Kako se javne ličnosti obraćaju javnosti, kako se javnost obraća javnim ličnostima.
Rezultati istraživanja o različitim vrstama verbalne agresije i govora mržnje na Tviteru.
Autor istraživanja: Tatjana Vehovec
Da li ima hejta na Internetu? [istraživanje]BlogOpen
Istraživanje sprovedeno na mrežama, tokom januara i februara 2016. godine, daje zanimljiv i pomalo zastrašujući prizor ogromnog prisustva govora mržnje i verbalnog nasilja na Internetu.
Političko biće tviteraša u predizbornoj kampanji u Srbiji 2016.
Istraživanje odnosa tviteraša prema političkim strankama (deo istraživanja političke volje Tviteraša).
Istraživanje je rađeno od 16. februara do 6. aprila 2016. godine, kvalitativnom, kvantitativnom i kontekstualnom analizom tvitova upućenih političkim strankama kroz tag, reply i mentions.
Dijalog o Kosovu: trendovi stavova javnosti u periodu od jula 2017. do aprila...BlogOpen
Rezime:
=> Stavove i mišljenje građana na društvenim mrežama inicira i formira uticaj medija, vladajuća retorika i uticaj neposrednih političkih događaja. Ekstremni događaji podižu udeo narativa i retorike koji imaju negativno značenje (govor mržnje, agitacija - poziv na rat, nepoverenje prema vlasti).
=> Prosečno, više od polovine građana (59%) kroz ceo istraživački ciklus pokazalo je otpor prema rešenju kosovskog pitanja davanjem celog ili dela teritorije Kosova.
=> Tokom vremena, građani su sve manje nagađali šta se dešava ili će se desiti i sve ređe agumentovano tumačili događaje, a sve više pretili i agresivno sukobili mišljenja i stavove.
=> 14% građana je saglasno da se pitanje Kosova reši na bilo koji način, pa i priznavanjem, 27% bi potencijalno, uz dobru argumentaciju, pružilo podršku vladi za svako njeno rešenje, samo da do rešenja dođe.
=> Stabilnih 5% građana je spremno da oružjem brani Kosovo.
Vođa istraživanja i analitike: Tatjana Vehovec
Vanredni izveštaj: šta su građani na mrežama rekli nakon hapšenja Marka ĐurićaBlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno.
Ovo je dodatno istraživanjem redovnom mesečnom ciklusu, u kojem je obuhvaćeno prvih 24 sata od kada je u javnost dospela vest da je direktor Kancelarije za KIM, Marko Đurić, uhapšen na Kosovu (26-27. mart).
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja dodatak četvrtom, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Građani u Dijalogu o Kosovu (istraživanje, Vol 3)BlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno..
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja treći, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu. U ovom ciklusu se odnosi na period od 16. januara do 15. februara 2018. godine.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Građani u dijalogu o Kosovu (istraživanje, Vol. 2)BlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno..
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja drugi, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu. U ovom ciklusu se odnosi na period od 1. novembra 2017. do 15. januara 2018. godine.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Građani u dijalogu o Kosovu [istraživanje, Vol1.]BlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno..
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja prvi, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu. U ovom ciklusu se odnosi na period od 24. jula do 31. oktobra 2017. godine.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Da li ima hejta na Internetu? [istraživanje]BlogOpen
Istraživanje sprovedeno na mrežama, tokom januara i februara 2016. godine, daje zanimljiv i pomalo zastrašujući prizor ogromnog prisustva govora mržnje i verbalnog nasilja na Internetu.
Političko biće tviteraša u predizbornoj kampanji u Srbiji 2016.
Istraživanje odnosa tviteraša prema političkim strankama (deo istraživanja političke volje Tviteraša).
Istraživanje je rađeno od 16. februara do 6. aprila 2016. godine, kvalitativnom, kvantitativnom i kontekstualnom analizom tvitova upućenih političkim strankama kroz tag, reply i mentions.
Dijalog o Kosovu: trendovi stavova javnosti u periodu od jula 2017. do aprila...BlogOpen
Rezime:
=> Stavove i mišljenje građana na društvenim mrežama inicira i formira uticaj medija, vladajuća retorika i uticaj neposrednih političkih događaja. Ekstremni događaji podižu udeo narativa i retorike koji imaju negativno značenje (govor mržnje, agitacija - poziv na rat, nepoverenje prema vlasti).
