SlideShare a Scribd company logo
najznačajnija
gospodarska
grana
velik broj
zaposlenih
velika kunkurencija i
borba za opstanak
Općenito o industriji u Hrvatskoj
 - radno intenzivne grane industrije
 - broj industrijskih radnika stalno se smanjuje
 - U Hrvatskom BDP-u industrija sudjeluje s
oko 20%
 - ¼ zaposlenika, taj se broj sve više smanjuje
 - najveći propust: poslije Domovinskog rata
(poĉetak privatizacije)
 - 1987. 535 000 radnika
 - 1999. 355 000 radnika
 - 2005. 277 000 radnika
 - poĉetak svjetske financijske krize 2008.
godine – novi problemi
 - glavni preduvjet za gospodarski oporavak
zemlje
 - NUŢNO: modernizacija proizvodnje i
završetak procesa prestrukturiranja
INDUSTRIJSKE GRANE
INDUSTRIJA
KAPITALNO
INTENZIVNA
RADNO
INTENZIVNA
radno
velik broj
radnika
niţa
investicijska
ulaganja
manja dobit
kapitano
mali broj
zaposlenih
velika
investicijska
ulaganja
velika dobit
suvremena
tehnologija
METALNA INDUSTRIJA
 - zapošljava 1/5 industrijskih radnika
 - crna i obojena metalurgija
 - razvijena i u malim gradovima
 PROIZVODI: proizvodnja lakog
oruţja, alata i metalnog namještaja
 - najveći problem: nedostatak
sirovina, izvoz je nedovoljan za pokrivanje
troškova uvoza
 - moţe opstati na svjetskom trţištu, ako se
bude uspjela prilagoditi modernim
trendovima u metalnoj industriji u svijetu
 PODRUĈJA: ţeljezara u Sisku, manja u
Kaštel Sućurcu, strojogradnja i
proizvodnja prometnih sredstava u
Slavonskom Brodu i Karlovcu, zbog ek.
gubitaka zatvorena koksara u Bakru i
tvornica ferolegura u Šibeniku
BRODOGRADNJA
 - dugo bila jedan od industrijskih simbola naše zemlje
 - gradnja kvalitetnih brodova diljem jadranske obale
 - vrhunac: 70-tih godina 20.stoljeća (meĊu vodećima u
svijetu)
 - pojavom zemalja istoĉne Azije proizvodnja postaje
relativno skuplja i manje konkurentna na svjetskom
trţištu
 - rijedak primjer pozitivnog financijskog poslovanja:
brodogradilište Uljanik u Puli
 PODRUĈJA: na Korĉuli, u Betini na Murteru, u Malom
Lošinju na Lošinju, u Puli, Rijeci
 BRODOGRADILIŠTA: Uljanik u Puli, Treći maj u
Rijeci, Brodosplit u Splitu i Brodotrogir u Trogiru +
remontna brodogradilišta (Viktor Lenac u Rijeci i
Lamjana na Ugljanu)
PREHRAMBENA INDUSTRIJA
 - 2006. druga industrijska grana u Hrvatskoj
 - povezanost s poljoprivredom
 - velik uvoz i preradba sirovina i proizvoda
 - u panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj razvijena je
mlijeĉna i mesna industrija, dok se u primorskoj
Hrvatskoj nalaze tvornice za preradbu ribe (Zadar i
Rovinj) – masline, voće i povrće i vinarije
 - proizvodnja ekološki zdrave hrane nada je za ponovni
uspjeh hrvatske prehrambene industrije
IZVORNI HRVATSKI PROIZVODI
LEDO d.d.
MESNA INDUSTRIJA
“PROBLEMATIĈNO PAKIRANJE”
TEKSTILNA INDUSTRIJA
 - biljeţi sve veći pad u ostvarenoj prodaji
 - veliki broj zaposlenih
 - mnoge hrvatske tvornice trenutaĉno su u steĉaju ili su
smanjile intenzitet svoje proizvodnje
 - najveća središta: Zagreb i Varaţdin
KEMIJSKA I FARMACEUTSKA
INDUSTRIJA
 - razvijena u najvećim hrvatskim
gradovima
 - istiĉu se Zagreb s petrokemijom i
Kutina s proizvodnjom umjetnih
gnojiva
 - pogoni kemijske industrije u
Splitu, Osijeku i Zadru
 - farmaceutska industrija
najrazvijenija je u Zagrebu
 - privatizacija Plive
 - razvoj manje farmaceutske
industrije u Koprivnici (Belupo)
DRVNA INDUSTRIJA
 - temelji se na preradbi drva
 - razvijena je u gorskoj Hrvatskoj te
Slavoniji
 - bori se s posljedicama Domovinskoga
rata, gubitcima trţišta te ostvarivanja
domaćeg trţišta stranim proizvodima
 - udio u proizvodnji drvne mase u
laganom je porastu
 PROBLEM: Hrvatska drvo u
polupreraĊenom obliku većinom
izvozi, da bi kasnije u
gotovom, preraĊenom obliku (namještaj)
ponovno uvozila po znatno većim
cijenama
OSTALE VRSTE INDUSTRIJA U RH
ELEKTROTEHNIĈKA
INDUSTRIJA
INDUSTRIJA KOŢE INDUSTRIJA OBUĆE
INDUSTRIJSKE REGIJE U RH
ZAGREBAĈKA
• obuhvaća
Zagreb i
okolicu
• Karlovac,
Hrvatsko
zagorje i grad
Karlovac
• zaposleno oko
30%
industrisjkih
radnika
Hrvatske
SISAĈKA
• specifiĉna po
metalurgiji i
preradbi nafte
MEĐIMURSKO PODRAVSKA
• duga tradicija i
uspješnost
• tekstilna, prehr
ambena, mlijeĉ
na i
farmaceutska
• Varaţdin, Kopr
ivnica i
Ĉakovec
OSJEĈKO-BRODSKA
• Osijek, Slavon
ski Brod i
okolica
• proizvodnja
prometnih
sredstava, pre
hrambena, drv
na i
proizvodnja
celuloze i
papira
RIJEĈKO-ISTARSKA
• Kvarner i
istarski
poluotok
• prehrambena
industrija i
brodogradnja
• Rijeka, Poreĉ,
Rovinj, Buzet i
Pazin
JUŢNOHRVATSKA
• više izdvojenih zona
• Split, Zadar i Šibenik
• manji industrijski pogoni na srednjodalmatinskim otocima
• teška i metalna industrija, brodogradnja, prehrambena
industrija i proizvodnja graĊevinskog kamena

