NASELJA
• Još uvek nauka i praksa nisu dale precizan odgovor gde su se
 pojavila prva naselja,a to znači i prva seoska naselja tako da
 ovo pitanje još uvek nije naucno razjašnjeno.

• Pojam seoskih naselja kao stalnih naseobina vezan je za
 pojavu poljoprivrede. U svojoj dugoj istoriji (neki smatraju čak
 22 000 godina) selo je menjalo svoje osnovne karakteristike.

• Današnje selo po svom izgledu i funkcijama predstavlja
 zasebnu geografsku celinu,čije se stanovništvo pretežno bavi
 poljoprivredom. Selo ima svoj način života,svoju
 organizaciju,kulturno prosvetne i druge institucije koje u ranijim
 fazama razvoja nije imalo.
Fizionomska klasifikacija seoskih naselja

• Spada u grupu slozenijih klasifikacija. Jovan Cvijić je uradio
  prvu fizionomsku klasifikaciju seoskih naselja i ona je u primeni
  i danas. Ova klasifikacija je ujedno i genetska,jer je Cvijić
  problemu prilazio i sa istorijske strane.
• Uopštavanjem sporednog i diferenciranjem specifičnog,Cvijić je
  izdvojio dva osnovana tipa seoskih naselja: sela razbijenog i
  sela zbijenog tipa
• Sela razbijenog tipa se uglavnom nalaze u planinskom delu
  naćse zemlje. Sastoje se od više zasebnih
  krajeva(mahale,krajevi džemati,zaseoci itd.) Kod ovog tipa
  seoskih naselja kuće su udaljene jedna od druge,rasturene bez
  ikakvog reda. Sela su podeljena na sledeće tipove i vrste:
  starovlaški tip,šumadijsku,mačvansku i jaseničku vrstu,karsni i
  ibarski tip.
Starovlaški tip seoskih naselja
• Osnovni tip razbijenih sela i ima najveće rasprostranjenje na
  teritoriji Srbije.Ovaj tip sela je najzastupljeniji u Starom Vlahu
  po kome je i dobio naziv.
• Glavne osobine ovih sela su da zauzimaju veliki prostor do 5-6
  km u dužinu i dele se na mahale i zaseoke.Sela su često
  formirana na krčevinama a oko sela se nalaze
  šume,livade,pašnjaci,njive.
Šumadijska vrsta seoskih naselja

• Ova vrsta seoskih naselja je sve
 do 18.veka pripadala
 starovlaškom tipu.Tokom
 19.veka dolazi do unutrašnjeg
 stapanjaseoskih naselja i ona
 postaju zbijenija,Pojedini
 zaseoci su se toliko razvili da su
 postali samostalna seoska
 naselja.Neka su se razvila pored
 puta i poprimila izgled drumskih
 naselja.
Mačvanska i Jasenička vrsta seoskuh naselja
• Nalaze se u Mačvi,Jasenici,Tamnavi,Kolubari i niskoj
 Šumadiji.Nateritoriji Mačve i Pocerine se javljaju krstasta sela
 nastala pored dve glavne ulice koje se seku pod pravim
 uglom,u daljoj evoluciji se transformisu u naselja
 dvogubokrstastog i višestruko krstastog oblika.Jasenička sela
 su zvezdastog oblikau kojima se više ulica seče pod oštrim
 uglom.
• Sela Zbijenog tipa nalaze se u južnom istočnom i centralnom
  delu balkanskog poluostrva.Dele se na:
  timočki,čitlučki,mediteranski tursko-istočnjački tip i panonski tip
• Timočki tip seoskih naselja javlja se u istočnim delovima Srbije
  od Dunava na severu pa do makedonske granice na jugu.Sela
  ovog tipa imaju okruglasti ili ovalni oblik.Kuće su zbijene i
  razmeštene bez ikakvog reda pored krivudavih seoskuh
  ulica.Ulice su usmerene prema centru sela koje se zove
  sredselo,horilo ili zborište(ovde se nalazi crkva,škola,kafana)
• Čitlučki tip seoskih naselja nastao je za vreme vladavine
  Turaka i ova sela su najrasprostranjenija na teritoriji Kosova i
  Metohije i dolini Morave.Uglavnom su pravilnog kvadratnog
  oblika sa spoljnim zidom ili bez njega.
• Panonski tip zastupljen na teritoriji vojvodine. Na fizionomiju
  naselja je najviše uticaja imala Austro-Ugarska.
Kovačica
Gradska naselja – položaj, tipovi i funkcija


