Flinov efekat u eri transhumanizma, Olivera 17. mart 2022..pptxInstitutMentalnozdra
Fenomen promene IQ u 20. veku, Nedelja svesti o mozgu 2022, Beograd, prezentacija
„Flinov efekat“ nazvan po Džejmsu Flinu je naziv za pojavu da se inteligencija ljudi povećava tokom decenija u mnogim delovima sveta od 1930. godine do danas. Ovo se ZAPRAVO odnosi na uočeni porast u standardizovanim rezultatima testova inteligencije...
Uopšteno govoreći, koncepcije o IQ-u kao prediktoru uspeha u različitim domenima su rasprostranjene u mnogim domenima bihejvioralnih nauka u zapadnim društvima. Mnoge studije koriste IQ rezultate kao varijablu ishoda ili za karakterizaciju uzorka. U kliničkoj praksi, većina procena rutinski sprovodi test inteligencije, a većina primenjenih programa obuke podučava administraciju i tumačenje rezultata testa inteligencije.
I pored činjenice da je privukao dosta pažnje, Flinov efekat je manje poznat i često se ne predaje u programima obuke o bihejvioralnim naukama (Hagen, Drogin, & Guilmette, 2008). Iako Flin-ov efekat nije nužno od opšteg interesa za psihologiju, sveprisutna upotreba rezultata testova inteligencije u kliničkoj praksi i istraživanju, u važnim odlukama u zapadnom društvu sugeriše da bi trebalo da bude. Nije iznenađujuće što pretraga PsicINFO® pokazuje da je broj članaka o Flinnovom efektu porastao sa 6 u 2001–2002. na 54 u 2010–2011. Najznačajnije je korišćenje IQ rezultata u identifikaciji intelektualnih teškoća i smrtne kazne, gde postoje bukvalno stotine aktivnih slučajeva u pravosudnom sistemu, kao i u određivanju podobnosti za socijalne usluge i specijalno obrazovanje.
10. oktobar 2019, PMF
Obeležavanje Svetske nedelje svemira, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
Kako razlikovati pouzdane i nepouzdane informacije na internetu, kao izdvojiti nauku od pseudonauke i kako se snaći u mnogobrojnim informacijama koje su nam dostupne.
Upoznajte se sa naučnim činjenicama koje opovrgavaju najavljeni smak sveta, a bilo je reči i o kosmičkim pojavama koje predstavljaju realnu opasnost po život na Zemlji.
Predavanje "Istina je tamo negde", predavač Milan Milošević; održano 21.12.2012, drugo predavanje povodom najava "smaka sveta" prema kalendaru Maja.
Flinov efekat u eri transhumanizma, Olivera 17. mart 2022..pptxInstitutMentalnozdra
Fenomen promene IQ u 20. veku, Nedelja svesti o mozgu 2022, Beograd, prezentacija
„Flinov efekat“ nazvan po Džejmsu Flinu je naziv za pojavu da se inteligencija ljudi povećava tokom decenija u mnogim delovima sveta od 1930. godine do danas. Ovo se ZAPRAVO odnosi na uočeni porast u standardizovanim rezultatima testova inteligencije...
Uopšteno govoreći, koncepcije o IQ-u kao prediktoru uspeha u različitim domenima su rasprostranjene u mnogim domenima bihejvioralnih nauka u zapadnim društvima. Mnoge studije koriste IQ rezultate kao varijablu ishoda ili za karakterizaciju uzorka. U kliničkoj praksi, većina procena rutinski sprovodi test inteligencije, a većina primenjenih programa obuke podučava administraciju i tumačenje rezultata testa inteligencije.
I pored činjenice da je privukao dosta pažnje, Flinov efekat je manje poznat i često se ne predaje u programima obuke o bihejvioralnim naukama (Hagen, Drogin, & Guilmette, 2008). Iako Flin-ov efekat nije nužno od opšteg interesa za psihologiju, sveprisutna upotreba rezultata testova inteligencije u kliničkoj praksi i istraživanju, u važnim odlukama u zapadnom društvu sugeriše da bi trebalo da bude. Nije iznenađujuće što pretraga PsicINFO® pokazuje da je broj članaka o Flinnovom efektu porastao sa 6 u 2001–2002. na 54 u 2010–2011. Najznačajnije je korišćenje IQ rezultata u identifikaciji intelektualnih teškoća i smrtne kazne, gde postoje bukvalno stotine aktivnih slučajeva u pravosudnom sistemu, kao i u određivanju podobnosti za socijalne usluge i specijalno obrazovanje.
10. oktobar 2019, PMF
Obeležavanje Svetske nedelje svemira, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
Kako razlikovati pouzdane i nepouzdane informacije na internetu, kao izdvojiti nauku od pseudonauke i kako se snaći u mnogobrojnim informacijama koje su nam dostupne.
