1. SADRŽAJ
PRORAČUN TOPLINSKE ZAŠTITE I UŠTEDE ENERGIJE
Kreiranje projekta – Izrada novog projekta
1. ODABIR LOKACIJE OBJEKTA I ZONE GLOBALNOG SUNČEVOG ZRAČENJA
2. PRIPREMNI RADOVI PROVOĐENJA DOKAZA UŠTEDE TOPLINSKE ENERGIJE
2.1. Potrebne podloge
3. DEFINIRANJE GRAĐEVNOG DIJELA
4. DEFINIRANJE SLOJEVA GRAĐEVNOG DIJELA
4.1. Grupe materijala
4.2. Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline
4.3. Kopiranje građevnih dijelova
4.4. Promjena podataka o građevnom dijelu
4.5. Materijali korisnika
4.6. Heterogeni sloj
4.7 Izolacija u nagibu
5. ISPRAVCI I DODACI
5.1. Ispravci
Plošni otpori prijelaza topline
Neravne površine
Neventilirani sloj zraka
5.2. Dodaci
Zračne šupljine
Utjecaj mehaničkih spojnica
Tip (vrsta) pokrova
Obrnuti krov
6. OSTALE OPCIJE
7. PRORAČUN DIFUZIJE
7.1. Proračun površinske vlažnosti (kondenzacije) – građevni dijelovi
7.1.1. Primjena razreda vlažnosti u prostoriji
- neklimatizirani vjeti
- stalna relativna vlažnost u prostoriji – klimatizirani uvjeti
- poznat dovod vlage i konstantan/promjenljiv broj izmjena zraka
7.1.2. Površinska vlažnost na laganim konstrukcijama
7.2. Proračun unutarnje kondenzacije
8. DINAMIČKE TOPLINSKE KARAKTERISTIKE GRAĐEVNIH DIJELOVA
9. DULJINSKI GUBICI (TOPLINSKI MOSTOVI)
10.OTVORI
10.1. Unos projektnih vrijednosti deklariranih od strane proizvođača (dobavljača)
10.2. Proračun vrijednosti prema HRN EN 10077-1:20XX
1
2. 11.ZAŠTITA OD SUNČEVA ZRAČENJA
12.PRIJENOS TOPLINE PREKO TLA
12.1. Podovi na tlu
12.2. Uzdignuti podovi (podovi s međuprostorom)
12.3. Grijani/negrijani podrumi
13.UKUPNI TRANSMISIJSKI GUBICI
14.PRORAČUN POTREBNE ENERGIJE ZA GRIJANJE I HLAĐENJE
14.1. Unos podataka o projektu i pregled klimatoloških podataka
- iznalaženje geometrijskih veličina
- iznalaženje propisanih dopuštenih vrijednosti
14.2. Toplinski gubici
- transmisijski gubici
- gubici provjetravanjem
- dodatni gubici od površinskog grijanja
- ostali gubici
14.2.1. Dodatni gubici za zagrijavanje potrošne tople vode
14.2.2. Dodatni gubici kroz razdjelne plohe
14.2.3. Ukupni gubici
14.3. Toplinski dobici
14.3.1. Solarni (sunčani) dobici
14.3.2. Unutarnji dobici
14.3.3. Ostali dobici
14.3.4. Ukupni dobici topline
14.4. Potrebna toplinska energija za grijanje i hlađenje
14.4.1. Potrebna energija za grijanje
14.4.2. Potrebna energija za hlađenje
15.REZULTATI PRORAČUNA
- Potrebna energija izražena preko energenata, emisija CO2
16.ISPIS REZULTATA
- Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje
17. POSTOJEĆI PROJEKTI
18. PROJEKT MANAGER
- Brisanje projekta
- Editor materijala
- Uvoz građevnih dijelova i podaci o projektu
- Spremanje i učitavanje projekata
- Promjena naziva zone
- Uvoz definiranih otvora
2
3. Osnovni izbornik
„Klikom“ na odabranu ikonu glavnog izbornika otvaramo željenu opciju.
- proračun toplinske zaštite i uštede energije
- troškovnički opisi
- detalji rješavanja toplinske toplinske izolacije u CAD-u
- propisi i norme korišteni pri izradi programa
- katalog proizvoda toplinske, zvučne i protupožarne izolacije
- upute za korištenje programa i podaci o autorima programa
- izlazak iz programa
3
4. PRORAČUN TOPLINSKE ZAŠTITE I UŠTEDE ENERGIJE
Kreiranje projekta - Izrada novog projekta
Otvaranjem opcije "Izrada novog projekta" otvara se prozor za ispunjavanje osnovnih
podataka o projektu.
Odabirom jedne od opcija vrste objekta unaprijed definiramo uvjete koje moraju zadovoljiti
građevni dijelovi.
Opcijom „Slobodnostojeće zgrade..“ vodimo se uvjetom zadovoljenja najvećih
dopuštenih vrijednosti koeficijenta prolaska topline prema tablici 5 Tehničkog propisa pri
čemu se smatra da će se zadovoljenjem tih uvjeta ujedno zadovoljiti i zahtjevi utvrđeni
odredbama članaka: 8., 9., 12., 13., 17., i 25. istog Propisa. Drugim riječima u tom slučaju
nije potreban proračun potrebne topline za grijanje i ta opcija se niti neće pojaviti na
izborniku.
Drugom opcijom (objekti s obujmom grijanog prostora većim ili jednakim od 100 m³...),
dobivene vrijednosti koeficijenta prolaska topline uspoređujemo s najvećim dozvoljenim
vrijednostima i za njih je obavezno potrebno izvršiti i proračun potrebne topline, tj. usporediti
dobivene vrijednosti s najvećim dopuštenim vrijednostima. Iste su sastavni dio Iskaznice
potrebne topline za grijanje.
Ukoliko se projektira zgrada s više različitih zona (temperaturne razlike između zona
više od 4K, različita namjena korištenja, različito učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini
pročelja toga dijela zgrade..), tada se prema čl. 35 rade odvojeni proračuni za svaku zonu.
Program pretpostavlja da na objektu nema više od tri zone. U ispisu će biti obrađene svaka
zona za sebe s pripadajućim Iskaznicama potrebne topline za grijanje koje će se nalaziti na
kraju Projekta u odnosu na toplinsku zaštitu i uštedu energije. Pri tome je važno ne zaboraviti
imenovati zone kako bi se kasnije lakše snalazilo u projektu:
4
5. Ukoliko se zone neće imenovati, ostaju oznake Zona 1, Zona 2,... i projekt tako tretira
iste.
Program je općenito koncipiran tako da se spuštanjem po „stablu (Treeview-u) rješavaju
proračuni i potrebne provjere vezane uz pojedine zahtjevane norme:
5
HRN EN ISO 6946:20XX
HRN EN ISO 13788:20XX
HRN EN ISO 14683:20XX
HRN EN ISO 10077-1:20XX
HRN EN 13370:20XX
HRN EN ISO 13789:20XX
HRN EN ISO 13790:20XX
6. 1. ODABIR LOKACIJE OBJEKTA I ZONE GLOBALNOG SUNČEVOG ZRAČENJA
Izborom lokacije predmetnog objekta s izmjerenim klimatološkim podacima unaprijed
definiramo parametre potrebne za izračun. Svi relevantni parametri mogu se vidjeti u svakom
trenutku na „stablu“ i u istoj formi će se nalaziti u ispisu kao sastavni i neizostavni dijelovi
projekta.
Postoji mogućnost i „formiranja“ vlastitog grada ukoliko postoje meteorološki podaci za istog,
uz mogućnost preuzimanja podataka referentne meteorološke postaje:
6
7. 2. PRIPREMNI RADOVI PROVOĐENJA DOKAZA UŠTEDE TOPLINSKE
ENERGIJE
2.1. Potrebne podloge
• kotirani tlocrti, presjeci, pročelja zgrade, orijentacija zgrade. Utvrđivanje temperaturnih
zona i granice grijanog prostora (omotač grijanog dijela zgrade).