=> Prosečno, više od polovine građana (59%) kroz ceo istraživački ciklus pokazalo je otpor prema rešenju kosovskog pitanja davanjem celog ili dela teritorije Kosova.
=> Tokom vremena, građani su sve manje nagađali šta se dešava ili će se desiti i sve ređe agumentovano tumačili događaje, a sve više pretili i agresivno sukobili mišljenja i stavove.
=> 14% građana je saglasno da se pitanje Kosova reši na bilo koji način, pa i priznavanjem, 27% bi potencijalno, uz dobru argumentaciju, pružilo podršku vladi za svako njeno rešenje, samo da do rešenja dođe.
=> Stabilnih 5% građana je spremno da oružjem brani Kosovo.
Vođa istraživanja i analitike: Tatjana Vehovec
Vanredni izveštaj: šta su građani na mrežama rekli nakon hapšenja Marka ĐurićaBlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno.
Ovo je dodatno istraživanjem redovnom mesečnom ciklusu, u kojem je obuhvaćeno prvih 24 sata od kada je u javnost dospela vest da je direktor Kancelarije za KIM, Marko Đurić, uhapšen na Kosovu (26-27. mart).
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja dodatak četvrtom, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Građani u Dijalogu o Kosovu (istraživanje, Vol 3)BlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno..
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja treći, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu. U ovom ciklusu se odnosi na period od 16. januara do 15. februara 2018. godine.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Građani u dijalogu o Kosovu (istraživanje, Vol. 2)BlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno..
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja drugi, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu. U ovom ciklusu se odnosi na period od 1. novembra 2017. do 15. januara 2018. godine.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Građani u dijalogu o Kosovu [istraživanje, Vol1.]BlogOpen
Istraživanje javnog mnjenja građana na društvenoj mreži Facebook, i tumačenje narativa, emocija, poruka koje građani iskazuju kroz komentare i diskusiju, a tiču se dijaloga o Kosovu ili kosovskog pitanja, generalno..
Istraživanje je deo projekta "Otvoreni, inkluzivni i participativni dijalog o Kosovu" a predstavlja prvi, od planirah pet istraživanja javnog mnjenja na Internetu. U ovom ciklusu se odnosi na period od 24. jula do 31. oktobra 2017. godine.
Istraživanje sprovodi Centar za nove medije Liber, a projekat podržava Fond za otvoreno društvo, Srbija.
Autori: Tatjana Vehovec, Svetlana Slijepčević, Aleksej Kišjuhas, Roman Vehovec
Politicki astroturfing - rezultati istrazivanja, SrbijaBlogOpen
Politički astroturfing, pojava koju u Srbiji nazivamo "botovi", istraživana je tokom četiri meseca, kao fenomen koji utiče na komunikaciju na Tviteru, povećava govor mržnje i uvreda, i može da utiče na javno mnjenje, ili, tačnije, atmosferu na mreži. U prilogu je deo najbitnijih zaključaka naučne socio-psihološke, kao i kvanitatitativno/kvalitativne analize. Istraživanje sproveo Centar za nove medije Liber, kao partner Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Autori i saradnici na projektu: Tatjana Vehovec, Roman Vehovec, Nikola Jovanović, Nikolina Ljepava, Marko Škorić i Aleksej KišjuhasAstroturfing
Aleksandar Vučić, politička polarizacija i diskurs na Tviteru [istraživanje]BlogOpen
Istraživanje pominjanja ključne reči Vučić, Vucic i Вучић, kao i hashtagova #Vučić i #Vucic, u periodu od 6. februara do 6. marta 2015. godine.
Istraživanje pokazuje da je odnos prema Aleksandru Vučiću na Tviteru pretežno negativan, u 92% slučaja, a da u isto vreme, mediji o Vučiću izveštavaju u istom tom procentu pozitivno.
Analizom je utvrđeno da je preovlađujući govor podrške Aleksandru Vučiću uglavnom govorni čin tvrdnje, a da se podrška svaki četvrti put izražava obračunom sa neistomišljenicima, pri čemu se najčešće koristi logička pseudoargumentacija.
