La investigación de mercados es el proceso que comprende las acciones de identificación, recopilación, análisis y difusión de información con el propósito de mejorar la toma de decisiones de "marketing".
La investigación de mercados es el proceso que comprende las acciones de identificación, recopilación, análisis y difusión de información con el propósito de mejorar la toma de decisiones de "marketing".
DEPRESIJA – značaj teme
On behalf of the course Co-Directors Profs. Geoffrey Reed and Mario Maj, we wish to thank you again for your participation in the ICD-11 Diagnostic Guidelines for Mental, Behavioural and Neurodevelopmental Disorders: An Online Comprehensive Course for Psychiatrists.
DEPRESIJA – značaj teme
On behalf of the course Co-Directors Profs. Geoffrey Reed and Mario Maj, we wish to thank you again for your participation in the ICD-11 Diagnostic Guidelines for Mental, Behavioural and Neurodevelopmental Disorders: An Online Comprehensive Course for Psychiatrists.
5. THE FUNCTIONS AND APPROACHES OF TWO DIFFERENT
PROFESSIONALS
Media worker Psychiatrist
Fiction (faction) Non-fiction
Narrative-based Evidence-based
Creative: artist Clinician: scientist
Reactive (deadlines) Contemplative (more research needed)
Commercial pressures: sell
papers or increase ratings
Pressures of public service work: care of
both individual patients and wider
responsibilities
Plain speaking Jargon and acronyms
Guardians (branilac) of the
public interest
Guardians of the public
Anti-authority Authority figure
Open: the public’s right to know Closed: keeper of secrets
Byrne P. Advances in Psychiatric Treatment, 2003; 9:135-43.,
7. ništa ne prodaje vest tako dobro kao lud,
nepredvidiv, iznenada okrvavljen ubica na
slobodi...
SADRŽAJ VESTI
• ludilo ('psihopata ubica,' 'homocidalni manijak');
• nepredvidivost (DID, usamljenik, blago
manirovan, itd.)
• viktimizacija običnog čoveka (opasnost preti iza
svakog ćoška!)
primeri
8. elektronski i stampani mediji
usmerili su se na “lakse teme”
“estradizacija” oblasti
koju prate
sve je manje istrazivackog
novinarstva
9.
10. New Zealand
Allen and Nairn (1997)
Nairn (1999)
Rosen et al. (1997)
Wilson et al. (1999a,b)
Wilson et al. (2000)
Rosen and Walter (2000)
GB
Philo et al. (1996)
Ward (1997),
Canada
Day and Page (1986)
Matas et al. (1986)
Bokey et al. (2000)
SAD
Wahl and Kaye (1992)
Wahl (1995;1996;2000)
Beveridge (1996)
Diefenbach (1997)
Australia
Hazelton (1997)
Ireland
Meagher et al. (1995)
14. Gustavus Myers Book Award, 1996
• sveprisutnost stereotipnog i
netacnog prikazivanja
mentalnih poremecaja u
medijima
• neadekvatna upotreba
psihijatrijske terminologije
(psihopata i psihotican)
• stigmatizacija u terminologiji –
lud, monstrum, i sl.
• veza izmedju nasilja i mentalnih
oboljenja
16. • Uticaj vesti na shvatanje događaja – falsifikovano
sećanje i upotreba istih fraza kao na vestima (rad Medijske
grupe sa Univerziteta u Glazgovu izazvao je brojne polemike)
• Postavlja se pitanje: Šta je zapravo objektivno informisanje?
• “Veoma je teško kritikovati vesti najgledanijih televizija
ukoliko ne postoji pristup alternativnim izvorima
informisanosti. Pod takvim okolnostima ne bi trebalo
potcenjivati uticaj medija”. (Greg Philo)
GLAZGOV STUDIJA
17. • usvojili drugaciji metodološki pristup (UK)
• Philo (1996): “(negativan) stereotip o mentalnim
poremecajima i dalje prisutan u medijima”
• Ward (1997): “taboloidi cesto dovode u vezu mentalni
poremećaj, kriminalitet i nasilje
• NASILJE medijski podaci vs. realna slika
– 10-20x: u TV dramama pocinioci nasilja cešce
mentalno oboleli
– 3-5% nasilja u SAD-u pocine osobe sa mentalnim
poremecajem (Monahan, 1996)
GLAZGOV STUDIJA
pacijenti...
18. • Metoda za objektivnu, sistematsku i kvantitativnu analizu
očiglednog sadržaja saopštenja - štampe, radio-emisija,
knjiga, filmova) ali i sekvenci neverbalnog ponašanja ili
slikovnih priloga.
• Podrazumeva nalaženje adekvatne jedinice analize, zatim
sistema kategorija analize, i najzad konstruisanje uređenog
skupa pravila kodiranja, odnosno jasno definisanih
uputstava za razvrstavanja svake jedinice analize u jednu
kategoriju: ko upućuje poruku, šta ona sadrži, kome je
upućena i sa kakvim dejstvom.
