnosti šuma i njihovu očuvanju. Akcijom je zasađeno 30,000 sadnica u sedam županija. Time se ujedno obilježilo 30 godina poslovanja HPB-a. Akcija se sastojala od dva dijela - u prvom su prikupljena sredstva za nabavu sadnica. Zainteresirani građani donirali su 7,9 tisuća eura, dok je ostatak sredstava potrebnih za nabavu sadnica (19,4 tisuća eura) osigurao HPB. U drugom dijelu akcije su volonteri i stručnjaci Hrvatskih šuma zasadili sadnice autohtonog hrasta lužnjaka na području Dugog Sela, Osijeka, Karlov- ca, Bjelovara i Nove Gradiške; primorskog bora i pinija na požarom devastira- nom području Biograda; bora i hrasta u oštećenoj šumi na području Buzeta. Ronjenjem do zapošljavanja mladih SOS Dječjeg sela Ronilački klub Roniti se mora još je 2016. godine pokrenuo akciju Plavo ronilačko srce u sklopu koje pruža teorijsku i praktičnu obuku u ronjenju s bocom štićenicima SOS Dječjeg sela Hrvatska. Edukacija obuhvaća trogodiš- nje osposobljavanje štićenika za ronilačke vodiče i instruktore. Time im otvara mogućnost zapošljavanju u sektoru ronilačkog turizma. U 2021. godini započela je obuka druge generacije štićenika SOS Dječjeg sela financiranjem od strane niza sponzora i pokrovitelja projekta. Radi se o inventivnom i uspješ- nom filantropskom projektu transfera znanja za unaprjeđenje poslovnih mogućnosti mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Pliva Hrvatska nagrađuje brigu o pacijentima Organizacijom nagradnog natječaja Zajedno prema zdravlju, Pliva Hrvatska odlučila je podržati niz inicijativa i praksi koje pomažu i olakšavaju život pacijentima a temelje se na empatiji, humanosti, časti i suosjećanju. Nagrade ukupne vrijednosti od 26,6 tisuća eura ravnomjerno se raspoređuju udrugama i institucijama koje pružaju usluge kojima se olakšava liječenje ili oporavak pacijenata. Dobitnici su bili: udruga Krijesnica koja pruža podršku djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima; Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri; Udruga žena oboljelih i liječenih od raka - Nismo same; udruga La Verna koja pruža podršku i usluge palijativnim pacijentima i njihovim obiteljima. 37
38 Korporativna podrška javnom sektoru u suočavanju s pande- mijom COVID-19 Tvrtka IKEA i Designer Outlet Croatia donirali su opremu za zaštitu od zaraze virusom COVID-19 (zaštitna odijela, maske i viziri) u vrijednosti od preko 530 tisuća eura zakladi Solidarna koja ih je preusmjerila na 174 institucije i nepro- fitne organizacije na području cijele Hrvatska. U akciji su sudjelovale i tvrtke Atlantic Group koja je ustupila skladišni prostor za zaštitnu opremu te INSAKO d.o.o. koji je podržao redistribuciju i dostavu opreme. U razdoblju od pet mjeseci, oprema je dostavljena na adrese 70 umirovljeničkih domova, 2 rehabilitacijska centra, centar za autizam, 3 osnovne škole, 79 dječjih vrtića, neuropsihijatrijske bolnice, opće bolnice, 6 domova zdravlja, 6 zavoda za hitnu medicinu i zavoda za javno zdravstvo te 4 neprofitne organizacije koje su pružale podršku ublažavanju posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Udruga Bog, pravda i poštenje - donatorska podrška COVID odjelu dubrovačke bolnice Nakon preboljenja zaraze COVID-om zbog čega je bila smještena u Opću bolnicu Dubrovnik radi terapije kisikom i gubitka oca koji je podlegao virusu, Ana Obradović Skračić odlučila je osnovati udrugu Bog, pravda, poštenje sa željom da pomogne COVID odjelu u Općoj bolnici Dubrovnik. U sklopu udruge organizirane su humanitarne akcije od kojih se ističu aukcija slika preko 40 lokalnih umjetnika i večere u restoranu u kojem su kuhali sudionici televizijske emisije Večera za 5. Zahvaljujući prikupljenim sredstvima, kupljeno je 50 oksimetara, 2 monitora životnih funkcija, 1 aparat za detekciju vena, 40 madraca i nadmadraca za prevenciju dekubitusa, oprema za sestrinsku i liječničku sobu dubrovačkog COVID odjela. Zaklada Slagalica i dodjela nagrade za regionalnog filantro- pa iz poslovnog sektora Na Europski dan filantropije i zakladništva, Zaklada Slagalica dodijelila je devetu nagradu Johann Kohlhoffer za filantropa iz poslovnog sektora Slavo- nije i Baranje. U kategoriji tvrtki, nagradu je odnijela tvrtka Mesna industrija Ravlić d.o.o. koja je aktivna u životu zajednica, podržava udruge civilnog društva financijski i proizvodima a osnovala je i vlastiti volonterski klub. U kategoriji obrta, nagradu je osvojio obrt IVY PC, đakovački obrt za računalno programiranje i savjetovanje koji svojoj zajednici doprinosi darivanjem računala i edukacijom starijih osoba za rad na njima.
12 Izuzetak su tek privatne zaklade koje većinu svojih filantropskih aktivnosti usmjeravaju na pružanje stipendija, dok je u civilnom društvu potres bio treće najzastupljenije potručje. 39 Analiza različitih aspekata i aktera filantropije u Hrvatskoj tijekom 2021. godine jasno je ukazala na središnju ulogu koju je odigrao razorni potres u Petrinji 29. prosinca 2020. godine. Gotovo sve skupine donatora usmjerile su najveći iznos doniranih sredstava upravo sanaciji posljedica potresa, bilo s kratkoročnim ili strateškim ciljevina.12 Kao što je već navedeno, 64% zabilježe- nog ukupnog iznosa donacija bilo je usmjereno na ovu temu. Financijski iskazano, u nju je uloženo 23,6 milijuna eura. Stoga će ovo poglavlje detaljnije razraditi ključne aktere i primjere filantropije vezane uz sankcioniranje poslje- dica potresa, posebice onog najrazornijeg koji je u prosincu 2020. pogodio područje Petrinje, Siska i Gline. Saniranje posljedica potresa Ukupan iznos donacija 23.634.303 € Broj instanci donatorskih aktivnosti 819
Prema broju donatorskih aktivnosti, najveći donatori su svakako bili građani koji čine 62% svih donatorskih aktivnosti usmjerenih na ublažavanje posljedica potresa. Zabilježene su čak 492 donatorske akcije kojima su građani pokazali posebnu solidarnost kada su u pitanju egzistencijalni problemi nastradalih sugrađana. Prvenstveno se radilo o kratkoročnoj humanitarnoj podršci doniranjem financijskih i materijalnih sredstava sugrađanima u potrebi. Primjer takve donatorske aktivnosti bila je i akcija Bilo srce kuca za sve vas u organizaciji HNK Hajduk, KNH Torcida, Naš Hajduk te brojnih društava prijate- lja Hajduka i podružnica Torcide. Oni su motivirali članove, fanove i građane da doniraju radi sanacije posljedica potresa. Građani su se odazvali darujući novac, materijalna sredstva (deke, grijalice, cerade, pokrivači) ili stavljanjem na raspolaganje scojih nekretnina onima čiji su domovi stradali u potresu. I građani iz dijaspore su promptno reagirali na kriznu situaciju. Tako je, primje- rice, humanitarna organizacija Kruh sveog Ante - Australija, okupila veliki broj pojedinaca koji su prikupili financijska sredstva u vrijednosti od gotovo 200.000 eura i zatim ih donirali pojedinim obiteljima stradalim u potresu posredstvom organizacija iz neprofitnog sektora u Hrvatskoj. Nakon građana, najaktivniji je bio poslovni sektor uz koji se veže 24% zabilježe- nih donatorskih aktivnosti i najveći udio ukupnog doniranog iznosa (38%) i to primarno od strane većih korporacija. Poslovni je sektor također najveći broj donacija usmjerio pojedinačnim obiteljima, nakon čega slijede donacije neprofitnom sektoru radi ublažavanja posljedica potresa. Jedan od primjera je suradnja Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment i INE d.d. kojom je pokriven trošak četverogodišnje školarine za preddiplomski studij ekonomije i menadžmenta za osam učenika iz Sisačko-moslavačke županije te četvero djece Ininih zaposlenika s potresom pogođenog područja. Masovnim kampanjama prikupljanja sredstava u kojima su sudjelovali različiti donatori ukupno je prikupljeno 36% zbirno zabilježenog iznosa i to kroz 58 različitih donatorskih akcija. Među njima se svakako ističu Hrvatski crveni križ i Fond 5,5 za kriznu podršku nakon potresa Zaklade Solidarna. Veliku kampanju organizirao je Hrvatski crveni križ čime je prikupljeno 6,9 milijuna eura u donacijama pojedinaca, poslovnog sektora i različitih organi- zacija. Distribuirane su humanitarne potrepštine (hrana, voda, higijenske potrepštine), humanitarna pomoć pojedinačnim obiteljima, financijska pomoć razorenim dječjim vrtićima i dječjem domu, pružanjea psihološke pomoći na terenu. Neprofitni sektor se prvenstveno kroz ovakve masovne kampanje pokazao kao ključan akter visoko organizirane krizne filantropije koji kontinui- rano uspijeva mobilizirati veliki broj donatora. 40
41 Fond 5.5 Zaklade Solidarna osnovan je nakon potresa u Zagrebu, u ožujku 2020., kao plod suradnje Zaklade s uspješnom crowdfunding kampanjom neformalne građanske inicijative Zagreb Earthquake Relief, kako bi se što brže pružilo kriznu financijsku potporu socijalno ugroženim građanima. Fond 5.5. ponovno je aktiviran neposredno nakon razornog potresa u Petrinji 29. prosinca 2020. putem masovne, primarno digitalne donatorske kampanje s mogućnostima doniranja različitim kanalima. Velikom huma- nitarnom akcijom Solidarno s Petrinjom i SMŽ prikupljeno je više od 2,3 milijuna eura za krizno zbrinjavanje, stabilizaciju i oporavak više od 1200 obitelji stradalih od potresa iz cijele županije, s naglaskom na najteže stradala ruralna područja Petrinje i Gline. Uplate su stizale iz Hrvatske i inozemstva. Uplate građana iz inozemstva u prosjeku su iznosile 83 eura, dok su hrvatski građani i građanke u prosjeku uplaćivali 51 euro. Ukupno su bile 583 korporativne donacije s prikupljenih 698.363 eura. Inozemne korporacije ukupno su uplatile 40,186.00 kuna, a prosječna donacija iznosila je 1.198 eura.13 Oblici podrške Fonda 5.5. uključivali su jednokratnu financijsku pomoć, pomoć u stambenom zbrinjavanju, popravcima i obnovi kuća te gospodarskih objekata. Uloženo je i 1,2 milijuna kuna u razvoj lokalnih zajednica i obrazovnih kapaciteta širom potresom i siromaštvom pogođene regije. Primarni korisnici podrške ble su socijalno ugrožene skupine - staračka ruralna kućanstva, obitelji s malom djecom i one koje brinu o starima i nemoćnima. Sekundarni korisnici su akteri razvoja u lokalnim zajednicama – udruge, zadruge, OPG-ovi i mala poduzeća na koje je usmjeren 1 milijun kuna (150 000 EUR) razvojnih potpora. Fond je podržao i odgojno-obrazovni sektor: uz potporu donator- ske akcije zaposlenika Europske banke za obnovu i razvoj podupire se obnova Dječjeg doma Vrbina u Sisku i Sobe čuda u Petrinji, dok se uz donaciju IKT tvrtke Infobip provode stručne edukacije za nastavnike iz potresom pogođenih sredina. Fond 5.5 ostaje aktivan na Baniji i u 2022. godini radi završetka svih projekata gradnje do kraja godine i daljnje podrške lokalnim akterima obnove, oporavka i razvoja. 13 Zaklada Solidarna, Solidarni izvještaj: putevi doniranja za Baniju, travanj 2021. „https://solidarna.hr/solidarni-izvjestaj-putevi-doniranja-za-baniju/
Prema broju donatorskih aktivnosti, najveći primatelj donacija vezanih uz sankcioniranje posljedica potresa pojedinci su i obitelji kao klasični primatelji kriznih donacija. Tako je više od polovice (52%) ovih donatorskih aktivnosti izravno pružilo podršku pojedincima i obiteljima, iako u ukupnom iznosu donacija one čine tek 7%. S druge strane, neprofitni sektor primio je čak 75% zabilježenog doniranog iznosa i to prvenstveno od poslovnog sektora i građa- na. Time se neprofitni sektor pokazao kao izrazito pouzdan posrednik za formalnu filantropiju i preusmjeravanje donacija u kratkoročne i strateške svrhe, dok su pojedinci kao primatelji više vezani uz neformalnije donatorske akcije manjeg opsega. Svakako je bitno spomenuti kako je potres povećao udio javnog sektora kao primatelja donacija. Tako su sredstva četvrtine donatorskih aktivnosti za sankcioniranje posljedica potresa donirana javnim ustanovama (18%) te jedinicama lokalne samouprave i nacionalne vlasti (7%). Jedan od takvih primjera je donacija Erste banke i njenih dioničara - donirali su oko 133 tisuće eura jedinicama lokalne (regionalne) samouprave za nabavu opreme: Sisačko-moslavačkoj županiji, Gradu Sisku, Gradu Petrinji i Gradu Glini. Vlada RH otvorila je poseban račun Državnog proračuna za financijske donacije za sanaciju šteta u područjima pogođenim potresom. Valja naglasiti kako su financijske donacije te formalna filantropija prevlada- vali u medijskom izvještavanju. Krizni odgovor na potres obilježile su također, a mnoge i ganule, neformalne akcije solidarnih građana koji možda nemaju novac, ali imaju snažnu želju pomoći. Među takvim se donacijama izdvaja ekspeditivna humanitarna podrška navijača Dinama (Bad Blue Boys) stradal- nicima potresa na Baniji - oni su se u prosincu 2020./siječnju 2021. brzo mobilizirali i otputovali u Sisak i Petrinju fizičkim radom pomoći u čišćenju ruševina. Hrvatska se filantropija, uz snažnu podršku dijaspore i inozemstva, u 2021. godini iskazala solidarnim valom darivanja za potresom poharane zajednice, s mnoštvom dinamičnih, raznolikih i široko rasprostranjenih praksi – od online koncerata, preko volontiranja do masovnih digitalnih kampanja. Davanja su pokrila široki spektar korisnika donacija – od lokalnih vlasti, škola i udruga, preko posredničkih zaklada i humantarnih organizacija do staračkih kućan- stava i obiteljskih gospodarstava. Snažan filantropski odgovor na potres stvorio je ne samo dodatni financijski i materijalni izvor podrške za stradale i za javni sektor, već je i sam po sebi imao veliku vrijednost. Radi se, naime, o konkretnom iskazu empatije i društvene solidarnosti s pozitivnim učinkom na socijalnu koheziju i osjećaj stradalnika da nisu sami. Zanimljivo je da se, unatoč javnim zahvalama predstavnika vlasti za volonterski rad i donacije, država ipak nije odrekla PDV-a na robe i usluge za sanaciju potresa plaćenih iz donacija prikupljenih putem registriranih humanitarnih akcija. Tako se potvrđuje teza da je filantropija u Hrvatskoj – unatoč kriznim vremenima – još uvijek nedovoljno prepoznata i priznata kao važan društveni resurs. 42
Medijsko izveštavanje o filantropiji Uz direktne pokazatelje razvijenosti filantropije, kao što su broj instanci doniranja i visina zabilježenog iznosa donacija, sam način i opseg izvještava- nja predstavlja jasan pokazatelj odnosa medija prema ovom pitanju, a samim tim i, posredno, ukazuje na mjesto koje filantropija kao tema u društvu zauzima. U tom smislu značajno je detektirati broj i sadržajnost medijskih objava, kontekst u kojem se o filantropiji govori i piše, kao i prostor i vrijeme u kojem se vijesti prenose. Tijekom istraživanja zabilježeno je sveukupno 7.066 medijskih objava o donatorskim aktivnostima i to kroz 987 pojedinačnih medija. Među najaktivni- jim medijima nalazi se poveći broj onih lokalnih i regionalnih. Filantropija je svakako bila najzastupljenija u medijskim objavama na internetskim portalima (83%), nakon čega slijede tiskani mediji (14%) i na začelju radio i televizija s posebno malim udjelom objava (3%). Ipak, iako elektronski mediji nisu često izvještavali o filantropskim aktivnostima, čak 20% reportaža bilo je prikazano u udarno vrijeme, između 19:00 i 22:00 sata. Vrsta medija Broj medija Udio medija Broj medijskih objava Udio medijskih objava 565 57,2% 5.889 83,3% 313 31,7% 982 13,9% 109 11,0% 195 2,8% 987 100,0% 7.066 100,0% Internet portali Tiskani mediji Elektronski mediji Ukupno 43
44 Kada su tiskani mediji izvještavali o filantropiji, najčešće su to činili na manje istaknutim mjestima. Vijest o filantropiji se na prvih pet stranica nalazilo tek u 8% slučajeva, na sljedećih pet stranica u 13% slučajeva, dok se više od tri četvrtine zabilježenih medijskih objava (79%) nalazilo nakon jedanaeste strani- ce. To nimalo ne iznenađuju budući da većina filantropskih aktivnosti ima snažan lokalni karakter a često se radi i o manjim aktivnostima koje ne dolaze na dnevni red nacionalnih medija. Sljedeća tablica prikazuje Top 5 internet- skih, tiskanih i elektronskim medija koji su najčešće izvještavali o donatorskim aktivnostima. Među njima se nalazi zavidan broj regionalnih medija: Top 5 medija Internet Tiskani Elektronski Glasistre.hr dalmatinskiportal.hr 24sata.hr dalmacijadanas.hr Radio.hrt.hr Novi list Glas Slavonije Glas Istre Zadarski list Slobodna Dalmacija - Zdravo življenje HR1 HRT1 HRT4 Hrvatski katolički radio RTL Televizija
