2. Živana Žanka Stokid
• rođena je 24. januara 1887. godine u selu Rabrovu u
Požarevačkom okrugu
• umrla je 21. jula 1947. godine u Beogradu i sopstvenoj
želji sahranjena na Topčiderskom groblju
• bila je prvakinja Narodnog pozorišta u Beogradu i
najpoznatija Gospođa ministarka
• rano je postala siroče i brigu o njoj preuzeo je ujak i
preselila se u Zaječar, grad koji je povezao s glumom
• kada je napunila 14 godina ujak je udao za jednog
krojača u Zaječaru, ali ovaj brak je kratko trajao
3. - iskoristila je posetu putujudeg pozorišta pod
upravom Ljubomira Rajčida Čvrge, i pobegla u
pozorišnu trupu 1902. godine
- prvu ulogu je dobila slučajno, u komadu
“Bračna sreda” , kada je zamenila bolesnu
glumicu
- septembra 1911. godine postala je član
Narodnog pozorišta u Beogradu, a 1915. godine
postala je član Povlašćenog putujućeg pozorišta
– Trifković
- 1918. godine ponovo se vratila u Narodno
pozorište čiji je član ostala sve do 1944. godine
4. - imala je sposobnost da tumači različite likove i
ljubitelji pozorišta mogli su da je videti u ulozi
komične patrijarhalne žene, seoske namiguše, strasne
zavodnice, pokondirane Feme ili čuvene ministarke
Živke
- kažu da je Branislav Nušid ulogu ministarke Živke
pisao za Žanku Stokid
- prvi put je predstava “Gospođa ministarka” odigrana
u Narodnom pozorištu u Beogradu 1929. godine i do
1937. godine odigrana je 100 puta
- bila je sposobna da svojim smehom i
anegdotama uveseljava sve prisutne, gde god
da se nađe, pa tako bez nje nije mogao da
prođe ni jedan važan događaj
5. - posle II svetskog rata Sud časti NOF Narodnog
pozorišta optužio je za saradnju sa okupatorom,
Nemcima, zbog nastupanja u pozorištima
Veseljaci i Centrala za humor, koja su bila pod
direktnom upravom okupatora
- uhapšena je 18. 11. 1944. godine na sam dan
formiranja nove uprave Narodnog pozorišta
- u istražnom zatvoru bila je do 5. 1. 1945.
godine kada je kao težak šećerni bolesnik
puštena kući
- 3. 2. 1945. godine osuđena je na zabranu
javnog rada i gubitak nacionalne časti na osam
godina
- prema odluci Okružnog suda u Beogradu,
rehabilitovana je 2009. godine