Ovaj dio iziskuje dosta vremena i potrebno je točno i detaljno definirati sve ulazne parametre
potrebne za točan proračun (definirani građevni dijelovi, ploštine u odnosu na strane svijeta,
otvori,..)
7
10. 3. DEFINIRANJE GRAĐEVNOG DIJELA
Programom su ponuđeni tipovi građevnih dijelova definirani Tehničkim propisom. Svakom od
njih je automatski pridodana najviša dozvoljena vrijednost koeficijenta prolaska topline.
Prethodno je potrebno u projektu (tlocrtima, presjecima,..) precizno odrediti i označiti granice
grijanih dijelova te im definirati sastav i ploštinu obzirom na strane svijeta (za građevne
dijelove izložene Sunčevom zračenju).
Po izboru građevnog dijela unosi se naziv tog građevnog dijela. Voditi računa o temperaturi
zraka unutar zgrade (kod klimatiziranih uvjeta) te zoni kojoj građevni dio pripada. Istodobno
treba voditi računa da se unutar jedne zone ne smiju mijenjati temperature za više od 4K. U
protivnom proračun neće biti točan, t.j. potrebno je taj građevni dio prebaciti u drugu zonu. Za
10
11. neklimatizirane uvjete podrazumijeva se sobna temperatura od 20°C, dok se za klimatizirane
zgrade i nestambene zgrade gospodarske namjene proračun provodi za projektom
predviđenu vrijednost temperature. Ukoliko se odmah na početku definira temperatura ≥18ºC
, kasnije se ne može definirati temperatura niža od te temperature. Isto vrijedi za unutarnje
projektne temperature između 12 ºC - 18 ºC, te Θi < 12 ºC. Drugim rječima, već prilikom
definiranja prvog građevnog dijela odabiremo skupinu objekata obzirom na unutarnju
projektnu temperaturu.
4. DEFINIRANJE SLOJEVA GRAĐEVNOG DIJELA
4.1. Grupe materijala
Slojevi se sastoje od materijala svrstanih u opciju Grupe materijala. Unutar svake grupe
materijala nalaze se materijali vezani uz spomenutu grupu. Projektne vrijednosti preuzete su
iz danih vrijednosti materijala specificiranih u Tehničkom propisu i HRN EN 12524:200xx.
Osim toga su uvršteni materijali iz proizvodnog programa Knauf Insulationa, kao i nekih
partnera u sustavu (npr. u ETICS sustavu, programu suhe gradnje „Knauf“ itd.
11
12. 4.2. Toplinski otpor i koeficijent prolaska topline prema HRN EN ISO
6946:20XX
12
Vanjski zidovi z1, z3, z5
Zid prema tlu z4
13. 4.3. Kopiranje građevnih dijelova
Ukoliko na određenom objektu imamo veći broj građevnih dijelova iz iste skupine, a različitih
ploština i usmjerenosti, možemo vršiti kopiranje definiranog građevnog dijela kako bismo
ubrzali unos podataka. Kopiranje se može vršiti pozicioniranjem na građevni dio koji se želi
kopirati preko opcije „Ispravci i dodaci“ ili jednostavnije „desnim klikom“ i odabirom opcije
„Kopiranje građevnog dijela“:
13
Zid prema negrijanom stubištu z2
14. 4.4. Promjena podataka o građevnom dijelu
Ukoliko samo želimo preimenovati građevni dio i/ili promijeniti matične podatke: „desni klik“ –
„Promjena podataka građevnog dijela“:
I sada se unese novi naziv građevnog dijela.
14
15. 4.5. Materijali korisnika
Ukoliko je u građevni dio potrebno ugraditi materijal koji se ne nalazi na popisu ponuđenih
materijala iz Grupe, a poznati su svi relevantni parametri tog materijala, isti se može
naknadno uvrstiti u Grupe materijala → Materijali korisnika na sljedeći način:
Putem opcije iz Projekt managera ili direktno iz radnog prozora (ikona – „Editor materijala)
ulazi se u Editor materijala:
15
16. Pri tome je potrebno prethodno znati (tražiti od proizvođača) deklarirane vrijednosti za
gustoću, specifični toplinski kapacitet, koeficijent toplinske provodljivosti i faktor otpora difuziji
vodene pare.
Izborom "Novi materijal" (opcija u Projekt manageru) otvara se prozor u koji upisujemo
poznate podatke za materijal koji želimo dodati . Ukoliko se radi o materijalu kojeg želimo
dodati grupi toplinsko-izolacijskih ili hidroizolacijskih materijala, tada trebamo potvrditi tu
grupu materijala.
Osobitu pozornost valja obratiti na to da se unutar Grupe materijala nalazi i opcija
Heterogeni sloj, krov s izolacijom u nagibu. Spomenuta opcija je uvrštena u Grupe
materijala iz razloga što praktičnije i brže primjene te implementacije u građevni dio.
16
17. 4.6. Heterogeni sloj
Opcija heterogeni sloj odnosi se ISKLJUČIVO na kombinaciju drvenih rogova i toplinske
izolacije između njih kod sustava kosih krovova, tj. kombinacije drvenih stupova i toplinske
izolacije kod zidova, te drvenih letvi i toplinske izolacije kod podova.
Odabirom opcije Heterogeni sloj otvara se prozor kojim se definiraju dimenzije komponenti
sloja. Ovdje je prikazan primjer definiranja heterogenog sloja kosog krova. Nakon što smo
unijeli visinu rogova (18,00 cm), unosi se debljina toplinske izolacije. Ukoliko unesemo manju
debljinu od debljine rogova, program podrazumijeva da ostatak čini zračni sloj i tada treba
definirati mjeru ventiliranosti (neventiliran, umjereno ventiliran ili jako ventiliran zračni sloj).
Nakon što smo i to definirali, u slojeve je unesen i taj nehomogen sloj
Dvostrukim klikom na njega mogu se mijenjati ranije uneseni podaci.
17
18. 4.7. Izolacija u nagibu
Ta opcija nudi se kod proračuna ravnih krovova s toplinskom izolacijom u nagibu.
Prema HRN EN 6946:2002, Annex C, ponuđena su tri osnovna tipa izolacije u nagibu. Iz
programa Knauf Insulationa može se ponuditi proizvod TERVOL DDP-G. Pri tome je važno
napomenuti da kod ploča u nagibu minimalna debljina izrađenih ploča ne može biti nula, već
ta minimalna debljina iznosi 2,00 cm koja se dodaje debljini Tervola DDP i s tom ukupnom
debljinom program vrši proračun. U konkretnom primjeru u tablici piše da je debljina 8,00 cm.
U stvarnosti je to 10,00 cm (8,00 cm + 2,00 cm). Drugim riječima, u program se unosi
debljina DDP umanjena za 2,00 cm.
5. ISPRAVCI I DODACI
5.1. Ispravci
Plošni otpori prijelaza topline
Prema normi HRN EN ISO 6946:20XX kod proračuna plošnih otpora podrazumijeva
se da su vrijednosti emisivnosti površina 0,9 (najčešći slučaj) i brzine vjetra 4 m/s. Ukoliko
vršimo proračun za objekte na lokacijama koje bitno odstupaju brzinom vjetra od spomenute
vrijednosti i/ili su nam poznate točne vrijednosti emisivnosti graničnih površina, tada nam se
pruža mogućnost unosa tih vrijednosti emisivnosti, a program automatski vrši proračun s
prosječnom mjesečnom vrijednošću brzine vjetra odabrane lokacije iz klimatskih podataka. U
slučaju korištenja ove opcije prikazati će se vrijednosti koeficijenta prolaska topline i otpora
prijelaza topline za svaki mjesec posebno, odnosno prosječna vrijednost koeficijenta prolaska
topline na godišnjoj razini. Opcija može biti korisna prilikom uzimanja u obzir primjene
materijala niske emisivnosti na unutarnjim površinama vanjskih zidova (primjer korištenja
aluminijske folije kao završne obloge iza grijaćih tijela).