Za procjenu odnosa medija prema filantropiji, relevantan pokazatelj intenzite- ta medijskog praćenja broj je medijskih objava po instanci donatorske aktivnosti. Tako promatrano, uočava se pad praćenosti medijskih objava nakon 2019. godine. Tada je jedna donatorska aktivnost u prosjeku bila popraćena s 3,5 medijskih objava, dok je u 2020. to bio slučaj s 1,6 medijskih objava. U 2021. godini zabilježen je porast u apsolutnom broju medijskih objava kao i stupnju popraćenosti donatorskih aktivnosti (2,5). Ipak, oba pokazatelja niža su nego u godinama koje su prethodile kriznom razdoblju. Kada je riječ o kvaliteti medijskog izvještavanja, u 2021. godini nastavljen je trend pada udjela instanci donatorskih aktivnosti zabilježenih u medijima koje sadrže podatke o doniranim iznosima, bilo novčanim ili o količini donirane robe i usluga. Tek je 33% instanci donatorskih aktivnosti sadržavalo ovu informaci- ju. Za povjerenje javnosti u filantropski sektor presudna je transparentnost, a time i preciznost financijskih informacija o donatorskim aktivnostima, za što suodgovornost leži na svima - organizatorima donatorskih aktivnosti, donato- rima i medijima, i to prvenstveno njihovima upravljačima, vlasnicima i uredni- cima. Ipak, dobar je medijski trend nastavak dominanto pozitivno intoniranog izvještavanja o filantropiji koje je zabilježeno u čak 99% evidentiranih medijskih objava o donatorskim akcijama tijekom 2021. godine. To je pozitivan pokaza- telj, ako se ima u vidu presudna uloga medija u mobilizaciji javnosti, osigura- nju transparentnosti a time i izgradnji povjerenja građana u filantropske aktere i akcije. 2015. 2016. 2017. 2018. 2.442 7.703 3.472 11.414 2.892 9.158 2.623 9.678 Broj instanci donatorskih aktivnosti Broj medijskih objava 2019. 2020. 2021. 2.887 10.213 3.238 5.116 2.829 7.066 3,2 22,1% 3,3 43,5% 3,2 58,4% 3,7 69,0% Odnos medijskih objava i instanci donatorskih aktivnosti Objave koje sadrže informaciju o doniranim iznosima 3,5 49,8% 1,6 36,3% 2,5 33,4% 45
Aneks Istraživačka praksa pokazuje da je stupanj razvoja filantropije u nekom društvu moguće mjeriti na tri različita načina: 1) anketnim ispitivanjem građa- na; 2) anketnim ispitivanjem stručnjaka; 3) oslanjanjem na službene podatke. Anketna istraživanja pružaju uvid u stavove javnog mnijenja ili stručnjaka o nekoj temi, u ovom slučaju filantropiji. Međutim, procjena stupnja razvoja filantropije se, osim na stavovima, zasniva i na samom ponašanju građana i pravnih subjekata, što se kroz anketna istraživanja ne može precizno utvrditi. Pored mnogih drugih metodoloških ograničenja, upravo samoprocjena ispitanika predstavlja najveću manjkavost anketnih istraživanja kakva na globalnoj razini provode Charity Aid Fondation i Lilly Family School of Philant- hropy. Međutim, ova dva istraživačka centra, barem kada je o nacionalnoj filantropiji riječ, imaju mogućnost oslanjanja na službene podatke koje prikuplja i objavljuje nacionalna porezna služba. Nažalost, ni u jednoj zemlji Zapadnog Balkana ovaj izvor podataka nije dostupan jer nacionalne porezne službe podatke o doniranju ne prikupljaju. Catalyst se zato opredijelio za alternativne načine prikupljanja podataka pa koristi prije svega medije, a potom ostale dostupne direktne izvore. Konkretno, podaci u ovom izvještaju prikupljeni su praćenjem medija na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, a bili su uključeni elektronski, tiskani i online mediji u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine. Ovako postavljena metodologija pokazuje nekoliko ograničenja koja treba naglasiti. Kao prvo, između stvarnog stanja na terenu i zabilježenih podataka postoji jaz koji se ne smije negirati. S obzirom na to da je metoda prikupljanja podataka višestupanjska, sasvim je izvjesno da zabilježene vrijednosti podcje- njuju stvarni opseg i intenzitet filantropskih aktivnosti. Osim što mediji ne izvještavaju o filantropiji sveobuhvatno, ni sama metoda praćenja medija (press-clipping) ne može biti shvaćena kao sveobuhvatna procjena stanja filantropije. Budući da je riječ o uzorku, a ne podacima populacije, i budući da mediji izvještavaju o akcijama koje su njima zanimljive, izvjesno je da medijski izvještaji precjenjuju prisustvo velikih donatora u odnosu na male, kao i donirani novac u odnosu na robu i usluge. Pritom se vrijednost robe ne može uvijek precizno iskazati u novcu pa su procjene doniranih vrijednosti koje Catalyst daje okvirne. Štoviše, ukoliko bi medijski izvještaji i bili sveobuhvatni, ne postoji metodološki savršen način kontrole pouzdanosti podataka. Među- tim, iako prethodna ograničenja nije moguće nadići sve dok ne postoje službe- ni podaci o opsegu i intenzitetu doniranja14 , kontrola pouzdanosti podataka je donekle ostvarena preklapanjem jer često veći broj medija izvještava o istim akcijama, i procesom verifikacije u direktnoj komunikaciji s donatorima, odnosno primateljima donacija. 46 Metodologija 14 Iako treba imati u vidu da registrovani podaci ne mogu obuhvatiti neformalne prakse filantropije u kojima građani jedni drugima pružaju razne vidove pomoći. Ovakav vid filantropije je, donekle, moguće ispitati ankentnim istraživanjem uz ograničenja koja takav metod istraživanja podrazumeva.
Ipak, bez obzira na navedena ograničenja, može se sa sigurnošću tvrditi da zabilježene vrijednosti, iako nisu sveobuhvatne, omogućuju pouzdanu procje- nu minimalnih donacija. Tako se, ako je riječ o broju filantropskih akcija, može sa sigurnošću tvrditi da prikazani broj instanci donatorskih aktivnosti predstavlja minimalnu procjenu stvarnog stanja - prikazane aktivnosti sigurno su se dogodile, dok su stvarne vrijednosti posve izvjesno veće. Isto vrijedi i za druge pokazatelje - doniranog iznosa, strukture donatora, primatelja, korisni- ka donacija i ostalo. Dakle, podaci koje je prikupio Catalyst Balkans mogu se koristiti kao pokazatelji minimalnog stupnja razvoja doniranja za opće dobro u određenoj zemlji, što potom omogućava kontinuirano praćenje trendova opsega i intenziteta doniranja, kao i trendova u količini i kvaliteti medijskih prikaza. 47
Davanje za društveno dobro bez ostvarivanja naknade, odnosno dobrovoljno davanje novca, dobara, vremena ili usluga da bi se nekome pomoglo ili poboljšalo stanje u društvu. Filantropija Donacija Instanca doniranja Donator Građani (masovno) Poslovni sektor Pojedinci Mješoviti donatori Primatelji donacija Krajnji korisnici donacija Korisnici usluga lokalne zajednice Predmet darivanja, tj. novac, roba, vrijeme i/ili usluga koja se dobrovoljno pruža onome kome je pomoć potrebna, bez ostvarivanja naknade. Jedinstveni događaj, odnosno slučaj prikupljanja donacija. Može se sastojati od pojedinačnih ili višestrukih donacija (npr. kampanja u kojoj građani prikupljaju masovne donacije za nečije liječenje). Instance doniranja, iako agregirane, nisu jednake veličine, te ih je teško međusobno uspoređivati. Fizička ili pravna osoba koje daruje novac, vrijeme, usluge i/ili robu. Radi lakšeg praćenja trendova, donatori su podijeljeni na tipove: Tip donatora – velik broj građana koji se ne mogu identificirati imenom i prezimenom. Tip donatora – korporacije (više od 50 zaposlenih), korporativne fondacije te mala i srednja poduzeća (manje od 50 zaposlenih). Tip donatora – građani koji se mogu identificirati. Tip donatora – slučajevi gdje jedna instanca uključuje više tipova donatora. Privatna i/ili pravna osoba koja prima donacije direktno od donatora. Tipovi primate- lja donacija su neprofitne organizacije, pojedinci i obitelji, javne institucije, lokalne i nacionalne vlasti. Kao primatelji, pojedinci i obitelji su uglavnom i korisnici donacija, dok su ostali tipovi primatelja nerijetko posrednici u pružanju pomoći krajnjim korisnicima. Ciljne skupine za čiju su dobrobit donacije prikupljane. Naprimjer, ako je određena škola primatelj donacije, krajnji korisnici mogu biti učenici te škole. Ciljne skupine koje ostvaruju dobrobit pri korištenju onih usluga za čije pružanje je lokalna zajednica primila donaciju. Namjeravani učinak donacije Tip učinka koji bi donacija trebala ostvariti. Kratkoročne donacije su potrošna roba, materijali, zalihe i slično, dok u strateške donacije spadaju kapitalna ulaganja, oprema, stipendije itd. Način doniranja Način na koji je realizirana donatorska aktivnost. U tom smislu, donacije dijelimo na sljedeće kategorije: direktne donacije, kampanje, događanja i natječaji. Pojmovnik 48
Slučaj u kojem poznati donator bira primatelja (instituciju, korisnika) i direktno donira bez posrednika. Direktna donacija može i ne mora biti dio šire kampanje. Direktne donacije Natječaji Kampanje Široko objavljen poziv na doniranje za određenu namjenu. Kontinuirana je, odvija se u precizno određenom vremenskom razdoblju a može obuhvatit jedan ili više događanja. Kampanje mogu biti lokalne, regionalne ili nacionalne. Događaji Događaj oganiziran s ciljem prikupljanja sredstava za određenu pojedinačnu ili višestruku namjenu. Može biti samostalan događaj ili organiziran kao dio kampanje. Javno objavljen poziv za dostavljanje prijava za dodjelu donacija. Najavljuje ga donator i obično ima jasno razrađene kriterije odabira. 49
Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 51 68 43 34 31 103 445 90 136 99 107 91 116 117 27 75 70 44 53 48 100 101 141 109 75 138 108 93 27 66 53 52 59 63 81 84 10015 100 71 98 95 72 66 87 66 46 80 92 68 62 92 87 75 77 115 66 77 121 55 51 62 63 66 79 90 81 62 71 129 55 70 107 101 172 123 71 46 36 86 38 31 54 44 44 34 60 77 64 58 59 42 24 37 34 23 33 35 39 67 86 52 45 64 57 34 31 48 31 17 39 26 22 39 46 33 40 54 29 21 14 54 30 16 21 51 21 23 75 35 144 47 26 18 11 26 32 15 28 17 17 31 45 42 15 12 32 14 15 U apsolutnim vrijednostima postoji rast donacija u Istarskoj županiji između 2015. i 2016. godine. Međutim, u odnosu na ukupni broj donacija u svakoj godini, 100 donacija zapravo je manje od 84. 50 Sisačko-moslavačka županija Dubrovačko-neretvanska županija Šibensko-kninska županija Međimurska županija Koprivničko-križevačka županija Istarska županija Primorsko-goranska županija Grad Zagreb Vukovarsko-srijemska županija Zadarska županija Osječko-baranjska županija Brodsko-posavska županija Splitsko-dalmatinska županija Krapinsko-zagorska županija Varaždinska županija Požeško-slavonska županija Karlovačka županija Ličko-senjska županija Virovitičko-podravska županija Zagrebačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Geografska distrubicija davanja (Broj instanci na 100,000 stanovnika)
Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 Mjesečna distribucija davanja (Udjel u svim instancama doniranja) 4% 5% 5% 4% 5% 5% 16% 6% 6% 4% 5% 3% 5% 7% 11% 7% 10% 9% 6% 11% 6% 11% 7% 10% 14% 13% 14% 6% 11% 11% 11% 20% 9% 9% 8% 9% 17% 17% 9% 9% 4% 5% 6% 6% 7% 4% 5% 2% 4% Siječanj Ožujak Travanj Lipanj Srpanj Svibanj 5% 4% 4% 5% 3% 2% 4% 7% 7% 7% 5% 5% 6% 6% 10% 6% 9% 9% 8% 10% 9% 10% 6% 7% 4% 7% 6% 6% 10% 18% 9% 12% 27% 26% 23% Kolovoz Rujan Studeni Prosinac Listopad Veljača 51 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
16% 10% 9% 7% 9% 8% 6% 29% 22% 21% 18% 24% 13% 18% 6% 12% 16% 18% 14% 8% 12% 35% 37% 35% 37% 37% 16% 18% 14% 19% 19% 20% 16% 55% 46% Zdravstvena skrb Obrazovanje Drugo Udio u doniranom iznosu Podrška marginaliziranim grupama 3% 3% 5% 13% 7% 3% 1% 37% 24% 37% 29% 57% 8% 12% 12% 15% 23% 20% 4% 3% 10% 11% 16% 20% 22% 11% 5% 5% 37% 42% 15% 16% 21% 81% 72% Suzbijanje siromaštva Zdravstvena skrb Podrška marginaliziranim grupama Drugo Obrazovanje Suzbijanje siromaštva Struktura donatora 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 73% 59% 49% 34% 55% 44% 58% 15% 32% 42% 51% 27% 34% 26% 3% 2% 2% 10% 5% 6% 3% 9% 7% 7% 5% 13% 16% 13% Udio u instancama doniranja Poslovni sektor Pojedinci filantropi Udio u doniranom iznosu Drugo 74% 59% 49% 34% 55% 20% 29% 15% 32% 42% 51% 27% 56% 37% 3% 2% 2% 10% 5% 2% 2% 8% 7% 7% 5% 13% 22% 32% Građani Poslovni sektor Drugo Pojedinci filantropi Građani Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 52 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Udio u instancama doniranja Teme davanja
2% 2% 1% 1% 1% 2% 2% 6% 7% 2% 1% 14% 2% 16% Udio u doniranom iznosu Udio u instancama doniranja Struktura primatelja donacija 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 31% 16% 15% 13% 24% 24% 35% 43% 55% 62% 66% 54% 32% 36% 23% 24% 20% 19% 21% 38% 24% 1% 3% 1% 1% 1% 5% 3% 2% 2% 2% 1% 0% 1% 2% Udio u instancama doniranja Neprofitne organizacije Institucije Ostalo Udio u doniranom iznosu Lokalne/državne vlasti 33% 13% 16% 14% 29% 6% 15% 18% 24% 48% 50% 49% 20% 58% 25% 34% 34% 34% 14% 37% 15% 6% 28% 2% 1% 0% 36% 9% 18% 1% 0% 1% 8% 1% 3% Pojedinci/Obitelji Neprofitne organizacije Lokalne/državne vlasti Ostalo Institucije Pojedinci/Obitelji Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 53 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Davanja dijaspore
Udio u instancama doniranja Osobe sa zdravstvenim tegobama Osobe u ekonomskoj potrebi Ostalo Udio u doniranom iznosu Korisnici usluga lokalnih zajednica Osobe s invaliditetom Osobe sa zdravstvenim tegobama Korisnici usluga lokalnih zajednica Ostalo Osobe u ekonomskoj potrebi Osobe s invaliditetom Načini doniranja 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 31% 17% 10% 6% 17% 37% 47% 46% 47% 42% 30% 45% 13% 19% 2% 19% 28% 37% 16% 3% 12% Udio u instancama doniranja Kampanje/apeli Događaji Udio u doniranom iznosu Natječaji 59% 46% 25% 39% 31% 59% 25% 30% 21% 16% 5% 47% 37% 69% 9% 17% 31% 20% 14% 1% 2% 2% 16% 28% 36% 8% 3% 4% Direktne donacije Kampanje/apeli Natječaji Događaji Direktne donacije 21% 17% 20% 27% 22% 47% 22% 19% 20% 19% 14% 18% 9% 13% 26% 22% 19% 16% 23% 24% 18% 21% 17% 17% 22% 20% 16% 12% 10% 23% 27% 31% 18% 31% 40% 24% 18% 18% 17% 21% 20% 17% 7% 11% 9% 10% 6% 2% 3% 31% 18% 19% 21% 53% 43% 16% 4% 4% 8% 17% 7% 5% 1% 35% 53% 35% 30% 21% 35% 72% 23% 14% 29% 22% 11% 15% 8% Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 54 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Kategorije krajnjih korisnika
41% 46% 47% 52% 57% 51% 54% 30% 35% 36% 42% 37% 38% 40% 29% 19% 17% 6% 6% 11% 6% Dugoročna podrška Nepoznato Udio u doniranom iznosu 26% 15% 22% 39% 56% 17% 46% 63% 70% 68% 58% 40% 74% 52% 11% 15% 10% 3% 4% 9% 2% Jednokratna podrška Dugoročna podrška Nepoznato Jednokratna podrška Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 55 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Udio u instancama doniranja Planirani učinak doniranja
56 Istraživanje Hrvatska daruje 2020. – Izvješće o stanju filantropije dio je šire inicijative kojoj je cilj promicanje i poticanje filantropije u regiji, a provodi ga zaklada Catalyst. Konkretno istraživanje i ovu publikaciju provela je i pripremila zaklada Catalyst (Catalyst Balkans) uz velikodušnu potporu Zaklade C. S. Mott i Zaklade braće Rockefeller. Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Zaklade C. S. Mott, Zaklade braće Rockefeller ili njihovih partnera.
Catalyst Balkans 38 Takovska, 11000 Beograd, Srbija catalystbalkans.org Lektura Sanja Sarnavka Izvor podataka: givingbalkans.org U sjećanje na Aleksandru Vesić Autorice Petra Škokić i Marina Škrabalo Urednik Vuk Vuković Beograd, 2022. Prikupljanje podataka Nevena Đurić Kvaliteta podataka Jelena Bekčić i Maja Gligorić Dizajn Dragana Pavlović Istraživanje poduprli