More Related Content

What's hot

Дијалекти српског језика
Дијалекти српског језикаДијалекти српског језика
Дијалекти српског језикаИвана Цекић
 
Pismo
PismoPismo
Veliko slovo diktati
Veliko slovo diktatiVeliko slovo diktati
Veliko slovo diktati
Ivana Čališ
 
Vrste predikata kviz
Vrste predikata kvizVrste predikata kviz
Vrste predikata kviz
Ivana Čališ
 
Туризам у Србији
Туризам у СрбијиТуризам у Србији
Туризам у Србији
prijicsolar
 
Druga industrijska revolucija
Druga industrijska revolucijaDruga industrijska revolucija
Druga industrijska revolucija
Vale Shau
 
Ruska petorica
Ruska petoricaRuska petorica
Ruska petoricamarichica
 
Sinteza sedmi književnost
Sinteza sedmi književnostSinteza sedmi književnost
Sinteza sedmi književnost
Ivana Čališ
 
Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4
Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4
Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4
Dragan Antić
 
Osobine likova
Osobine likovaOsobine likova
Osobine likova
Ivana Čališ
 
Kosovska bitka
Kosovska bitkaKosovska bitka
Kosovska bitka
zivanovic_03
 
Ivan Mažuranić
Ivan MažuranićIvan Mažuranić
Ivan Mažuranić
Gabriela Antonije
 
Sveti Sava prezentacija
Sveti Sava prezentacijaSveti Sava prezentacija
Sveti Sava prezentacija
srpskisajelenom
 
Velika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongresVelika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongres
Vale Shau
 

What's hot (20)

Дијалекти српског језика
Дијалекти српског језикаДијалекти српског језика
Дијалекти српског језика
 
Ivan gundulić, paula
Ivan gundulić, paulaIvan gundulić, paula
Ivan gundulić, paula
 
Pismo
PismoPismo
Pismo
 
Veliko slovo diktati
Veliko slovo diktatiVeliko slovo diktati
Veliko slovo diktati
 
Vrste predikata kviz
Vrste predikata kvizVrste predikata kviz
Vrste predikata kviz
 
Туризам у Србији
Туризам у СрбијиТуризам у Србији
Туризам у Србији
 
Druga industrijska revolucija
Druga industrijska revolucijaDruga industrijska revolucija
Druga industrijska revolucija
 