Upoznajte se sa naučnim činjenicama koje opovrgavaju najavljeni smak sveta, a bilo je reči i o kosmičkim pojavama koje predstavljaju realnu opasnost po život na Zemlji.
Predavanje "Istina je tamo negde", predavač Milan Milošević; održano 21.12.2012, drugo predavanje povodom najava "smaka sveta" prema kalendaru Maja.
DEPRESIJA – značaj teme
On behalf of the course Co-Directors Profs. Geoffrey Reed and Mario Maj, we wish to thank you again for your participation in the ICD-11 Diagnostic Guidelines for Mental, Behavioural and Neurodevelopmental Disorders: An Online Comprehensive Course for Psychiatrists.
DEPRESIJA – značaj teme
On behalf of the course Co-Directors Profs. Geoffrey Reed and Mario Maj, we wish to thank you again for your participation in the ICD-11 Diagnostic Guidelines for Mental, Behavioural and Neurodevelopmental Disorders: An Online Comprehensive Course for Psychiatrists.
5. Neprirodna selekcija, 2
Stopa* mortaliteta novodođenčadi Stopa** mortaliteta porodilja
Po godinama, SAD 1915-1997 Po godinama, SAD 1900-1997
* /1.000 živorođenih * /100.000 živovorođenih
National Center for Health Statistics, 2019
7. Antiaging
This photograph shows two fast-aging mice.
The mouse on the left was treated with a
FOXO4 peptide, which targets senescent
cells and leads to hair regrowth in 10 days.
The mouse on the right was not treated with
the peptide. [Peter L.J. de Keizer]
8. A person’s biological age, measured by the epigenetic clock,
can lag behind or exceed their chronological age.
9. Menjamo se...
• Živimo duže
• Vitkiji smo
• Manje smo nasilni
• Zdraviji smo
• Pametniji smo
10. Posrast fluidne i kristalizovane IQ
Prosečne godine
školovanja
Ravenov test
Vekslerov test
Godine
života
Godine
Porast
IQ
David P. Baker et al. 2015.
11. Menjamo se...
• Živimo duže
• Vitkiji smo
• Manje smo nasilni
• Zdraviji smo
• Pametniji smo
• Alergije
• Autizam
• Dijabetes
• Migrene
• Infertilitet
• Gojaznost
• Depresivnost
• Miopija
12. “The Distracted Mind”
• Tehnologija - sastavni deo
iskustva
• Prilagođavanje životnog ritma
“mašinama”
• Svet zasićen informacijama
• Rastuća očekivanja da
budemo raspoloživi 24/7/365
• Uticaj na naš mozak
• Tehnostres
13. Plitko(st)
• Promene u jeziku
- “Slaba mi memorija”, “Zadrđao sam”
- “Kliknulo mi nešto”
- Izrazi: fleš, “sinulo mi je”, “kao na pokretnoj
traci”, “moram da resetujem mozak”
• Način čitanja i pisanja: linearno mrežno
(analogija sa komunikacijom)
• Pažnja – www okupira našu pažnju, otuđeni
od okružujućeg sveta / bombardovani
14. My Distraction Sickness — and Yours
Džon Kasidi – globalna ekomonija postaje ekonomija poremećaja deficita pažnje!
15. Maršal Makluan (1911-1980)
• Kanadski mediolog, pionir terminološke upotrebe
reči globalizacija i globalno selo
• "Najvažniji mislilac posle Njutna, Darvina, Frojda,
Ajnštajna i Pavlova“ ... Kako je televizija prestajala
da bude novi fenomen, tako je splašnjavala i
euforija oko Makluanovog imena... “šarlatan i vešt
manipulator”...
• Dve decenije posle smrti doživljava pravi "rivajvl“...
ekspanzija interneta i satelitske televizije – učinila je
Makluanove metafore potpuno primenljivim
17. “Mediji su produžeci naših čula,
našeg nervnog sistema i
menjajući se, oni radikalno
transformišu našu okolinu i
utiču na sve što radimo.
Jednom rečju - menjaju nas.”
Produžetak našeg ja?!