More Related Content

PDF
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalaza
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje 2020 - Godišnje izviješće o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje 2019 - izviješće o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
PDF
Crna Gora daruje 2020 - Godišnji izvještaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
PDF
Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvu
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
PDF
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvu
byCatalyst Balkans
 
BiH daruje 2021 - Izvještaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2021 - sažetak nalaza
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2020 - Godišnje izviješće o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2019 - izviješće o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje 2020 - Godišnji izvještaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
Bosna i Hercegovina daruje 2020: izvještaj o dobročinstvu
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje 2018 – Izvješće o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
Bosna i Hercegovina daruje 2019: izvještaj o dobročinstvu
byCatalyst Balkans
 

Similar to Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije

PPTX
Prilike iz nailazećeg velikog vala investicija koje će financirati europski f...
byssusere707451
 
PDF
Vijeće za prevenciju i Akademski savjet Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava...
byandreja marcetić
 
PDF
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...
byCatalyst Balkans
 
PDF
Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na COVID-19 u regiji Zapadnog Balkana
byCatalyst Balkans
 
PDF
Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na Covid-19 u regiji Zapadnog Balkana
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)
byCatalyst Balkans
 
DOCX
IMPORTANCE OF LOCAL GOVERNMENT
byprivate practice
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)
byCatalyst Balkans
 
PDF
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Crna Gora daruje 2019
byCatalyst Balkans
 
DOC
Deklaracija
bysdphrvatske
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (15. lipanj)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. lipanj)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. rujna 2021.)
byCatalyst Balkans
 
PDF
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)
byCatalyst Balkans
 
Prilike iz nailazećeg velikog vala investicija koje će financirati europski f...
byssusere707451
 
Vijeće za prevenciju i Akademski savjet Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava...
byandreja marcetić
 
Ka općem dobru - Početna analiza percepcija pravno-institucionalnog okvira u ...
byCatalyst Balkans
 
Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na COVID-19 u regiji Zapadnog Balkana
byCatalyst Balkans
 
Filantropija u vrijeme krize: Odgovor na Covid-19 u regiji Zapadnog Balkana
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. srpnja 2021.)
byCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
byCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. svibnja 2021.)
byCatalyst Balkans
 
IMPORTANCE OF LOCAL GOVERNMENT
byprivate practice
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. ožujak)
byCatalyst Balkans
 
Bosna i Hercegovina daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. maj 2021.)
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (31. siječanj)
byCatalyst Balkans
 
BiH daruje: Odgovor dobročinstva na COVID-19 (31. mart)
byCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje 2019
byCatalyst Balkans
 
Deklaracija
bysdphrvatske
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (15. lipanj)
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. lipanj)
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. rujna 2021.)
byCatalyst Balkans
 
Hrvatska daruje: Dobrotvorni odgovor na COVID-19 (30. studeni)
byCatalyst Balkans
 

More from Catalyst Balkans

PDF
Giving Serbia 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
PDF
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
PDF
Srbija Daruje 2021 - izveštaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
PDF
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
PDF
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
byCatalyst Balkans
 
PDF
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
PDF
„Lokalne fondacije u Srbiji”
byCatalyst Balkans
 
PDF
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvu
byCatalyst Balkans
 
PDF
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
byCatalyst Balkans
 
PDF
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
PDF
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
PDF
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијата
byCatalyst Balkans
 
PDF
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021
byCatalyst Balkans
 
PDF
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
PDF
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
PDF
Giving Kosovo 2021 -Quick Facts
byCatalyst Balkans
 
PDF
BiH daruje 2021 - rezime nalaza
byCatalyst Balkans
 
PDF
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalaza
byCatalyst Balkans
 
PDF
Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena
byCatalyst Balkans
 
PDF
Ka općem dobru - Početna analiza zakonskog okvira u Bosni i Hercegovini u obl...
byCatalyst Balkans
 
Giving Serbia 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
Giving Kosovo 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
Srbija Daruje 2021 - izveštaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
Giving Albania 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
Kosova dhuron 2021 - Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
byCatalyst Balkans
 
Giving Croatia 2021 - Annual Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
„Lokalne fondacije u Srbiji”
byCatalyst Balkans
 
Crna Gora Daruje 2021 - Izvještaj o dobročinstvu
byCatalyst Balkans
 
Shqipëria dhuron 2021 – Raporti vjetor për gjendjen e filantropisë
byCatalyst Balkans
 
Kosovo daruje 2021 - Izveštaj o stanju filantropije
byCatalyst Balkans
 
Giving Montenegro 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
Северна Македонија донира 2021 – извештај за состојбата на филантропијата
byCatalyst Balkans
 
Maqedonia e Veriut Dhuron – Raporti për gjendjen e filantropisë 2021
byCatalyst Balkans
 
Giving North Macedonia 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
Giving Bosnia and Herzegovina 2021 - Report on the State of Philanthropy
byCatalyst Balkans
 
Giving Kosovo 2021 -Quick Facts
byCatalyst Balkans
 
BiH daruje 2021 - rezime nalaza
byCatalyst Balkans
 
Crna Gora daruje 2021 - Rezime nalaza
byCatalyst Balkans
 
Društveno odgovorno poslovanje u službi osnaživanja žena
byCatalyst Balkans
 
Ka općem dobru - Početna analiza zakonskog okvira u Bosni i Hercegovini u obl...
byCatalyst Balkans
 