Ruska petorica
Ruska petoricaRuska petorica
Ruska petorica
 
Prvi srpski ustanak
Prvi srpski ustanakPrvi srpski ustanak
Prvi srpski ustanak
 
Sinteza sedmi književnost
Sinteza sedmi književnostSinteza sedmi književnost
Sinteza sedmi književnost
 
Marko Kraljevic
Marko KraljevicMarko Kraljevic
Marko Kraljevic
 
Obrenovici
ObrenoviciObrenovici
Obrenovici
 
Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4
Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4
Istocna srbija - Ivana Vuckovic III4
 
Osobine likova
Osobine likovaOsobine likova
Osobine likova
 
Kosovska bitka
Kosovska bitkaKosovska bitka
Kosovska bitka
 
Ivan Mažuranić
Ivan MažuranićIvan Mažuranić
Ivan Mažuranić
 
Shakespeare
ShakespeareShakespeare
Shakespeare
 
Sveti Sava prezentacija
Sveti Sava prezentacijaSveti Sava prezentacija
Sveti Sava prezentacija
 
Klima
KlimaKlima
Klima
 
Velika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongresVelika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongres
 

Viewers also liked

Industrijska Politika
Industrijska PolitikaIndustrijska Politika
Industrijska Politika
sdphrvatske
 
Naselja primorske hrvatske 1
Naselja primorske hrvatske 1Naselja primorske hrvatske 1
Naselja primorske hrvatske 1
OsJob
 
07 10 24 Industrijska Politika Final
07 10 24 Industrijska Politika Final07 10 24 Industrijska Politika Final
07 10 24 Industrijska Politika Final
sdp
 
Sdp.kd.03 glavni odbor
Sdp.kd.03 glavni odborSdp.kd.03 glavni odbor
Sdp.kd.03 glavni odborsdphrvatske
 
Hidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovnoHidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovno
OsJob
 
Teška industrija
Teška industrijaTeška industrija
Teška industrija
Marko Mitrovic
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrijadarko01
 

Viewers also liked (7)

Industrijska Politika
Industrijska PolitikaIndustrijska Politika
Industrijska Politika
 
Naselja primorske hrvatske 1
Naselja primorske hrvatske 1Naselja primorske hrvatske 1
Naselja primorske hrvatske 1
 
07 10 24 Industrijska Politika Final
07 10 24 Industrijska Politika Final07 10 24 Industrijska Politika Final
07 10 24 Industrijska Politika Final
 
Sdp.kd.03 glavni odbor
Sdp.kd.03 glavni odborSdp.kd.03 glavni odbor
Sdp.kd.03 glavni odbor
 
Hidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovnoHidroelektrane osnovno
Hidroelektrane osnovno
 