ANALIZA SADRZAJAANALIZA SADRZAJA
19. Izvor informacija o mentalnim poremecajima %
TV magazini 70
Dnevne novine 58
TV dnevnici 51
Magazini 34
TV “talk show” 31
Radio vesti 26
Casopisi 26
Internet 25
Knjige 25
Radijski “talk show” 18
Zenski casopisi 18
Stigma Matters: Assessing the Media’s Impact on Public Perceptions of Mental Illness;
Mass media and mental illness: a literature review
20. druge teme
• opisi poremećaja (sch, OCD)
• razlozi nastanka
• način lečenja
• sistem ZZ ... & destigmatizacija
uticaj medija ... kasnije
javne ispovesti
NOVIJI PODACI
...i kod nas
izvesne promene – tend...
25. • mediji imaju pravo da izveštavaju i o samoubistvima, ali ne
po svaku cenu
• naci pouzdane epidemiološke podatke
• spontani novinarski komentari mogu biti loša šala ili, još
gore, inspiracija nepoznatom konzumentu medija
• uopštavanja zasnovana na malim brojevima zahtevaju
posebnu pažnju
• treba izbegavati fraze, npr.,,epidemija samoubistava“ ili
„mesto sa najvećom stopom samoubistava u svetu“
• izbegavati komentare da je suicidno ponašanje odgovor na
društvene promene ili degradacije
JOŠ JEDNOM O SUICIDU...
26. • izveštavanje o pojedinačnim samoubistvima ne bi trebalo
da bude senzacionalističko, a reportažu svesti na najmanju
moguću meru i to bez objavljivanja fotografija scene
samoubistva i opisivanja metoda
• naslovne strane nikako nisu mesto za izveštaj
• poznate ličnosti - treba biti posebno uzdržan i eventualno
samo spomenuti mentalni problem koji je imala dotična
ličnost, ako ga je imala (copy-cat, moguća stigma i psihički
bol porodice)
• medjutim, opisivanje posledica samoubilačkih pokušaja,
nasuprot, može odvratiti ili sprečiti samoubistvo - u tom
smislu mediji mogu igrati aktivnu ulogu
JOŠ JEDNOM O SUICIDU...
27. • pozitivizam
– manipulacija masom
• funkcionalizam
– teorija zodovoljenja potreba
• postmodernizam
– kodiranje i dekodiranje
MEDIJSKI UTICAJ
28. STAVOVI O PACIJENTIMA
• 24% ispitanika veruje da psihijatrijski pacijenti opasniji od
mentalno zdravih (Boronstein, 1992)
• 70% opšte populacije smatra da su oboleli od shizofrenije
veoma opasni (Crisp i sar., 2001)
• 49% ispitanika plaši se osoba sa mentalnim poremećajem
(O’Mahoney, 1979)
• karakteristike psihijatrijskih pacijenata (po opisu laika):
nepredvidljive, nestabilne, sklone agresivnom ponašanju –
posledica diskrinimacija i stigmatizacija
stigmatizacija – “Pero je mocno kao i hirurški skalpel”
29. STAVOVI PACIJENATA
Mind, 2000
istraživanje na uzorku od 515 mentalno obolelih o
načinu reagovanja na opise poremećaja u medijima
• ½ ispitanika: mediji negativno utiču na mentalno
stanje
• 34% ispitanika: mediji direktno pogoršavaju
simptome depresje i anksioznosti
• 22% ispitanika: izolacija iz društva direktna
posledica uticaja medija
• 25% ispitanka: hostilan stav okruženja nakon TV ili
novinskih reportaža
Mind, 2000
36. “Da li ponekad primate licne poruke sa
radija ili televizije?” (SCI PANSS)
• Kompulsivno slanje SMS poruka i email-a
• Zavisnost od interneta (OCD, PKI?!)
NOVI POREMEĆAJ ILI...?
37. • IGRICE - World of Warcraft, Age of Conan, Starcraft
• SAJBERSEKS - Čet, skidanje porno-filmova
• FEJSBUK (Facebook)- Onlajn upoznavanje i razmena
poruka
• SNIMANJE SADRŽAJA SA INTERNETA - Zavisnici koji
dnevno skidaju desetine filmova i muzičkih albuma, koje
kasnije i ne stižu da pregledaju
• JUTJUBERI (Youtube) - Gledanje kratkih filmova na
internetu različite sadržine, koje stavljaju sami korisnici
NOVI POREMEĆAJ ILI...?
Najčešće vrste kompjuterske zavisnosti
Nema te na "Fejsbuku"? Pa, ti ne postojiš!
38. Marshall McLuhan (1911 - 1980)
Globalno selo
razvoj komunikacionog društva
ide u pravcu stvaranja svetskog
globalnog sela
evolucija medija – ekspanzija
interneta i satelitske televizije –
učinila je Makluanove metafore
potpuno primenljivim
39. “Mediji su produžeci naših čula i menjajući se, oni
radikalno transformišu našu okolinu i utiču na sve što
radimo. Jednom rečju - menjaju nas.”
Editor's Notes
sklon razmišljanju
Greg Philo
kada se na televiziji objavi o slučaj samoubistva, u sledecih deset dana poraste broj samoubistava
"Wertherov efekat“ (copycat suicide) nastao na OSNOVU dogadjaja iz 1774., kada je objavljena Geteova priča, što je izazvalo slična samoubistva
primeri:
Ana Karenjina
Final Exit (Derek Hamphri)
“Samoubistvo, prirucnik za upotrebu”
ranije marsovci ... danas mikrocipovi ...
jer u Gutembergovoj galaksiji istina postaje ono što mediji objave, a ono što ne objave, kao da se nije ni dogodilo.