Hrvatska daruje 2021: Izvješće o stanju filantropije

  • 1.
  • 2.
    Uvod ........................................................................................................ Sažetak glavnihnalaza ......................................................................... Pregled prakse doniranja u 2021. godini .............................................. · Glavni pokazatelji ........................................................................... · Tematska područja doniranja ........................................................ · Struktura donatora ......................................................................... · Davanja dijaspore ........................................................................... · Struktura primatelja donacija ......................................................... · Struktura krajnjih korisnika ............................................................. · Tip donacija .................................................................................... Primjeri istaknutih donacija .................................................................. Saniranje posljedica potresa ................................................................ Medijsko izveštavanje o filantropiji ...................................................... Aneks ...................................................................................................... · Metodologjia ................................................................................... · Pojmovnik ....................................................................................... · Trendovi davanja prikazani prema indikatorima ............................. 1 4 7 8 18 21 25 26 30 32 36 39 43 46 46 48 50 Sadržaj
  • 3.
    1 Uvod Pred čitateljima senalazi godišnji izvještaj o stanju filantropije u Hrvatskoj, deveti po redu, a drugi nakon pandemijske 2020. godine koja je imala snažan učinak na ekonomiju i društvo te stavila u fokus kriznu filantropiju. Kriza je obilježila doniranje i 2021. godine. Naime, Hrvatsku su tijekom prethodne godine, uz pandemiju, pogodila i dva razorna potresa – 22. ožujka u Zagrebu te 29. prosinca u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji, jednoj od najsiromašni- jih regija Hrvatske, opterećenoj posljedicama rata i deindustrijalizacije. Procje- na štete od petrinjskog potresa iznosi 5,5 milijardi eura, odnosno čak 10,2 % BDP-a1 . Unatoč ovim udarima, Hrvatska se do kraja 2021. godine relativno uspješno makroekonomski stabilizirala zahvaljujući subvencijama EU-a, dobroj turističkoj sezoni, učinkovitom upravljanju javnim financijama i mjerama zaštite radnih mjesta2 . Uspješnost je vidljiva u porasta BDP-a od 10,9 % u 2021. te rekordno visokoj stopi zaposlenosti od 64% u trećem kvartalu 2021. godine. Istodobno su značajno povećane socijalne potrebe i nejednakosti - 20,9% svih građana Hrvatske živi u riziku od siromaštva3 , dok gotovo 120 000 građana u potresom pogođenoj Sisačko-moslavačkoj županiji iskazuje potrebu za javnim uslugama, humanitarnom pomoći i podrškom u obnovi4 . Kako je istaknula Pučka pravo- braniteljica u Godišnjem izvješću za 2021. godinu5 , socijalnim rizicima i kršenju ljudskih prava posebno su bile izložene ranjive skupine, i to na prvom mjestu starije stanovništvo, jednoroditeljske obitelji i obitelji s više od troje djece, naročito u potresom pogođenim ruralnim područjima. Krizno razdoblje se dakle nastavlja i tijekom 2021. godine, što u praksi znači da društvena potreba za sustavnom i filantropskom podrškom ranjivim skupinama u Hrvatskoj raste. Problematika kriznog odgovora i obnove nakon potresa te lokalni izbori i konsti- tuiranje novih lokalnih vlasti bile su dvije glavne teme u medijskom prostoru u 2021. godini. Upravljanje kriznim situacijama i obnova odvijale su se daleko sporije od očekivanog, i to unatoč dostupnosti europskog Fonda solidarnosti. Rizik spore obnove u narednoj godini i dalje ostaje visok te hrani već rašireno siromaštvo i negativne demografske trendove Sisačko-moslavačke županije. Političko okruženje u Hrvatskoj ponešto se promijenilo nakon lokalnih izbora u svibnju 2021. 1 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Obnova infrastrukture i javnih ustanova na Banovini Fondom solidarnosti Europske unije , prezentacija , 4. 2. 2022. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Vijesti/2022/01%20sije%C4%8Danj/05%20sije%C4%8Dnja/Obnova%20infrastruktur e%20i%20javnih%20ustanova%20na%20Banovini%20Fondom%20solidarnosti%20Europske%20unije.pdf 2 Europska banka za obnvu i razvoj, Transition Report 2021-22, Croatia, https://2021.tr-ebrd.com/countries/# 3 Državni zavod za statistiku, Pokazatlji siromaštva i socijalne isključenosti u 2021., https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29178 4 Koordnacija humanitarca u SMŽ, Procjena humanitarnih potreba Sisačko-moslavačke županije, 2021. https://www.ombudsman.hr/wp-content/uploads/2021/12/Koordinacija-humanitaraca-Sisacko-moslavacke-zupanije-Procj ena-humanitarnih-potreba.pdf 5 Ured pučke pravobraniteljice, Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu, https://www.ombudsman.hr/hr/interaktivno-izvjesce-za-2021/
  • 4.
    Oni su donijelipobjedu nikad većem broju nezavisnih političkih kandidata i novih opcija, čime je značajno izmijenjena dotadašnja politička dinamika koju su diktirale dvije središnje političke stranke. Nakon ovakvih izbornih rezultata, slijedilo je jesensko konstituiranje novih vlasti, što u Hrvatakoj redovito donosi dodatne zastoje u radu lokalnih samouprava i promjene u politikama. Za organizacije civilnog društva koje rade na pitanjima od općeg dobra, protekla je godina bila izuzetno zahtjevna. Pandemijski valovi su se nastavili, a time i otežani uvjeti rada te povećana potreba za podrškom ranjivim skupina- ma. Potres koji je pogodio Petrinju pokrenuo je impresivan val solidarnosti građana diljem zemlje, što je pak od neprofitnog sektora tražilo brzu prilagodbu i ad hoc djelovanje kroz terenski volonterski rad, prikupljanje, usmjeravanje i distribuciju donacija. U isto vrijeme, migracijski val na Balkanu se intenzivirao, čime su se terenski i zagovarački primarno bavile građanske udruge, neformal- ne volonterske grupe i humanitarne organizacije. Kao i diljem svijeta, društvena ograničenja uvjetovana pandemijom djelomično su na snazi i u 2021., što je ograničilo prilike za prikupljanje donacija u zajednici i povećalo važnost digital- nih alata. Državne potpore neprofitnom sektoru ograničile su se na jednu dopunsku liniju financiranja iz Europskog socijalnog fonda koja sve do kraja godine nije u cijelosti ugovorena, dok mjere zaštite radnih mjesta uslijed pande- mije nisu obuhvatile neprofitne poslodavce. U takvom kontekstu, filantropska podrška građana, poslovnog sektora i međunarodnih javnih donatora radu nevladinih neprofitnih organizacija – suočenih s manjkom financija i povećanim potrebama u zajednici – bila je posebno važna, često i dragocjena. Unatoč krizama, Hrvatska ima šansu za razvojni iskorak ukoliko pametno iskoristi europske fondove te kvalitetno i pravodobno provede Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdolje 2021.-26.6 kojim se predviđa 9,9 milijardi eura razvojne pomoći Europske unije Hrvatskoj. Bespovratna sredstva i povoljni krediti predviđeni su za široki set reformi u pravosuđu, javnoj upravi, obrazova- nju i zdravstvu, kao i investicije u infrastukturu, istraživanja i razvoj koje bi Hrvatsku trebale usmjeriti prema digitalnoj i zelenoj ekonomiji uz sustavnu primjenu načela održivosti u razvojnim politikama. Ipak, šanse za iskorak prema održivom razvoju limitirane su naslijeđenim problemima u javnom upravljanju i ratom u Ukrajini koji ima ogromne posljedice na ekonomiju i društvo, prvenstve- no u pogledu paneuropske energetske krize, neizvjesnog toka inflacije, očekiva- nog pada ekonomske i radne aktivnosti te još jačeg pritiska na javni proračun. 2 6 Vlada RH, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pregledna stranica, https://planoporavka.gov.hr/
  • 5.
    Godišnji izvještaj odonatorskim praksama u Hrvatskoj 2021. godine temelji se na analizi medijskih objava o doniranju. Prvi je dio posvećen pregledu donatorksih praksi, s detaljnijim prikazom njihove geografske distrubucije, tipologije donatora, korisnika i primatelja donacija te glavnih tematskih područja doniranja. U drugom dijelu izvještaja predstavljeno je desetak ilustra- tivnih primjera darivanja u 2021., s posebnim osvrtom na filantropsku podršku sanaciji posljedica potresa. Slijedi osvrt na medijsko praćenje doniranja i neke odrednice medijske slike filantropije u Hrvatskoj. Izvješće je zaokruženo prilogom koji sadrži objašnjenje metodologije, pojmovnik s definicijama korište- nih pojmova te set tablica s podacima iz prethodnih godina. Radi sažetosti, cijelom izvješću prethodi sažetak glavnih nalaza. U neizvjesnom kontekstu koji se nastavlja i 2022. godine, nadamo se da će ovaj izvještaj poslužiti kao poticaj- na podloga za raspravu o važnosti filantropije u Hrvatskoj, koja je empirijski dokazan društveni alat za upravljanje krizom, ali se do sada nije dovoljno koristio ni za ostvarenje razvojnih šansi niti je dostatno priznat i prepoznat u javnim politikama. 3
  • 6.
    Sažetak glavnih nalaza Društvenasolidarnost izražena u donacijama bila je i u 2021. godini snažna poluga opstanka i zaštite građana i zajednica u krizi. Izazovom ostaju strateš- ka filantropska ulaganja u budućnost. U 2021. godini zabilježeno je 2.893 različitih instanci, odnosno donatorskih aktivnosti, ukupne vrijednosti od 39 milijuna eura. U skladu s novim Popisom stanovništva iz 2021., donirani iznos po stanovniku iznosi 10 eura.7 U 2021. nastavljen je, kao i prethodne godine, viši intenzitet filantropskih aktivnosti. Ovakav je donatorski trend bio očekivan budući da je 2021. godina započela iskazom hitnih potreba građana za stambenim i humanitarnim zbrinjavanjem, kao i infrastrukturnih potreba lokalnih zajednica pogođenih potresom. Zabilježen je nešto veći ukupan iznos prikupljenih donacija nego u 2020. godini, no i nešto manji broj instanci donatorskih aktivnosti, što pokazuje da su se dogodile masovnije i intenzivnije donatorske akcije s većim financijskim učinkom. Takve donatorske prakse karakteristične su za kriznu filantropiju koja je obilježila 2021. godinu. Do izbijanja pandemije COVID-19, najčešće podupirana područja u Hrvatskoj obuhvaćala su pomoć marginaliziranim skupinama i ublažavanje siromaštva, zdravstvenu skrb i obrazovanje. U 2020. godini najpodupiranije područje bilo je ublažavanje posljedica pandemije (46% doniranog iznosa), dok je u 2021. godini donatorski fokus stavljen na saniranje posljedica potresa u Zagrebu, Petrinji, Sisku, Glini i Sisačko-moslavačkoj županiji (64% doniranog iznosa). Kriznu filantropiju obilježile su masovne donatorske akcije, brzo samoorganizi- ranje i mnoštvo raznolikih praksi (od visoko organiziranih do neformalnih) usmjerenih na humanitarnu pomoć (43%), opremu (40%) i stambeno zbrinja- vanje (6%). U 2021. godini donacije su bile i značajan izvor podrške javnom sektoru, koji postaje korisnik blizu petine svih donatorskih aktivnosti. Nakon potresa, kao tematska područja doniranja u 2021. godini slijede podrška marginaliziranim skupinama (24% svih instanci donatorskih aktivnosti), zdravstvena skrb (19%) i obrazovanje (12%). Najveće donatore nalazimo u akcijama građana. U sklopu masovnih donator- skih akcija, one obuhvaćaju više od polovice zabilježenih donatorskih aktivno- sti (58%), odnosno čine 29% ukupnog iznosa donacija. I ove su se donacije prvenstveno odnosile na teme potresa, nakon čega slijede humanitarne akcije za pomoć marginaliziranim skupinama i osobama u siromaštvu te područje zdravstvene skrbi. Za razliku od krizne filantropije koja snažno mobilizira građane i cijelo društvo, u području obrazovanja kao donatori prednjače privatne zaklade, neprofitne organizacije i poslovni sektor. 7 Ako se ovaj iznos usporedi s podacima dosad prikupljenim na području Zapadnog Balkana, Hrvatska se nalazi pri vrhu doniranog iznosa po stavovniku: Crna Gora (20,7), Hrvatska (10,0), Srbija (6,2), Bosna i Hercegovina (4,3), Sjeverna Makedonija (1,3), Kosovo (1,2). 4
  • 7.
    Nakon značajnog povećanjau filantropskom angažmanu u 2020. godini, poslovni sektor je dao veliki doprinos i 2021. godine. Financijski rezultat je ukupno doniranih 13,5 milijuna eura, odnosno 37% ukupno doniranog iznosa zabilježenog u medijima. Filantropi iz poslovnog sektora, vidljivi u medijima, najčešće su velike korporacije koje su ključni donatori u petini zabilježenih donatorskih akcija (19%), potom srednja i mala poduzeća (6%) te korporativne zaklade (1%). To je nastavak trenda iz prethodnih godina. Pomoć iz dijaspore čini 2% donatorskih aktivnosti, što odgovara podacima zabilježenim i prethodnih godina. Ipak, ove donacije čine čak 15% ukupno zabilježenog iznosa donacija. Ovakav udio donacija iz dijaspore zabilježen je i 2019. godine (14%), dok je ostalih godina registriran značajno manji udio - između 1 i 7%. U 2021. godini neprofitne organizacije vratile su se na prvo mjesto primatelja i nastavile biti ključnim kanalom distribucije donacija krajnjim korisnicima. Zaprimile su 58% zabilježenog doniranog iznosa kroz 36% pojedinačnih donatorskih aktivnosti čiji su glavni donatori bili građani i poslovni sektor. Drugu godinu zaredom, korisnicima usluga lokalnih zajednica bilo je namije- njeno čak 40% instanci svih donatorskih aktivnosti te 72% ukupnog iznosa donacija. U 2021. godini iznimno visok udjel doniranja javnom sektoru i lokalnim zajednicama može se izravno povezati s filantropskim angažmanom na saniranju posljedica potresa, dok se prethodne godine odnosio na podršku u nošenju s pandemijom. Uz direktne pokazatelje razvijenosti filantropije, kao što su broj instanci doniranja i visina zabilježenog iznosa donacija, način i opseg medijskog izvještavanja pokazatelj je mjesta u društvu koje filantropija kao tema zauzima. Tijekom istraživanja ukupno je zabilježeno 7.066 medijskih objava o donatorskim aktivnostima i to u 987 pojedinačnih medija, a među najaktivniji- ma nalazi se poveći broj onih lokalnih i regionalnih. Filantropija je, znači, vrlo prisutna tema u hrvatskim medijima, a najzastupljenija je na internetskim portalima (83% svih medijskih objava u uzorku). Filantropija u Hrvatskoj se u protekloj godini, baš kao i prethodne, pokazala saveznikom društvu u krizi – građanima, neprofitnim organizacijama, ali i javnom sektoru, posebno kao podrška u sanaciji posljedica razornog potresa na Baniji. Ukupno gledano, donatorske aktivnosti u Hrvatskoj u 2021. godini prvenstveno su bile usmjerene na uklanjanje kriznih i egzistencijalnih problema građana i lokalnih zajednica, dok je daleko manje filantropske energije utroše- no na poticanje gospodarskog i društvenog razvoja. Za očekivati je da će krizna filantropija prevladavati i u narednim godinama, no otvoreno je pitanje kako pospješiti zamah razvojne filantropije koja može (i treba) biti dopunska poluga istinskom oporavku, osnaživanju i razvoju. 5
  • 8.
    Za daljnja istraživanjai javnu raspravu o dosezima i perspektivama filantropije u Hrvatskoj od posebnog je interesa analiza regionalne distribucije donator- skih aktivnosti u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Ona pokazuje da su razvijenije regije češći korisnici donatorskih aktivnosti i uspješnije u povlačenju donacija od onih manje razvijenih, iako je jasno da su njihove razvojne i socijal- ne potrebe kronično veće, a ljudski, financijski te socijalni kapital daleko manji. Izazov za filantropsku zajednicu u Hrvatskoj predstavlja pitanje kako bolje iskoristiti donatorski potencijal glavnog grada i regionalnih središta, kao i inovativne lokalne prakse širom zemlje, a na dobrobit razvoja filantropije u siromašnim lokalnim zajednicama i regijama. Naime, njihove su potrebe ogromne, ali nedostaje ljudi, medijske podrške i organizacijskih kapaciteta za trajniji i snažniji filantropski zamah s fokusom na oporavak i održivi razvoj. 6
  • 9.
    Još od 2013.godine, Catalyst Balkans redovno prati i izvještava o ključnim filantropskim trendovima u Hrvatskoj i na području Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), pritom dosljedno koristeći metodologiju koja omogućava usporedbu filantropskih aktivnosti među zemljama regije kroz vrijeme i to temeljem obuhvatne analize medijskih objava o praksama doniranja u svakoj zemlji. I ove je godine korišten standardni set pokazatelja trendova filantropskih aktivnosti. Ovaj izvještaj predstavlja prakse doniranja u Hrvatskoj u 2021. godini s osvrtom na ukupnu visinu donacija i opseg donatorskih akcija, njihovu geografsku i kalendarsku raspoređenost, tematska područja, tip donatora, vrste primatelja i korisnika donacija te načine i ciljeve doniranja. Svi pokazatelji prikazani su prema broju instanci (pojedinačnih donatorskih aktivnosti) i iznosima donacija izraženim u eurima. Pregled praksi doniranja u 2021. godini Ukupan iznos donacija 39.022.171 € Broj instanci donatorskih aktivnosti 2.893 Iznos donacije po stanovniku 10,0 € 7
  • 10.