• Gradom se smatraju naselja sa više od 2000 stanovnika, pod
  uslovom da se u njima veći procenat ljudi bavi
  nepoljoprivrednim delatnostima. U našoj zemlji po tom
  kriterijumu ima više tipova gradova : panonski ili
  srednjoevropski tip, tursko-istočnjački tip, mešoviti i savremeni
  tip gradova.
• Panonski ili srednjoevropski tip gradova zastupljen je u
  Panonskom delu Srbije. Ovi gradovi su smešteni pored plovnih
  reka, u njihovoj neposrednoj blizini ili na lesnim platoima
  (Beograd, Novi Sad, Pančevo, Zrenjanin, Smederevo i drugi).
• Večina ovih gradova je osnovana posle povlačenja Turaka, za
  vreme vladavine Marije Terezije ( XVIII-XIX vek).
• Tipične osobine ovih gradova su planska izgradnja, kao i široke
 prave ulice koje se seku pod pravim uglom.Ovi gradovi su
 dosta razvučeni u prostoru, a njihova periferija više liči na sela.




            Novi Sad                              Zrenjanin
• Tursko-istočnjački tip gradova se razvio u krajevima južno od
 Save i Dunava, u krajevima koji su dugo bili pod Turcima (Peć,
 Prizren, Novi Pazar). Ulice su uske, kaldrmisane, a kuće za
 stanovanje su grupisane po mahalama.




       Prizren                               Novi Pazar
• Mešoviti tip gradova se javlja u svim delovima Srbije.To su
    gradovi u kojima se prepliću različiti istorijski,kulturni,religiozni i
    prirodni uticaji(Niš,Vranje,Sombor itd.)
  • Savremeni tip gradovase pojavi posle drugog svetskog rata.
    Skoro da nema grada u našoj zemlji koji nema nove delove ili
    četvrti(Beograd,Niš,KragujevacValjevo itd.)




