Izgled naselja i problemi naseljavanja u primorskoj Hrvatskoj.

1. Naselja primorske Hrvatske

4. Gradovi primorske Hrvatske
• pripadaju sredozemnom graditeljskom krugu.
• gradovi imaju stare gradske jezgre iz antičkog doba
s dobro očuvanim rimskim forumom (trgom).

6. Mediteranski tip naselja- osnovna
obilježja
Kamen kao glavni građevni materijal

7. Mediteranski tip naselja- osnovna obilježja-
uske ulice (kale), koje se sijeku pod pravim
kutom

8. Mediteranski tip naselja- osnovna
obilježja- središnji gradski trg, ulice
orijentirane prema stranama svijeta

9. Očuvana mediteranska gradska
struktura kod gradova:
• Split • Dubrovnik

10. Zadar i Trogir

11. Očuvana mediteranska gradska
struktura
• Poreč • Rovinj

12. Hvar, Rab i Korčula

13. Juraj Dalmatinac – Šibenska katedrala

14. Akropolska naselja
Akropolska naselja su gradovi(u unutrašnjosti
Istre), nastali na brežuljcima, te opasani
bedemima.
U prošlosti su imali veliko strateško značenje.
Neki od poznatijih gradova su: Motovun, Hum i
Roč

15. Grožnjan

16. Stihijska gradnja
• Problem koji se danas javlja je stihijska gradnja.
• To je nekontrolirana gradnja zgrada i prostorno širenje
gradova.
• Takav trend gradnje dovodi do narušavanja izvornosti i
narušavanja kulturne i prirodne baštine.

17. Staro
Novo

18. Seoska naselja primorske Hrvatske

19. Sela danas
Posljednjih godina pod naletom turizma izgled sela se
izgledom i gospodarski promijenio.
Nekadašnja mala ribarska mjesta su danas postala
turistički atraktivna, te se grade hoteli i
odmarališta.

20. Seoska naselja Dalmatinske
zagore
• Seoska naselja Dalmatinske zagore su jako slična
primorskim selima, ali imaju veći broj stanovnika i
razbijeni su u skupine zaselaka.

21. Seoska naselja Istre
• Istarska sela su manja, slikovita i građena na
brežuljcima(akropolska naselja).
• Grožnjan Roč

22. Seoska naselja na otocima
•
Vrbnik, Krk Vrboska, Hvar

23. Stihijska, divlja gradnja
• Izgledom kuća i izborom materijala odudara od tradicionalne gradnje.
• Izgradnja kuća uz more onemogućava izgradnju hotela i turističkih
sadržaja.
• Taj problem se pokušava riješiti rušenjem bespravno izgrađenih
objekata

24. RIJEČKA MAKROREGIJA
• Makroregiju čini prostor koji je organizacijski vezan za veliki grad.
• Rijeka (143 800 stanovnika) makroregionalno je središte Istre,
Kvarnera te dijela Gorskog kotara i Like.

25. Rijeka
• Rijeka se razvila uz donji tok rijeke Riječine, ispod srednjovjekovnog
Trsata.

27. Ubrzani razvoj Rijeke događa se
zahvaljujući brzim prometnicama
• .
• -Riječki viadukt

28. RIJEKA
• Zbog svog izuzetno dobroga geografskog i prometnog položaja, Rijeka postaje
vodećom morskom lukom na hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Osim pomorskog
prometa razvija brodogradnju i trgovinu, a u najnovije vrijeme i turizam.

29. Turizam Rijeke

30. Pula-regionalno središte Rijeke

31. Pula
• Pula je najveći istarski grad koji se razvija još od antičkih vremena, o
čemu svjedoči bogata kulturna baština.
Pulski amfiteatar (Arena) je izgrađena u I stoljeću u vrijeme cara
Augusta.

32. Augustov hram,dobro očuvani rimski hram u centru Pule
Forumu, izgrađen je u I stoljeću, a na sebi ima natpis
“Roma i August Cezar, sin božice, otac domovine”

33. Pula
• Za Pulu su danas veoma važni brodogradnja i
turizam, kao osnovne gospodarske djelatnosti.

34. Gradovi riječke makroregije
• Od ostalih većih gradova unutar riječke makroregije
potrebno je izdvojiti:
-Rovinj
-Poreč
-Pazin
-Opatiju
-Crikvenicu

36. SPLITSKA MAKROREGIJA
• Split (175 140 stanovnika) makroregionalno je središte
južnog hrvatskog primorja, ali je ujedno i najveći grad
Primorske Hrvatske.

37. Split
• Split je grad stariji od 1700 godina, izgrađen u vrijeme rimskog cara Dioklecijana.
Bez nekog većeg značenja bio je do 20. stoljeća kada počinje razvoj industrije.

39. Split
• Split je danas prometno čvorište Dalmacije, lučki grad te razvijeno industrijsko i
turističko središte. Split je također kulturni,znanstveni,obrazovni i zdravstveni
centar južnog hrvatskog primorja.
Što se tiče industrije; najrazvijenije djelatnosti su:
• BRODOGRADNJA
• STROJOGRADNJA
• ELEKTROINDUSTRIJA
• TEKSTILNA I ODJEVNA INDUSTRIJA
• KEMIJSKA INDUSTRIJA
• PROIZVODNJA METALA

40. Regionalni centri Splita -Zadar
Zadar ima 69 556 stanovnika,te je grad stariji od 2 000 godina, smješten
na dodiru Ravnih kotara i sjevernodalmatinskih otoka. Kroz protekla
je stoljeća bio upravno središte Dalmacije i najvažnije naselje na
istočnoj obali Jadrana

41. Zadar
• Danas je Zadar regionalno središte cijele sjeverne Dalmacije, lučko,
obrazovno, znanstveno i turističko središte.
-Najpoznatije turističko obilježje u Zadru su već svjetski poznate
‘’morske orgulje’’

42. Šibenik
• Šibenik je drugi regionalni centar Dalmacije sa 37 060 stanovnika.
Šibenik ima razvijenu industriju aluminija i važno je turističko središte
iz kojeg se posjećuju nacionalni parkovi Krka i Kornati.

43. Dubrovnik
• Dubrovnik je regionalni centar južne Dalmacije te
ima 30 436 stanovnika.

44. Dubrovnik
• Dubrovnik je grad bogate prošlosti i bogatstva kulturno-povijesnih spomenika, te je biser
hrvatskog primorja i čitava Sredozemlja.

45. Dubrovnik
• Dubrovnik je jedan od najatraktivnijih turističkih gradova na svijetu
prema ocjeni brojnih turističkih stručnjaka iz Europe i svijeta.

47. Ostali gradovi splitske makroregije
• Od ostalih gradova splitske makroregije potrebno je
izdvojiti :
• Trogir
• Omiš
• Metković
• Makarsku
• Knin
• Sinj

49. Neki kulturno-povijesni spomenici zbog svoje su očuvanosti i
ljepote sastavljeni na popis Svjetske kulturne baštine
UNESCO-a:
-Šibenska katedrala Sv. Jakova

50. Trogir
• Stara gradska jezgra Trogira

51. Split
• Dioklecijanova palača

52. Dubrovnik
• Stari grad u Dubrovniku

53. Naselja primorske Hrvatske
• Gradovi Primorske Hrvatske
• Seoska naselja Primorske Hrvatske
• Riječka makroregija
• Splitska makroregija