    Glavni pokazatelji Catalyst Balkansnastavio je u 2021. godini redovito pratiti medijske objave o filantropiji u Hrvatskoj. Zabilježio je 2.893 instance donatorskih aktivnosti u ukupnom iznosu od 39 milijuna eura. Kada se ovaj iznos promotri u kontekstu činjenice da Hrvatska trenutačno broji 3.888.529 stanovnika8 , donirani iznos po stanovniku iznosi 10 eura.9 U odnosu na prethodne godine, zabilježen je intenzitet filantropske aktivnosti sličan onom iz 2020. godine, koju je pak obilježio veliki porast doniranja uslijed izbijanja pandemije COVID 19 i potresa u Zagrebu te šest mjeseci kasnije u Petrinji, Sisku, Glini, odnosno cijeloj Sisačko-moslavačkoj županiji i rubnim dijelovima susjedne Zagrebačke i Karlovačke županije. Potresi su prouzročili značajne infrastrukturne štete i egzistencijalnu ugrože- nost desetaka tisuća stanovnika, i to većinom onih koji žive u nepovoljnim ekonomskim uvjetima. Ovakav je donatorski trend bio očekivan budući da je 2021. godina započela utvrđivanjem hitne potrebe brojnih građana za stambenim i humanitarnim zbrinjavanjem. Istovremeno je postalo jasno koliko je velika infrastrukturna potreba obnove pogođenih lokalnih zajednica. Zabilježen je nešto veći ukupni iznos donacija u odnosu na 2020. godinu, no i nešto manji broj instanci donatorskih aktivnosti, što ukazuje na masovnije i intenzivnije donatorske akcije s većim financijskim učinkom. Takve donatorske prakse karakteristične su za kriznu filantropiju, stoga ne iznenađuje činjenica kako donacije za saniranje posljedica potresa prevladavaju među donacijama najviših iznosa. Prilikom prikupljanja podataka, posebna pozornost posvećena je praćenju donacija usmjerenih saniranju posljedica potresa koje čine blizu trećine (29%) instanci donatorskih aktivnosti te blizu dvije trećine (64%) ukupnog iznosa donacija zabilježenih u hrvatskim medijima tijekom 2021. godine. 8 8 Prema Popisu stanovništva 2021. Izvor: https://popis2021.hr/, (31.08.2022.) 9 Usporedi li se ovaj iznos s prikupljenim podacima iz drugih država Zapadnog Balkana, Hrvatska se nalazi pri vrhu doniranog iznosa po stavovniku: Crna Gora (20,7), Hrvatska (10,0), Srbija (6,2), Bosna i Hercegovina (4,3), Sjeverna Makedonija (1,3), Kosovo (1,2).
  • 11.
    Trend doniranja 2015.- 2021. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Broj instanci donatorskih aktivnosti Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti Zabilježen iznos donacija u milijunima eura 3.472 2.442 2.892 2.623 2.887 3.238 2.829 9 6,1 € 7,2 € 6,8 € 38,2 € 39,0 € 7,7 € 15,5 € 2.494 € 2.208 € 2.495 € 2.605 € 5.354 € 11.812 € 13.488 €
  • 12.
    Geografska rasprostranjenost donacija Donatorskeaktivnosti zabilježene su u medijima tijekom 2021. godine u čak 227 gradova u 21 županiji, što svjedoči o potrebama za donacijama u svim dijelovima Hrvatske, bez obzira na stupanj razvijenosti određene sredine. Pri tome se čini da učestalost i uspješnost filantropije ne odražava samo potrebe, već uvelike i razvojne potencijale zajednice. Sukladno velikom broju donatorskih aktivnosti usmjerenih saniranju posljedica potresa, obnovi i oporavku lokalnih zajednica, gradovi koje je snažno pogodio potres zaprimili su najviši udio donatorskih aktivnosti - to su Zagreb (19%) Petrinja (10%), Sisak (7%) i Glina (5%). Na razini gradova, nakon onih potresom pogođenih, prednjače regionalna središta diljem Hrvatske - posebice u gradovima na obali (Dalmacija), Čakov- cu (sjeverozapadna Hrvatska) i Osijeku (središnja i istočna Hrvatska). 10
  • 13.
    10 gradova kojisu zaprimili najveći broj donatorskih aktivnosti: 11 Grad Zagreb Petrinja Sisak Glina Rijeka Split Šibenik 510 274 179 119 102 92 89 Dubrovnik Čakovec 81 73 Osijek 69
  • 14.
    12 Na razini županija,Sisačko-moslavačka, u kojoj se nalaze potresom pogođene sredine, bila je korisnica daleko najviše instanci donatorskih aktivnosti (24%), odnosno 445 instanci na 100.000 stanovnika. Slijede Dubrovačko-neretvan- ska županija sa 117 instanci donatorskih aktivnosti na 100.000 stanovnika, Šibensko-kninska sa 100 instanci na 100.000 stanovnika, Međimurska s 93 i Koprivničko-križevačka županija s 81. Iako je tek osmi prema broju donatorskih instanci na 100.000 stanovnika (66), Grad Zagreb je vodeći među županijama prema korisničkom udjelu u ukupnom iznosu donacija u 2021. godini (19%).
  • 15.
    13 Mapa Hrvatske –županije korisnice donacija Broj instanci donatorskih aktivnosti na 100,000 stanovnika 45.6 - 71.5 71.6 - 450.4 21.7 - 45.5 < 21.7
  • 16.
    Kad se pogledageografska rasprostranjenost donacija u odnosu na četiri glavne hrvatske regije, kako ih dijelimo u ovoj analizi, po broju instanci donatorskih aktivnosti i broju gradova primatelja donacija prednjače središnja i istočna Hrvatska, dok je istodobno čak tri četvrtine zabilježenih donacija usmjereno na sjeverozapadnu Hrvatsku. To prvenstveno govori o velikim financijskim potrebama i opsegu kriznih donacija za saniranje posljedica potresa u Zagrebu, Sisačkoj-moslavačkoj i rubnim područjima Karlovačke i Zagrebačke županije. Ovi pokazatelji ukazuju na relativno veću usmjerenost filantropije u Hrvatskoj na istok i sjeverozapad zemlje, što i ne čudi uzme li se u obzir faktor potresa kao i kronično veće socijalne potrebe u subregijama poput Banije, Like i Slavonije i pripadajućim županijama koje su žrtve ekstremne depopulacije uslijed starenja stanovništva i ekonomske emigracije te niske stope ekonomske i radne aktivnosti10 . Jedan od razloga zašto jadranska regija relativno zaostaje za drugima možda treba tražiti u većem ekonomskom kapacitetu uslijed oslanjanja na turizam i u javnosti manje percipiranim socijalnim i razvojnim potrebama za koje je nužna filantropska podrška. Dodatni uvid u regionalne razlike donatorskih praksi u Hrvatskoj daje Indeks razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a (revidirana metodologija i podaci iz 2018.)11 koji hrvatske gradove i općine te županije razvrstava u četiri razvojne skupine u odnosu na prosjek, temeljem standar- dnog seta pokazatelja demografskog, socijalnog i ekonomskog razvoja koji se preračunavaju u Indeks razvijenosti. Razvojne skupine rangirane su na skali od 1 do 4, od najnižeg do najvišeg kvartila u odnosu na nacionalni prosjek razvije- nosti. Indeks razvijenosti vrlo se široko primjenjuje u nizu programa subvencio- niranja gradova i općina kao i u praćenju razvojnih trendova. Uvidom u broj pojedinačnih donatorskih aktivnosti tijekom sedam promatranih godina (2015. – 2021.) uočljivo je da „rang lista“ županija svrstanih prema indeksu razvijeno- sti odražava i „rang listu“ županija prema intenzitetu i opsegu donatorskih aktivnosti zabilježenih u istraživanju Catalyst Balkansa. 10 Indeks razvijenosti, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a RH; revidirani podaci 2018, https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/O%20ministarstvu/Regionalni%20razvoj/indeks%20razvijenosti/Vrijednosti%20indeks a%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti_jedinice%20lokalne%20samou prave.pdf 11 https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112 14
  • 17.
    Vodeća pozicija razvijenijihžupanija u filantropskom prostoru ipak donekle slabi protekle dvije krizne godine, kada raste udio najmanje razvijene skupine županija. U 2021. ona skače na prvo mjesto po broju instanci donatorskih aktivnosti te na drugo mjesto po ukupnom doniranom iznosu. Ovaj se rast donacija za najsiromašnije županije prvenstveno odnosi na veliki udio donacija za saniranje posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji koja se nalazi u razvojnoj skupini 1. Regionalna distribucija donatorskih aktivnosti u Hrvatskoj s obzirom na stupanj razvijenosti određene županije ukazuje na to da su razvijenije regije češći korisnici donatorskih aktivnosti i uspješnije u povlačenju donacija u odnosu na one manje razvijene, gdje su razvojne i socijalne potrebe kronično veće. Bez obzira na aktualni val doniranja za siromašnu Sisačko-moslavačku županiju, zamjetna je dugoročna podudarnost razvijenosti regije i intenziteta na nju usmjerene filantropije. Stoga se otvara pitanje međuodnosa lokalne filantropije i razvoja, što se može povezati s uočenim deficitom razvojne filantropije na razini cijele Hrvatske u odnosu na kriznu filantropiju koja prevla- dava. Relevantno je sagledati i kronični deficit ljudskog i socijalnog kapitala u manje razvijenim sredinama, u kojima je i inače filantropija pretežno neformal- na, medijima nevidljiva i manjeg opsega. Otvoreno je pitanje kako bolje iskoristiti socijalni kapital u glavnom gradu i regionalnim središtima gdje su donatorske aktivnosti intenzivnije, donatorska ulaganja veća, a suradničke mreže gušće, kako bi se potakla filantropija u manje razvijenim lokalnim zajednicama gdje potrebe postoje no nedostaje ljudi, medijske podrške i organizacijskih kapaciteta za veći filantropski zamah i značajnija ulaganja u razvoj. 2015. 3,500 3,000 2,500 1,500 1,000 500 0 2,000 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 952 1,373 1,250 1,008 1,184 1,504 1,018 421 382 814 663 386 367 606 556 258 525 625 287 655 482 271 688 545 504 487 328 283 Broj instanci doniranja za županije prema razvojnim skupinama Indeksa razvijenosti 2015. - 21. 1. razvojna skupina najmanje razvijenih županija 2. razvojna skupina 3. razvojna skupina 4. razvojna skupina 15
  • 18.
    Mjesečni prikaz doniranja Godina2021. bila je dinamična glede intenziteta donatorskih aktivnosti. Ponovno je najviše instanci donatorskih aktivnosti zabilježeno u prosincu (24%), mjesecu koji je tradicionalno najintenzivniji. To je vrijeme blagdanskog darivanja, ne samo obitelji i prijatelja, već i onih potrebitih. Uz blagdane, prosinac je posljednji mjesec u poslovnoj godini kada veliki dio pravnih subjekata (poslovnih i neprofitnih) zaključuje bilancu utrošenih sredstava te razmatra svoje kapacitete za doniranje, uz mogućnost korištenja porezne olakšice (donacije mogu činiti do 2% odbitka na osnovicu za porez na dobit). Tako je u prosincu zabilježeno 3 puta više donatorskih aktivnosti u odnosu na prosječni mjesec. Značajno veći intenzitet doniranja zabilježen je i u siječnju 2021. kada su ostvarene najintenzivnije donacije radi saniranja posljedica razornog potresa koji je pogodio Petrinju i regiju 29. prosinca 2020. Tako je siječanj drugi najintenzivniji mjesec doniranja (16%), s tri puta više donacija nego prethodne godine (5%). Dio donacija za sanaciju potresa „prelio“ se i u veljaču. Veći broj donatorskih aktivnosti također je zabilježen u svibnju (8%) i listopadu (9%), kako u odnosu na prosjek, tako u odnosu na broj donatorskih akcija tih mjeseci u prethodnim godinama. 16
  • 19.
    Siječanj Veljača OžujakTravanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 445 157 174 215 151 103 246 175 670 122 190 181 Broj instanci donatorskih aktivnosti prema mjesecima 17
  • 20.
    Do izbijanja pandemijeCOVID-19, najčešće podupirana područja u Hrvatskoj obuhvaćala su pomoć marginaliziranim skupinama i ublažavanje siromaštva, zdravstvenu skrb i obrazovanje. U 2020. godini je najpodupiranije područje bilo ublažavanje posljedica pandemije (46% doniranog iznosa), dok je u 2021. godini najveći fokus stavljen na saniranje posljedica potresa u Zagrebu, a naročito u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji (64% doniranog iznosa). Kriznu filantropiju radi podrške stradalima u potresu obilježavaju masovne donatorske akcije, brzo samoorganiziranje aktera i mnoštvo raznolikih praksi, među kojima istaknuto mjesto imaju i one neformalne u vidu građanske i dobrosusjedske solidarnosti. Tako je saniranje potresa bila najzastupljenija tema među donatorima, a donacije su obuhvaćale humanitarnu pomoć (43%), opremu (40%) i stambeno zbrinjavanje (6%). Nakon toga slijedi podrška marginaliziranim skupinama kao već tradicionalno vodeće područje doniranja, koje se može razmotriti zajedno s kontinuirano zastupljenom kategorijom podrške siromašnima. Ove donacije najčešće imaju humanitarni karakter, a među donatorima svakako se ističu građani u masov- nim donatorskim akcijama te poslovni sektor. Tako je 24% donatorskih aktivnosti posvećeno ovim problemima, no prikupljen iznos čini samo 5% ukupne vrijednosti zabilježenih donacija. Ključni korisnici ovakvih akcija su djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi te osobe i obitelji u siromaštvu. Samo neki od brojnih primjera obuhvaćaju paraolimpijca Mihovila Španju koji je, u suradnji s Caritasom Dubrovačke biskupije, pokrenuo crowdfunding kampanju za prikupljanje sredstava za nabavku električnih kolica za sugrađanina čija obitelj nije bila u mogućnosti samostalno pokriti troškove vozila. Ili pak volonterski klub učenika OŠ Eugen Kumičić iz Velike Gorice koji je, u suradnji s humanitarnom udrugom Rafiki, prikupio sredstva za kupnju dvije krave koje će svojim mlijekom hraniti 180 HIV pozitivnih učenika De Paul škole u Mbingu, Tanzanija, kojima je zdrava prehrana uslijed siromaštva teško dostupna. Uz područje zdravstvene skrbi veže se 19% donatorskih akcija, a među donato- rima se ističu građani angažirani putem masovnih donatorskih akcija te istaknuti pojedinci. Većina ovih akcija odnosi se na kratkoročnu pomoć u liječenju pojedincima u potrebi, dok se ostatak donacija usmjerava na nabavu medicinske opreme i usluga za javnozdravstveni sektor. Za razliku od prošle godine, tek 1% ovih akcija izravno se vezalo uz ublažavanje posljedica pande- mije COVID-19. Visok udio davanja za zdravstvo odražava visoku razinu socijalne osjetljivosti na problem pristupačnosti zdravstvene skrbi hrvatskim građanima. Tematska područja doniranja 18
  • 21.
    Akcija pisca isociologa Brune Šimleše jedan je od primjera ovakve humanitar- ne kampanje. U svrhu prikupljanja donacija za psihološko savjetovanje žena oboljelih od raka i njihovih obitelji koje provodi udruga Sve za nju, Šimleša je prohodao 515 kilometara rutom Via Adriatica i putem crowdfundinga prikupio financijska sredstva. Ovakve kampanje česte su i za blagdanska razdoblja. Tako je u prosincu Philips Hrvatska za svaku pretplatu na njihov newsletter donirao 0,7 eura udruzi Kolibrići. U konačnici je prikupljeno više od 3 tisuće eura za nabavu medicinskih pomagala i lijekova za vitalno ugroženu djecu. Na četvrtom mjestu nalazi se obrazovanje, za koje je zabilježeno 12% donator- skih akcija. Donatorske akcije su se u ovom području prvenstveno fokusirale na niže razine obrazovanja i to u svrhu dugotrajnijih rezultata (nabava opreme i prostora, stipendiranje) ili kratkoročnih poput nabavke potrošnih materijala i obroka. U ovom se području kao glavni donatori ističu privatne zaklade, čijih se 64% donacija izravno veže uz obrazovanje, neprofitne organizacije (24%) i poslovni sektor (21%). Čini se da je obrazovanje kao poluga društvenog i osobnog razvoja prioritet za institucionalne donatore, dok je za građane prioritet krizni odgovor na egzistencijalnu ugroženost i patnju pojedinaca. Primjer je Vindija d.d. koja je u Križevcima donirala 20 mikroračunala SŠ Zakmardi Dijankovečki te poduprla njihovo učenje i napredovanje u STEM područjima. HEP je opremio 34 osnovne škole novim računalima u sklopu natjecanja „Za naše male genijalce“. Druge teme čine 18% donatorskih aktivnosti, a izrazito je nisko pozicionirano izdvajanje za zaštitu okoliša koje, čak i kada mu se pribroji zaštita životinja, ne prelazi 3%. Iako su ekonomski problemi glavni izvor siromaštva, zabilježeno je tek 0,2% donacija usmjerenih na podršku razvoju ekonomskih kapaciteta. Bitno je istaknuti kako se među najniže rangiranim temama nalaze kultura i umjetnost (1%) te znanost (0,1%). Iako je moguće da je ovaj tip donacija manje prisutan u medijima, ovako nizak udio u instancama donatorskih aktivnosti ukazuje na općenito slabu razvijenost filantropskih ulaganja u društveni razvoj. Ukupno gledano, donatorske akcije od 2020. nadalje prvenstveno su vezane uz kriznu filantropiju, odnosno uklanjanje posljedica incidentnih situacija i olakšavanje života skupinama koje se suočavaju s egzistencijalnim problemi- ma. Cjelokupna filantropija u Hrvatskoj nastavlja biti fokusirana na uklanjanje kriznih i egzistencijalnih potreba koje obuhvaćaju područja siromaštva i zdravlja, dok se daleko manji iznos usmjerava prema poticanju razvoja, inovacija i uklanjanju uzroka problema. Pritom donacije čine i značajni izvor podrške javnom sektoru koji očito sam nije u financijskoj i organizacijskoj mogućnosti adekvatno odgovoriti na krizne i egzistencijalne potrebe. 19
  • 22.
    Potres 28,3% 64,4% 29.042 € Podrška marginaliziranim grupama 18,1% 4,9% 3.457 € Zdravstvo 17,5% 9,3% 9.064€ Obrazovanje 12,4% 9,8% 10.691 € Blagdanske akcije 8,8% 0,5% 790 € Siromaštvo 5,9% 0,5% 1.056 € Sport 2,5% 0,5% 2.832 € COVID-19 1,1% 3,1% 36.420 € Ostalo 6,0% 3,9% 7.529 € Tematska područja davanja Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti 20
  • 23.
