Nastanak i razvoj interneta - Ilija Stamenković - Dragan IlićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Nastanak i razvoj interneta,
Računarstvo i informatika,
Ilija Stmenković, III-4
Dragan Ilić,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Nastanak i razvoj interneta - Ilija Stamenković - Dragan IlićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
februar 2012. godine,
Nastanak i razvoj interneta,
Računarstvo i informatika,
Ilija Stmenković, III-4
Dragan Ilić,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Društvene mreže - Miloš Nikolić - Silvana IvkovićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i računarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Društvene mreže,
Računarstvo i informatika,
Miloš Nikolić, II-1,
Silvana Ivković,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Građa i funkcija organa koji čine sistem organa za izlučivanje.
Prezentacija je nastala kombinacijom slajdova nekoliko prezentacija sa sajta SlideShare, i nije moje autorsko delo kada je u pitanju sadržaj slajdova.
Predavanje u vezi veštačke inteligencije. Objašnjava kratku istoriju, tipove i pod-domene veštačke inteligencije, kao i otvara diskusiju u vezi bezbednosti i sigurnosti sistema zasnovanim na veštačkoj inteligenciji
Društvene mreže - Miloš Nikolić - Silvana IvkovićNašaŠkola.Net
Takmičenje na portalu www.nasaskola.net
"biramo najbolju lekciju"
engleski jezik i računarstvo i informatika,
mart 2011. godine,
Društvene mreže,
Računarstvo i informatika,
Miloš Nikolić, II-1,
Silvana Ivković,
Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"
Građa i funkcija organa koji čine sistem organa za izlučivanje.
Prezentacija je nastala kombinacijom slajdova nekoliko prezentacija sa sajta SlideShare, i nije moje autorsko delo kada je u pitanju sadržaj slajdova.
Predavanje u vezi veštačke inteligencije. Objašnjava kratku istoriju, tipove i pod-domene veštačke inteligencije, kao i otvara diskusiju u vezi bezbednosti i sigurnosti sistema zasnovanim na veštačkoj inteligenciji
"Cell", article entitled ""Heroes of CRISPR"Lynsey Wiggins
New gene-editing technology discovered recently that could change the whole world. Amazing implications! Researchers are fighting over patent rights and in the mean time tons of money is being made.
Как известно шоколад подымет настроение и заставляет чувствовать себя лучше. А теперь подумайте, что может быть лучше подарка, который дарит хорошее настроение? Деля вкусные подарки на конференциях, выставках и других мероприятиях вы буквально заряжаете всех радостью и позитивом. И к тому же, шоколад может стать хорошим сюрпризом и в качестве поощрения за хорошую работу.
2. Internet danas predstavlja svetsku računarsku
mrežu ili mrežu svih mreža koje slobodno
razmenjuju informacije.
Pre svega pojam internet znači mreža unutar
mreža odnosno globalna mreža. Broj
računara na internetu se trenutno procenjuje
na oko 150 milijardi.
3. ISTORIJAT
Već od prvih dana pa sve do danas,internet je
proslavio mnogo “rodjendana“,ali koji je pravi
teško će se složiti I najbolji poznavaoci istorije
informatike. Neki tvrde kako je to bilo 1960-
tih godina prošlog veka kada je internet
stvorila američka vojska usled pretnje
atomskog rata.Cilj im je bio da stvore vezu
izmedju računara koja bi bila stabilna u
ratovima.
4. Sa druge strane,1961. godine Leonard
Klajnrok na univerzitetu MIT prvi put je
objavio rad o paketnom prenosu (packet
switching tehnology) što u stvari označava
protokol u kojem se poruka razdvaja na
pakete pre nego što se pošalju. Svaki paket se
zatim prenosi različitim putevima do
destinacije.
1969. godine ministrastvo odbrane SAD-a
odabralo je ARPANET(Advanced Research
Project Agency network) za istraživanje I
razvoj komunikacije I komandne mreže koja
će preživeti nuklearni napad.
5. Sedamdesete godine donele su nekoliko
veoma otkrića koja su obeležila razvoj
interneta kakvog danas znamo,a potom se
dogodilo I odvajanjeARPANET-a iz vojnog
ekspreimenta u javni istraživački projekat.
Nešto kasnije,američki I svetski fakulteti
(visoke škole) shvataju značaj interneta I
stvaraju svoje akademske mreže.
6. Verovatno najvažniji trenutak bio je 1983.
godine prelazak sa NCP (Network Control
Protocol) naTCP/IP (Transmission Control
Protocol/Internet Protocol) što je u stvari
značilo prelazak na tehnologiju koja se i
danas koristi.
7. Količina informacija koju danas serveri
poseduju je ogromna I teško je proceniti I
prikazati realno kolika je ona zaista. Za razliku
od prvobitne upotrebe interneta I
ograničenosti pristupa ,danas se na njemu
može naći sve što je ljudima potrebno počev
odWikipedie,preko društvenih mreža I
mnogih drugih sajtova.
Osim ovih vrsta sajtova,vremenom se razvila
mogućnost elektronske pošte ili poznatije
email-ova.
8. FAZE U RAZVOJU INTERNETA
Potreba vojske SAD-a da omogući komunikaciju
izmedju različitih istraživačkih centara dovela je
do umrežavanja računara I stvorena je prva
mreža u kojoj se vršila komunikacija za vojne
potrebe.
Uključivanjem univerziteta I naučnih radnika,ta
inicijalna mreža je proširena I dobila je polujavne
oblike delovanja.
Donošenje zakona u SAD-a 1991. kojim se u
mrežu uključuju sve istraživačke institucije I sve
škole.
Mreža je postala dostupna svima I uvođenje Word
Wide Web-a i elektronskog poslovanja.