Teška industrija
Teška industrijaTeška industrija
Teška industrija
 
Teska industrija
Teska industrijaTeska industrija
Teska industrija
 

Industrija hrvatske

  • 2. Općenito o industriji u Hrvatskoj  - radno intenzivne grane industrije  - broj industrijskih radnika stalno se smanjuje  - U Hrvatskom BDP-u industrija sudjeluje s oko 20%  - ¼ zaposlenika, taj se broj sve više smanjuje  - najveći propust: poslije Domovinskog rata (poĉetak privatizacije)  - 1987. 535 000 radnika  - 1999. 355 000 radnika  - 2005. 277 000 radnika  - poĉetak svjetske financijske krize 2008. godine – novi problemi  - glavni preduvjet za gospodarski oporavak zemlje  - NUŢNO: modernizacija proizvodnje i završetak procesa prestrukturiranja
  • 3. INDUSTRIJSKE GRANE INDUSTRIJA KAPITALNO INTENZIVNA RADNO INTENZIVNA radno velik broj radnika niţa investicijska ulaganja manja dobit kapitano mali broj zaposlenih velika investicijska ulaganja velika dobit suvremena tehnologija
  • 4. METALNA INDUSTRIJA  - zapošljava 1/5 industrijskih radnika  - crna i obojena metalurgija  - razvijena i u malim gradovima  PROIZVODI: proizvodnja lakog oruţja, alata i metalnog namještaja  - najveći problem: nedostatak sirovina, izvoz je nedovoljan za pokrivanje troškova uvoza  - moţe opstati na svjetskom trţištu, ako se bude uspjela prilagoditi modernim trendovima u metalnoj industriji u svijetu  PODRUĈJA: ţeljezara u Sisku, manja u Kaštel Sućurcu, strojogradnja i proizvodnja prometnih sredstava u Slavonskom Brodu i Karlovcu, zbog ek. gubitaka zatvorena koksara u Bakru i tvornica ferolegura u Šibeniku
  • 5. BRODOGRADNJA  - dugo bila jedan od industrijskih simbola naše zemlje  - gradnja kvalitetnih brodova diljem jadranske obale  - vrhunac: 70-tih godina 20.stoljeća (meĊu vodećima u svijetu)  - pojavom zemalja istoĉne Azije proizvodnja postaje relativno skuplja i manje konkurentna na svjetskom trţištu  - rijedak primjer pozitivnog financijskog poslovanja: brodogradilište Uljanik u Puli  PODRUĈJA: na Korĉuli, u Betini na Murteru, u Malom Lošinju na Lošinju, u Puli, Rijeci  BRODOGRADILIŠTA: Uljanik u Puli, Treći maj u Rijeci, Brodosplit u Splitu i Brodotrogir u Trogiru + remontna brodogradilišta (Viktor Lenac u Rijeci i Lamjana na Ugljanu)
  • 6. PREHRAMBENA INDUSTRIJA  - 2006. druga industrijska grana u Hrvatskoj  - povezanost s poljoprivredom  - velik uvoz i preradba sirovina i proizvoda  - u panonsko-peripanonskoj Hrvatskoj razvijena je mlijeĉna i mesna industrija, dok se u primorskoj Hrvatskoj nalaze tvornice za preradbu ribe (Zadar i Rovinj) – masline, voće i povrće i vinarije  - proizvodnja ekološki zdrave hrane nada je za ponovni uspjeh hrvatske prehrambene industrije
  • 10.
  • 12. TEKSTILNA INDUSTRIJA  - biljeţi sve veći pad u ostvarenoj prodaji  - veliki broj zaposlenih  - mnoge hrvatske tvornice trenutaĉno su u steĉaju ili su smanjile intenzitet svoje proizvodnje  - najveća središta: Zagreb i Varaţdin
  • 13. KEMIJSKA I FARMACEUTSKA INDUSTRIJA  - razvijena u najvećim hrvatskim gradovima  - istiĉu se Zagreb s petrokemijom i Kutina s proizvodnjom umjetnih gnojiva  - pogoni kemijske industrije u Splitu, Osijeku i Zadru  - farmaceutska industrija najrazvijenija je u Zagrebu  - privatizacija Plive  - razvoj manje farmaceutske industrije u Koprivnici (Belupo)
  • 14.
  • 15.
  • 16. DRVNA INDUSTRIJA  - temelji se na preradbi drva  - razvijena je u gorskoj Hrvatskoj te Slavoniji  - bori se s posljedicama Domovinskoga rata, gubitcima trţišta te ostvarivanja domaćeg trţišta stranim proizvodima  - udio u proizvodnji drvne mase u laganom je porastu  PROBLEM: Hrvatska drvo u polupreraĊenom obliku većinom izvozi, da bi kasnije u gotovom, preraĊenom obliku (namještaj) ponovno uvozila po znatno većim cijenama
  • 17. OSTALE VRSTE INDUSTRIJA U RH ELEKTROTEHNIĈKA INDUSTRIJA INDUSTRIJA KOŢE INDUSTRIJA OBUĆE
  • 18. INDUSTRIJSKE REGIJE U RH ZAGREBAĈKA • obuhvaća Zagreb i okolicu • Karlovac, Hrvatsko zagorje i grad Karlovac • zaposleno oko 30% industrisjkih radnika Hrvatske SISAĈKA • specifiĉna po metalurgiji i preradbi nafte MEĐIMURSKO PODRAVSKA • duga tradicija i uspješnost • tekstilna, prehr ambena, mlijeĉ na i farmaceutska • Varaţdin, Kopr ivnica i Ĉakovec OSJEĈKO-BRODSKA • Osijek, Slavon ski Brod i okolica • proizvodnja prometnih sredstava, pre hrambena, drv na i proizvodnja celuloze i papira RIJEĈKO-ISTARSKA • Kvarner i istarski poluotok • prehrambena industrija i brodogradnja • Rijeka, Poreĉ, Rovinj, Buzet i Pazin JUŢNOHRVATSKA • više izdvojenih zona • Split, Zadar i Šibenik • manji industrijski pogoni na srednjodalmatinskim otocima • teška i metalna industrija, brodogradnja, prehrambena industrija i proizvodnja graĊevinskog kamena