18
20. Neravne površine - istake
U slučaju postojanja izbočina ili bilo kakvih drugih istaka (dekorativni stupovi) koje se
pojavljuju na vanjskim građevnim dijelovima, a mogu uzrokovati pojavu toplinskih mostova,
vrše se korekcije koeficijenta prolaska topline predmetnog građevnog dijela.
Neventilirani sloj zraka
U slučaju da imamo građevni dio s neventiliranim slojem zraka i znamo točne vrijednosti
emisivnosti graničnih površina koje omeđuju taj sloj zraka, možemo korigirati otpor prijelaza
topline tog sloja. Važno je da se pozicioniramo na taj sloj zraka i koristeći opciju Ispravci i
dodaci iz „stabla“ unosimo poznate vrijednosti parametara
20
21. 5.2. Dodaci
Zračne šupljine
Ukoliko smo odabrali tip građevnog dijela kod kojeg je moguća pojava zračnih šupljina što
može u određenoj mjeri umanjiti djelotvornost toplinske izolacije, navedenom opcijom vršimo
korekciju prethodno izračunatog koeficijenta prolaska topline. Obavezna primjena prilikom
projektiranja i izvođenja toplinskih izolacija u jednom sloju.
Utjecaj mehaničkih spojnica
Definiranjem materijala, dimenzija i broja spojnica korigiramo vrijednost koeficijenta prolaska
topline građevnog dijela na kojem se iste nalaze. Isti proračun koristi se i za utjecaj nosača
vjetrenih fasada te utjecaj spojnica prilikom pričvrćenja toplinske izolacije ravnog krova ili
stropa iznad grijanog prostora.
21
22. Tip (vrsta) pokrova
Ovaj Ispravak odnosi se na „Stropove prema tavanu“ i taj ispravak obavezno treba unijeti u
proračun. Prozor za definiranje istog otvara se automatski prilikom definiranja spomenutog
građevnog dijela.
Obrnuti krov
Ovaj dodatak treba obavezno koristiti prilikom proračuna ravnih, obrnutih krovova. Radi se o
dodatku na prethodno proračunati koeficijent prolaska topline ravnog, obrnutog krova.
Promjena je vidljiva prilikom korištenja ekstrudiranog polistirena kao toplinsko-izolacijskog
materijala.
Budući se u klimatološkim podacima sadržanim u Tehničkom propisu ne nalaze podaci za
padaline, proračunom su ponuđeni podaci za 8 gradova u Hrvatskoj. Radi se o provjerenim i
službenim podacima danim od strane Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda. Po izdavanju
točnih podataka za sve gradove obuhvaćene Tehničkim propisom, isti će biti odmah uvršteni
u klimatološke podatke i biti će raspoloživi za još točniji proračun.
22
23. U izrazu ΔUr = p f x (Ri/RT)², za jedan jedini sloj toplinske izolacije iznad hidroizolacijskog
sloja, sa sudarnim spojevima i otvorenim pokrovnim slojem kao što je šljunak, fx = 0,04
(pretpostavljena vrijednost).
6. Ostale opcije
Definiranjem dimenzije otvora određujemo stupanj ventiliranosti zračnog sloja
Označavamo sloj u kojem se nalazi grijaće tijelo
Označavamo sloj koji služi kao hidroizolacija
Stupanj ventiliranosti zračnog sloja:
- Neventiliran – veličina otvora koji dopuštaju protok zraka ≤ 500 mm² po m
duljine vertikalnog stupca zraka, odnosno po m² vodoravnog sloja zraka
- Slabo ventiliran (provjetravan) sloj zraka – dimenzije otvora > 500 mm²/m ili m²,
ali <1500 mm²/ m ili m²,
- Dobro provjetravan sloj zraka – dimenzije otvora ≥ 1500 mm²/m ili m².
23
24. 7. PRORAČUN DIFUZIJE
Proračun općenito nudi dvije provjere građevnih dijelova glede moguće pojave kondenzacije.
7.1. Proračun površinske vlažnosti (kondenzacije)
7.1.1. Primjena razreda vlažnosti u prostoriji
– neklimatizirani uvjeti
Ovisno o namjeni prostora tj. unutarnjeg razreda vlažnosti, program temeljem grafa A.1
Annex-a A, HRN EN 13788:20xx koristi dodatno povećanje tlaka Δp unutar prostora. Drugim
24
25. riječima, određena relativna vlažnost definiranjem građevnog dijela ne igra ulogu prilikom
proračuna površinske vlažnosti (kondenzacije). Opcija „Unutarnji razred vlažnosti“ otvara se
odabirom opcije „Primjena razreda vlažnosti u prostoriji“.
Stalna relativna vlažnost u prostoriji – klimatizirani uvjeti
Temeljem unaprijed definirane vlažnosti u prostoriji izračunavaju se potrebni parametri uz
pretpostavku da se napravama u prostoriji (klimatizacijom) održava konstantna vlažnost,
temperatura i parcijalni tlak.
Poznat dovod vlage i konstantan/promjenljiv broj izmjena zraka
U ovom slučaju se Δp ne određuje temeljem grafa A.1, već temeljem izraza E.6 HRN EN
13788 budući u ovom slučaju trebamo raspolagati točnim podacima (vrijednostima) dovoda
vlage i brojem izmjena zraka.
U slučaju promjenljivog broja izmjena zraka, parametar n se izračunava kao i u normi HRN
EN 13788, primjer 4 prema izrazu n = 0,2 + 0,04 θe.
7.1.2. Površinska vlažnost na laganim konstrukcijama
Ukoliko smo definirali vanjske otvore, provjeru istih u pogledu površinske vlažnosti možemo
provjeriti aktiviranjem opcije „Površinska vlažnost na laganim konstrukcijama“. Razlika u
odnosu na „standardne građevne dijelove“ je u tome što se tlak zasićenja i parcijalni tlak
vodene pare izjednačavaju (ν = 1,0). Ostaje otvoreno pitanje projektne vanjske temperature.
Budući da ista nije definirana u klimatološkim podacima, proračun se vrši u odnosu na
percentil Θp1 koji najbliže odgovara toj projektnoj temperaturi. Ukoliko je neka lagana
konstrukcija (otvor) označena crvenom bojom, znači da ista ne zadovoljava tražene uvjete i
treba mijenjati njene karakteristike.
25
26. Napomena: Iz proračuna površinske vlažnosti vidljivo je da se za neka područja Hrvatske, a
pri tome u prvom redu mislimo na priobalno područje, ali i veći dio kontinentalne Hrvatske
(izuzetak gorska i sjeverozapadna Hrvatska), javljaju mogućnosti pojave kondenzata na
unutarnjim površinama u ljetnom periodu. Vrijednost fRSi bi se u pravilu trebala kretati u
granicama između 0 i 1. Ukoliko dođe do odstupanja od tih vrijednosti, program upisuje u
polje (-) i ta vrijednost se ne uzima u obzir prilikom proračuna.
Ukoliko se nenadano pojavi površinska kondenzacija, odnosno naglo povećanje vrijednosti
fRSi u ljetnom periodu, a već sljedeći mjesec je vrijednost znatno manja, može se staviti
napomena da ipak ne postoji opasnost od razvijanja plijesni i gljivica, tj. treba voditi računa
da se prostori pravilno provjetravaju (otvaranjem prozora, uporabom mehaničkih sustava za
provjetravanje, držanjem razmaka između ormara i zidova i sl.).
Činjenica je da je temperaturu od 20ºC u ljetnom periodu prilikom neklimatiziranih uvjeta
teško ostvariti i da je realno očekivati temperaturu višu od 25 ºC. Međutim, već uvrštavanjem
temperature više od 22 ºC za pojedini pravilno i propisno izolirani građevni dio, definitivno se
izbjegava opasnost od pojave površinske vlažnosti. To se može paralelno provjeriti i uvrstiti u
projekt kao dokaz da ne postoji realna opasnost od razvoja plijesni.