    Struktura donatora Nakon pandemijske2020. godine, u kojoj je proljeće započelo razornim potresom u Zagrebu, a zaključena je razornim potresima na području Sisačko-moslavačke županije, hrvatski filantropski akteri ponovno su se suočili s visokom razinom humanitarnih i kriznih potreba, ovaj puta i onih stambenih. Ipak, donatori su uspješno održali intenzitet donatorskih aktivnosti u 2021. godini te ponovno pokazali uspješnost u organizaciji, usklađivanju aktivnosti i brzom djelovanju. Građani su ponovno bili najaktivniji donatori putem masov- nih filantropskih akcija. Time je iznova pokazana zavidna razina solidarnosti i spremnosti na pomaganje kao odgovor na egzistencijalne potrebe sugrađa- na. Poslovni, neprofitni sektor i zaklade veću su pažnju posvetili razvoju ljudskog kapitala i ekonomskom razvoju. Više od polovice filantropskih akcija u 2021. godini odnosi se na donacije građana u sklopu masovnih donatorskih akcija kojima je ostvareno 29% ukupno zabilježenih donacija. Najviše masovnih donacija građana usmjereno je prema saniranju posljedica potresa, nakon čega slijede humanitarne akcije za pomoć marginaliziranim skupinama i osobama u siromaštvu i području zdravstvene skrbi. Građani su se ponovno pokazali posebno osjetljivi na egzistencijalne probleme sugrađana te se njihove donacije prvenstveno odnose na pružanje kratkotrajne humanitarne podrške u prikupljanju financij- skih i drugih materijalnih sredstava onima u potrebi. Nakon značajnog povećanja u filantropskom angažmanu tijekom 2020. godine, poslovni je sektor ostvario značajan doprinos i u 2021. godini s ukupno doniranih 13.5 milijuna eura a manjem broju instanci korporativnih donator- skih aktivnosti. Poslovni sektor tako ima najveći udio u zabilježenim vrijednosti- ma donacija u 2021. godini (37%). Filantropi u poslovnom sektoru najčešće su velike korporacije - čak 73% svih donatorskih aktivnosti poslovnog sektora te 19% aktivnosti svih donatora ukupno. Mala i srednja poduzeća imaju zamjetan udio od 23% svih aktivnosti poslovnog sektora i 6% u ukupnom uzorku medijskih objava. Korporativne zaklade su na začelju s udjelom od samo 1% u svim donatorskim aktivnostima. Važno je napomenuti da filantropske aktivnosti malih i srednjih poduzeća češće proizlaze iz povezanosti sa zajednicom, a ne kao standardni dio poslovanja i marketinga. Stoga su takve akcije često neformalnog karaktera i nefinancijskih oblika pa se lako događa da ostanu nezapažene u medijskom izvještavanju. Primjer su brojna poduzeća koja su sudjelovala u akciji Matije Prtenjače, jednog od virovitičkih volontera koji je pomagao na području potresom pogođene Petrinje. Prtenjača je, uz pomoć drugih volontera i zahva- ljujući donacijama brojnih srednjih i manjih virovitičkih poduzeća koja su donirala građevinski i drugi materijal, obnovio više od 150 potresom oštećenih krovova. 21
  • 24.
    Neovisno o tipudonatora, poslovni sektor je najčešće donirao za saniranje posljedica potresa ulaganjem u oporavak kao dugoročni strateški cilj (nabava građevinskog materijala, podrška u građevinskoj obnovi), a potom pružanjem humanitarne pomoći. Uz potres, najviše je donirano obrazovnom sektoru te siromašnim i marginaliziranim pojedincima, ponovno sa zavidnim udjelom ulaganja u dugoročne strateške ciljeve (stipendije učenicima i studentima, opremanje obrazovnih i socijalnih ustanova, podrške pružanju socijalnih usluga i slično). Izdvaja se primjer Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.o.o. koje je natječajem odabralo 10 redovnih studenata za primanje mjesečne školarine. Nastavili su i podržavati praktičnu nastavu poljoprivrednog smjera SŠ Stjepan Ivšić u Orahovici. Uz omogućavanje učenicima plaćene prakse u svojoj proizvodnji, poduzeće je doniralo grožđe koje su učenici sami obrali i u sklopu nastave od njega proizveli vino. Organizacije civilnog društva i privatne zaklade pojavljuju se u manjem udjelu instanci donatorskih aktivnosti, a tradicionalno su zabilježile najveći doprinos obrazovnom sektoru. Među udrugama također je zabilježen veći broj donacija za potrebe potresa i blagdanskih darivanja, dok je sport drugo najaktivnije područje darivanja od strane privatnih zaklada. Kod oba donatora dominiraju donacije s dugoročnim strateškim ciljevima - stipendije za školovanje i opremanje škola. Ovi podaci ukazuju na relativnu nerazvijenost neprofitnog filantropskog sektora koji bi podrazumijevao snažniju ulogu zaklada kao specijaliziranih posredničkih organizacija u mobilizaciji privatnih i korporativ- nih donacija i njihovom usmjeravanju na strateške razvojne ciljeve sa snažnijim dugoročnim društvenim utjecajem. Jedan od svijetlih primjera inovativnih oblika filantropije neprofitnog sektora suradnja je udruge Sigurnost u prometu s autoškolama na području Konavala i Dubrovnika. Osigurali su besplatne vozačke tečajeve mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Ostvareni transfer znanja unaprijedio je položaj ove ranjive skupine na tržištu rada i javno ukazao na tešku ekonomsku situaciju s kojom se suočavaju nakon obaveznog izlaska iz sustava socijalni skrbi stjecanjem punoljetnosti. Svakako je zanimljivo primijetiti da donacije pojedinaca u Hrvatskoj ostvaruju daleko manji udio u donatorskim aktivnostima (3%), nego što je to općenito slučaj na području Zapadnog Balkana. Tako primjerice, donacije pojedinaca zabilježene na području Srbije u 2021. godini čine 18% ukupnih doniranih aktivnosti. 22
  • 25.
    Struktura donatora Udio instancidonatorskih aktivnosti Građani (masovno) 57,7% 28,8% 6.350 € Poslovni sektor 26,1% 37,4% 18.301 € Mješoviti donatori 5,2% 25,9% 63.561 € OCD / udruženja građana 5,1% 0,4% 1.091 € Privatne fondacije 2,8% 5,9% 27.346 € Pojedinci 2,6% 1,5% 7.620 € Ostalo 0,5% 0,1% 283 € Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Prosječan iznos po instanci donatorske aktivnosti 23
  • 26.
    Struktura donatora Dugoročne -kratkoročne donacije - nepoznato Dugoročne donacije Kratkoročne donacije Nepoznato Građani masovno) 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Poslovni sektor Mješoviti donatori OCD / udruženja građana Privatne fondacije Pojedinci Ostalo 5% 10% 2% 3% 4% 15% 7% 93% 34% 51% 5% 91% 39% 58% 46% 52% 41% 49% 65% 30% 24
  • 27.
    Davanja dijaspore Pomoć izdijaspore čini 2% donatorskih aktivnosti što odgovara podacima zabilježenim i prethodnih godina. Ipak, ove donacije čine čak 15% ukupnog zabilježenog iznosa. Ovakav udio donacija iz dijaspore utvrđen je i 2019 godine (14%), dok je ostalih godina zabilježen značajno manji udio - između 1 i 7%. Daleko najveći broj donacija dijaspore dolazi od građana unutar masovnih kampanja (71%), a slijede istaknuti pojedinci (16%). Najviše donacija stiglo je iz Njemačke i SAD-a, potom slijede Austrija, Češka i Australija. Sanaciji posljedica potresa bilo je namijenjeno 70% pristiglih sredstava a potom slijede donacije osobama u siromaštvu i marginaliziranim skupinama (10%) te obrazovanju (6%). 25
  • 28.
    Struktura primatelja donacija Neprofitneorganizacije su tradicionalno najveći primatelj donacija. Samo 2020. godine to nije bio slučaj zbog izbijanja pandemije COVID-19 i potresa: Te je godine za javne institucije zabilježen primitak daleko najvećeg broja donacija, ali se 2021. godine neprofitne organizacije vraćaju na prvo mjesto primatelja i nastavljaju biti ključnim kanalom distribucije krajnjim korisnicima. U 2021. one su zaprimile 58% zabilježenog doniranog iznosa kroz 36% pojedi- načnih donatorskih aktivnosti. Važno je napomenuti da se među primateljima nalazi tek manji broj privatnih zaklada i stranih organizacija. Najveći broj čine domaće organizacije i udruge aktivne u lokalnim zajednicama iz različitih dijelova Hrvatske. Građani su donirali neprofitnim organizacijama, kroz masovne kampanje, više od trećine svojih donatorskih aktivnosti. Gotovo identičan udio izravno je doniran pojedincima i obiteljima. Time su građani ukazali visok stupanj povjerenja u neprofitne organizacije. Poslovni sektor, naročito korporacije, drugi je najveći donator - neprofitne organizacije zaprimile su od tog sektora četvrtinu donacija. Kao primjer takve donatorske akcije može poslužiti kampanja Jedna manje u kojoj je Konzum, za svaku kupljenu ekološku torbu napravljenu od recikliranog materijala, donirao po 0,13 eura građanskoj inicijativi Čisteći medvjedići, posvećenoj čišćenju šuma. Među organizacijama koje su zaprimile najveći iznos donacija prednjači, sa zabilježenih sedam milijuna eura, Crveni križ Hrvatska. Iznos je prikupljen kroz 17 različitih donatorskih akcija - jedna je bila vezana uz podršku marginalizira- nim skupinama, ostale rješavanju posljedica potresa. Za Crvenim križem slijedi Hrvatska udruga poslodavaca koja je, u samo dvije zabilježene donatorske akcije za sankcioniranje posljedica potresa, prikupila drugi najveći zabilježeni iznos - 4,8 milijuna eura. Na trećem mjestu nalazi se Solidarna - zaklada za ljudska prava i solidarnost za koju je zabilježen daleko najveći broj donatorskih akcija kojima je prikupljeno preko 1,9 milijuna eura. Od 37 zabilježenih, dvije su se donatorske akcije odnosile na podršku marginaliziranim skupinama, jedna podršci mjerama za ublažavanje posljedica zaraze COIVD-om 19 a preostale za sankcioniranje posljedica potresa. 26
  • 29.
    Pojedinci i obiteljidrugi su najveći primatelj donacija u Hrvatskoj. Svi donatori namijenili su im sredstva značajnog broja donatorskih aktivnosti. Najčešći su donatori građani i to kroz masovne kampanje, a uz njih privatne zaklade i istaknuti pojedinci. Kada se sredstva doniraju direktno pojedincima i obitelji- ma u potrebi, najčešće se radi o humanitarnim akcijama i zadovoljavanju egzistencijalnih potreba. Jedan od primjera inovativne direktne donacije pojedincima javnozdravstvena je kampanja, organiziran treću godinu zaredom, Dan crvenih haljina, kojom se želi podići svijest o specifičnostima moždanog udara u žena. U sklopu kampanje, neurološki su timovi Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice organizirali besplatne preventivne pretrage za žene u potresom pogođenom području Petrinje. 27
  • 30.
    28 Neprofitne organizacije Pojedinci i obitelji Javneinstitucije Lokalne i nacionalne vlasti Ostalo 36,4% 57,7% 35,4% 15,4% 23,7% 15,4% 3,0% 9,0% 1,5% 2,6% Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Struktura primatelja
  • 31.
    29 U odnosu naprethodne godine, u 2020. i 2021. zabilježen je veći broj donacija usmjerenih na javni sektor, što možemo povezati sa snažnim zamahom krizne filantropije nakon potresa u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj županiji. Prepoznat je, naime, veliki deficit u financijskim i tehničkim kapacitetima jedinica lokalne (regionalne) samouprave za davanje adekvatnih odgovora na egzistencijalne potrebe građana i ogromne razmjere devastacije. Stoga je najveći broj donacija koje su zaprimile javne institucije bio namijenjen saniranju posljedica potresa, nakon čega slijede donacije za sektor obrazovanja, zdravstveni sektor te pomoć osobama u siromaštvu i marginaliziranim skupinama. Donacije koje su zaprimile lokalne i nacionalne vlasti ponajprije su se ticale posljedica potresa. Najčešći donator javnom sektoru neprofitni je sektor koji javnim institucijama upućuje sredstva 52% instanci donatorskih aktivnosti, a lokalnim i nacionalnim vlastima 4%. Slijedi korporativni sektor koji institucija- ma namjenjuje sredstva prikupljena kroz 38% svojih donatorskih aktivnosti, a lokalnim i nacionalnim vlastima kroz 5%.
  • 32.
    30 Struktura krajnjih korisnikafilantropskih aktivnosti jasno odražava najzastupljenija područja doniranja: (1) posljedice potresa, (2) siromaštvo i marginalizacija, (3) zdravstvo i (4) obrazovanje. U ovom je slučaju bitno razlikovati krajnje korisnike donacija od primatelja koji imaju funkciju distributera prikupljenih sredstava, njihove organizacije, koordinacije i prioriti- ziranja. Drugu godinu zaredom su najčešći krajnji korisnici filantropskih akcija bili korisnici usluga lokalne zajednice. Dok je u 2020. godini glavna svrha bila ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 i potresa, u 2021. godini se doniranje lokalnim zajednicama izravno povezuje s posljedicama potresa u Petrinji, Sisku, Zagrebu i Glini. Korisnici usluga lokalne zajednice zaprimili su tako čak 72% ukupnog iznosa donacija kroz 40% donatorskih aktivnosti. Uz korisnike usluga lokalne zajednice ističu se još dvije skupine krajnjih korisni- ka – osobe sa zdravstvenim problemima te djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom, dok od preostalih skupina nijedna ne dobiva više od 2% ukupnog iznosa donacija. Djeca i odrasli sa zdravstvenim problemima, koji su prije kriznog razdoblja bili najčešća grupa krajnjih korisnika, nalaze se u 2021. na drugom mjestu. Njima je posvećeno 18% donatorskih aktivnosti, odnosno 16% prikupljenog iznosa donacija i to prvenstveno kroz masovne humanitarne akcije. Potom slijede djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom koje su zaprimile 3% doniranog iznosa kroz 13% donacija. Struktura krajnjih korisnika također ukazuje na dominantno humanitarnu narav filantropije u Hrvatskoj. Njome se nastoje riješiti potrebe sugrađana koji se suočavaju s egzistencijalnim problemima. Zanimljivo je primijetiti kako je zabilježena tek jedna grupa krajnjih korisnika izvan ovog obrasca - talentirani mladi ljudi - čije potrebe nailaze na donatorsku pažnju putem programa stipendiranja. Struktura krajnjih korisnika donacija
  • 33.
    31 Struktura krajnjih korisnikadonacija Korisnici usluga lokalne zajednice Osobe sa zdravstvenim problemima Osobe s invaliditetom Socijalno ugrožene osobe Mladi talenti Djeca i mladi bez roditeljske skrbi Životinje 39,9% 71,5% 17,6% 16,3% 13,0% 2,8% 12,0% 1,0% 3,8% 1,3% 3,7% 1,0% 2,4% 0,1% Osobe u drugim zemljama Starija populacija 1,9% 0,3% 1,4% 0,0% Beskućnici 1,2% 0,4% Ostali 3,1% 5,3% Udio instanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija
  • 34.
    Tip donacija Nakon stjecanjauvida u strukturu donatora, primatelja i korisnika, nužno je razmotriti ključne načine prikupljanja i učinke koji se žele postići. Prema metodi prikupljanja podataka, razlikuju se direktne donacije, donacije prikupljene putem kampanja, donacije u formi natječaja i donacije prikupljene kroz organizaciju specifičnih događanja. Prema učinku koji se nastoji ostvariti, donacije se dijele na kratkoročne i dugoročne. Za razliku od prethodne godine u kojoj su dominirale izravne donacije, najčešći način doniranja u 2021. godini bile su kampanje za prikupljanje sredstava. One odgovaraju naravi krizne filantropije i potrebi za brzom, efikasnom i organiziranom masovnom mobilizacijom donatora. Stoga ne čudi što se 47% pojedinačnih donatorskih aktivnosti odnosilo na ove kampanje. Prevladavale su teme potresa, prikupljanja pomoći za medicinske terapije i blagdanska davanja. Ovim tipom donacija prikupljeno je 69% ukupnog doniranog iznosa, čime se pokazalo da su kampanje najučinkovitiji način prikupljanja donacija. Ovakve kampanje obuhvaćaju i različite oblike mobilizacija zajednice u formi volontiranja. Dobar primjer je Grad Koprivnica koji je ponovno organizirao građansku akciju povodom Svjetskog dana čišćenja - 30 volontera sudjelovalo u čišćenju nelegalnog odlagališta otpada uz prometnicu u naselju Reka. Slijede direktne donacije koje čine 22% donatorskih aktivnosti i donose 25% ukupno prikupljenog iznosa. Slično kao i kampanje za prikupljanje sredstava, direktne donacije su najčešće vezane uz temu potresa, financijske podrške medicinskim tretmanima i podršci marginaliziranim skupinama. Dok su izravne podrške krajnjim korisnicima na drugom mjestu, a karakteristične su za kriznu i humanitarnu filantropiju, ostalih 78% donatorskih aktivnosti zahtije- valo je kompleksniju organizaciju i opsežniji angažman aktera: već spomenute kampanje; natječaji (11%); različita događanja gdje prednjače sportske manifestacije (6%), izložbe i sajmovi (6%) koncerati (4%). Jedan od primjera donacije putem natječaja projekt je Korak bliže zajednici trgovine Studenac - putem natječaja donirana su financijska sredstva deset neprofitnih organiza- cija koje pomažu boljitku osoba bez doma, socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima te samohranim roditeljima. Primjer donatorske aktivnosti organi- zacijom događanja pružila je Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod čiji su učenici i profesori prodajom predmeta i slastica. u sklopu tradicionalnog božićnog sajma, prikupili financijska sredstva koja su donirali humanitarnoj udruzi Marijini obroci i time poklonili jedan obrok za 77 djece u Zambiji tijekom sljedeće godine. Način prikupljanja donacija 32
  • 35.
    33 Kampanje za prikupljanje sredstava Direktne donacije Događaji Natječaji 47,1% 69,0% 22,2% 24,9% 19,3% 2,4% 11,4% 3,7% Udioinstanci donatorskih aktivnosti Udio u zabilježenom iznosu donacija Način doniranja
  • 36.
    34 Kao što jeto bio slučaj prethodne godine, u 2021. je zabilježeno najviše kratko- ročnih donacija (54%) koje su ponajprije uključivale nabavku potrošnih materi- jala i zaliha (30%), humanitarnu pomoć (14%), a potom medicinske tretmane (8%) i zadovoljavanje potreba stanovanja (2%). Kratkoročne donacije karakte- ristične su za kriznu filantropiju koja je obilježila i 2021. godinu u Hrvatskoj, a najčešći donatori su upravo građani kroz masovne kampanje. Ipak, zabilježen je i zavidan broj strateških donacija (40%) i to prvenstveno zahvaljujući donacijama poslovnog i neprofitnog sektora. Ove donacije obuhvaćale su ponajprije darivanje opreme (28%), a tek onda usluga (5%), stipendija (5%). Kapitalne investicije činile su tek 1%.
  • 37.
