Prijedlozi za reformu lokalne i
regionalne samouprave u
Hrvatskoj

Institut za javnu upravu
Zagreb, 16. studenoga 2011.

Prof. dr. sc. Ivan Koprić
Prijedlozi
    • Pet samoupravnih regija koje služe i kao NUTS II jedinice:
    - Zagrebačka (Grad Zagreb te južni i zapadni dio Zagrebačke
       županije) – 1.037.162
    - Primorsko-istarska (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-
       senjska, Karlovačka i dio Sisačko-moslavačke) – 700.294
    - Dalmacija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska,
       Dubrovačko-neretvanska) – 862.869
    - Slavonija (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-
       podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, dio Sisačko-
       moslavačke, dio Bjelovarsko-bilogorske) – 855.746
    - Središnja Hrvatska (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-
       zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, istočni
       dio Zagrebačke) – 834.541
    • Mjesna samouprava trebala bi omogućiti nastavak identiteta i
       razvoja onih područja koja su sada konstituirana kao manje
       općine i gradovi
    • Forme autonomije i identiteta unutar regija za Istru,
       Dubrovačko područje, Međimurje, Zadar, Zapadnu Slavoniju, itd.
 Prijedlozi
  •   Formiranje novih općina, prosječno većih od
      sadašnjih, uz poštivanje specifičnosti velikih i većih
      gradova, ali i drugih dijelova (izdvojeni otoci, i sl.)
  •   Jačanje oblika suradnje, uključujući obvezatnu
      suradnju u npr. lokalnoj administraciji
  •   Uredi državne uprave trebaju se formirati u
      regijama, tako da svaka regija ima jedan ured,
      zadužen za obavljanje većine dekoncentriranih poslova
      državne uprave
  •   Većinu područnih jedinica treba spojiti u urede
      državne uprave, osim kad je to nemoguće (carina,
      diplomatska predstavništva)
  •   Dio poslova državne uprave treba se prenijeti na
      jedinice lokalne samouprave, naročito na velike i veće
      gradove

Ivan Koprić: "Prijedlozi za reformu lokalne i regionalne samouprave" "

  • 1.
    Prijedlozi za reformulokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj Institut za javnu upravu Zagreb, 16. studenoga 2011. Prof. dr. sc. Ivan Koprić
  • 6.
    Prijedlozi • Pet samoupravnih regija koje služe i kao NUTS II jedinice: - Zagrebačka (Grad Zagreb te južni i zapadni dio Zagrebačke županije) – 1.037.162 - Primorsko-istarska (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko- senjska, Karlovačka i dio Sisačko-moslavačke) – 700.294 - Dalmacija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska) – 862.869 - Slavonija (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko- podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, dio Sisačko- moslavačke, dio Bjelovarsko-bilogorske) – 855.746 - Središnja Hrvatska (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko- zagorska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, istočni dio Zagrebačke) – 834.541 • Mjesna samouprava trebala bi omogućiti nastavak identiteta i razvoja onih područja koja su sada konstituirana kao manje općine i gradovi • Forme autonomije i identiteta unutar regija za Istru, Dubrovačko područje, Međimurje, Zadar, Zapadnu Slavoniju, itd.
  • 7.
     Prijedlozi • Formiranje novih općina, prosječno većih od sadašnjih, uz poštivanje specifičnosti velikih i većih gradova, ali i drugih dijelova (izdvojeni otoci, i sl.) • Jačanje oblika suradnje, uključujući obvezatnu suradnju u npr. lokalnoj administraciji • Uredi državne uprave trebaju se formirati u regijama, tako da svaka regija ima jedan ured, zadužen za obavljanje većine dekoncentriranih poslova državne uprave • Većinu područnih jedinica treba spojiti u urede državne uprave, osim kad je to nemoguće (carina, diplomatska predstavništva) • Dio poslova državne uprave treba se prenijeti na jedinice lokalne samouprave, naročito na velike i veće gradove