Gorby the Spy?
By Jagoda Radojcic
Kada je prošlog tjedna grupa zastupnika ruske Dume predvođena zastupnikom Komunističke
partije Ivanom Nikičukom postavila formalni zahtjev javnom tužitelju Juriju Čajki za pokretanje
istražnog postupka protiv bivšeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, malo je tko u Rusiji u
širokoj lepezi od krajnje ljevice do krajnje desnice bio iznenađen. Riječ je o neupitno
najomraženijem političkom dužnosniku u povijesti Rusije i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza,
čije bi lišavanje slobode odobrilo i podržalo, prema najnovijim istraživanjima, oko 87,3 posto
građana (polovica od preostalih 12,7 posto drži da ga ne bi trebalo lišiti slobode iz humanitarnih
razloga – zbog duboke starosti). U isto vrijeme, čak 92,6 posto građana Rusije drži da je
Gorbačov najveći izdajnik u ruskoj povijesti.
Novu kvalitetu u posljednjem zahtjevu za pokretanjem istrage protiv Gorbačova promatrači
pronalaze u činjenici da su zahtjev osim uobičajenih komunista i nacionalista ovog puta podržala
i dva člana ruskog parlamenta iz vladajuće stranke predsjednika Vladimira Putina, Ujedinjene
Rusije. I ranije je zabilježen veći broj pokušaja zastupnika manjinske Komunističke partije da se
protiv Gorbačova pokrenu istrage, ali su ti pokušaji bili bezuspješni zbog visoke zapadne zaštite
koju uživa posljednji sovjetski vođa te postignutih zakulisnih sporazuma Zapada i postsovjetskih
vlasti u Rusiji.
Najnovija otkrića prema kojima je Mihail Gorbačov još kao najmlađi član Centralnog komiteta
KP SSSR-a navodno zavrbovan od CIA tijekom duljeg službenog boravka u Belgiji 1972.
godine, koja potvrđuju ne samo novootkriveni dokumenti već i najbliži suradnici posljednjeg
sovjetskog šefa (Aleksandar Jakovljev, Nikolaj Tihonov, Grigorij Romanov) te sve brojniji
zapadni izvori, iznenadila je malo koga u Rusiji. Velika većina Rusa je u to čvrsto vjerovala i
proteklih četvrt stoljeća na temelju onoga što je posljednji sovjetski diktator tijekom svoje kratke
vladavine činio. Međutim, pokažu li se na posljetku spomenuti dokumenti i izjave koji dokazuju
Gorbačovljev angažman za CIA autentični, bit će to potvrda najdublje penetracije jednog
obavještajnog sustava u neku državu u povijesti. A to, bez sumnje, zaslužuje strahopoštovanje.
Mihail Gorbačov je rođen u Ukrajini 1931. godine. Od najmlađih dana pripadao je „stališu“ tzv.
aparatčika kojima su obilovale sve komunističke države tijekom svoje povijesti. Riječ je o
mladim ljudima koji bi započinjali „profesionalnu karijeru“ u omladinskoj organizaciji
(Komsomol), da bi se kasnije nastavili uspinjati u hijerarhiji Komunističke partije. Gorbačov je
ušao u „aparat“ 1950. godine dolaskom u Moskvu na studij i u aparatu je ostao narednih 40
godina. Osim na Zapadu razvikane „glasnosti“ i „perestrojke“ koji su mu poslužili kao odličan
povod za bezbrojne čistke pa i fizičke likvidacije protivnika i potencijalnih konkurenata za
partijski tron, građani Sovjetskog Saveza pamte njegovu vladavinu po najvećem deficitu platne
bilance u trgovini s inozemstvom u 70-ak godina sovjetske povijesti (godišnji deficit od 109
milijardi rubalja), masovnom zaduživanju države (120 milijardi ondašnjih dolara), najvećem
padu standarda, nestašicama, nezaposlenosti. Kao poseban kuriozitet ruski portali izvještavaju
kako je, prema istraživanju ruskog javnog mnijenja, samo jedna povijesna osoba nepopularnija
od Mihaila Gorbačova – Adolf Hitler. Činjenica da se nekoliko godina poslije raspada
Sovjetskog Saveza taj isti Mihail Gorbačov kandidirao na predsjedničkim izborima za
predsjednika Rusije (osvojio je 0,5 posto glasova) dodatno svjedoči o tome da ne korespondira sa
stvarnošću. Bar ne onom ruskom.
Zastupnik u Dumi Ivan Nikičuk izjavio je na konferenciji za novinare kako su ga su nedavni
ukrajinski događaji potaknuli na pokretanje najnovije inicijative za istragu. „Osim što je uništio
Sovjetski Savez, iako se za opstanak države izjasnilo 76 posto građana, Gorbačov je posijao
sjeme današnjih razdora između Rusije i Ukrajine. Ono što se danas događa u Ukrajini nakon
državnog udara, sutra se može dogoditi i Rusiji, a sve je to osobita zasluga najvećeg izdajnika u
historiji. Pri tome držim osobito potrebnim naglasiti: nas ne zanima historijska odgovornost
Mihaila Gorbačova. O tome većina građana bivšeg Sovjetskog Saveza nema ni najmanjih
dilema. Nas u ovom trenutku interesira isključivo njegova kaznenopravna odgovornost“.
Ruski portali u šali komentiraju kako bi, nastavi li Zapad sa sankcijama protiv Rusije, Rusija
uskoro mogla povući ozbiljan kontra-potez pa za uzvrat lišiti slobode najvećeg izdajnika i
zapadnog špijuna svih vremena.