Razlike su najvjerojatnije uvjetovane klimatskim razlikama u odnosu na zapadnu Europu gdje
su vršena mjerenja i ispitivanja na temelju kojh su izvedeni pojedini izrazi za proračun.
Poseban odbor unutar nadležnog Ministarstva donijet će odluku o postupanju glede
proračuna površinske kondenzacije u tim područjima i po donesenoj odluci izvršiti će se
potrebne korekcije.
26
27. 7.2. Proračun unutarnje kondenzacije
Opcijom "Unutarnja kondenzacija" ulazimo u proračun, odnosno provjeru građevnog dijela
u pogledu moguće pojave kondenzata unutar građevnog dijela i mogućnosti isušenja tijekom
razdoblja isušivanja.
Opcijom „Proračun količine vlage“ imamo točan uvid u količinu nagomilane vlage unutar
građevnog dijela, kao i potrebno vrijeme za njegovo isušenje.
27
28. Ukoliko proračun pokaže da nema opasnosti od pojave unutarnje kondenzacije, tada postoji
mogućnost isključivanja opcije za iscrtavanje svih grafova difuzije. Grafovi se iscrtavaju za
svaki mjesec posebno, a budući da u slučaju izostanka kondenzacije nema promjene na
dijagramima, nepotrebno je iscrtavati brojne dijagrame. U ispisu će tada biti navedena samo
tablica kao dokaz nepostojanja kondenzata uz popratno obrazloženje.
Jednako tako, čak i u slučaju postojanja kondenzacije, mogu se u ispisu (Word -dokumentu)
jednostavno izbrisati dijagrami koji nisu interesantni za razumijevanje pojave difuzije.
28
29. 8. DINAMIČKE TOPLINSKE KARAKTERISTIKE GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE
Ukoliko su građevni dijelovi izloženi direktnom utjecaju Sunčevog zračenja plošne mase veće
od 100 kg/m², za maksimalne vrijednosti koeficijenta prolaska topline vrijede jednaki uvjeti
kao i za toplinsku zaštitu zimi. Za građevne dijelove s plošnom masom manjom od 100 kg/m²
vrijede ograničenja prema čl. 48. Tehničkog propisa. Shodno tome program odmah određuje
nepovoljniju (nižu) najviše dozvoljenu vrijednost koeficijenta prolaska topline.
29
30. 9. TOPLINSKI MOSTOVI
Odabirom tipa toplinskog mosta iz kataloga iz HRN EN ISO 14683:20XX i unosom duljine
istog, kumulativno se izračunavaju duljinski gubici za predmetni objekt. U proračun se u obzir
uzimaju vanjske dimenzije objekta, te je shodno tome i predložena vrijednost ψe. Ostale
vrijednosti mogu se koristiti prilikom detaljnije analize i proračuna toplinskih mostova.
Ukoliko ne želimo izračunavati duljinske gubitke prema katalogu detalja, iako se isti javljaju
na objektu, ili nemamo katalogizirane detalje, vodeći se čl. 26 Propisa, možemo izbjeći
proračun duljinskih gubitaka na taj način, da će program automatski povećanu vrijednost
izračunatog koeficijenta prolaska topline (za 0,05 W/m²K, odnosno 0,1 W/m²K) građevnog
dijela uvrstiti u proračun toplinskih (transmisijskih) gubitaka. To je naravno nepreciznija
metoda, ali je radi praktičnosti ponuđena kao alternativa.
Članak 26.
(1) Zgrada koja se grije na temperaturu višu od 12 °C mora biti projektirana i izgrađena na
način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji.
Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primjeniti sve ekonomski prihvatljive
tehničke i tehnološke mogućnosti.
(2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne toplinske energije za grijanje
i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade
uređeni su prema HRN EN ISO 13789:20XX, HRN EN ISO 14683:20XX, HRN HRN EN ISO
10211-1:20XX i HRN EN 13370:20XX.
(3) Ako je potencionalni toplinski most projektiran u skladu s hrvatskom normom koja sadrži
30
31. katalog dobrih rješenja toplinskih mostova, tada se može umjesto točnog proračuna iz stavka
2. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska
topline, U [W/(m²·K)], svakog građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,05
W/(m²·K).
(4) Ako rješenje toplinskog mosta nije iz kataloga hrvatske norme iz stavka 3. ovoga članka
ili rješenje toplinskog mosta nije u skladu s rješenjem iz te norme, tada se umjesto točnog
proračuna prema hrvatskim normama iz stavka 2. ovoga članka utjecaj toplinskih mostova
može uzeti u obzir s povećanjem koeficijenta prolaska topline, U [W/(m²·K)], svakog
građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,10 W/(m²·K).
(5) Iznimno, odredbe stavka 2. ovog članka ne primjenjuju se na građevne dijelove kod kojih
je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir u proračunu koeficijenta prolaska topline, U
[W/(m²·K)].
10. OTVORI
Program omogućuje dvije opcije unosa parametara otvora potrebnih za proračun toplinskih
dobitaka i gubitaka.
31
32. 10.1. Unos projektnih vrijednosti deklariranih od strane proizvođača (dobavljača)
U ovom slučaju unose se samo deklarirane (računske) vrijednosti koeficijenata prolaska
topline čitavih otvora (prozora, vratiju, kupola,..) s pripadnim ploštinama. Pri tome treba paziti
na maksimalno dozvoljene vrijednosti istih, a koje su definirane čl. 25 st. (3) - (6).
Na početku se definira tip otvora (prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozračni elementi
pročelja, vanjska vrata s neprovidnim krilom, krovne kupole,....), materijal okvira i tip
ostakljenja.
Broj otvora istog tipa podrazumijeva otvore s istovjetnim karakteristikama. Pri tome se ne
misli samo na dimenzije, već i na usmjerenost prema stranama svijeta, utjecaju susjednih
objekata itd.
Glede ploštine otvora, uglavnom se pretpostavlja da na ploštinu ostakljenog dijela otpada
približno 70 ili 80% ploštine otvora. Proračunom se određuje da ugrađeni otvor ne smije imati
koeficijent prolaska topline viši od projektom određenog.
Osim toga, treba voditi računa i o usmjerenosti otvora, budući je to vrlo bitan podatak kod
provjere prozirnih elemenata glede zaštite od Sunčeva zračenja, kao i toplinskih (Sunčevih)
dobitaka. Isti se definiraju opcijom Proračun potrebne topline – Toplinski dobici i iskorištenje
toplinske energije – Solarni dobici. Kod prozirnih elemenata koji nisu sastavni dio pročelja
zgrade (otvori unutar objekta, prema negrijanim prostorima i sl.) obavezno treba isključiti
opciju „Otvor je na pročelju zgrade“ kako se isti ne bi koristio kod provjere zaštite od
Sunčeva zračenja, kao i kod transmisijskih dobitaka kroz vanjski omotač zgrade.
32
33. U slučaju da je otvor na pročelju negrijanog dijela, obavezno ga moramo označiti, iz istog
razloga kao i otvor koji nije na pročelju, ali s time da u ovom slučaju taj prozor ulazi u ploštinu
pročelja. Za njega se treba provjeriti zaštita od Sunčevog zračenja, kao i Sunčevi dobici.
Nakon unosa i pohranjivanja podataka, otvaranjem prozora za unos sljedećeg otvora radi
brzine unosa otvara se prethodno definirani otvor. Pretpostavka je da će se na zgradi
projektirati otvori (prozori) jednakih ili sličnih karakteristika, ali vrlo vjerojatno različitih
ploština. U tom slučaju potrebno je prilikom unosa podataka za novi otvor samo mijenjati
ploštinu otvora i usmjerenost.
Svakom otvoru potrebno je pridružiti građevni dio na kojem se otvor nalazi. To je bitan
podatak radi proračuna površinske kondenzacije. Naime, pretpostavlja se da su uvjeti u
pogledu relativne vlažnosti jednaki za čitavu zgradu (zonu). Usprkos tome, program
omogućuje u svrhu veće točnosti i definiranje različitih uvjeta vlažnosti unutarnjih prostora. U
tom slučaju postoje i različiti uvjeti kojima su otvori izloženi i to je potrebno uzeti u obzir. Osim
toga, pridruživanjem otvora određenim građevnim dijelovima, u ispisma će proračuni
površinskih kondenzacija otvora biti vezani uz pojedine građevne dijelove čime se znatno
povećava preglednost projekta.