    35 Humanitarna pomoć 14,0% Potrošni materijali zalihe 29,7% 53,5% 40,3% 6,2% Medicinski tretmani 7,5% Stanovanje 2,4% Namjeravani učinak donacija Kratkoročne donacije Usluge 5,1% Oprema 28,0% Stipendije / školarine 4,8% Kapitalne investicije Istraživanje i razvoj Start-Up / početni kapital 1,4% Podizanje razine društvene svesti /zagovaranje 0,5% 0,2% 0,2% Dugoročne donacije Nepoznate donacije
  • 38.
    Inovativno prikupljanje donacijaza korisnike udruge Mali zmaj Volonter društva Mali zmaj, sedamnaestogodišnji Patrik Radotić, od 21. do 24. lipnja propješačio je 180 kilometara od Zagreba do Rijeke kako bi prikupio sredstva za akciju Mali zmaj ide u školu. Tom akcijom udruga priprema pakete školskog pribora i opreme za djecu siromašnih obitelji te nezbrinutu djecu, a Patrikov cilj bio je sakupiti sredstva za 100 školskih ruksaka. Svi građani bili su pozvani podržati Patrika putem Crowfunding platforme Čini pravu stvar doniranjem financijskih sredstava. Tijekom akcije prikupljeno je 4,9 tisuća eura, što je bilo više od očekivanog pa je za djecu, uz pune školske torbe, kupljena i oprema za tjelesni odgoj. Olival i Hrvatska mreža za beskućnike - unaprjeđenje kvalitete života beskućnika i beskućnica Tijekom humanitarnog projekta #čistodaznaš, proizvođač kozmetike Olival je, u razdoblju od 15. lipnja do 15. srpnja, donirao 2 eura za svaku kupovinu putem njihovog web-shopa Hrvatskoj mreži za beskućnike, organizaciji posvećenoj unaprjeđenju skrbi o beskućnicima i beskućnicama te drugim socijalno isključenim skupinama. Ovim se projektom nastojalo upoznati javnost s problemima beskućnici/ce u Hrvatskoj, posebno s nedostupnošću i nemoguć- nosti održavanja osobne higijene nakon zatvaranja javnih kupališta tijekom pandemije COVID-19. Sva prikupljena sredstva (4,6 tisuća eura) utrošena su na omogućavanje korisnicima Mreže da besplatno koriste javna kupališta punih šest mjeseci. Podrška razvoju usluga u zajednici za djecu s teškoćama na otoku Hvaru Udruga Perle s otoka Hvara pruža podršku djeci s teškoćama u razvoju i razvojnim odstupanjima. Tijekom rujna i listopada 2021., udruga je organizira- la sportsku humanitarnu akciju Maraton dobrote - Daj 5 za Perle. Mještani su mogli sudjelovati u raznim sportskim i kulturnim aktivnostima a cilj je bio prikupiti financijska sredstva za održavanje jednogodišnjih terapija koje udruga provodi. Akciji su se priključila i tri hrvatska maratonca koji su plivanjem, bicikliranjem i trčanjem nastojali potaknuti doniranje. Prikupljeno je više sredstava od planiranog čime je omogućeno dodatno unaprjeđenje rada udruge ulaganjem u opremu za rad i profesionalno usavršavanje. 36 Primjeri istaknutih davanja
  • 39.
    Ekološko-volonterska akcija obnavljanjašuma Hrvatska poštanska banka je u suradnji s Hrvatskim šumama provela ekološ- ko-volontersku akciju Zasadi s HPB-om kojom se nastojalo osvijestiti javnost i progovoriti o važnosti šuma i njihovu očuvanju. Akcijom je zasađeno 30,000 sadnica u sedam županija. Time se ujedno obilježilo 30 godina poslovanja HPB-a. Akcija se sastojala od dva dijela - u prvom su prikupljena sredstva za nabavu sadnica. Zainteresirani građani donirali su 7,9 tisuća eura, dok je ostatak sredstava potrebnih za nabavu sadnica (19,4 tisuća eura) osigurao HPB. U drugom dijelu akcije su volonteri i stručnjaci Hrvatskih šuma zasadili sadnice autohtonog hrasta lužnjaka na području Dugog Sela, Osijeka, Karlov- ca, Bjelovara i Nove Gradiške; primorskog bora i pinija na požarom devastira- nom području Biograda; bora i hrasta u oštećenoj šumi na području Buzeta. Ronjenjem do zapošljavanja mladih SOS Dječjeg sela Ronilački klub Roniti se mora još je 2016. godine pokrenuo akciju Plavo ronilačko srce u sklopu koje pruža teorijsku i praktičnu obuku u ronjenju s bocom štićenicima SOS Dječjeg sela Hrvatska. Edukacija obuhvaća trogodiš- nje osposobljavanje štićenika za ronilačke vodiče i instruktore. Time im otvara mogućnost zapošljavanju u sektoru ronilačkog turizma. U 2021. godini započela je obuka druge generacije štićenika SOS Dječjeg sela financiranjem od strane niza sponzora i pokrovitelja projekta. Radi se o inventivnom i uspješ- nom filantropskom projektu transfera znanja za unaprjeđenje poslovnih mogućnosti mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Pliva Hrvatska nagrađuje brigu o pacijentima Organizacijom nagradnog natječaja Zajedno prema zdravlju, Pliva Hrvatska odlučila je podržati niz inicijativa i praksi koje pomažu i olakšavaju život pacijentima a temelje se na empatiji, humanosti, časti i suosjećanju. Nagrade ukupne vrijednosti od 26,6 tisuća eura ravnomjerno se raspoređuju udrugama i institucijama koje pružaju usluge kojima se olakšava liječenje ili oporavak pacijenata. Dobitnici su bili: udruga Krijesnica koja pruža podršku djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima; Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri; Udruga žena oboljelih i liječenih od raka - Nismo same; udruga La Verna koja pruža podršku i usluge palijativnim pacijentima i njihovim obiteljima. 37
  • 40.
    38 Korporativna podrška javnomsektoru u suočavanju s pande- mijom COVID-19 Tvrtka IKEA i Designer Outlet Croatia donirali su opremu za zaštitu od zaraze virusom COVID-19 (zaštitna odijela, maske i viziri) u vrijednosti od preko 530 tisuća eura zakladi Solidarna koja ih je preusmjerila na 174 institucije i nepro- fitne organizacije na području cijele Hrvatska. U akciji su sudjelovale i tvrtke Atlantic Group koja je ustupila skladišni prostor za zaštitnu opremu te INSAKO d.o.o. koji je podržao redistribuciju i dostavu opreme. U razdoblju od pet mjeseci, oprema je dostavljena na adrese 70 umirovljeničkih domova, 2 rehabilitacijska centra, centar za autizam, 3 osnovne škole, 79 dječjih vrtića, neuropsihijatrijske bolnice, opće bolnice, 6 domova zdravlja, 6 zavoda za hitnu medicinu i zavoda za javno zdravstvo te 4 neprofitne organizacije koje su pružale podršku ublažavanju posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Udruga Bog, pravda i poštenje - donatorska podrška COVID odjelu dubrovačke bolnice Nakon preboljenja zaraze COVID-om zbog čega je bila smještena u Opću bolnicu Dubrovnik radi terapije kisikom i gubitka oca koji je podlegao virusu, Ana Obradović Skračić odlučila je osnovati udrugu Bog, pravda, poštenje sa željom da pomogne COVID odjelu u Općoj bolnici Dubrovnik. U sklopu udruge organizirane su humanitarne akcije od kojih se ističu aukcija slika preko 40 lokalnih umjetnika i večere u restoranu u kojem su kuhali sudionici televizijske emisije Večera za 5. Zahvaljujući prikupljenim sredstvima, kupljeno je 50 oksimetara, 2 monitora životnih funkcija, 1 aparat za detekciju vena, 40 madraca i nadmadraca za prevenciju dekubitusa, oprema za sestrinsku i liječničku sobu dubrovačkog COVID odjela. Zaklada Slagalica i dodjela nagrade za regionalnog filantro- pa iz poslovnog sektora Na Europski dan filantropije i zakladništva, Zaklada Slagalica dodijelila je devetu nagradu Johann Kohlhoffer za filantropa iz poslovnog sektora Slavo- nije i Baranje. U kategoriji tvrtki, nagradu je odnijela tvrtka Mesna industrija Ravlić d.o.o. koja je aktivna u životu zajednica, podržava udruge civilnog društva financijski i proizvodima a osnovala je i vlastiti volonterski klub. U kategoriji obrta, nagradu je osvojio obrt IVY PC, đakovački obrt za računalno programiranje i savjetovanje koji svojoj zajednici doprinosi darivanjem računala i edukacijom starijih osoba za rad na njima.
  • 41.
    12 Izuzetak su tekprivatne zaklade koje većinu svojih filantropskih aktivnosti usmjeravaju na pružanje stipendija, dok je u civilnom društvu potres bio treće najzastupljenije potručje. 39 Analiza različitih aspekata i aktera filantropije u Hrvatskoj tijekom 2021. godine jasno je ukazala na središnju ulogu koju je odigrao razorni potres u Petrinji 29. prosinca 2020. godine. Gotovo sve skupine donatora usmjerile su najveći iznos doniranih sredstava upravo sanaciji posljedica potresa, bilo s kratkoročnim ili strateškim ciljevina.12 Kao što je već navedeno, 64% zabilježe- nog ukupnog iznosa donacija bilo je usmjereno na ovu temu. Financijski iskazano, u nju je uloženo 23,6 milijuna eura. Stoga će ovo poglavlje detaljnije razraditi ključne aktere i primjere filantropije vezane uz sankcioniranje poslje- dica potresa, posebice onog najrazornijeg koji je u prosincu 2020. pogodio područje Petrinje, Siska i Gline. Saniranje posljedica potresa Ukupan iznos donacija 23.634.303 € Broj instanci donatorskih aktivnosti 819
  • 42.
    Prema broju donatorskihaktivnosti, najveći donatori su svakako bili građani koji čine 62% svih donatorskih aktivnosti usmjerenih na ublažavanje posljedica potresa. Zabilježene su čak 492 donatorske akcije kojima su građani pokazali posebnu solidarnost kada su u pitanju egzistencijalni problemi nastradalih sugrađana. Prvenstveno se radilo o kratkoročnoj humanitarnoj podršci doniranjem financijskih i materijalnih sredstava sugrađanima u potrebi. Primjer takve donatorske aktivnosti bila je i akcija Bilo srce kuca za sve vas u organizaciji HNK Hajduk, KNH Torcida, Naš Hajduk te brojnih društava prijate- lja Hajduka i podružnica Torcide. Oni su motivirali članove, fanove i građane da doniraju radi sanacije posljedica potresa. Građani su se odazvali darujući novac, materijalna sredstva (deke, grijalice, cerade, pokrivači) ili stavljanjem na raspolaganje scojih nekretnina onima čiji su domovi stradali u potresu. I građani iz dijaspore su promptno reagirali na kriznu situaciju. Tako je, primje- rice, humanitarna organizacija Kruh sveog Ante - Australija, okupila veliki broj pojedinaca koji su prikupili financijska sredstva u vrijednosti od gotovo 200.000 eura i zatim ih donirali pojedinim obiteljima stradalim u potresu posredstvom organizacija iz neprofitnog sektora u Hrvatskoj. Nakon građana, najaktivniji je bio poslovni sektor uz koji se veže 24% zabilježe- nih donatorskih aktivnosti i najveći udio ukupnog doniranog iznosa (38%) i to primarno od strane većih korporacija. Poslovni je sektor također najveći broj donacija usmjerio pojedinačnim obiteljima, nakon čega slijede donacije neprofitnom sektoru radi ublažavanja posljedica potresa. Jedan od primjera je suradnja Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment i INE d.d. kojom je pokriven trošak četverogodišnje školarine za preddiplomski studij ekonomije i menadžmenta za osam učenika iz Sisačko-moslavačke županije te četvero djece Ininih zaposlenika s potresom pogođenog područja. Masovnim kampanjama prikupljanja sredstava u kojima su sudjelovali različiti donatori ukupno je prikupljeno 36% zbirno zabilježenog iznosa i to kroz 58 različitih donatorskih akcija. Među njima se svakako ističu Hrvatski crveni križ i Fond 5,5 za kriznu podršku nakon potresa Zaklade Solidarna. Veliku kampanju organizirao je Hrvatski crveni križ čime je prikupljeno 6,9 milijuna eura u donacijama pojedinaca, poslovnog sektora i različitih organi- zacija. Distribuirane su humanitarne potrepštine (hrana, voda, higijenske potrepštine), humanitarna pomoć pojedinačnim obiteljima, financijska pomoć razorenim dječjim vrtićima i dječjem domu, pružanjea psihološke pomoći na terenu. Neprofitni sektor se prvenstveno kroz ovakve masovne kampanje pokazao kao ključan akter visoko organizirane krizne filantropije koji kontinui- rano uspijeva mobilizirati veliki broj donatora. 40
  • 43.
    41 Fond 5.5 ZakladeSolidarna osnovan je nakon potresa u Zagrebu, u ožujku 2020., kao plod suradnje Zaklade s uspješnom crowdfunding kampanjom neformalne građanske inicijative Zagreb Earthquake Relief, kako bi se što brže pružilo kriznu financijsku potporu socijalno ugroženim građanima. Fond 5.5. ponovno je aktiviran neposredno nakon razornog potresa u Petrinji 29. prosinca 2020. putem masovne, primarno digitalne donatorske kampanje s mogućnostima doniranja različitim kanalima. Velikom huma- nitarnom akcijom Solidarno s Petrinjom i SMŽ prikupljeno je više od 2,3 milijuna eura za krizno zbrinjavanje, stabilizaciju i oporavak više od 1200 obitelji stradalih od potresa iz cijele županije, s naglaskom na najteže stradala ruralna područja Petrinje i Gline. Uplate su stizale iz Hrvatske i inozemstva. Uplate građana iz inozemstva u prosjeku su iznosile 83 eura, dok su hrvatski građani i građanke u prosjeku uplaćivali 51 euro. Ukupno su bile 583 korporativne donacije s prikupljenih 698.363 eura. Inozemne korporacije ukupno su uplatile 40,186.00 kuna, a prosječna donacija iznosila je 1.198 eura.13 Oblici podrške Fonda 5.5. uključivali su jednokratnu financijsku pomoć, pomoć u stambenom zbrinjavanju, popravcima i obnovi kuća te gospodarskih objekata. Uloženo je i 1,2 milijuna kuna u razvoj lokalnih zajednica i obrazovnih kapaciteta širom potresom i siromaštvom pogođene regije. Primarni korisnici podrške ble su socijalno ugrožene skupine - staračka ruralna kućanstva, obitelji s malom djecom i one koje brinu o starima i nemoćnima. Sekundarni korisnici su akteri razvoja u lokalnim zajednicama – udruge, zadruge, OPG-ovi i mala poduzeća na koje je usmjeren 1 milijun kuna (150 000 EUR) razvojnih potpora. Fond je podržao i odgojno-obrazovni sektor: uz potporu donator- ske akcije zaposlenika Europske banke za obnovu i razvoj podupire se obnova Dječjeg doma Vrbina u Sisku i Sobe čuda u Petrinji, dok se uz donaciju IKT tvrtke Infobip provode stručne edukacije za nastavnike iz potresom pogođenih sredina. Fond 5.5 ostaje aktivan na Baniji i u 2022. godini radi završetka svih projekata gradnje do kraja godine i daljnje podrške lokalnim akterima obnove, oporavka i razvoja. 13 Zaklada Solidarna, Solidarni izvještaj: putevi doniranja za Baniju, travanj 2021. „https://solidarna.hr/solidarni-izvjestaj-putevi-doniranja-za-baniju/
  • 44.
    Prema broju donatorskihaktivnosti, najveći primatelj donacija vezanih uz sankcioniranje posljedica potresa pojedinci su i obitelji kao klasični primatelji kriznih donacija. Tako je više od polovice (52%) ovih donatorskih aktivnosti izravno pružilo podršku pojedincima i obiteljima, iako u ukupnom iznosu donacija one čine tek 7%. S druge strane, neprofitni sektor primio je čak 75% zabilježenog doniranog iznosa i to prvenstveno od poslovnog sektora i građa- na. Time se neprofitni sektor pokazao kao izrazito pouzdan posrednik za formalnu filantropiju i preusmjeravanje donacija u kratkoročne i strateške svrhe, dok su pojedinci kao primatelji više vezani uz neformalnije donatorske akcije manjeg opsega. Svakako je bitno spomenuti kako je potres povećao udio javnog sektora kao primatelja donacija. Tako su sredstva četvrtine donatorskih aktivnosti za sankcioniranje posljedica potresa donirana javnim ustanovama (18%) te jedinicama lokalne samouprave i nacionalne vlasti (7%). Jedan od takvih primjera je donacija Erste banke i njenih dioničara - donirali su oko 133 tisuće eura jedinicama lokalne (regionalne) samouprave za nabavu opreme: Sisačko-moslavačkoj županiji, Gradu Sisku, Gradu Petrinji i Gradu Glini. Vlada RH otvorila je poseban račun Državnog proračuna za financijske donacije za sanaciju šteta u područjima pogođenim potresom. Valja naglasiti kako su financijske donacije te formalna filantropija prevlada- vali u medijskom izvještavanju. Krizni odgovor na potres obilježile su također, a mnoge i ganule, neformalne akcije solidarnih građana koji možda nemaju novac, ali imaju snažnu želju pomoći. Među takvim se donacijama izdvaja ekspeditivna humanitarna podrška navijača Dinama (Bad Blue Boys) stradal- nicima potresa na Baniji - oni su se u prosincu 2020./siječnju 2021. brzo mobilizirali i otputovali u Sisak i Petrinju fizičkim radom pomoći u čišćenju ruševina. Hrvatska se filantropija, uz snažnu podršku dijaspore i inozemstva, u 2021. godini iskazala solidarnim valom darivanja za potresom poharane zajednice, s mnoštvom dinamičnih, raznolikih i široko rasprostranjenih praksi – od online koncerata, preko volontiranja do masovnih digitalnih kampanja. Davanja su pokrila široki spektar korisnika donacija – od lokalnih vlasti, škola i udruga, preko posredničkih zaklada i humantarnih organizacija do staračkih kućan- stava i obiteljskih gospodarstava. Snažan filantropski odgovor na potres stvorio je ne samo dodatni financijski i materijalni izvor podrške za stradale i za javni sektor, već je i sam po sebi imao veliku vrijednost. Radi se, naime, o konkretnom iskazu empatije i društvene solidarnosti s pozitivnim učinkom na socijalnu koheziju i osjećaj stradalnika da nisu sami. Zanimljivo je da se, unatoč javnim zahvalama predstavnika vlasti za volonterski rad i donacije, država ipak nije odrekla PDV-a na robe i usluge za sanaciju potresa plaćenih iz donacija prikupljenih putem registriranih humanitarnih akcija. Tako se potvrđuje teza da je filantropija u Hrvatskoj – unatoč kriznim vremenima – još uvijek nedovoljno prepoznata i priznata kao važan društveni resurs. 42
  • 45.
