3. Civilizovano društvo u odnosu na praistorijsko
koristi pismo;
poseduje visok stepen specijalizovanih znanja i
umeća;
ima zajedničku upravu koja nastaje iz prirodne
potrebe ljudi da žive bezbedno i prema ustaljenom
redu.
4. • Civilizacije se mogu podeliti na više perioda.
• U drevne civilizacije spadaju :
Maje, Inke, Tolteci, Asteci, Anasazi, Rapa Nui, San
Agustin (Američke);
Kina, Indija, Japan, Tibet, Dilmun, Mongoli
(Azijske);
Dogoni, Egipat, Nubija, Zulu, Axum, Nok (Afričke);
Etruščani, Grci, Rimljani, Vikinzi, Gali , Germani
(Evropske);
Aboridžani, Maori (Australijske)...
5.
6. Geografski prikaz civilizacije Maja
Kontinent Amerika
Regija Srednja Amerika
Zemlje Meksiko, Gvatemala,
Belize, Honduras, El
Salvador
Glavni lokalitet Tikal, Kalakmul, Kopan,
Palenke, Čičen Ica, itd.
Zastava
7. • Civilizacija Maja, najpoznatija od drevnih
civilizacija, razvijala se na području koje se danas
naziva Mezoamerika (Srednje Amerike).
• Svoju kulturu su zasnovali na znanjima i idejama
ranijih civilizacija, poput Olmeka.
• Poznate su po svojim gradovima, arhitekturi,
umetnosti, religiji, kalendaru, matematici i
astronomiji.
• Period u kome je živeo ovaj narod možemo podeliti
na tri razdoblja: preklasični, klasični i postklasični
period, u čijem je sklopu i kolonijalni period.
8. Kalendar i pismo ne potiču samo od Maja, ali su
oni najviše doprineli njihovom potpunom razvoju.
Španski, katolički sveštenici su spalili većinu
knjiga napisanih na pismu Maja. Njihovo pismo je
tek u novije vreme velikim delom dešifrovano.
9. Preklasični period
Obuhvata otprilike 15 vekova pre nove ere i 3 veka
nove ere, tj. traje do 317. godine naše ere.
U ovom periodu Maje su zemljoradnici, izgrađuju se
sela pored jetera i močvara, nastaju prvi
ceremonijalni centri i različiti religijski običaji.
11. Prvi dokazi o postojanju Maja pronađeni su na
Jukatanu (Meksiko), u pećini Loltun.
Dokazi su bili ostaci kostiju od praistorijskih
životinja i slike po zidovima pećine.
Gradili su i stepeničaste piramide. Mnoge od njih
su imale na vrhu platformu na kojoj je bila
sagrađene male građevine posvećene nekom od
božanstava majanske mitologije.
12. Prvi jezik Maja nazivao se ‘protomaya’, i on se
govorio u Gvatemali.
Čuvene Majske piramide
13. Klasični period
Trajao je od 317. do 889. godine. Ovo je bilo
najblistavije razdoblje Majanske civilizacije u
kome cveta kultura.
14. Maje su bile organizovan narod koji je gradio velike
ceremonijalne i religiozne centre-gradove, kao što
su:
Palenke, Ćićen, Ica, Ušmal, Koba, Tulum – u
Meksičkim državama;
Tikal, Pijedeaas, Negras, Uašaktun, Jašćilan – u
Gvatemali;
Kopan – u Hondurasu.
15.
16. Postklasični peropd
Počinje dolaskom osvajača sa zapada ili
jugozapada, iz doline Meksika.
Osvajači su bili ratoborni narod Tolteke koji je
pokorio Maje.
Ovaj period se može produžiti do vremena posle
dolaska Španaca i moglo bi se reći da traje do
1697. godine.
1697. godine je i poslednja ratoborna grana stabla
nacije Maja pala pod udarcem Iberskih osvajača.
17. Predklasični period je počeo velikim naprecima u
ekonomiji, politici, umetnosti, a završio se
ratovima i unoštenjem onoga što je vekovima
bilo građeno.
Ruševine grada Palanke
18.
19. Carstvo Inka je najveće carstvo u
pretkolumbovskoj Americi, nastalo je u 14. veku.
Tokom 15-og veka Inke su se proširile duž planine
Anda.
Pogled na Maču Pikču
20. Maču Pikču je drevno utvrđenje Inka smešteno između
dva oštra vrha u Andima na visini od 2350m. U blizini
se nalazi Kusko.
Administrativni, politički i vojni centar je bio Kusko.
Kusko je nastao na visoravnima Perua oko 1200.
godine.
Od 1438. do 1533. godine Inke su koristile osvajanja i
miroljubivu asimilaciju šireći svoje carstvo na velike
delove zapadne Južne Amerije.
U sastavu carstva su bili delovi Ekvadora, Perua,
Bolivije, Argentine i Čilea.
22. Zastava
Položaj Carstva Inka
Geografija
Kontinent Amerika
Regija Južna Amerika
Glavni grad Kusko
Društvo
Zvanični jezik Kečua
Religija Religija Inka
Vladavina
Oblik vladavine Carstvo
Titula vladara Car
Istorijsko doba Srednji vek, Novi
vek
Osnivanje 1438.
Prestanak 1533.
Status Bivša država
23. Atavalpa je bio poslednji car Inka.
Ubio ga je 1533. godine konkvistador Fransisko
Pizaro označavajući time početak Španske
vladavine.
Tokom Španske uprave otvoren je najveći rudnik
srebra, Potosi, ukome su Inke radile kao robovi.
Pod teškim uslovima rada u rudniku umirali bi
već za godinu ili dve.
28. Zastava
Geografija
Kontinent Amerika
Regija Srednja Amerika
Glavni grad Tenočtitlan
Društvo
Zvaničan
jezik
Nauatl
Religija Astečka
religija
Vladavina
Oblik Carstvo
Titula vladara Car
Istorijsko doba Srednji vek, Novi vek
Osnivanje 1428.
Prestanak 1521.
Status Bivša država
29. Asteci ili Mešike su bili jedan od starosedelačkih
naroda američkog kontinenta koji je osnovao
Tenočtitlan.
Drevni grad na ostrvcetu u jezeru Teškoko (danas
je skoro isušeno) odgovara geografskom položaju
mesta gde se nalazi današnji Meksiko Siti.
Uz pomoć drugih gradova-država iz Meksičke
dolone, Tlakopan i Teškoko, potčinili su veliki broj
drugih naroda koji su naseljavali središnji i južni
deo današnjeg Meksika.
30. Astečko carstvo je bilo uništeno u 16. veku,
kada su u Ameriku stigli španski konkistadori.
Osvajanje astečkog carstva, koje je predvodio
španski konkistador Ernan Kortes, otpočelo je
1519. i završilo se 1521. totalnim uništenjem
astečke države.
Velika piramida u Tenoćtitlanu
31. Danas su Asteci indijski narodi kkoji pretožno žive u
Meksiku i većinom su katoličke veroispovest.
Sačuvali su tradicionalan verovanja (veru u duhove,
kult predaka...).
Govore jezikom nauatl, koji spada u juto-astečko-
tanoansku grupu amerindijske porodice jezika.
Ukupno ih ima 1.652.000.
Astečko božanstvo