Ukoliko se otov ne veže ni uz jedan građevni dio (staklene stijene po čitavoj površini pročelja)
tada se taj otvor izdvoji i ispiše u sklopu prvog definiranog građevnog dijela za koji je
potreban proračun površinske vlažnosti. Budući da se otvor ne veže niti uz jedan građevni
dio za koji su definirani uvjeti unutarnje vlažnosti, potrebno je definirati te uvjete za dotični
otvor.
Važno je napomenuti da prilikom unosa na ekranu ostane zadnja forma unosa kako bi se u
što je većoj mogućoj mjeri ubrzao i olakšao unos novih parametara. To je praktično
primjerice, prilikom unosa velikog broja otvora različitih dimenzija, a koji se nalaze na istoj
strani vanjskog zida. U tom slučaju se u novom prozoru mijenja ime i dimenzije otvora, a ne
svi parametri (zasloni, vrsta ostakljenja i dr.) nanovo.
Kod izbora tipa ostakljenja postoji mogućnost definiranja vlastitog tipa (deklariranih vrijednosti
od strane proizvođača) što je praktično prilikom projektiranja zgrada s mnogo ostakljenih
površina (primjer – autosaloni) i kada je potrebno predvidjeti ostakljenja s vrlo niskim
vrijednostima g, odnosno nižim od ponuđenih tablicom 1. Tehničkog propisa.
10.2. Proračun vrijednosti prema HRN EN 10077-1:2000
Ukoliko ne raspolažemo deklariranim vrijednostima (npr. kod postojeći prozora starih zgrada)
ili želimo točno definirati karakteristike budućih prozora (način izvedbe, ostakljenja, presjeka
okvira,..) koji bi trebali biti ugrađeni na objektu, toplinske karakteristike istih možemo
izračunati koristeći se proračunom prema normi HRN EN 10077-1:20XX.
Nakon što smo odabrali tip otvora, materijal okvira i tip prozora definiramo vrste ostakljenja i
parametre vezane uz ostakljenja i okvire (voditi računa o orijentaciji!). Nagib plohe od 90º
podrazumijeva prozor u vertikalnom zidu. Za nagibe do 60º pretpostavlja se da se radi o
krovnim prozorima. Treba voditi računa o definiranju tipa ostakljenja, jer o tome bitno ovisi i
zaštita od sunčevog zračenja, kao i dobici od Sunčeve energije. Također treba osobito paziti
da uneseni tip ostakljenja bude u korelaciji s kasnije definiranim ostakljenjima potrebnim za
proračun prema normi HRN EN 10077-1 (vidi t. 1 i 2).
Navest ćemo primjer dvostrukog prozora s jednostrukim i dvostrukim ostakljenjem te drvenim
okvirom:
33
35. a) Definiranje karakteristika prvog ostakljenja:
- prvo ostakljenje definirali smo kao jednostruko obično staklo, normalne emisivnosti (0,89),
debljine 5,00 mm i debljinom zračnog sloja između ostakljenja od 6,00 mm.
Kod unosa ploštine stakla (ostakljenja) i okvira treba napomenuti da je u većini slučajeva udio
okvira u ploštini otvora 20% ili 30%. Drugim riječima, ukoliko znamo ukupnu ploštinu otvora
(Aw), vrlo vjerojatno je da ploština okvira iznosi 20% ili 30% ukupne ploštine. Razlika je
ploština ostakljenja.
Napomena: po završetku definiranja prvog ostakljenja NIKAKO ne smijete pritisnuti opciju
"Prihvati" jer će program u tom slučaju shvatiti da je drugo ostakljenje istih karakteristika kao i
prethodno. Za definiranje drugog ostakljenja potrebno je pozicionirati se na to drugo staklo
(ostakljenje).
35
36. b) Definiranje karakteristika drugog ostakljenja
Po izboru drugog ostakljenja otvorit će se prozor za definiranje parametara tog ostakljenja:
- za drugo staklo smo unaprijed rekli da se radi o dvostrukom, s time da ćemo to ostakljenje
definirati kao ostakljenje s nižom emisivnošću (0,4 - lowE), duljinom veze s okvirom od 5,00
m. Radi se o dvostrukom ostakljenju debljine stakala 4,00 mm i razmakom (zrak) između tih
stakala u širini 6,00 mm (dvostruko ostakljenje 4-6-4). Ploštine su jednake ploštini
prethodnog ostakljenja. Ukoliko ploštine nisu jednake (vrlo rijetko), tada se u proračun uzima
manja ploština.
36
37. c) Definiranje vrste okvira
Iz kataloga ponuđenih oblika (vrsta) okvira trebamo odabrati i definirati parametre (dimenzije)
istog. Voditi računa o vrsti zaslona kao elementu zaštite od sunčevog zračenja u ljetnom
periodu.
d.) Naprava za zaštitu od Sunčevog zračenja
Odaberemo li označenu opciju pojavit će nam se prozor s potrebnim podacima za izračun
utjecaja dodatnog otpora prijelazu topline od roleta . Potrebno je samo definirati vrstu i
položaj zaslona u odnosu na otvor.
37
38. Naknadne promjene na ranije unesenim otvorima:
Ukoliko je potrebno naknadno promijeniti određene, ranije unesene parametre otvora
(ploština, usmjerenost, Uw, naziv,...), isto je moguće izvršiti ulaskom preko opcije „Otvori“ na
„stablu“ te odabrati željeni otvor („dupli klik“) i izvršiti izmjene.
38
39. 11. ZAŠTITA OD SUNČEVA ZRAČENJA
Provjera se vrši prema čl. 15. i 16. Tehničkog propisa:
Članak 15.
(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčeva zračenja tijekom ljeta potrebno je
spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.
(2) Kada je tehničko rješenje iz stavka 1. ovoga članka naprava za zaštitu od sunčeva
zračenja prozirnih elemenata u omotaču zgrade, tada za prostoriju s najvećim udijelom
ostakljenja u ploštini pročelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt
stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, uključivo predviđene naprave
za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, i udijela ploštine prozora u ploštini pročelja,
odnosno krova promatrane prostorije, f, treba ispuniti zahtjev:
1. gtot·f < 0,20 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest ≥ 21 °C, odnosno
2. gtot·f < 0,25 kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na
lokaciji zgrade jest < 21 °C.
(3) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavka 2. ovog članka provodi se za svaku projektom
predviđenu različitu vrstu naprave za zaštitu od sunčeva zračenja.
(4) Vrijednosti produkta gtot·f iz stavka 2. ovoga članka odnose se na slučaj kada je pokretna
naprava za zaštitu od sunčeva zračenja u zatvorenom položaju.
(5) Stupanj propuštanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje uključivo i predviđenu
jednu napravu iz stavka 2. ovoga članka određuje se prema izrazu gtot = Fwg┴ ◦Fc
(6) Izraz iz stavka 5. ovoga članka podrazumijeva:
1. Fw = 0,9 – faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja,
2. – stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada
zračenja određuje se prema HRN EN 410:2003,
3. FC – faktor umanjenja naprave iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Vrijednosti veličina g i FC iz stavka 6. ovoga članka, u pravilu, utvrđuju se mjerenjima. U
slučaju kada ne postoje rezultati mjerenja računa se prema vrijednostima utvrđenim u Prilogu
»C« ovoga Propisa i to: za g utvrđenima u tablici 1., a za FC utvrđenima u tablici 2. toga
Priloga.
(8) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka iz stavka 2. ovoga članka očitava se za
najbližu postaju iz podataka sadržanih u Prilogu »E« ovoga Propisa.
