Istraživanje sprovedeno na mrežama, tokom januara i februara 2016. godine, daje zanimljiv i pomalo zastrašujući prizor ogromnog prisustva govora mržnje i verbalnog nasilja na Internetu.

1. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
Istraživanje o iskustvu sajber mržnje I stavovima o tome,
februar 2016.
H8:
DOŽIVELI?
VIDELI? RECITE!
#Govormržnje na internetu
Rezultati istraživanja među korisnicima
Interneta i društvenih mreža
Centar za nove medije Liber
H8index.org

2. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
Period istraživanja: januar/februar2016
993 anketiranih
GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU – ANONIMNA ONLAJN
ANKETA
Ispitivana iskustva o najčešćim metama govora mržnje, osećanja ispitanika nakon
Iskustva sa govorom mržnje, njhove reakcije i ostale forme ponašanja u vezi sa
Ispitivanim fenomenom, kao i znanje ispitanika o tome šta zaista (ne) podrazumeva
govor mržnje.
Upitnik je konstruisan isključivo za potrebe ovog istraživanja.

3. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE UZORKA
Učestvovalo je ukupno 993 anonimnih ispitanika, 638 ili 64,25% ispitanika su bile
ženskog, a 355 ili 35,75% muškog roda koji su odgovarali na ukupno 33 pitanja
o svom iskustvu u vezi sa govorom mržnje i verbalnim napadima na internetu.
Profil prosečog korisnika interneta
u Srbiji, na osnovu uzorka:
•ženskog roda i živi u Srbiji,
•starosti od 19 do 40 godina,
•visoko obrazovana,
•zaposlena i/ili se školuje,
•informiše na društvenim mrežama
•provodi komparativno veliki deo
svog vremena onlajn.

4. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ISKUSTVO SA GOVOROM MRŽNJE
93% ispitanika je primetilo govor mržnje na internetu. Od toga 94% muškarci i 93% žene.
Čak četvrtina ispitanika mlađih od 18 godina tvrdi da nikada nije primetilo govor mržnje online.

5. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
KO JE META VERBALNOG NAPADA?
Ispitanici su primetili da su najčešće napadani oni koji
otvoreno iskazuju svoju političku pripadnost, pojedinci
i grupe koje pripadaju drugim nacijama, pripadnici
LGBT populacije i nacionalne manjine.

6. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA SE NAPADA?
Izbor više odgovora:

7. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NASILJA OSEĆAJU KAD TO VIDE?

8. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA SVEDOCI VERBALNOG NAPADA UČINE KADA TO PRIMETE?
Mogućnost više odgovora, na pitanje šta su svedoci verbalne agresije učinili kada su takvo ponašanje primetili:

9. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
GDE SE NAJČEŠĆE I NAJREĐE DOGAĐAJU VERBALNI NAPADI?
Čak ¾ svih napada korisnici društvenih mreža su primetili na Faceboku, a polovina navodi da je to bilo u komentarima na
medijskim veb-sajtovima.

10. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
LIČNO: DA LI SU ISPITANICI IKADA BILI META VERBALNOG NAPADA?
Skoro 70% ispitanika je bilo nekada meta verbalnog napada.
ne
da

11. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
GDE SE DOGODIO NAPAD KOJI ISPITANICI IMAJU U ISKUSTVU?
Ispitanici imaju izbor više odgovora. Najčešće su bili napadnuti na Facebooku, a potom i na Twitteru

12. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA JE NAPADNUTO U VEZI SA ISPITANICIMA?
U ličnom iskustvu, ispitanici navode da su naječešće doživljavali napad na ličnost, a potom i zbog političkog opredeljenja.

13. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA U TAKVOM SLUČAJU ISPITANICI ČINE?
Napadnuti su se najčešće oštro suprostavaljali, ili opominjali napadača.

14. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA SE DOGODI NAKON REAKCIJE ISPITANIKA NA VERBALNI NAPAD?
Kada meta napada reaguje na napad, najčešće bi se problem rešio, ali je u trećini slučajeva problem eskalirao.

15. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA SU OSEĆALI ISPITANICI PRILIKOM VERBALNOG NAPADA NA NJIH?
Prilikom napada I odgovara na napad, ispitanici su najčešće osećali neprijatnost i razočaranje. Retko se dešava da su mete
verbalne agresije ravnodušne na to.

16. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
DA LI SU ISPITANICI IKADA NAPISALI NEŠTO ŠTO JE VERBALNA AGRESIJA?
Značajna većina ispitanika (72%) tvrdi da nikada nije objavila na mrežama nešto što bi se moglo svrstati u kategoriju verbalne
agresije. 15% se ne seća, a 13% priznaje da jeste

17. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ZAŠTO SU TO NAPISALI?
Uz mogućnost više odgovara, ispitanici najčešće navode da imaju potrebu da odreaguju na verbalni napad, ali, priznaju da
njima vlada i afekat, kao i osećaj da imaju pravo da se brane, ili pravo da uzvrate iste merom.

18. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA SE DOGODILO SA ODNOSIMA, NAKON REAKCIJE NAPADNUTOG?
Kada bi odgovorili na napad u odbrani, ispitanici navode da se najčešće ništa nakon toga nije promenilo (60%) , a samo 5%
ima iskustvo da su se odnosi i popravili nakon toga.

19. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
KOJA JE NAJČEŠĆA REAKCIJA NA GOVOR MRŽNJE?
Na pitanje kako najčešće raeguju, uz mogućnost više odgovora, ispitanici u više od polovine slučajeva navode da blokiraju
hejtere (57%), 43% ignoriše, 32% se otvoreno suprotstavlja, a samo 2% ispitanika potraži pomoć.

20. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
STAV PREMA IZJAVAMA KOJE SE UŽE ILI ŠIRE ODNOSE NA GOVOR MRŽNJE
Čak 81% ispitanika veruje da govor mržnje može da se prelije na ulice.

21. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
KOJE JE MIŠLJENJE INTERNET JAVNOSTI O SLEDEĆIM IZJAVAMA:
Šta ispitanici misle o različtim izjavama koje se odnose na korišćenje interneta, veze i odnose na mrežama...

22. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ŠTA URADITI SA PROBLEMOM VERBALNE AGRESIJE NA MREŽAMA
Kakva rešenja predlažu ispitanici anekte

23. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (I)
 Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku od993 ispitanika) je ženskog roda, visoko obrazovan, i starosti između 19 i 40 godina.
 Prosečan korisnik interneta u ovom uzorku je onlajn često ili stalno, a internet najviše koristi za pristup društvenim mrežama ili radi informativnih
sadržaja.
 Čak 908 ili 93% ispitanika je primetilo ili je imalo iskustva sa govorom mržnje na internetu.
 Više od trećine (308 ili 35%) ispitanika su lično bili mete govora mržnje ili verbalnog napada na društvenim mrežama.
 Karakteristične mete napada govora mržnje su: pripadnici političkih stranaka ili različitih ideoloških orijentacija, a zatim i pripadnici druge nacije
i pripadnici LGBT populacije.
 Karakteristični sadržaj govora mržnje odnosi se na političku/ideološku pripadnost, a zatim i na nacionalnu pripadnost i na seksualno
opredeljenje, uz napade na ličnost i na fizički izgled.
 U slučajevima u kojima su sami ispitanici bili predmet govora mržnje, tipični sadržaj ovakvog govora o kojem svedoče muškarci su etnicitet i
političko (ideološko) opredeljenje, dok su tipični sadržaji o kojima svedoče žene njihove godine i rodne karakteristike.
 S tim u vezi, dominantni okviri ili društveni i vrednosni konteksti u kojima se odvija govor mržnje na internetu u Srbiji su kontekst političke
(ideološke) borbe, kao i kontekst etnocentrizma i homofobije, uz međusobno preplitanje ovih sfera.
 Dominantna osećanja tokom i nakon iskustva sa govorom mržnje su razočarenje i neprijatnost, a zatim i uznemirenost i zabrinutost. Pošto govor
mržnje upravo i nastoji da izazove osećanja uznemirenosti i zabrinutosti (kao i straha), ovo se postiže u slučaju od oko 40% ispitanika.

24. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (II)
• Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće
ne rade ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.
• Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i
uznemirenosti od muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim
slučajevima češće (od muškaraca) ne rade ništa.
• Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu
siromaštvo i fizički izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a
češće ravnodušnost od ostatka populacije.
• Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su
kreatori govora mržnje svojevrsna "glasna manjina".
• Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se
protiv govora mržnje na internetu i u javnosti (92%).
• Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim
formama regulisanja govora mržnje na internetu.
• Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.

25. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (III)
• Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade
ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.
• Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od
muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od
muškaraca) ne rade ništa.
• Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički
izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od
ostatka populacije.
• Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori
govora mržnje svojevrsna "glasna manjina".
• Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv
govora mržnje na internetu i u javnosti (92%).
• Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama
regulisanja govora mržnje na internetu.
• Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.
• Karakteristična reakcija na govor mržnje u kojem je meta neko drugi zapravo je odsustvo reakcije, odnosno ispitanici tim povodom najčešće ne rade
ništa. S druge strane, ukoliko su oni sami meta govora mržnje, njihova karakteristična reakcija je oštro suprotstavljanje.

26. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
ZAKLJUČCI ISTRAŽIVANJA (IV)
• Postoje razlike u osećanjima i reakcijama na govor mržnje između žena i muškaraca. Žene su sklonije osećanjima straha, neprijatnosti i uznemirenosti od
muškaraca (koji su skloniji osećanju ravnodušnosti). Takođe, muškarci su skloniji oštrom suprotstavljanju, dok žene u tim slučajevima češće (od
muškaraca) ne rade ništa.
• Mlađi od 18 godina ili maloletnici mnogo ređe svedoče da su imali iskustvo sa govorom mržnje na internetu, a u značajnijoj meri ističu siromaštvo i fizički
izgled kao predmet govora mržnje i agresivnog govora, u odnosu na ostatak populacije. Mladi i ređe osećaju zabrinutost, a češće ravnodušnost od
ostatka populacije.
• Komparativno mali broj ispitanika (13%) priznaje da su i sami napisali nešto što se može svrstati u govor mržnje, što može da implicira da su kreatori
govora mržnje svojevrsna "glasna manjina".
• Gotovo svi ispitanici smatraju da je važno poštovati tuđa prava na internetu (96%), podizati svest o govoru mržnje na internetu (93%) i boriti se protiv
govora mržnje na internetu i u javnosti (92%).
• Najveći deo ispitanika ne smatra da borba protiv govora mržnje predstavlja napad na slobodu govora i sklona je preporukama o različitim formama
regulisanja govora mržnje na internetu.
• Neophodno je više znanja i obrazovanja kada je reč o percepciji i proceni određenog govora na internetu kao govora mržnje.

27. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
UTISAK ISPITANIKA O TEMI ANKETE

28. Powered by
 Click to edit the outline text format
 Second Outline Level
− Third Outline Level
 Fourth Outline Level
− Fifth Outline Level
Ovo istraživanje je deo projekta radnog nazva Mapping
the hate road, odnosno, platforme H8index.org, a čiji cilj
je istraživanje fenomenal verbalne agresivnosti na
društvenim mrežama.
Autori projekta: CNM Liber
Stručni saradnik istraživanja: Aleksej Kišjuhas @kisjuhas
Dizajn i tehinička urednica: Tijana Stamenković
Projekat podržali:
Kontakt:
Centar za nove medije Liber
H8index.org / blogopen.rs
contact@h8index.org/
@H8index / @blogopen