Novi
Beograd

Naselja

  • 1.
  • 2.
    • Još uveknauka i praksa nisu dale precizan odgovor gde su se pojavila prva naselja,a to znači i prva seoska naselja tako da ovo pitanje još uvek nije naucno razjašnjeno. • Pojam seoskih naselja kao stalnih naseobina vezan je za pojavu poljoprivrede. U svojoj dugoj istoriji (neki smatraju čak 22 000 godina) selo je menjalo svoje osnovne karakteristike. • Današnje selo po svom izgledu i funkcijama predstavlja zasebnu geografsku celinu,čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivredom. Selo ima svoj način života,svoju organizaciju,kulturno prosvetne i druge institucije koje u ranijim fazama razvoja nije imalo.
  • 3.
    Fizionomska klasifikacija seoskihnaselja • Spada u grupu slozenijih klasifikacija. Jovan Cvijić je uradio prvu fizionomsku klasifikaciju seoskih naselja i ona je u primeni i danas. Ova klasifikacija je ujedno i genetska,jer je Cvijić problemu prilazio i sa istorijske strane. • Uopštavanjem sporednog i diferenciranjem specifičnog,Cvijić je izdvojio dva osnovana tipa seoskih naselja: sela razbijenog i sela zbijenog tipa • Sela razbijenog tipa se uglavnom nalaze u planinskom delu naćse zemlje. Sastoje se od više zasebnih krajeva(mahale,krajevi džemati,zaseoci itd.) Kod ovog tipa seoskih naselja kuće su udaljene jedna od druge,rasturene bez ikakvog reda. Sela su podeljena na sledeće tipove i vrste: starovlaški tip,šumadijsku,mačvansku i jaseničku vrstu,karsni i ibarski tip.
  • 4.
    Starovlaški tip seoskihnaselja • Osnovni tip razbijenih sela i ima najveće rasprostranjenje na teritoriji Srbije.Ovaj tip sela je najzastupljeniji u Starom Vlahu po kome je i dobio naziv. • Glavne osobine ovih sela su da zauzimaju veliki prostor do 5-6 km u dužinu i dele se na mahale i zaseoke.Sela su često formirana na krčevinama a oko sela se nalaze šume,livade,pašnjaci,njive.
  • 5.
    Šumadijska vrsta seoskihnaselja • Ova vrsta seoskih naselja je sve do 18.veka pripadala starovlaškom tipu.Tokom 19.veka dolazi do unutrašnjeg stapanjaseoskih naselja i ona postaju zbijenija,Pojedini zaseoci su se toliko razvili da su postali samostalna seoska naselja.Neka su se razvila pored puta i poprimila izgled drumskih naselja.
  • 6.
    Mačvanska i Jaseničkavrsta seoskuh naselja • Nalaze se u Mačvi,Jasenici,Tamnavi,Kolubari i niskoj Šumadiji.Nateritoriji Mačve i Pocerine se javljaju krstasta sela nastala pored dve glavne ulice koje se seku pod pravim uglom,u daljoj evoluciji se transformisu u naselja dvogubokrstastog i višestruko krstastog oblika.Jasenička sela su zvezdastog oblikau kojima se više ulica seče pod oštrim uglom.
  • 7.
    • Sela Zbijenogtipa nalaze se u južnom istočnom i centralnom delu balkanskog poluostrva.Dele se na: timočki,čitlučki,mediteranski tursko-istočnjački tip i panonski tip • Timočki tip seoskih naselja javlja se u istočnim delovima Srbije od Dunava na severu pa do makedonske granice na jugu.Sela ovog tipa imaju okruglasti ili ovalni oblik.Kuće su zbijene i razmeštene bez ikakvog reda pored krivudavih seoskuh ulica.Ulice su usmerene prema centru sela koje se zove sredselo,horilo ili zborište(ovde se nalazi crkva,škola,kafana) • Čitlučki tip seoskih naselja nastao je za vreme vladavine Turaka i ova sela su najrasprostranjenija na teritoriji Kosova i Metohije i dolini Morave.Uglavnom su pravilnog kvadratnog oblika sa spoljnim zidom ili bez njega. • Panonski tip zastupljen na teritoriji vojvodine. Na fizionomiju naselja je najviše uticaja imala Austro-Ugarska.
  • 8.
  • 9.
    Gradska naselja –položaj, tipovi i funkcija • Gradom se smatraju naselja sa više od 2000 stanovnika, pod uslovom da se u njima veći procenat ljudi bavi nepoljoprivrednim delatnostima. U našoj zemlji po tom kriterijumu ima više tipova gradova : panonski ili srednjoevropski tip, tursko-istočnjački tip, mešoviti i savremeni tip gradova. • Panonski ili srednjoevropski tip gradova zastupljen je u Panonskom delu Srbije. Ovi gradovi su smešteni pored plovnih reka, u njihovoj neposrednoj blizini ili na lesnim platoima (Beograd, Novi Sad, Pančevo, Zrenjanin, Smederevo i drugi). • Večina ovih gradova je osnovana posle povlačenja Turaka, za vreme vladavine Marije Terezije ( XVIII-XIX vek).
  • 10.
    • Tipične osobineovih gradova su planska izgradnja, kao i široke prave ulice koje se seku pod pravim uglom.Ovi gradovi su dosta razvučeni u prostoru, a njihova periferija više liči na sela. Novi Sad Zrenjanin
  • 11.
    • Tursko-istočnjački tipgradova se razvio u krajevima južno od Save i Dunava, u krajevima koji su dugo bili pod Turcima (Peć, Prizren, Novi Pazar). Ulice su uske, kaldrmisane, a kuće za stanovanje su grupisane po mahalama. Prizren Novi Pazar
  • 12.
    • Mešoviti tipgradova se javlja u svim delovima Srbije.To su gradovi u kojima se prepliću različiti istorijski,kulturni,religiozni i prirodni uticaji(Niš,Vranje,Sombor itd.) • Savremeni tip gradovase pojavi posle drugog svetskog rata. Skoro da nema grada u našoj zemlji koji nema nove delove ili četvrti(Beograd,Niš,KragujevacValjevo itd.) Novi Beograd