Istraživanje pokazuje da je preovlađujući govor oponiranja Aleksandru Vučiću je takođe tvrdnja i to u više od polovine tvitova, a po načinu iskazivanja preovladava ironija i sarkazam.
Duboljom analizom diskursa, utvrđena je direktna kauzalnost vrste javnog govora premijera i vrste govora tviteraške javnosti. Posebno uočljiva je zapaljivost govora segregacije, razdvajanja, tipa "ja versus oni", "mi versus vi", koja poziva obe grupe na ponavljanje logičke matrice na Tviteru.
Istraživanje je pokazalo da na Tviteru postoji visok nivo političkog nezadovoljstva obe grupe. "Negativna" grupa ga iskazuje u 100% svojih tvitova, a "pozitivna" grupa svoju podršku premijeru iskazuje političkim nezadovoljstvom prema oponentima u čak polovini slučajeva.
Istraživanje je rađeno na uzorku od 4.758 jedinstvenih profila koji su objavili 9553 tvitova koji sadrže ključnu reč Vučić. Narativno objašnjenje nalaza možete pogledati ovde http://www.blogopen.rs/2015/03/27/aleksandar-vucic-i-politicka-polarizacija-i-diskurs-na-tviteru/
Politička polarizacija na Tviteru i strateško delovanje političkih formacija ("botova") u Srbiji, studija slučaja na primeru online događaja #KZN [februar 2015.]
Celu studiju možete pogledati i preuzeti ovde: http://www.blogopen.rs/2015/03/11/politicka-polarizacija-na-tviteru-studija-slucaja-kzn/
Politicki astroturfing - rezultati istrazivanja, SrbijaBlogOpen
Politički astroturfing, pojava koju u Srbiji nazivamo "botovi", istraživana je tokom četiri meseca, kao fenomen koji utiče na komunikaciju na Tviteru, povećava govor mržnje i uvreda, i može da utiče na javno mnjenje, ili, tačnije, atmosferu na mreži. U prilogu je deo najbitnijih zaključaka naučne socio-psihološke, kao i kvanitatitativno/kvalitativne analize. Istraživanje sproveo Centar za nove medije Liber, kao partner Fondacije za otvoreno društvo, Srbija. Autori i saradnici na projektu: Tatjana Vehovec, Roman Vehovec, Nikola Jovanović, Nikolina Ljepava, Marko Škorić i Aleksej KišjuhasAstroturfing
Aleksandar Vučić, politička polarizacija i diskurs na Tviteru [istraživanje]BlogOpen
Istraživanje pominjanja ključne reči Vučić, Vucic i Вучић, kao i hashtagova #Vučić i #Vucic, u periodu od 6. februara do 6. marta 2015. godine.
Istraživanje pokazuje da je odnos prema Aleksandru Vučiću na Tviteru pretežno negativan, u 92% slučaja, a da u isto vreme, mediji o Vučiću izveštavaju u istom tom procentu pozitivno.
Analizom je utvrđeno da je preovlađujući govor podrške Aleksandru Vučiću uglavnom govorni čin tvrdnje, a da se podrška svaki četvrti put izražava obračunom sa neistomišljenicima, pri čemu se najčešće koristi logička pseudoargumentacija.
Istraživanje pokazuje da je preovlađujući govor oponiranja Aleksandru Vučiću je takođe tvrdnja i to u više od polovine tvitova, a po načinu iskazivanja preovladava ironija i sarkazam.
Duboljom analizom diskursa, utvrđena je direktna kauzalnost vrste javnog govora premijera i vrste govora tviteraške javnosti. Posebno uočljiva je zapaljivost govora segregacije, razdvajanja, tipa "ja versus oni", "mi versus vi", koja poziva obe grupe na ponavljanje logičke matrice na Tviteru.
Istraživanje je pokazalo da na Tviteru postoji visok nivo političkog nezadovoljstva obe grupe. "Negativna" grupa ga iskazuje u 100% svojih tvitova, a "pozitivna" grupa svoju podršku premijeru iskazuje političkim nezadovoljstvom prema oponentima u čak polovini slučajeva.