(9) Ako se zaštita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja sunčeva
zračenja tijekom ljeta rješava tehničkim rješenjem različitim od rješenja iz stavka 2. ovoga
članka, tada primjena takvog drugog rješenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zaštite od
zahtjeva iz istog stavka.
Članak 16.
Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najveće dopuštene
vrijednosti produkta gtot·f iz članka 15. stavka 2. ovoga Propisa smiju se povećati za 0,25.
Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se područje kuta između smjera sjever i pravca
okomitog na površinu fasade, koji odstupa od smjera sjever na nekoj od dvije strane za
22,5°.
39
40. Potrebno je „detektirati“ kritičnu prostoriju, odnosno prostoriju koja je najviše izložena utjecaju
sunčeva zračenja, odnosno pregrijavanju tijekom ljetnog perioda. Odabirom orijentacije,
program nudi definirane građevne dijelove s pripadnim otvorima. Za pretpostaviti je da
prostoriji ne pripada kompletan građevni dio s unešenom ploštinom već samo dio. Dakle,
unosi se ploština građevnog dijela prostorije (bez ploštine otvora koje program automatski
pribraja).
Temeljem definiranih pravila, program provjerava da li je uvjet zadovoljen i shodno tome
prikazuje obavijest (red „pocrveni“ u slučaju ne zadovoljenja uvjeta).
40
41. 12. PRIJENOS TOPLINE PREKO TLA
Spomenuta opcija nalazi se na stablu i obuhvaća proračun građevnih dijelova u kontaktu s
tlom.
Naknadne promjene podataka: u ovoj formi je moguće direktno ući („duplim klikom“) u
građevni dio i izvršiti željene promjene podataka.
12.1. Podovi na tlu
41
42. Da bismo mogli izvršiti proračun gubitaka poda na tlu, potrebno je prethodno definirati taj
pod u Građevnim dijelovima i provjeriti zadovoljava li koeficijent prolaska topline. Također
je potrebno definirati i zid koji omeđuje predmetni građevni dio (pod na tlu). Izloženi opseg P
predstavlja duljinu spoja poda i vanjskog zida (duljinski gubitak).
U sklopu proračuna nude se opcije proračuna s dodatnom horizontalnom ili vertikalnom
izolacijom.
Iz norme HRN EN 14683:20XX dani su detalji toplinskih mostova (spoja poda i zida) koje
obavezno treba uzeti u obzir.
12.2. Uzdignuti podovi (podovi s međuprostorom)
Radi se o podovima sa sanitarnim međuprostorom, podovima ispod montažnih objekata
položenih na nadtemeljne zidove i sl.
Proračun je sličan prethodnom, s time da se u ovom slučaju javlja i građevni dio (pod)
ispod uzdignutog poda, a koji je položen direktno na podlogu.
42
43. 12.3. Grijani/negrijani podrumi
Način upisa parametara je sličan kao i u prethodna dva slučaja. Svi opisi parametara
navedeni su pri dnu radnog prozora (slika iznad).
Kod negrijanih podruma potrebno je još dodati podatke za visinu zida iznad nivoa
zemlje, broj izmjena zraka te volumen podruma.
Nakon upisa svih potrebnih podataka opcijom „Prihvati“ izračunava se stacionarni
koeficijent toplinskog povezivanja Ls.
Opcija „Toplinski tok prema zemlji“ je opcija koja NIJE POTREBNA u Projektu uštede
energije i toplinskoj zaštiti. Ovdje je ponuđena samo kao opcija za korisnike koje
eventualno zanimaju dobiveni podaci i ista NIJE SADRŽANA U ISPISU PODATAKA.
43
44. 13. UKUPNI TRANSMISIJSKI GUBICI
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT čine transmisijski gubici kroz građevne
dijelove, tj. oplošje grijanog dijela zgrade LD prema vanjskom prostoru, uključujući i gubitke
kroz građevne dijelove prema tlu Hg, gubitke kroz negrijane prostore Hu, te gubitke prema
susjednim zgradama HA:
LD – u proračun ulaze građevni dijelovi kroz koje prolazi toplinski tok prema vanjskom
prostoru. U kvadratićima potvrđujemo građevne dijelove koji čine taj vanjski omotač. U sumu
su već uključeni gubici kroz vanjske otvore. Potvrda je potrebna zbog toga jer program ne
može razumijeti koji građevni dijelovi čine vanjski omotač, a koji su vanjska pregrada
negrijanih prostora.
Hg – u te gubitke automatski ulaze svi gubici izračunati u dijelu „Prijenos topline preko tla“.
Hu – ovdje je bitno točno odrediti koji građevni dijelovi čine pregrade između grijanog i
negrijanog prostora, a koji između negrijanog i vanjskog. Odabirom jedne od opcija
„Zrakonepropusnosti“ određujemo broj izmjena zraka n, a obujam negrijanog prostora V
moramo izračunati i unijeti sami. U proračun posebno unosimo građevne dijelove, a posebno
otvore koji ulaze u gubitke.
HA – u slučaju različitih temperaura susjednih prostora, temeljem toplinskog toka iz toplijeg u
hladniji prostor, izračunavaju se toplinski gubici.
44
45. 14. PRORAČUN POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE I HLAĐENJE
Proračun potrebne topline provodi se prema normi HRN EN 13790:2008 i programom je
podijeljen u više dijelova:
14.1. Unos podataka o projektu i pregled klimatoloških podataka
Ovdje se općenito unose podaci potrebni za ispunjavanje Iskaznice potrebne topline za
grijanje pri čemu treba obratiti pozornost na sljedeće detalje:
- Iznalaženje geometrijskih veličina
• oplošje grijanog dijela zgrade A(m³)
• obujam grijanog dijela zgrade Ve(m³)
• Obujam grijanog zraka V (m³)
V = 0,76 Ve za zgrade do tri etaže
V = 0,80 Ve za zgrade s više od tri etaže
• faktor oblika zgrade f0 = A/Ve (m-1)
• Ploština korisne površine zgrade Ak (m³) = 0,32 Ve (samo za stambene zgrade)
• Učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja f (-)
45
46. „A“ - Oplošje grijanog dijela zgrade – potrebno je u izborniku potvrditi koji sve građevni
dijelovi i otvori čine oplošje, a program automatski zbraja ranije unesene ploštine građevnih
dijelova i pripadnih otvora. Lijevi stupac čini popis građevnih dijelova, a desni popis otvora.
„V“ - Obujam grijanog zraka – ovisno o tome da li zgrada sadrži do tri ili više etaža, obujam
se računa prema izrazima iz čl. 4, st. 15 Tehničkog propisa.
„Ak“ - Ploština korisne površine zgrade – izračunava se prema izrazu iz čl.4, st.18 (Ak = 0,32
Ve) Tehničkog propisa za stambene zgrade, dok se za nestambene unosi stvarna ploština
koja se također može unijeti i za stambene (veća točnost).
