Suncev sistem - Aleksandar Rajić - Slavoljub RadulovićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Sunčev sistem,
Astronomija,
Aleksandar Rajić,
Slavoljub Radulović,
Gimnazija Aleksinac
Suncev sistem - Aleksandar Rajić - Slavoljub RadulovićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Sunčev sistem,
Astronomija,
Aleksandar Rajić,
Slavoljub Radulović,
Gimnazija Aleksinac
Prezentacija o postanku, životu i nestanku zvezda, o međuzvezdanoj materiji i najneobičnijim objektima u svemiru (džinovi, superdžinovi, nove, supernove)
"O Sunčevom sistemu" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Nastanjive zone životom u svemiru" - predavanje Kristine Stanković u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Zašto je astrologija astrolAgija?" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Sunce - naša zvezda" - predavanje Milana Miloševića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Predavač prof. dr Dragan Gajić
Predavanje održano 16. jula 2019 povodom obeležavanja 50 godina leta prvog čoveka na Mesec, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
"Jesu li zaista šetali na Mesecu?" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Prezentacija o postanku, životu i nestanku zvezda, o međuzvezdanoj materiji i najneobičnijim objektima u svemiru (džinovi, superdžinovi, nove, supernove)
"O Sunčevom sistemu" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Nastanjive zone životom u svemiru" - predavanje Kristine Stanković u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Zašto je astrologija astrolAgija?" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
"Sunce - naša zvezda" - predavanje Milana Miloševića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Predavač prof. dr Dragan Gajić
Predavanje održano 16. jula 2019 povodom obeležavanja 50 godina leta prvog čoveka na Mesec, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
"Jesu li zaista šetali na Mesecu?" - predavanje prof. dr Draga Gajića u okviru projekta "Astronomija selu u pohode".
Projekat "Astronomija selu u pohode" realizuje Astronomsko društvo "Alfa" iz Niša u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom u Nišu uz poršku Centra za promociju nauke.
Prezentacija sa predavanja "Misija Cassini-Huygens", odrzanog 24. juna
2008. god u AD Alfa, u Nisu. Predavaci su bili Marija Stanojevic i
Aleksandra Cerovic.
3. Сва тијела у васиони
Величина: од честица прашине до
највећих звијезда
НЕБЕСКА ТИЈЕЛА
4. Јединица за мјерење растојања, а не времена
Удаљеност коју свјетлост пређе за годину дана
Свјетлост за 1 сец. пређе 300 00 км
Косристи се за мјерење веома великих
удаљености као што су растојања међу
планетама или галаксијама
СВЈЕТЛОСНА ГОДИНА
Свјетлосна година има
дужину отприлике 9 ½
трилиона км.
5. ГАЛАКСИЈЕ
БИГ БЕНГ
Основни елементи који граде васиону
Могу бити: спиралне;спиралне са
пречком;елиптичне;неправилне
Предпоставља се да у васиони има 125 милијарди
галаксија
6.
7.
8. Наша галаксија:Млијечни пут; Кумова слама; Сребрни пут
Млијечни пут: ГАЛА (грчка ријеч)- млијеко;
Грчка митологија:Херкул просуо млијеко још док је био беба
Кумова слама: легенда
Спиралног је обликаа у галаксије спиралног типа
Млијечни пут
МЛИЈЕЧНИ ПУТ
9. Дужина: 100 000 свјетлосних година
Ширина: 10 000 свјетлосних година
Млијечни пут
10. ГАЛАКСИЈА АНДРОМЕДА
Најближа галаксија Земљи
удаљена 2,5 милиона свјетлосних година од Земље
Спирална галаксија удаљена
Налази се у сазвијежђу Андромеда
11. Дио звјезданог неба у
којем група звијезда
блиских једна другој
заједно образују неки
имагинаран лик кад се
међусобно споје
замишљеним линијама
На небу постоји 88
сазвијежђа (ми видимо 69)
САЗВИЈЕЖЂА
12.
13.
14. Небеска тијела која зраче сопственом
свјетлошћу и топлотом
Процјењује се да у нашој галаксији
има око 300 милијарди звијезда
По величини се дијеле на: - џинове
- средње
- патуљке
ЗВИЈЕЗДЕ
БИЈЕЛИ ПАТУЉАК
Звијезда Сиријус А и Сиријус Б
Editor's Notes
Po dosadašnjim naučnim saznanjima nastanak svemira odnosno Big-Beng desio se pre oko 15 milijardi godina. Iako je teško zamisliti smatra se da je svemir nastao od vrele kuglice manje od atoma i da se za samo milijarditi deo sekunde raširio do sadašnje veličine
Belu traku koja se vidi preko neba narod naziva “Kumova slama”. Prica o tome kako je ona nastala je veoma interesantna.
“Uoci Bozica dosao kum kod kuma da trazi slamu na zajam. Ovaj mu tada odgovori da mu ne moze dati slamu, jer mu treba za Bozicni obred. Rekao mu je da tada moze da da slamu samo Hristu. Medjutim, kum je ukrao slamu, ali ju je usput prosipao. Bog je kuma kaznio i ostavio trag slame na nebu da ga mogu videti svi ljudi kao opomenu”. Za ovo postoji i izreka: “Kum kuma kad krade i preko neba se znade”.
Kumova slama se koristi i za predvidjanje vremena. Kada se ona dobro vidi, to znaci da ce se sutra vreme pogorsati.
Čovjek je došao kod kuma u goste, ali u kući nije bilo mjesta za prenoćiti, pa je čovjek morao spavati na slami. Pred jutro se probudio i odlučio ukrasti slamu. Kako je odnosio kumovu slamu, tako je ona sipala i ostavljala trag za njim. Po tome je svijetli trag na nebu dobio naziv "kumova slama".
Ova savramena podela neba vodi poreklo iz 150-te godine naše ere kada je grčki astronom Ptolomej, u svojoj knjizi Almagest, objavio spisak od 48 sazvezdja
U to vreme sazvežđa su smatrana za zvjezdane šare, bez definisanih granica među njima. Mnoga od ovih zvezdanih figura, a posebno dvanaest zodijačkih sazvežđa, su se pominjala još 2000 godina pre naše ere u starom Vavilonu