Istraživanje je rađeno na uzorku od 4.758 jedinstvenih profila koji su objavili 9553 tvitova koji sadrže ključnu reč Vučić. Narativno objašnjenje nalaza možete pogledati ovde http://www.blogopen.rs/2015/03/27/aleksandar-vucic-i-politicka-polarizacija-i-diskurs-na-tviteru/
Politička polarizacija na Tviteru i strateško delovanje političkih formacija ("botova") u Srbiji, studija slučaja na primeru online događaja #KZN [februar 2015.]
Celu studiju možete pogledati i preuzeti ovde: http://www.blogopen.rs/2015/03/11/politicka-polarizacija-na-tviteru-studija-slucaja-kzn/
1. MAPIRANJE
GOVORA
MRŽNJE NA
TVITERU
Sociološka i lingvistička analiza diskursa, autorski tvitovi javnih ličnosti,
tvitovi upućeni javnim ličnostima
Centar za nove medije Liber, 2016
H8index.org @h8index
Blogopen.rs @blogopen
2. H8INDEX – ŠTA I KAKO?
PREDMET ANALIZE
Predmet ove analize je govor
mržnje koji se pojavljuje na
Tviteru u Srbiji, odnosno način na
koji javne ili anonimne ličnosti
koriste svoj govor na ovoj
platformi.
Osnovno istraživačko pitanje ove
analize sastoji se u tome kako se
utiče na javni diskurs, da li i na
koji način svojim delovanjem
učesnici kreiraju atmosferu
mržnje, nasilja, diskriminacije...
VRSTE ANALIZE
Izvedena je kvalitativna,
kvantitativna, kao i lingvistička
analiza diskursa onlajn
komunikacije na ovoj internet
platformi u periodu od
septembra do novembra 2015.
godine i kroz test period u junu i
julu iste godine.
FOKUS
U fokusu prisustvo govora mržnje i
prisustvo agresivnog i konfliktnog
govora uopšte.
3. UZORAK
U periodu od septembra do novembra
2015. i tokom test perioda u junu i julu,
prikupljani su svi autorski tvitovi uzorka
(političari, javne ličnosti) i sva
pominjanja ovog uzorka na Tviteru
(mentions i reply)
4. Polaznišne osnove:
Govor mržnje je neophodno posmatrati u tom kontekstu – kao formu verbalne agresije koja
izražava mržnju, prezir, podsmeh ili pretnje prema određenoj grupi ljudi. U tom smislu, govor
mržnje je aspekt agresivnog ponašanja, a ponašanje je legitimni predmet pravnih i drugih
sankcija. Rasni epiteti, seksistički komentari, homofobni govor itd. istovremeno su i izraz ili
rezultat, ali i generator ili uzrok diskriminacije, predrasuda i nasilja.
Govor mržnje je ponašanje koje u svojoj osnovi ograničava (tuđu) slobodu izražavanja, kao i
lično dostojanstvo i egzistenciju drugim grupama ljudi.
Uzroke za onlajn govor mržnje treba tražiti u društvenoj strukturi i društvenim odnosima, kao i u
psihološkim karakteristikama ili profilima realnih ljudi koji stvaraju govor mržnje.
ALEKSEJ KIŠJUHAS:
5. Metodologija
PRVI KORACI:
Iz analize su izdvojeni svi tvitovi koji su
predstavljali uredan dijalog i nisu nosili
u sebi nikakve naznake nasilničkog
govora, ni i u širem smislu.
PROCES ANALITIKE:
Svaki tvit koji je sačuvan za dalju obradu, a koji
je nosio naznake govora nasilja, u narednim
koracima analiziran je dubinski, kvalitativno:
ZAVRŠNA ANALIZA:
1. Dodelom kategorija (vrsta govora)
2. Dodelom tagova (govorni čin,
sredstvo)
3. Izborom ključne reči
Nakon linearne i dubinske analize, svaki tvit je
superviziran, eventualno korigivan po nekom
kriterijumu, ili sačuvan kao uredan, završen
primer.