    Medijsko izveštavanje ofilantropiji Uz direktne pokazatelje razvijenosti filantropije, kao što su broj instanci doniranja i visina zabilježenog iznosa donacija, sam način i opseg izvještava- nja predstavlja jasan pokazatelj odnosa medija prema ovom pitanju, a samim tim i, posredno, ukazuje na mjesto koje filantropija kao tema u društvu zauzima. U tom smislu značajno je detektirati broj i sadržajnost medijskih objava, kontekst u kojem se o filantropiji govori i piše, kao i prostor i vrijeme u kojem se vijesti prenose. Tijekom istraživanja zabilježeno je sveukupno 7.066 medijskih objava o donatorskim aktivnostima i to kroz 987 pojedinačnih medija. Među najaktivni- jim medijima nalazi se poveći broj onih lokalnih i regionalnih. Filantropija je svakako bila najzastupljenija u medijskim objavama na internetskim portalima (83%), nakon čega slijede tiskani mediji (14%) i na začelju radio i televizija s posebno malim udjelom objava (3%). Ipak, iako elektronski mediji nisu često izvještavali o filantropskim aktivnostima, čak 20% reportaža bilo je prikazano u udarno vrijeme, između 19:00 i 22:00 sata. Vrsta medija Broj medija Udio medija Broj medijskih objava Udio medijskih objava 565 57,2% 5.889 83,3% 313 31,7% 982 13,9% 109 11,0% 195 2,8% 987 100,0% 7.066 100,0% Internet portali Tiskani mediji Elektronski mediji Ukupno 43
  • 46.
    44 Kada su tiskanimediji izvještavali o filantropiji, najčešće su to činili na manje istaknutim mjestima. Vijest o filantropiji se na prvih pet stranica nalazilo tek u 8% slučajeva, na sljedećih pet stranica u 13% slučajeva, dok se više od tri četvrtine zabilježenih medijskih objava (79%) nalazilo nakon jedanaeste strani- ce. To nimalo ne iznenađuju budući da većina filantropskih aktivnosti ima snažan lokalni karakter a često se radi i o manjim aktivnostima koje ne dolaze na dnevni red nacionalnih medija. Sljedeća tablica prikazuje Top 5 internet- skih, tiskanih i elektronskim medija koji su najčešće izvještavali o donatorskim aktivnostima. Među njima se nalazi zavidan broj regionalnih medija: Top 5 medija Internet Tiskani Elektronski Glasistre.hr dalmatinskiportal.hr 24sata.hr dalmacijadanas.hr Radio.hrt.hr Novi list Glas Slavonije Glas Istre Zadarski list Slobodna Dalmacija - Zdravo življenje HR1 HRT1 HRT4 Hrvatski katolički radio RTL Televizija
  • 47.
    Za procjenu odnosamedija prema filantropiji, relevantan pokazatelj intenzite- ta medijskog praćenja broj je medijskih objava po instanci donatorske aktivnosti. Tako promatrano, uočava se pad praćenosti medijskih objava nakon 2019. godine. Tada je jedna donatorska aktivnost u prosjeku bila popraćena s 3,5 medijskih objava, dok je u 2020. to bio slučaj s 1,6 medijskih objava. U 2021. godini zabilježen je porast u apsolutnom broju medijskih objava kao i stupnju popraćenosti donatorskih aktivnosti (2,5). Ipak, oba pokazatelja niža su nego u godinama koje su prethodile kriznom razdoblju. Kada je riječ o kvaliteti medijskog izvještavanja, u 2021. godini nastavljen je trend pada udjela instanci donatorskih aktivnosti zabilježenih u medijima koje sadrže podatke o doniranim iznosima, bilo novčanim ili o količini donirane robe i usluga. Tek je 33% instanci donatorskih aktivnosti sadržavalo ovu informaci- ju. Za povjerenje javnosti u filantropski sektor presudna je transparentnost, a time i preciznost financijskih informacija o donatorskim aktivnostima, za što suodgovornost leži na svima - organizatorima donatorskih aktivnosti, donato- rima i medijima, i to prvenstveno njihovima upravljačima, vlasnicima i uredni- cima. Ipak, dobar je medijski trend nastavak dominanto pozitivno intoniranog izvještavanja o filantropiji koje je zabilježeno u čak 99% evidentiranih medijskih objava o donatorskim akcijama tijekom 2021. godine. To je pozitivan pokaza- telj, ako se ima u vidu presudna uloga medija u mobilizaciji javnosti, osigura- nju transparentnosti a time i izgradnji povjerenja građana u filantropske aktere i akcije. 2015. 2016. 2017. 2018. 2.442 7.703 3.472 11.414 2.892 9.158 2.623 9.678 Broj instanci donatorskih aktivnosti Broj medijskih objava 2019. 2020. 2021. 2.887 10.213 3.238 5.116 2.829 7.066 3,2 22,1% 3,3 43,5% 3,2 58,4% 3,7 69,0% Odnos medijskih objava i instanci donatorskih aktivnosti Objave koje sadrže informaciju o doniranim iznosima 3,5 49,8% 1,6 36,3% 2,5 33,4% 45
  • 48.
    Aneks Istraživačka praksa pokazujeda je stupanj razvoja filantropije u nekom društvu moguće mjeriti na tri različita načina: 1) anketnim ispitivanjem građa- na; 2) anketnim ispitivanjem stručnjaka; 3) oslanjanjem na službene podatke. Anketna istraživanja pružaju uvid u stavove javnog mnijenja ili stručnjaka o nekoj temi, u ovom slučaju filantropiji. Međutim, procjena stupnja razvoja filantropije se, osim na stavovima, zasniva i na samom ponašanju građana i pravnih subjekata, što se kroz anketna istraživanja ne može precizno utvrditi. Pored mnogih drugih metodoloških ograničenja, upravo samoprocjena ispitanika predstavlja najveću manjkavost anketnih istraživanja kakva na globalnoj razini provode Charity Aid Fondation i Lilly Family School of Philant- hropy. Međutim, ova dva istraživačka centra, barem kada je o nacionalnoj filantropiji riječ, imaju mogućnost oslanjanja na službene podatke koje prikuplja i objavljuje nacionalna porezna služba. Nažalost, ni u jednoj zemlji Zapadnog Balkana ovaj izvor podataka nije dostupan jer nacionalne porezne službe podatke o doniranju ne prikupljaju. Catalyst se zato opredijelio za alternativne načine prikupljanja podataka pa koristi prije svega medije, a potom ostale dostupne direktne izvore. Konkretno, podaci u ovom izvještaju prikupljeni su praćenjem medija na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou, a bili su uključeni elektronski, tiskani i online mediji u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine. Ovako postavljena metodologija pokazuje nekoliko ograničenja koja treba naglasiti. Kao prvo, između stvarnog stanja na terenu i zabilježenih podataka postoji jaz koji se ne smije negirati. S obzirom na to da je metoda prikupljanja podataka višestupanjska, sasvim je izvjesno da zabilježene vrijednosti podcje- njuju stvarni opseg i intenzitet filantropskih aktivnosti. Osim što mediji ne izvještavaju o filantropiji sveobuhvatno, ni sama metoda praćenja medija (press-clipping) ne može biti shvaćena kao sveobuhvatna procjena stanja filantropije. Budući da je riječ o uzorku, a ne podacima populacije, i budući da mediji izvještavaju o akcijama koje su njima zanimljive, izvjesno je da medijski izvještaji precjenjuju prisustvo velikih donatora u odnosu na male, kao i donirani novac u odnosu na robu i usluge. Pritom se vrijednost robe ne može uvijek precizno iskazati u novcu pa su procjene doniranih vrijednosti koje Catalyst daje okvirne. Štoviše, ukoliko bi medijski izvještaji i bili sveobuhvatni, ne postoji metodološki savršen način kontrole pouzdanosti podataka. Među- tim, iako prethodna ograničenja nije moguće nadići sve dok ne postoje službe- ni podaci o opsegu i intenzitetu doniranja14 , kontrola pouzdanosti podataka je donekle ostvarena preklapanjem jer često veći broj medija izvještava o istim akcijama, i procesom verifikacije u direktnoj komunikaciji s donatorima, odnosno primateljima donacija. 46 Metodologija 14 Iako treba imati u vidu da registrovani podaci ne mogu obuhvatiti neformalne prakse filantropije u kojima građani jedni drugima pružaju razne vidove pomoći. Ovakav vid filantropije je, donekle, moguće ispitati ankentnim istraživanjem uz ograničenja koja takav metod istraživanja podrazumeva.
  • 49.
    Ipak, bez obzirana navedena ograničenja, može se sa sigurnošću tvrditi da zabilježene vrijednosti, iako nisu sveobuhvatne, omogućuju pouzdanu procje- nu minimalnih donacija. Tako se, ako je riječ o broju filantropskih akcija, može sa sigurnošću tvrditi da prikazani broj instanci donatorskih aktivnosti predstavlja minimalnu procjenu stvarnog stanja - prikazane aktivnosti sigurno su se dogodile, dok su stvarne vrijednosti posve izvjesno veće. Isto vrijedi i za druge pokazatelje - doniranog iznosa, strukture donatora, primatelja, korisni- ka donacija i ostalo. Dakle, podaci koje je prikupio Catalyst Balkans mogu se koristiti kao pokazatelji minimalnog stupnja razvoja doniranja za opće dobro u određenoj zemlji, što potom omogućava kontinuirano praćenje trendova opsega i intenziteta doniranja, kao i trendova u količini i kvaliteti medijskih prikaza. 47
  • 50.
    Davanje za društvenodobro bez ostvarivanja naknade, odnosno dobrovoljno davanje novca, dobara, vremena ili usluga da bi se nekome pomoglo ili poboljšalo stanje u društvu. Filantropija Donacija Instanca doniranja Donator Građani (masovno) Poslovni sektor Pojedinci Mješoviti donatori Primatelji donacija Krajnji korisnici donacija Korisnici usluga lokalne zajednice Predmet darivanja, tj. novac, roba, vrijeme i/ili usluga koja se dobrovoljno pruža onome kome je pomoć potrebna, bez ostvarivanja naknade. Jedinstveni događaj, odnosno slučaj prikupljanja donacija. Može se sastojati od pojedinačnih ili višestrukih donacija (npr. kampanja u kojoj građani prikupljaju masovne donacije za nečije liječenje). Instance doniranja, iako agregirane, nisu jednake veličine, te ih je teško međusobno uspoređivati. Fizička ili pravna osoba koje daruje novac, vrijeme, usluge i/ili robu. Radi lakšeg praćenja trendova, donatori su podijeljeni na tipove: Tip donatora – velik broj građana koji se ne mogu identificirati imenom i prezimenom. Tip donatora – korporacije (više od 50 zaposlenih), korporativne fondacije te mala i srednja poduzeća (manje od 50 zaposlenih). Tip donatora – građani koji se mogu identificirati. Tip donatora – slučajevi gdje jedna instanca uključuje više tipova donatora. Privatna i/ili pravna osoba koja prima donacije direktno od donatora. Tipovi primate- lja donacija su neprofitne organizacije, pojedinci i obitelji, javne institucije, lokalne i nacionalne vlasti. Kao primatelji, pojedinci i obitelji su uglavnom i korisnici donacija, dok su ostali tipovi primatelja nerijetko posrednici u pružanju pomoći krajnjim korisnicima. Ciljne skupine za čiju su dobrobit donacije prikupljane. Naprimjer, ako je određena škola primatelj donacije, krajnji korisnici mogu biti učenici te škole. Ciljne skupine koje ostvaruju dobrobit pri korištenju onih usluga za čije pružanje je lokalna zajednica primila donaciju. Namjeravani učinak donacije Tip učinka koji bi donacija trebala ostvariti. Kratkoročne donacije su potrošna roba, materijali, zalihe i slično, dok u strateške donacije spadaju kapitalna ulaganja, oprema, stipendije itd. Način doniranja Način na koji je realizirana donatorska aktivnost. U tom smislu, donacije dijelimo na sljedeće kategorije: direktne donacije, kampanje, događanja i natječaji. Pojmovnik 48
  • 51.
    Slučaj u kojempoznati donator bira primatelja (instituciju, korisnika) i direktno donira bez posrednika. Direktna donacija može i ne mora biti dio šire kampanje. Direktne donacije Natječaji Kampanje Široko objavljen poziv na doniranje za određenu namjenu. Kontinuirana je, odvija se u precizno određenom vremenskom razdoblju a može obuhvatit jedan ili više događanja. Kampanje mogu biti lokalne, regionalne ili nacionalne. Događaji Događaj oganiziran s ciljem prikupljanja sredstava za određenu pojedinačnu ili višestruku namjenu. Može biti samostalan događaj ili organiziran kao dio kampanje. Javno objavljen poziv za dostavljanje prijava za dodjelu donacija. Najavljuje ga donator i obično ima jasno razrađene kriterije odabira. 49
  • 52.
    Trendovi davanja prikazani premaindikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 51 68 43 34 31 103 445 90 136 99 107 91 116 117 27 75 70 44 53 48 100 101 141 109 75 138 108 93 27 66 53 52 59 63 81 84 10015 100 71 98 95 72 66 87 66 46 80 92 68 62 92 87 75 77 115 66 77 121 55 51 62 63 66 79 90 81 62 71 129 55 70 107 101 172 123 71 46 36 86 38 31 54 44 44 34 60 77 64 58 59 42 24 37 34 23 33 35 39 67 86 52 45 64 57 34 31 48 31 17 39 26 22 39 46 33 40 54 29 21 14 54 30 16 21 51 21 23 75 35 144 47 26 18 11 26 32 15 28 17 17 31 45 42 15 12 32 14 15 U apsolutnim vrijednostima postoji rast donacija u Istarskoj županiji između 2015. i 2016. godine. Međutim, u odnosu na ukupni broj donacija u svakoj godini, 100 donacija zapravo je manje od 84. 50 Sisačko-moslavačka županija Dubrovačko-neretvanska županija Šibensko-kninska županija Međimurska županija Koprivničko-križevačka županija Istarska županija Primorsko-goranska županija Grad Zagreb Vukovarsko-srijemska županija Zadarska županija Osječko-baranjska županija Brodsko-posavska županija Splitsko-dalmatinska županija Krapinsko-zagorska županija Varaždinska županija Požeško-slavonska županija Karlovačka županija Ličko-senjska županija Virovitičko-podravska županija Zagrebačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Geografska distrubicija davanja (Broj instanci na 100,000 stanovnika)
  • 53.
    Trendovi davanja prikazani premaindikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 Mjesečna distribucija davanja (Udjel u svim instancama doniranja) 4% 5% 5% 4% 5% 5% 16% 6% 6% 4% 5% 3% 5% 7% 11% 7% 10% 9% 6% 11% 6% 11% 7% 10% 14% 13% 14% 6% 11% 11% 11% 20% 9% 9% 8% 9% 17% 17% 9% 9% 4% 5% 6% 6% 7% 4% 5% 2% 4% Siječanj Ožujak Travanj Lipanj Srpanj Svibanj 5% 4% 4% 5% 3% 2% 4% 7% 7% 7% 5% 5% 6% 6% 10% 6% 9% 9% 8% 10% 9% 10% 6% 7% 4% 7% 6% 6% 10% 18% 9% 12% 27% 26% 23% Kolovoz Rujan Studeni Prosinac Listopad Veljača 51 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
  • 54.
    16% 10% 9%7% 9% 8% 6% 29% 22% 21% 18% 24% 13% 18% 6% 12% 16% 18% 14% 8% 12% 35% 37% 35% 37% 37% 16% 18% 14% 19% 19% 20% 16% 55% 46% Zdravstvena skrb Obrazovanje Drugo Udio u doniranom iznosu Podrška marginaliziranim grupama 3% 3% 5% 13% 7% 3% 1% 37% 24% 37% 29% 57% 8% 12% 12% 15% 23% 20% 4% 3% 10% 11% 16% 20% 22% 11% 5% 5% 37% 42% 15% 16% 21% 81% 72% Suzbijanje siromaštva Zdravstvena skrb Podrška marginaliziranim grupama Drugo Obrazovanje Suzbijanje siromaštva Struktura donatora 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 73% 59% 49% 34% 55% 44% 58% 15% 32% 42% 51% 27% 34% 26% 3% 2% 2% 10% 5% 6% 3% 9% 7% 7% 5% 13% 16% 13% Udio u instancama doniranja Poslovni sektor Pojedinci filantropi Udio u doniranom iznosu Drugo 74% 59% 49% 34% 55% 20% 29% 15% 32% 42% 51% 27% 56% 37% 3% 2% 2% 10% 5% 2% 2% 8% 7% 7% 5% 13% 22% 32% Građani Poslovni sektor Drugo Pojedinci filantropi Građani Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 52 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Udio u instancama doniranja Teme davanja
  • 55.
    2% 2% 1%1% 1% 2% 2% 6% 7% 2% 1% 14% 2% 16% Udio u doniranom iznosu Udio u instancama doniranja Struktura primatelja donacija 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 31% 16% 15% 13% 24% 24% 35% 43% 55% 62% 66% 54% 32% 36% 23% 24% 20% 19% 21% 38% 24% 1% 3% 1% 1% 1% 5% 3% 2% 2% 2% 1% 0% 1% 2% Udio u instancama doniranja Neprofitne organizacije Institucije Ostalo Udio u doniranom iznosu Lokalne/državne vlasti 33% 13% 16% 14% 29% 6% 15% 18% 24% 48% 50% 49% 20% 58% 25% 34% 34% 34% 14% 37% 15% 6% 28% 2% 1% 0% 36% 9% 18% 1% 0% 1% 8% 1% 3% Pojedinci/Obitelji Neprofitne organizacije Lokalne/državne vlasti Ostalo Institucije Pojedinci/Obitelji Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 53 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Davanja dijaspore
  • 56.
    Udio u instancamadoniranja Osobe sa zdravstvenim tegobama Osobe u ekonomskoj potrebi Ostalo Udio u doniranom iznosu Korisnici usluga lokalnih zajednica Osobe s invaliditetom Osobe sa zdravstvenim tegobama Korisnici usluga lokalnih zajednica Ostalo Osobe u ekonomskoj potrebi Osobe s invaliditetom Načini doniranja 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 31% 17% 10% 6% 17% 37% 47% 46% 47% 42% 30% 45% 13% 19% 2% 19% 28% 37% 16% 3% 12% Udio u instancama doniranja Kampanje/apeli Događaji Udio u doniranom iznosu Natječaji 59% 46% 25% 39% 31% 59% 25% 30% 21% 16% 5% 47% 37% 69% 9% 17% 31% 20% 14% 1% 2% 2% 16% 28% 36% 8% 3% 4% Direktne donacije Kampanje/apeli Natječaji Događaji Direktne donacije 21% 17% 20% 27% 22% 47% 22% 19% 20% 19% 14% 18% 9% 13% 26% 22% 19% 16% 23% 24% 18% 21% 17% 17% 22% 20% 16% 12% 10% 23% 27% 31% 18% 31% 40% 24% 18% 18% 17% 21% 20% 17% 7% 11% 9% 10% 6% 2% 3% 31% 18% 19% 21% 53% 43% 16% 4% 4% 8% 17% 7% 5% 1% 35% 53% 35% 30% 21% 35% 72% 23% 14% 29% 22% 11% 15% 8% Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 54 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Kategorije krajnjih korisnika
  • 57.
    41% 46% 47%52% 57% 51% 54% 30% 35% 36% 42% 37% 38% 40% 29% 19% 17% 6% 6% 11% 6% Dugoročna podrška Nepoznato Udio u doniranom iznosu 26% 15% 22% 39% 56% 17% 46% 63% 70% 68% 58% 40% 74% 52% 11% 15% 10% 3% 4% 9% 2% Jednokratna podrška Dugoročna podrška Nepoznato Jednokratna podrška Trendovi davanja prikazani prema indikatorima Statistički značajane razlike na razini α=0.01 55 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Udio u instancama doniranja Planirani učinak doniranja
  • 58.
    56 Istraživanje Hrvatska daruje2020. – Izvješće o stanju filantropije dio je šire inicijative kojoj je cilj promicanje i poticanje filantropije u regiji, a provodi ga zaklada Catalyst. Konkretno istraživanje i ovu publikaciju provela je i pripremila zaklada Catalyst (Catalyst Balkans) uz velikodušnu potporu Zaklade C. S. Mott i Zaklade braće Rockefeller. Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Zaklade C. S. Mott, Zaklade braće Rockefeller ili njihovih partnera.
  • 59.
    Catalyst Balkans 38 Takovska, 11000Beograd, Srbija catalystbalkans.org Lektura Sanja Sarnavka Izvor podataka: givingbalkans.org U sjećanje na Aleksandru Vesić Autorice Petra Škokić i Marina Škrabalo Urednik Vuk Vuković Beograd, 2022. Prikupljanje podataka Nevena Đurić Kvaliteta podataka Jelena Bekčić i Maja Gligorić Dizajn Dragana Pavlović Istraživanje poduprli