18. WWW self
• Internet dovodi do stvaranja paralelne stvarnosti u kojoj svako od korisnika kreira
“elektronsko telo” tj. svoj avatar onako kako bi želeo da se ogleda u očima drugih
ljudi (idealizovana predstava sebe vs. izražavanje one strane ličnosti koja bi u
stvarnom svetu bila osuđivana i odbacivana ili čak bolesna)
• Dona Haravej (Donna Haraway) nagoveštava da smo svi mi „na kraju dvadesetog
veka, postali priviđenja: hibridi mašine i organizma - postali smo kiborzi. Kiborg je
naša ontologija.“
Hacking the future 1996:41
21. Bavljenje budućnošću
VEKTORI bivših prošlosti i nadolazećih budućnosti u
N-dimenzionalnom prostoru (jedna dimenzija)
“Ključaonica”
PROŠLOST
Sve moguće BUDUĆNOSTI
Kao vektori verovatnoće ostvarivanja i
moguće “ključaonice”
Vektori neostvarenih
istorija
Gašenje vektorskih grana mogućih
budućnosti posle stvaranja istorijske
“ključaonice” (tačka haosa)
22. 2017
1. 3D štampanje
2. Napredni materijali i
nanomaterijali
3. AI i robotika
4. Biotehnologije
5. Tehnologija lanaca blokova
6. Geoinženjering
7. Internet stvari
8. Neurotehnologije
9. Nove računarske tehnologije
10. Virtuelna i augmentativna
realnost
11. Svemirske tehnologije
12. Izvori, čuvanje i prenos
energije
12 novonastajućih tehnologija u okviru IV industrijske revolucije
23. Amarov zakon
“Ne postoji razlog da bilo ko želi da ima
kompjuter u svom domu”
Ken Olsen (1977)
Skloni smo da precenjujemo uticaj tehnologije kratkoročno i
da je podcenjujemo na duže staze” Roy Amara, bivši
predsednik Instituta za budućnost
PIONIR RAČUNARSKE industrije i suosnivač
čuvenog proizvođača miniračunara, kompanije
Digital Equipment Corp
Bavljenje budućnošću
24. Ciklusi tehnološke hiperbole
Očekivanja
Vreme
Pik prenaglašenog
očekivanja
Nadir razočarenja
Nagib prosvetljenja
Plato produktivnosti
Kiber ljudi
Robotika
Samovozeća kola
Internet stvari
Virtuelna realnost
Dronovi
3D štampači
Prepoznavanje govora
Pametni telefoni, GPS...
30. Nik Bostrom
Profesor na Univerzitetu Oksford. Osnivač je Instituta za budućnost čovečanstva, multidisciplinarnog
istraživačkog centra koji okuplja izuzetne matematičare, filozofe i naučnike da razmišljaju o globalnim
prioritetima i velikim pitanjima za čovečanstvo.
Takođe rukovodi Strateškim istraživačkim centrom za istraživanje umetnosti.
32. • Transhumanistički tabor
– Tehnologija sredstvo ostvarivanja veće kontrole nad prirodnim svetom,
ljudskim telom i samom evolucijom.
– Umesto dugotrajnih procesa socijalizacije, obrazovanja, pružanja zdravstvenih
usluga i socijalne pomoći, «transhumanizam» predlaže «proizvodnju» veće
inteligencije, većih kognitivnih mogućnosti i boljeg zdravlja kroz tehnologije
«ljudskog poboljšavanja»
• Biokonzervatistička struja
– Frensis Fukujama - izmena ljudske prirode i kraj čoveka
– Leon Kas - ljudski život bio bolji ako bi bio nešto drugo od ljudskog?
Transhumanizam i biokonzervativizam
37. Holografske tehnike vizualizacije
• Promene u načinu na koji “čitamo i
pišemo” svoje telo
• Nova vrsta LCD-a i detektora
• Nov hardver, softver i AI
• “prozor u unutrašnjost organizma visoke
rezolucije”
Openwater
39. Čitanje misli fNMR
• Korišćenje obrade slika za
poboljšanje rekonstrukcije filmova
iz moždanih aktivnosti
• Klip rekonstruisan na osnovu
moždane aktivnosti
45. Dileme
• Ljudi direktno i namerno
preuzimaju kontrolu nad
svojim životom uključujući
svoj mozak
• Koja su pravila modifikacije
humanog mozga?
• Etički izazovi
– Pristup, cena i bezbednost
– Čitanje misli
– Moždani poboljšivači
– Kiber-ljudi
– Ljudi budućnosti
47. Red
Haos
Kritičnost – specijalan oblik dinamike, konstantno pomeranje “ratne” zone između
stagnacije i anarhije, između reda i haosa. Prostor u kojem je kompleksni sistem spontan, adaptivan i živ!
Mozak - dinamički sistem
Granica između reda i haosa
Ova knjiga je prva takve vrste koja istražuje svakodnevne izazove sa kojima se susrećemo sa izuzetno angažovanim, ali i izuzetno zbunjujućim svetom visokih tehnologija u kojem danas živimo, sa dualnog stanovišta psihologa i neuronaučnika. Davanjem naučnih osnova i primera iz svakodnenog života u kojem se ljudi suočavaju sa svojim neskoncentrisanim, rastresenim umovima, delimo sa vama jedinstvenu perspektivu kako naš sve zasićeniji svet informacijama (prepun pop-up prozora, pametnih telefona, tekstova, četova, e-maila, društvenih mreža i video igara) postoji uporedo sa rastućim očekivanjima da budemo raspoloživi 24/7/365 kao i kako takav stil života deluje na neš mozak.
The Distracted Mind is not a pseudo-science book that offers colorful brain scans and questionable neuroscience as a way of making a topic appear more credible. In this book, we apply our complementary scientific lenses to present timely and practical insights.