6. Alatke dubinske analize
KATEGORIJE
(vrsta govora)
•Govor mržnje
•Verbalna agresija
•Mikroagresija
TAGOVI
(govorni čin i sredstvo)
•
Vulgarizmi
•
Različite diskriminacije
•
Insinuacije
•
Seksizam
•
Homofobija
•
(...)
7. Uzorak*
*Lideri i liderke političkih partija sa nalozima na Tviteru istaknute figure. U nedostatku dovoljnog broja žena u željenom uzorku,
odabrane su različite javne ličnosti iz više sfera društvenog života, sa akcentom na novinarke. Iz pune analitike izostavljen je @avucic,
jer je CNM Liber u više navrata radio analitike govora i odnosa tviteraške javnosti prema njemu, kao i kontrolni uzorci.
MUŠKARCI (autorski tvitovi i
pominjanja)
ŽENE (autorski tvitovi i
pominjanja)
@marjanristievi
@kihot_ex-of
@npopovicSNP
@PajticBojan
@predsednikSRS
@SasaRadulovich
@ZoranDirektno
@RodoljubSabic
@IvanTasovac
@jovanana
@tanjajord
@gordanacom
@karleusastar
@vukomand
@vjericaR
@miljkovicnatasa
@kvucic
@vestoma_Tomy
@bojanamaljevic
15. Jezik
Frekventnost psovki i
vulgarne leksike:
odjebati (fuck off), drolja,
droljetina, odvratna,
kurva, kurac, jebati
majku, govno
Leksika sa ciljem da se
isprovociraju i izazovu emocije
nije iskrena, bagra izdajnička,
izlečiti frustracije, grabite za sebe,
otimate iz budžeta, braća lažovi,
laž (lagati, izmišljati), manijak,
izdajnik, ološ, bagra, poremećen,
bolestan (bolesnik, ometen),
polusvet, gadura,crkni, diktator,
kreten, kriminalac, prolupati,
ljudska i moralna olupina, ljudski
šljam.
16. Obraćanje – kvalifikativi
Javnost se političarima najčešće obraća
kvalifikativima: „lopov” i „lažov”
I asocijacijama na mentalne bolesti.
Ženama se ćešće obraćaju aludirajući na godine,
izgled i znanje: baba, tetka, silikonka, glupača.
17. Obraćanje – sredstvo,
govorni čin
Muškarci su češće napadani direktnim uvredama,
napadima na ličnost i insinuacijama
Žene su ćešće napadane zbog izgleda, godina i
kompetencije
18. Opšte uvrede i insinuacije na
moralne kvalifikacije –
političarima!
33%
21%
31%
21%
19. Etiketiranje
U slučaju dominantnog sadržaja, karaktera
i značenja govora mržnje na Tviteru u
posmatranom periodu, važno je primetiti
da je etiketa lažova najčešća, i to prema
oba pola. Takođe, muškarcima se
najčešće lepe etikete lopova izdajnika,
kao i homofobna etiketa pedera, dok
žene dobijaju više direktnih ad hominem
napada, mahom u vezi sa njihovim polom,
fizičkim izgledom i/ili godinama
Ponosna sto zivim u zemlji cija se vlada bavi
obnovom bolnica, a sramotim se sto zivim u
pokrajni kojom vlada lopov @PajticBojan
#teskarec
A od koje bolesti boluju ovi koji podrzavaju
infekciju koja izaziva epidemiju lopovskog ludila
@ZoranDirektno? http://t.co/0xnUInxJy9
Po sistemu @PajticBojan pitaj mog brata
lažova @Kihot_ex_of ako meni neveruješ
@SlavkoTatic @ZoranDirektno A sa kim da
razgovara sa Zivkovicem dajte molim vas,covek
je lazov na lazovima
20. Mentalne bolesti
Aluzija na mentalne bolesti i bolesti uopšte.
U pitanju je konvencionalna uvreda, iako i
grubo negativni stereotip koji svedoči o
brutalnom odsustvu senzibilisanosti kada je
reč o istinskim mentalnim poremećajima.
Dotični @predsednikSRS više nije ni za "Farmu".
Čoveka treba hospitalizovati @Mima_NS
• 10.oktobar DAN MENTALNOG ZDRAVLJA Za
dobrobit nacije, molim @avucic da se ni on ni
članovi #Vlada ne oglašavaju tokom dana.