Razlike u oznakama po uvođenju Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i
toplinskoj zaštiti u zgradama:
Stari propis Novi propis
Oznaka Naziv Oznaka Naziv
Θi Unutarnja projektna
temperatura
Θint,set,H Unutarnja projektna temperatura
grijanja
Qh Godišnja potrebna
toplina za grijanje
QH,nd Godišnja potrebna toplinska energija
za grijanje za stvarne klimatske
podatke
Q''h Godišnja potrebna
toplina za grijanje po
jedinici ploštine korisne
površine zgrade
Q''H,nd Godišnja potrebna toplinska energija
za grijanje po jedinici ploštine korisne
površine zgrade za stvarne klimatske
podatke
Q'h Godišnja potrebna
toplina za grijanje po
jedinici obujma grijanog
dijela zgrade
Q'H,nd Godišnja potrebna toplinska energija
za grijanje po jedinici obujma grijanog
dijela zgrade za stvarne klimatske
podatke
HT Koeficijent
transmisijskog toplinskog
gubitka
Htr,adj Nema promjene u tekstu
H'T Koeficijent
transmisijskog toplinskog
gubitka po jedinici
oplošja grijanog dijela
zgrade
H'tr,adj Nema promjene u tekstu
HV Koeficijent toplinskog
gubitka provjetravanjem
Hve,adj Nema promjene u tekstu
- Iznalaženje propisanih dopuštenih vrijednosti
- najveća dopuštena godišnja potrebna toplina za grijanje
Q’ H,nd (kWh/(m³a)), odnosno Q” H,nd (kWh/(m²a)),
(Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke)
- najveći dopušteni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog
dijela zgrade
H’tr,adj = Htr,adj/A (W/m²K)
46
47. BILANCA TOPLINE – MJESEČNA METODA
Potrebna energija za grijanje
QH,nd = QH,ht – ηH,gn QH,gn
QH,nd potrebna toplina za grijanje
QH,ht toplinski gubici (MJ)
QH,gn toplinski dobici (MJ)
ηH,gn faktor iskorištenja (dobitaka)
QH,nd = Σ QH,nd,mj u J/a ili kWh/a
Potrebna energija za hlađenje
QC,nd = QC,gn – ηC,ls QC,ht
QC,nd – potrebna energija za hlađenje
QC,gn – toplinski dobici
QC,ht – toplinski gubici
ηC,ls – faktor iskorištenja (gubitaka)
QC,nd = Σ QC,nd,mj u J/a ili kWh/a
Napomena:proračun je potrebno za sada uzeti s rezrvom budući da trenutna regulativa
nalaže da se dobici kroz neprozirne elemente ne uzimaju u obzir.
14.2 Toplinski gubici
Ukupni: Qht = Qtr + Qve
Qtr = gubici transmisijom
Qve = gubici ventilacijom
Transmisijski:
Za grijanje: Qtr = Htr,adj (Θint,set,H – Θe)t
Za hlađenje: Qtr = Htr,adj (Θint,set,C – Θe)t
Gubici ventilacijom:
Za grijanje: Qve = Hve,adj (Θint,set,H – Θe)t
Za hlađenje: Qve = Hve,adj (Θint,set,C – Θe)t
Gdje je
Htr,adj - koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka
Hve,adj - koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem
47
48. Θint,set, - unUtarnja projektna temperatura u °C
Θe - vanjska temperatura °C
t - trajanje proračunskog razdoblja (s), (h)
Transmisijski gubici
Gubici provjetravanjem
Već prema projektiranim zahtjevima, odabire se proračun provjetravanja zgrade. U slučaju da
unutar jedne zone postoji manja prostorija s drugačijim načinom provjetravanja, program nudi
opciju kombiniranja i više vrsta provjetravanja.
48
49. Potvrdom u kružić odabiremo vrstu provjetravanja, a potvrdom u kvadratiće potvrđujemo da
upravo taj način provjetravanja ulazi u proračun. Iz gore navedenog primjera možemo
zaključiti da su odabrani načini provjetravanja „Prirodno“ i „Mehaničko provjetravanje“.
Kod „Prirodnog provjetravanja“ voditi računa o čl. 14. Propisa kojim se nalaže promatranje
gubitka provjetravanjem za srednju razinu nepropusnosti za zrak omotača zgrade
(pretpostavljena vrijednost).
Projektna vrijednost unosi se temeljem dekalrirane vrijednosti uređaja. Voditi pozornost na
udio vremena kada uređaji rade. To može uzrokovati znatna odstupanja od stvarnog stanja i
rezultirati netočnom vrijednošću u pogledu gubitaka i potrebne energije za grijanje.
Proračun udjela vremena:
Kod proračuna gubitaka provjetravanjem s toplinskim izmjenjivačima potrebno je znati
točan podataka glede iskoristivosti uređaja:
49
50. Površinsko grijanje
Ova opcija je bila obvezna prilikom proračuna prema normi HRN EN 832:2000, ali prema
normi HRN EN ISO 13790:2008 više nije.
Ovdje je dana samo informativno:
Ukoliko se unutar podne konstrukcije namjerava projektirati površinsko grijanje, dodatne
gubitke od istog možemo izračunati putem opcije „Površinsko grijanje“:
Odabirom konstrukcije s površinskim grijanjem ulazimo u prozor s parametrima koje treba
ispuniti. Otvara se sljedeći prozor:
50
51. Vrijednost Ho (koeficijent gubitka susjednih prostora) program ne izračunava sam, već biste
ukupne gubitke trebali izračunati sami, očitavanjem i zbrajanjem ranije dobivenih vrijednosti
za LD. Isto vrijedi i za vrijednost Hg. Ostale podatke trebate učitati iz karakteristika odabranog
podnog grijanja. Temeljem unesenih vrijednosti, program izračunava dodatne gubitke prema
HRN EN 832:2000, Annex E.
Ostali gubici
14.3. Dodatni gubici za zagrijavanje potrošne tople vode
51
52. Potrebna toplina za zagrijavanje potrošne tople vode promatra se zasebno. Naime, prema
normi se pretpostavlja da za zagrijavanje tople vode nastaju određeni gubici, ali ujedno
nastaju i dobici od te iste zagrijane vode (prolaskom kroz cijevi, zagrijavanjem unutarnjeg
zraka – prilikom tuširanja, i sl.). Pri tome se ne uzimaju u obzir razlike i time se smatra da se
gubici i dobici međusobno „poništavaju“.
Dodatni gubici topline kroz razdjelne plohe
Iako se Tehničkim propisom (čl. 35, st.2.) smatra da kroz razdjelne plohe između odvojenih
dijelova zgrade (zona) koje se griju ne prolazi toplina, program ipak omogućuje izračun
količine razmijenjene topline. Opcija se dakle ne treba uzimati u obzir, ali se radi veće
točnosti ipak preporuča, pogotovo u slučajevima većih razlika u unutarnjim projektnim
temperaturama. Dio programa u kojem se definiraju granice između različitih zona:
Posebno se navode građevni dijelovi, a posebno otvori. Kada se jednom definira granica
unutar jedne zone, granica se automatski prenosi u sljedeću zonu uz koju je ista vezana.
52
53. 14.2.3. Ukupni gubici topline
Kod ukupnih gubitaka topline podrazumijevamo samo GODIŠNJE GUBITKE topline.
Sezonski gubici ovdje su pridodani samo kao dodatak koji se Propisom ne zahtijeva, ali može
poslužiti kao koristan podatak.
U slučaju Prekidanog grijanja, prema čl. 14, umjesto s unutarnjom projektnom
temperaturom, gubici topline QH,ht računaju se s USREDNJENOM unutarnjom temperaturom:
projektno trajanje prekida grijanja kod nestambenih zgrada javne namjene iznosi 7 sati s
unutarnjom projektnom temperaturom 16°C, a za nestamene zgrade gospodarske namjene
trajanje prekida grijanja je prema podacima iz projekta. Preporuka je korištenje ove opcije uz
obavezno obrazloženje u izlaznim rezultatima (projektu).
Uključivanje grijanja
Opcija koju Propis ne zahtijeva i ovdje je dana samo informativno.
14.3. Toplinski dobici
Qgn = Qint + Qsol
Qint – interni (unutarnji) dobici
Qsol – toplinski dobici od Sunčeva zračenja
53
54. 14.3.1. Solarni dobici (dobici od Sunčeva zračenja) - Qsol
Ovise o:
Isol,k - ukupnoj energiji globalnog sunčevog zračenja na jediničnu površinu elementa k,
orijentacije i određenog ugla upada sunčevog zračenja.
Asol,k - Efektivna upijajuća (prijamna) ploština otvora plohe k
Fsh,ob,k – faktor zasjenjenja efektivne upijajuće površine
ggl – ukupna vrijednost propuštanja energije kroz ostakljenje
FF – udjelu ploštine okvira u ploštini prozora, itd.
Da bismo definirali dobitke od Sunčeva zračenja kroz prozirne elemente, potrebno je još
dodatno definirati određene parametre. U kvadratiće trebamo potvrditi otvore koji NE ULAZE
u proračun toplinskih dobitaka (npr. prozori prema negrijanim prostorima, prozori u jakoj
sjeni, i sl.), tj otvore koji nisu izloženi direktnom Sunčevom zračenju.