Gorby the spy

  • 1.
    Gorby the Spy? ByJagoda Radojcic Kada je prošlog tjedna grupa zastupnika ruske Dume predvođena zastupnikom Komunističke partije Ivanom Nikičukom postavila formalni zahtjev javnom tužitelju Juriju Čajki za pokretanje istražnog postupka protiv bivšeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, malo je tko u Rusiji u širokoj lepezi od krajnje ljevice do krajnje desnice bio iznenađen. Riječ je o neupitno najomraženijem političkom dužnosniku u povijesti Rusije i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, čije bi lišavanje slobode odobrilo i podržalo, prema najnovijim istraživanjima, oko 87,3 posto građana (polovica od preostalih 12,7 posto drži da ga ne bi trebalo lišiti slobode iz humanitarnih razloga – zbog duboke starosti). U isto vrijeme, čak 92,6 posto građana Rusije drži da je Gorbačov najveći izdajnik u ruskoj povijesti. Novu kvalitetu u posljednjem zahtjevu za pokretanjem istrage protiv Gorbačova promatrači pronalaze u činjenici da su zahtjev osim uobičajenih komunista i nacionalista ovog puta podržala i dva člana ruskog parlamenta iz vladajuće stranke predsjednika Vladimira Putina, Ujedinjene Rusije. I ranije je zabilježen veći broj pokušaja zastupnika manjinske Komunističke partije da se protiv Gorbačova pokrenu istrage, ali su ti pokušaji bili bezuspješni zbog visoke zapadne zaštite koju uživa posljednji sovjetski vođa te postignutih zakulisnih sporazuma Zapada i postsovjetskih vlasti u Rusiji. Najnovija otkrića prema kojima je Mihail Gorbačov još kao najmlađi član Centralnog komiteta KP SSSR-a navodno zavrbovan od CIA tijekom duljeg službenog boravka u Belgiji 1972. godine, koja potvrđuju ne samo novootkriveni dokumenti već i najbliži suradnici posljednjeg sovjetskog šefa (Aleksandar Jakovljev, Nikolaj Tihonov, Grigorij Romanov) te sve brojniji zapadni izvori, iznenadila je malo koga u Rusiji. Velika većina Rusa je u to čvrsto vjerovala i proteklih četvrt stoljeća na temelju onoga što je posljednji sovjetski diktator tijekom svoje kratke vladavine činio. Međutim, pokažu li se na posljetku spomenuti dokumenti i izjave koji dokazuju Gorbačovljev angažman za CIA autentični, bit će to potvrda najdublje penetracije jednog obavještajnog sustava u neku državu u povijesti. A to, bez sumnje, zaslužuje strahopoštovanje. Mihail Gorbačov je rođen u Ukrajini 1931. godine. Od najmlađih dana pripadao je „stališu“ tzv. aparatčika kojima su obilovale sve komunističke države tijekom svoje povijesti. Riječ je o mladim ljudima koji bi započinjali „profesionalnu karijeru“ u omladinskoj organizaciji (Komsomol), da bi se kasnije nastavili uspinjati u hijerarhiji Komunističke partije. Gorbačov je ušao u „aparat“ 1950. godine dolaskom u Moskvu na studij i u aparatu je ostao narednih 40 godina. Osim na Zapadu razvikane „glasnosti“ i „perestrojke“ koji su mu poslužili kao odličan povod za bezbrojne čistke pa i fizičke likvidacije protivnika i potencijalnih konkurenata za partijski tron, građani Sovjetskog Saveza pamte njegovu vladavinu po najvećem deficitu platne bilance u trgovini s inozemstvom u 70-ak godina sovjetske povijesti (godišnji deficit od 109 milijardi rubalja), masovnom zaduživanju države (120 milijardi ondašnjih dolara), najvećem padu standarda, nestašicama, nezaposlenosti. Kao poseban kuriozitet ruski portali izvještavaju kako je, prema istraživanju ruskog javnog mnijenja, samo jedna povijesna osoba nepopularnija od Mihaila Gorbačova – Adolf Hitler. Činjenica da se nekoliko godina poslije raspada
  • 2.
    Sovjetskog Saveza tajisti Mihail Gorbačov kandidirao na predsjedničkim izborima za predsjednika Rusije (osvojio je 0,5 posto glasova) dodatno svjedoči o tome da ne korespondira sa stvarnošću. Bar ne onom ruskom. Zastupnik u Dumi Ivan Nikičuk izjavio je na konferenciji za novinare kako su ga su nedavni ukrajinski događaji potaknuli na pokretanje najnovije inicijative za istragu. „Osim što je uništio Sovjetski Savez, iako se za opstanak države izjasnilo 76 posto građana, Gorbačov je posijao sjeme današnjih razdora između Rusije i Ukrajine. Ono što se danas događa u Ukrajini nakon državnog udara, sutra se može dogoditi i Rusiji, a sve je to osobita zasluga najvećeg izdajnika u historiji. Pri tome držim osobito potrebnim naglasiti: nas ne zanima historijska odgovornost Mihaila Gorbačova. O tome većina građana bivšeg Sovjetskog Saveza nema ni najmanjih dilema. Nas u ovom trenutku interesira isključivo njegova kaznenopravna odgovornost“. Ruski portali u šali komentiraju kako bi, nastavi li Zapad sa sankcijama protiv Rusije, Rusija uskoro mogla povući ozbiljan kontra-potez pa za uzvrat lišiti slobode najvećeg izdajnika i zapadnog špijuna svih vremena.