Hvala.
21. Homofobija
Homofobne uvrede gotovo po pravilu
iznose jedino – muškarci i upućuju se jedino
muškarcima.
@kazi_tibi Slušajte me Jona Tibore, sa vašim
krvavim i pederskim aluzijama da se nosite
dalje od mene!„
У каква времена живимо, промаршира
чета брадоња са мртвачким главама и
ником ништа, а од шаке педера са
дугиним бојама цела Србија се тресе.
22. Seksizam
Najčešće napadane žene u ovoj analizi,
Jelena Karleuša i Vesna Pešić (ali i druge
žene poput političarki Gordane Čomić i
Vjerice Radete, glumice Bojane Maljević i
novinarke Jovane Gligorijević), trpe
upravo napade diskriminacije prema
polu/rodu, odnosno mizogine napade.
@vestoma_Tomy @goranmiletic matora
babetina je jos ziva. Ja sam mislio da je
umrla. Treba je poslati u Meksiko da se
uda. Bruko jedna.
@karleusastar tako zivjela deponijo
plastike
@VjericaR a ko je tebe jahao,budalcino
glupa
@BojanaMaljevic evo ja se baš rastužio. tedoh
prodati i državu i zemlju i imanje i ženu i decu
samo da Maljevići izleče svoje frustracije
@Jovanana Од сманутих жена једини
јаднији облик гмизања су само
тзв.мушкарци који следе сумануте жене.
@gordanacom nema reci koliko si ministrice
odbrane iza kuce ogavna odvratna debela i zla
zenturaca
23. Najčešće napadane javne
ličnosti iz uzorka
Jelena Karleuša (198 nasilničkih
tvitova prema njoj u posmatranom
periodu),
Bojan Pajtić (142),
Vesna Pešić (132),
Ivan Tasovac (113),
Marijan Rističević (90)
Zapažanje u
Disproporcijama “zasluge”
Marijan Rističević, koji najčešće objavljuje nasilničke
tvitove sa vulgarizmima i pretnjama, prima
neproporcionala broj nasilničkih tvitova u formi
mentions/reply, u odnosu na broj autorskih
Jelena Karleuša, koja tek povremeno tvituje s
elementima nasilničkog govora (na aktuelne teme iz
politike), prima disproporcionalno mnogo uvreda na
svoj račun.
Bojan Pajtić, koji ne tvituje nasilnički uopšte, stalna je
meta.
Ivan Tasovac je sa samo dva tvita mikroagresije u
posmatranom periodu “zavredeo” poplavu hejta
Vesna Pešić je agresivno napadana najviše zbog
godina i kompetencije
24. Zaključak
Teme-okidači za govor mržnje
najčešće su: nacionalna
pripadnost, fizički izgled,
kompetencija i veštine vezane
za profesiju kojom se sagovornik
bavi, seksualna orijentacija,
moralna ocena sagovornika.
Uočljivo je da se pri pozivu na
nasilje ili pri podsticanju nasilja,
zapravo, retko javlja
konkretizovana optužba
(gotovo uvek su to uopštene
optužbe), verovatno zato što se
pri direktnom pozivu na nasilje
očekuje sud mase, tj. linč.
• Govor mržnje nije uvek
eksplicitan, već
presuponiran, što znači da
su jezička sredstva nekada
odabrana tako da
zamaskiraju
podrazumevano značenje.
• Kao strategije koje se koriste
u formiranju govora mržnje,
izdvojena su dva procesa:
manifestni proces
diskreditovanja sagovornika
i latentni proces afirmacije
govornika. Govornik se
najčešće postavlja kao
sveznajući posmatrač.
27. Ovaj projekat čini deo aktivnosti
CNM Liber u afirmaciji zdravog
digitalnog okruženja i borbe
protiv zloupotrebe Interneta i
mržnje na mrežama.
Podrška:
Kontakt:
Centar za nove medije Liber
blogopen.rs / h8index.org
@blogopen / @h8index
Za više informacija: t.vehovec@blogopen.rs
Stručni saradnici projekta:
Aleksej Kišjuhas @kisjuhas
Svetlana Slijepčević @The_Tlana