Otvaranjem odabranog otvora ulazimo u prozor u kojem dodatno definiramo utjecaje na
prozirne elemente: kut obzora (utjecaj susjednih objekata, drveća,..), utjecaj nadstrešnice i
bočnog zaslona kojima se definira vrijednost faktora zasjenjenja Fs.
54
55. 14.3.2. Unutarnji dobici - Qint
Prema članku 14, Tehničkog propisa unutarnji dobici Qint računaju se s vrijednošću 5
W/m² ploštine korisne površine zgrade i program ih uračunava automatski.
Ovise o broju korisnika, uređajevima, rasvjeti, režimu korištenja voda (tople vode), vrsti i
načinu grijanja i hlađenja prostorija, proizvodnih procesa itd.
14.3.3. Ostali dobici
Glede ostalih dobitaka program ne vrši proračun za sada, već se eventalno prethodno
izračunati podaci prema HRN EN ISO 13790:2008 mogu uvrstiti kao gotove veličine s kojima
program ulazi u proračun ukupnih dobitaka i potrebne topline za grijanje.
55
56. 14.3.4. Ukupni dobici topline
Temeljem unesenih veličina i proračuna iskazuju se svi dobici zgrade, pri čemu
zanemarujemo Sezonske dobitke, budući da Propis ne zahtijeva njihov iskaz. Sezonski
dobici prikazani su samo informativno.
56
57. 14.4. Potrebna toplinska energija za grijanje i hlađenje
14.4.1. Potrebna energija za grijanje
Efektivni toplinski kapacitet kao parametar koji je važan za proračun potrebne topline se
određuje prema čl. 14 Tehničkog propisa, približan je i u dijelu projekta u kojem se daje
tehničko rješenje zgrade OBAVEZNO se mora navesti njegovo korištenje.
57
58. Program dodatno nudi i opciju proračuna efektivnog toplinskog kapaciteta prema HRN EN
ISO 13790:2008, poglavlje 12.3, tablica 12.
Voditi računa o režimu grijanja!!
58
59. 14.4.2. Potrebna energija za hlađenje
U ovom proračunu obratiti pozornost na unutarnju projektnu temperaturu. Naime, propisom
se kod neklimatiziranih zgrada pretpostavlja unutarnja temperatura od 20°C što je u ljetnom
periodu nerealno očekivati i uvođenjem hlađenja iziskivalo bi se mnogo energije za
rashlađivanje. Normom se preporuča uvođenje temperature od 26°C čime bi se dobila
realnija potrošnja energije.
59
60. 15. REZULTATI PRORAČUNA
Rezultati proračuna koji su sastavni dio Iskaznice potrebne topline za grijanje vidljivi su u
ovom prozoru, tako da nije potrebno prethodno generirati Iskaznicu.
60
61. Potrebna energija izražena preko energenata, emisija CO2
Proračunom se ovisno o primjenjeniom energentu vrši konverzija potrbne energije za grijanje
u odabrani energent i količinu CO2.
16. ISPIS REZULTATA
Prije generiranja podataka obavezno treba kreirati direktorij u koji želite da se projekt pohrani.
U protivnom će se isti pohraniti u programom pretpostavljeni direktorij.
U ispisu su ponuđene varijante generiranja čitavog projekta ili pojedinih modula (dijelova
projekta).
61
62. Radi sigurnosnih razloga savjetujemo prije generiranja spremiti projekt kako bi se u slučaju
nekompatibilnosti postavki između programa i računala spriječio gubitak unesenih podataka.
Generirana Iskaznica potrebne energije za grijanje i hlađenje:
Obrazac 1, list 1/2
ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I
TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAĐENJE
prema poglavlju VII. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, za
zgradu grijanu na temperaturu 18 °C ili višu
1. OZNAKA PROJEKTA
2. OPIS ZGRADE
Naziv zgrade ili dijela zgrade Stambeno poslovna zgrada
Lokacija zgrade (katastarska čestica, ulica, kućni broj,
naselje s poštanskim brojem
Varaždin
Mjesec i godina izrade projekta kolovoz, 2009.
Oplošje grijanog dijela zgrade A (m2
) 2921,55
Obujam grijanog dijela zgrade Ve (m3
) 4000,00
Faktor oblika zgrade f0(m-1
) 0,66
Ploština korisne površine zgrade AK(m2
) 1280,00
Način grijanja (lokalno, etažno, centralno, toplansko) etažno
Vrsta i način korištenja obnovljivih izvora energije
Nije predviđeno korištenje obnovljivih
izvora energije
Udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj
energiji za grijanje (%)
0,00
Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min(°C)
-1,3
Srednje mjesečna temperatura vanjskog zraka
najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max(°C)
19,8
3. POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE I IZRAČUNATA TOPLINSKA ENERGIJA
ZA HLAĐENJE
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za
stvarne klimatske podatke ΘH,nd [kWh/a]
18807,78
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po
jedinici ploštine korisne površine zgrade, za stvarne
klimatske podatke Θ''H,nd [kWh/(m2
a)] (za stambene
zgrade)
najveća dopuštena izračunata
- -
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po
jedinici obujma grijanog dijela zgrade za stvarne
klimatske podatke Θ'H.nd [kWh/(m3
a)] (za nestambene
zgrade)
najveća dopuštena izračunata
23,99 16,93
Izračunata godišnja potrebna toplinska energija za
hlađenje ΘC,nd [kWh/a] (za zgrade sa sustavom
hlađenja)
-
62
63. Obrazac 1, list 2/2
4. DRUGA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici
oplošja grijanog dijela zgrade HT' [W/(m2
K)]
najveći dopušteni izračunati
0,53 0,35
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K) 1013,85
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K) 601,93
Ukupni godišnji gubici topline Ql (J) 461.822.000.000,00
Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J) 201.830.400.000,00
Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J) 230.563.770.000,00
Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J) 432.394.170.000,00
5. ODGOVORNOST ZA PODATKE
Projektantska tvrtka (naziv i adresa) KI
Projektant dijela glavnog projekta zgrade, koji se odnosi na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (potpis i žig)
S.N.
Glavni projektant zgrade (pečat i potpis) S.N.
Datum i pečat projektantske tvrtke 3.9.2009
17.POSTOJEĆI PROJEKTI
Sadrži sve postojeće pohranjene projekte.
63
64. 18.PROJEKT MANAGER
Brisanje projekta – potrebno je samo pozicionirati se na projekt koji želimo obrisati i aktivirati
opciju „Obriši projekt“.
Editor materijala – opcija koja se može aktivirati pritiskom ikone u radnom prozoru ili putem
„Projekt managera“. Odabirom opcije „Novi materijal“ otvara se prozor u koji se upisuju
podaci o novom materijalu
64
65. Uvoz građevnih dijelova i podaci o projektu
Eksport građevnog dijela – omogućuje prijenos ranije definiranih građevnih dijelova iz
prijašnjih projekata u novi projekt.
Editiranje projektnih podataka – u slučaju da je u međuvremenu od otvaranja projekta došlo
do određenih izmjena u projektnim podacima predmetnog projekta, moguće je iste ispraviti.
Opcija je korisna i u slučaju kada se radi o projektima tipskih objekata koji se razlikuju jedino
u oznakama ili nazivima.
65
66. Spremanje i učitavanje projekata
Ukoliko želite s nekim razmjenjivati postojeće projekte ili prenositi pojedine projekte na drugo
računalo, to je moguće na sljedeći način:
1. označiti projekt koji se želi prenositi
2. odabrati datoteku u koju se isti želi privremeno pohraniti
3. spremiti projekt
Redoslijed preuzimanja projekta
1. Pozicionirati se na datoteku u kojoj se nalazi projekt
2. označiti projekt koji se želi prenijeti
3. učitati projekt
66
67. Promjena naziva zone
Želimo li naknadno dodati, obrisati ili preimenovati pojedinu zonu:
Uvoz definiranih otvora (premještanje iz projekta u projekt):
67
