1. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
Nenad Suzić
BOG JE JEDAN, BOG JE U NAMA
Banja Luka, 2009. godine
1

2. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
Nenad Suzić
Bog je jedan, bog je u nama
Izdavač:
XBS
Banja Luka
Urednik:
Prof. dr Svetozar Milijević
Recenzenti:
Prof. dr Petar Stojaković, Filozofski fakultet Banja Luka
Prof. dr Miodrag Živanović, Filozofski fakultet Banja Luka
Lektor:
Mr Dragomir Kozomara
Korektor:
Ranka Suzić
Dizajn korica:
Vesna Grujić
Štampa: GrafoMark, Laktaši
2

3. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
O NASTANKU OVE KNJIGE
Ideja o pisanju knjige pod naslovom "Bog je jedan" ima
korijen još u mome mladalačkom interesovanju za moral, za
odnos dobra i zla, za etiku kao nauku o moralu. Kako su se
razvijale moje spoznaje o ljudskom moralu, tako je sazrije-
vala misao da knjiga treba imati naslov "Bog je u nama". Na
kraju mi je bilo potpuno jasno da se ova dva naslova ne
mogu odvojiti, a da njihovo značenje ne mogu efikasno
spojiti u izrazu koji bi jasnije izražavao njihovo značenje od
onoga što oni zajedno implicitno i eksplicitno govore – da je
bog jedan, da prožima sve ali da je svoj odraz, čovjeku
najdostupniji, ostavio baš u nama, u čovjeku.
Prolazeći kroz spoznaje o moralu, došao sam do zaključ-
ka da čovjek na ovoj planeti Zemlji živi onoliko koliko je
moralno zreo da živi. Ova teza će biti posebno elaborisana u
knjizi jer na prvi pogled djeluje apsurdno i pomalo mistično.
Konkretnije, procjena je da se u doba starog Egipta
prosječno živjelo 27 godina, a da je dvadeseti vijek završio
sa prosječnim životnim vijekom od 72 godine. Na prosječni
životni vijek utiču ratovi, uslovi u kojima ljudi žive, uspos-
tavljeni odnosi među ljudima, kultura ishrane, nivo medicin-
ske zaštite te drugi objektivni i subjektivni činioci. Većina
tih činilaca u svojoj podlozi ima čovjekovu moralnost.
Teže je objasniti kako ljudi ne vjeruju u boga nego kako
vjeruju. Odrastajući u doba komunizma, koji je imao speci-
fičnu samoupravnu formu, zaključio sam da ljudi "službeno"
ne vjeruju u boga te da većina njih ne želi razmišljati niti
razgovarati o tome u šta ne vjeruju, odnosno kako ne vjeru-
ju. Zaključio sam da oni dogmatski ne vjeruju, da vjeruju u
dogmu nevjerovanja. S druge strane, veliki broj onih koji
vjeruju, najčešće se ponaša na isti način – dogmatski vjeru-
3

4. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
ju. Kao i onim prvima, i njima je bog bio daleka nepoznani-
ca, prije dogma vjerovanja nego ono u šta stvarno vjeruju, u
šta su ubijeđeni. Ovdje ponovo dolazimo na tlo morala –
pitanje je da li je važnije da ljudi stvarno vjeruju u boga ili
da ga se plaše. Radi se o dva morala koje susrećemo u
Bibliji, budističkim učenjima i Kuranu, u svim objavljenim
religijama: 1) o moralu prinude ili obaveze i 2) o moralu
razloga. U ovoj knjizi ću se posebno posvetiti ovim forma-
ma ljudske moralnosti uz citiranje Biblije i drugih knjiga
objavljenih religija.
Posebno pitanje je uslovljenost vjerovanja mjestom ro-
đenja. Ako se dijete rodi u ateističkoj porodici, velika je vje-
rovatnost da će odrasti kao ateista, a isto vrijedi za bilo koju
vjeroispovijest. Dijete koje se rodi u katoličkoj, islamskoj ili
pravoslavnoj porodici u pravilu će odrastati kao katolik,
islamista ili pravoslavac. Dakle, na ovaj svijet ne dolazimo
oslobođeni predodređenosti ili determinanti načina na koji
ćemo vjerovati ili shvatati boga. Ova predodređenost u
istoriji ljudskog društva dovodila je do vjerskih ratova, do
ofanzivnih religijskih filozofija, do isključivosti i religijske
netolerancije. Kada se pozabavimo idejom da je bog jedan i
da je u svakom čovjeku, u ateisti i vjerniku, doći ćemo do
spoznaje o moralnim i filozofskih ograničenostima pojedi-
nih vjerskih i crkvenih učenja kao i marksističkog ateizma te
reafirmisati ona shvatanja koja ljude osnažuju u toleranciji,
međusobnom razumijevanju i uvažavanju. To je jedan od
mojih motiva za pisanje ove knjige koji se javio u ranim
razmišljanjima o bogu a posebno osnažio u doba tranzicije
kod nas.
Suština ove knjige je u razmatranju makrokosmičke i
mikrokosmičke pameti, o psi-energiji koja prožima makro i
mikrokosmos, o duhu koji je bog darovao čovjeku kao dio
svoga bića. Anđeo je u potpunosti rob gospodara boga jer ne
4

5. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
može da griješi, može da uradi samo ono šta mu bog
zapovijedi, a čovjek je od boga dobio, preko sina božijeg,
slobodu da griješi. Mogućnost čovjeka da se sam u sebi bori
protiv zla i za dobro, da to čini u svojoj okolini, dala je
svakom čovjeku bogočovječansku dimenziju, moć da u sebi
realizuje boga. I zaista, kada bi se kojim slučajem iz groba
digli naši čukundjedovi, vidjeli bi da njihovi potomci imaju
niz moći i svojstava koje su oni bili jednom i zauvijek
pripisali bogu. Zamislimo naše potomke za hiljadu godina.
Dogmatski vjernici će nam reći da bogohulimo a ateisti da i
oni tako vjeruju. Eto još jedne tačke približavanja, još
jednog uporišta za vjersku toleranciju. Ateista može reći da
ne vjeruje, ali ne može pobiti činjenice koje idu u prilog tezi
da svojstva koja je čovjek ranije pripisivao bugu danas i sam
sve više posjeduje. Rođen i odrastao u komunističkoj poro-
dici u kojoj je obilježavan svaki Božić, svaki Jovanjdan kao
krsna slava, kao kršteno čeljade, imao sam želju da pomirim
ateističke postavke sa slobodom čovjeka da se raduje
okupljanju u crkvi ili džamiji, da obilježava svoj Božić ili
Bajram. Ova knjiga ima i tu namjeru – da pomiri nepomir-
ljivo, da približi suprotnosti, da ponudi argumente o kojima
valja razmišljati. Ako ti argumenti dobiju snagu teorije za
ponekog, to će biti iznad neskromnih ambicija koje sam
prethodno naveo.
Jedan od snažnih pokretača i dobri duh koji mi je pose-
bno pomogao svojim recenzentskim sugestijama jeste kole-
ga profesor Petar Stojaković, koji predaje na katedri za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci. Isto tako,
profesor Milorad Živanović je pomogao nastanku ove knjige
svojim duhovitim ali i inspirativnim opaskama o pedago-
zima i filozofima nadahnjujući osnovnu ideju ove knjige
više neformalno nego formalno.
5

6. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
Još jedan personalni motiv predstavlja značajan izvor
nastanka ove knjige. Radi se o mladom studentskom zaljub-
ljenom paru. Jednom se na mom seminaru iz sociologije
obrazovanja povela rasprava o vjerovanju i nevjerovanju.
Studenti su bili vrlo oštri prema jednoj djevojci koja je imala
hrabrosti reći da je ateista. Kad sam vidio da je očajna,
priskočio sam joj u pomoć apelujući na toleranciju prema
drugim vjerama kao i prema ateizmu. Pri tome sam objasnio
koju knjigu ću o bogu napisati. Nakon seminara, prišli su mi
dvoje mladih, momak i djevojka, i rekli da će oni tu knjigu
prodavati okolo jer su iz miješanih brakova i nailaze na niz
gluposti u okolini u kojoj se kreću. Shvatili su šta im donosi
jedno ovakvo sagledavanje. Prve primjerke odštampane
knjige pokloniću njima dvoma.
Poseban motiv za pisanje ove knjige je ideja komuniz-
ma. Mnogi dobri ljudi koje poznajem bili su komunisti a
ujedno su željeli da poštuju svoju naciju i vjeru. Pošto sam
svojevremeno studirajući sociologiju i pročitao sve što je
bilo prevedeno u kompletima Marksa i Engelsa, dobro sam
razbistrio da marksizam nema ništa protiv crkve i protiv
prava čovjeka da vjeruje, ali ima protiv dogmatskih zabrana
razmišljanja i čovjekovog suđenja, protiv razložnog prosuđi-
vanja. Uostalom, zar to nije razlog što je spaljen Đordano
Bruno? Kao član opštinskog komiteta SK jednom prilikom
sam predložio da lokalni komunisti pokrenu i sprovedu
inicijativu da se renovira crkva u mome rodnom selu. Pred-
rag Šarac, danas poznati novinar, moj drug i prijatelj, tada
mi je došapnuo da je to previše radikalno. Moja ideja, na-
ravno, nije prošla, a glavni efekat ostvarila je u začuđenim
pogledima većine članova komiteta i zagonetnim osmijesi-
ma manjine, u kojoj je bio moj prijatelj Predrag. Nisam
imao sankcija jer su svi članovi tog opštinskog komiteta
6

7. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
dobro znali da ja svoju ideju mogu debelo marksistički
potkrijepiti.
Za ideju komunizma vezan je i jedan zanimljiv događaj
u mojoj porodici. Slaviša, moj brat od ujaka, majstor nad
majstorima, mašinski inženjer i inovator, prekrivao je prije
nekoliko godina kuću moje sestre. Nakon što smo uveče
sjeli zadovoljni urađenim, sestra je rekla da bi sutra moglo
sve biti gotovo, ako bog da lijepo vrijeme. Slaviša joj je
rekao da ne vjeruje u boga i neka ona radije gleda u njega
kao glavnog majstora. Sada sam se uključio da ga pitam
kako on to ne vjeruje. Lakonski mi je odgovorio da je lakše
objasniti kako ljudi vjeruju nego kako ne vjeruju. Opkladio
sam se sa njim da će i on vjerovati kada mu objasnim kako
ja vjerujem. Rekao je da gubim vrijeme, ali pošto smo
završili poslove, da nema ništa protiv zanimljivog sofisti-
ciranja. Konstatovao sam da on poznaje savremenu
informatiku i da zna kako se skladišti informacija u čipu.
Pitao sam ga da li tamo gdje postoji ustaljena putanja Zem-
lje oko Sunca postoji i informacija. Zatim, da li to možemo
nazvati makrokosmičkom inteligencijom. Onda sam tražio
da poveže ono što se dešava u jezgru silicijuma kada magne-
tisanjem i strujom unosimo informacije u putanju elektrona i
ono što se dešava na nivou galaksija i da to imenuje. Brzo
smo došli na to da se radi o pameti, o inteligenciji, o duhu
koji prožima sve. Ako kažemo da je to bog, da li će sada
vjerovati, pitao sam ga. Konstatovao je da tako vjeruje
svako. Registrovao sam da se to svako odnosi na njega kao i
na mene te da sam dobio opkladu. Galantno je pristao da
plati pivo pri idućem susretu.
Pitanje kako ljudi vjeruju ili ne vjeruju elementarno je
pitanje slobode i demokratije. Da li će se neko krstiti ili kla-
njati, stvar je njegove slobode, koju treba uvažavati i pošto-
vati. Vjerska netolerancija nanijela je ljudima kroz istoriju
7

8. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
mnogo zla, pa je jedna od namjera ove knjige da doprinese
vjerskoj toleranciji, međusobnom uvažavanju ljudi različitih
vjera kao i onih koji ne vjeruju.
Posebnu napomenu cijenjenom čitaocu dugujem na po-
četku ove knjige a daću je u trećem licu. "Ako dođete u
sukob sa nekim drugim ljudskim bićem, ostavite ga u živo-
tu. U stotinu milijardi galaksija nećete naći nijedno drugo"
(Segan, 2006, str. 319). To ne vrijedi u slučaju da sretnete
autora ove knjige. Ne zato što on ima dvojnika, nego zato
što ćete olakšati posao neoinkviziciji. Zašto? Zamislite, on
hoće da pomiri marksizam i religiju, hrišćanstvo i islam,
crkvu sa darvinizmom! Ipak, postoji racionalnije rješenje.
Nemojte ga likvidirati nego bacite ovu knjigu, ili, još bolje,
spalite je, za svaki slučaj – naravno, prije čitanja.
8

9. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
MAKRO I MIKROKOSMOS
Kada se u mislima otis-
nem u svemir, postajem
beskonačno mali, ali kada
se otisnem u svoj um, po-
stajem beskonačno veliki.
Kada svoje misli uputimo u beskraj svemira, spontano
nam se nameće ideja neuređenosti tih beskonačnih prostran-
stava jer, zaboga, ko bi sve to uredio kad mi ljudi, ovako
pametni, ne možemo da sredimo ovo zrnce prašine po kome
hodamo a koje se zove planeta Zemlja. Međutim, riječ
"Kosmos je grčka riječ koja označava red u Vaseljeni" (Se-
gan, 2006, str. 23). Riječ kosmos suprotna je od riječi haos.
Zašto nam se u mislima prvo nameće ideja haosa u beskraju
svemira a ne ideja uređenosti? Vjerovatno zato što kao
homo sapiensi nismo ovladali svojom sviješću i podsviješću,
zato šta smo ovladali samo malim dijelom mikrokosmosa
koji imamo u sebi.
Prva proučavanja Eratostena ukazuju na tananu uređe-
nost svemira. Hiparh je napravio kartografiju zvijezda i kla-
sifikaciju po intenzitetu njihovog sjaja. Ti mislioci u staroj
Grčkoj uputili su čovječanstvo na to da je svemir sazdan po
neobično preciznim parametrima. Aleksandrijska biblioteka
čuvala je mnoge tajne svemira, koje su, nažalost, uništene
kada je ovaj hram znanja i nauke spaljen. "Znamo, na pri-
mjer, da je na nekoj polici Biblioteke stajala jedna knjiga
astronoma Aristarha Samosaćanina u kojoj se tvrdilo da je
Zemlja samo jedna od planeta, da sa ostalima kruži oko
Sunca, kao i da su zvijezde veoma daleke" (ibidem, str. 25).
Kako se produbljuje naša spoznaja o vlastitom mikro-
kosmosu, tako raste i saznanje o uređenosti makrokosmosa.
9

10. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
Vodonik, natrijum, magnezijum, ugljik i gvožđe najraspros-
tranjeniji su elementi u kosmosu a ujedno i najzastupljeniji u
građi ljudskog organizma. Isaku Njutnu možemo zahvaliti
spoznaju da svemirom i cjelokupnom prirodom upravljaju
isti jednostavni matematički zakoni, da ista pravila važe na
Zemlji i na nebu te ljudski um misli na sličan način na koji
dejstvuju zakoni prirode. Njutnova saznanja su otkrila nove
vizije i vidike čovjekovog pronicanja u tajne svemira.
"Njutn je ljubomorno čuvao svoja otkrića i žestoko se pre-
pirao sa svojim kolegama naučnicima. Ništa mu nije predsta-
vljalo da sačeka da prođu decenija ili dvije po otkriću zakona
o odnosu gravitacije i udaljenosti, pa da ga tek onda objavi.
Ali pred veličanstvenošću prirode on je, poput Ptolomeja i Ke-
plera, postajao ushićen i smjerno skroman. Neposredno pred
smrt napisao je sljedeće: Ne znam kakav izgledam svijetu; ali
sebi se činim samo kao dečkić koji se igra na obali mora, za-
bavljajući se povremenim pronalaženjem kakvog glatkog ob-
lutka ili neke neuobičajeno lijepe školjke, dok se preda mnom,
još uopšte neotkriven, pruža ogroman okean istine" (Segan,
2006, str. 73).
Ushićen pred okeanom saznanje, pred tajnama prirode,
čovjek se stalno pita šta mu je svrha života, dokle seže moć
njegove spoznaje. Kada je Ajnštajn došao do svoje čuvene
formule o odnosu energije i mase (E=mc2 ), značenje ovog
obrasca razumjeli su njegova supruga, on i još jedan Fran-
cuz. Danas ovaj odnos uspješno tumači svaki student fizike
ili svaki uspješniji srednjoškolac koji se interesuje za ovu
oblast. Kada posmatramo prosječnu obrazovanost ili infor-
misanost svih ljudi na planeti Zemlji danas u odnosu na isto-
riju čovječanstva, možemo konstatovati da smo tek počeli
učiti, da su naša saznanja o mikro i makrokosmosu tek na
početku.
"Ako nam pođe za rukom da otkrijemo cjelovitu teoriju
(misli se na kvantnu teoriju gravitacije, op. cit.), ona bi, bar u
najširim crtama, vremenom trebalo da postane razumljiva sva-
10

11. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
kom, a ne samo nekolicini naučnika. Tada ćemo svi, filozofi,
naučnici i obični ljudi, biti kadri da učestvujemo u rasprava-
ma, pitajući se šta je razlog postojanja vaseljene i nas samih.
Ako za to pronađemo odgovor, to će biti konačni trijumf ljud-
skog razuma – spoznaja Božjeg uma" (Hoking, i Mlodinov,
2006, str. 166).
Čovjekovo razmišljanje o prostoru i vremenu vodi ga ka
objedinjavanju ovih spoznaja u formu četvrte dimenzije ko-
ju naučnici nazivaju prostor-vrijeme. Ukoliko uspije ovlada-
ti ovom dimenzijom, čovjek bi pred sobom imao drugačiji
pogled na svijet, na svoj mikro i makrokosmos. Generacija-
ma je čovjek vjerovao da se Sunce okreće oko Zemlje, a
danas je takav stav smiješan. Ovdje vidimo da se radi o sta-
vu ili shvatanju, a ne o fenomenu opaženom čulima. U do-
glednoj budućnosti čovjek će stvarnost oko sebe posmatrati
u četvorodimenzionalnom prostoru. Singularnost i granice
neće imati takvu moć u odnosu na ljudski um kao što danas
imaju, tako da će vasiona na mikro i makro nivou biti ne-
srazmjerno dostupnija čovjeku nego što to sada jeste. Sav taj
posao za čovjeka obaviće njegov duh, njegov um.
11

12. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
LITERATURA
Ајдачић, В. (1998). Наука као бајка II. Београд: Златна
књига.
Barrow, R. (1995). The erosion of moral education. Inter-
national Review of Education, 41, pp. 21–32.
Библија или свето писмо старога и новога завјета
(превод: Ђура Дан и чић и Вук Караџић). (1993). Бео-
град: Британско и инострано библијско друштво.
Blofeld, Dž. (1989). Put do besmrtnosti. Beograd: Moderna.
Buzan, T. i Buzan, B. (1999). Mape uma – briljantno razmi-
šljanje. Beograd: Finesa.
d'Omerson, Ž. (2003). Priča Jevrejina lutalice. Beograd:
PlatΩ.
Etkinson, V. V. (2004). Moć uma i tajna mentalne magije.
Beograd: Metaphysica.
Fromm, E. (1977). Čovjek za sebe. Naprijed: Zagreb.
Goleman, D. (2007). Socijalna inteligencija, nova nauka o
ljudskim odnosima. Beograd: Geopoetika.
Henkok, G. (2004). Tragovi bogova – potraga se nastavlja.
Beograd: Mono & Manana i Moć Knjige.
Hoking, S. (2004). Teorija svega – poreklo i sudbina
univerzuma. Beograd: Alnari.
Hoking, S. i Mlodinov, L. (2006). Kraća povest vremena.
Beograd: Alnari.
Huhley, J. (1957). New bottles of new wine: Essays. Lon-
don: Chatto and Windus.
Kohlberg, L. (1976). Moral stages and moralization: Deve-
lopmental approach. In T. Lickona (ed.), Moral develop-
ment and behavior, theory, research, and social issues.
New York: Holt, Rinehart and Winston.
Koruga, Đ. (2001). Svest snova. Beograd: Nauka.
93

13. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
Kur'an časni (1974). Zagreb: Stvarnost.
Lenné, R. (1983). Strah: analiza i terapija. Zagreb: Izdanje
prevodioca (S njemačkog prevela Snježana Blažeković).
Maslow, A. H. (1963). Self-actualizing people. In J. B.
Levitas (Ed.), The world of psychology. New York:
Braziller.
Милићевић, В. (1997). Сјај звезде Миланковић. Београд:
Рударско-г е о лошки факултет.
Milinković, A. (2004). Večnost i svetlo piramida – pos-
lednje tajne planete. Beograd: Beoknjiga.
Murray, H. A. (1938). Explorations in personality. New
York: Oxford University Press.
Myers, D. G. (1989). Psychology. New York: Worth
Publishers, Inc.
O'Nil, Dž. (2006). Nenadmašni genije – život Nikole Tesle.
Beograd: Metaphysica.
Segan, K. (2006). Kosmos. Beograd. Alnari.
Тесла, Н. (2006). Моји изуми. Београд: Нова школа.
Vajninger, O. (2007). Pol i karakter. Beograd: Feniks libris.
Višić, M. (1989). Egipatska knjiga mrtvih. Sarajevo: Svjet-
lost.
Zamarovski, V. (2002). Junaci antičkih mitova. Beograd:
Alnari.
94

14. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
SADRŽAJ
O nastanku ove knjige 3
Makro i mikrokosmos 9
Duh prožima sve 12
Boga i čovjeka prožima isti duh 17
Neslućene moći čovjekovog uma 22
Naelektrisanost našeg mozga 26
Dobro i zlo u nama 29
Svjetlost i ljudski duh 37
Marksizam, darvinizam i religija 42
Precesija 48
Moć ideje 54
Vrijeme, prostor i ljudski duh 58
Čovjek na božjem putu 65
Bogovi u legendama 71
Šta nas čeka u budućnosti 77
Zaključno 88
Literatura 93
95

15. Knjiga je objavljena pod naslovom:
Suzić, N. (2009). Bog je jedan, bog je u nama. Banja Luka: XBS.
96