SlideShare a Scribd company logo
1 of 51
ECVET Training for Operators of IoT-enabled Smart Buildings (VET4SBO)
2018-1-RS01-KA202-000411
Nivo 1
Modul 0: Opšti uvod u kurs
Sadržaj
1. Sadržaj kursa
2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade
3. Internet stvari (Internet of Things)
4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
Sadržaj
1. Sadržaj kursa
2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade
3. Internet stvari (Internet of Things)
4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
Sadržaj kursa
• Sistemi upravlјanja zgradama (eng. Building Management Systems - BMS), odnosno operatori takvih
sistema postoje već duže vreme, a i dostupni su adekvatni programi njihove obuke.
• Međutim, sada postoji sve veća potražnja za uređajima baziranih na tehnologijama Interneta stvari
(eng. Internet-of-Things - IoT) koji se koriste u (pametnijoj) automatizaciji zgrada radi optimalnog
komfora i energetske efikasnosti.
• Ove, obično bežične mreže senzora i aktuatora, omogućavaju da se u automatizaciju zgrada ugradi
dodatna inteligencija.
• Na primer, mobilni uređaj za merenje temperature na konferencijskom stolu pruža bolјe znanje o
komforu od senzora postavlјenog negde na krovu.
• Procjenjuje se da će uredjaji bazirani na tehnologijama IoT preuzeti veliki udeo na tržištu u bliskoj
budućnosti. Mogućnost upotrebe svih tih podataka i njihove analize i smisla stvara mogućnosti za
uštedu energije i smanjenje emisije štetnih gasova. .
• Međutim, operateri i upravnici zgrada još uvek nisu upoznati sa ovim novim tehnologijama i
uređajima. Oni moraju da nauče nove koncepte, da ih pravilno primene kako bi uštedeli energiju, a
takođe da ih i pravilno održavaju u eksploataciji.
Sadržaj kursa
ECVET trening za operatere pametnih zgrada opremljenih tehnoloijom interneta stvari
• Postojeći programi obuke ne pokrivaju na odgovarajući nove tehnološke trendove. Ovaj
materijal pruža mogućnost za praktične kurseve, dostupan je i putem mobilne aplikacije,
olakšavajući učenje bilo gde i bilo kada.
• Osnovni cilј nastavnog materijala je da obuči operatere da upravlјaju „zgradama
budućnosti“, održavaju potrebnu udobnost korisnika i poštuju propise o energetskoj
efikasnosti / ekologiji.
• Kurs je namenjen postojećim i budućim operaterima pametnih zgrada. Materijali takođe
treba da budu dostupni 24/7 putem online platforme sa mobilnim pristupom, i da na taj
način podržavaju polaznike koji imaju pristup korisnim materijalima za obuku i rad bez
dodatnih troškova.
Sadržaj kursa
Očekuje se da će materijal sa kursa polaznicima omogućiti da steknu sledeća znanja, veštine i
kompetencije:
ZNANJA:
• Sposobnost korišćenja tehnologija baziranih na Internetu stvari IoT (Internet of Things) kako
bi se smanjio energetski otpad
• Razumevanje podatke i sprovođenje analiza, kao i osmišljavanje akcija kako bi stvorili
mogućnosti za uštedu energije i smanjenje emisije štetnih gasova
• Sposobnost korišćenja zelenih tehnologija i podsticaja i programa za uštedu energije
• Sposobnost analize ogromne količine podataka koje prikuplja BAS i IoT oprema od sistema
• Znanje da pristupe i upravljaju udaljenim BAS sistemima, kako bi se mogli modifikovati radni
parametri u zgradama i postići brži odgovor na zahteve korisnika.
Sadržaj kursa
VEŠTINE
• Pobolјšane konsultanske usluge operatera
• Pobolјšano održavanje zgrade
• Pobolјšane veštine pregovaranja i posredovanja od strane operatera, kako bi se osigurali uspešniji pregovori vlasnika i
upravnika objekata
KOMPETENCIJE
• Pobolјšana sposobnost za održavanje potrebnog komfora stanara i usklađivanje sa energetskom efikasnošću /
regulacijom ekologije
• Pobolјšana sposobnost upravlјanja različitim perspektivama i očekivanjima vlasnika i menadžera objekata / menadžera
imovine
• Pobolјšana sposobnost primene individualizovanih i kreativnih tehnika zasnovanih na smernicama najbolјe prakse
• Pobolјšana sposobnost nadzora da se vodi proces kako bi se zadovolјili stanari i održali ih zadovoljnim, da se osćaju da
im je prijatno, omogućavajući da zgrade pravilno funkcionišu i da se radovi na održavanju blagovremeno i efikasno
izvode
Napomena: određeni delovi kursa moraće da se izvode u laboratorijama, kako bi se omogućilo postizanje gore navedenih
kompetencija
Sadržaj kursa
Kurs je organizovan u tri nivoa, a svaki nivo obuhvata skup učenje modula i nekoliko jedinica unutar njih.
Struktura kursa je data u nastavku:
Operatori pametnih zgrada opremljenih tehnologijom IoT: Nivo 1
• Modul 1: Osnove karakteristika zgrade koje su korisne u nadgledanju i kontroli efikasnog rada,
udobnost korisnika, energetske efikasnosti
– Jedinica 1.1: Definicija okruženja i svojstava zgrade za nadgledanje i kontrolu
– Jedinica 1. 2: Razna svojstva zgrade
– Jedinica 1. 3: Dužnosti operatora zgrade
• Modul 2: Osnove sistema upravlјanja zgradom za efikasan rad, udobnost stanara, energetsku
efikasnost (HVAC, osvetlјenje, sigurnost, kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru, distribucija /
nadzor vode)
– Jedinica 2.1: Uvod u BMS
– Jedinica 2.2: Uloga BMS-a u upravlјanju različitim podsistemima
– Jedinica 2.3: Prednosti BMS-a
– Jedinica 2.4:-Upravlјanje rizikom
Sadržaj kursa
• Modul 3: Osnove Interneta stvari (IoT) i indikativne aplikacije. Mogućnosti za ekonomsko pobolјšanje poslovanja
– Jedinica 3.1: Definicija Interneta stvari
– Jedinica 3.2: Indikativne aplikacije u kombinaciji sa naslijeđenim BMS-om ili za izgradnju samostalnih sistema
– Jedinica 3.3: Mogućnosti IoT-a u snižavanju troškova ili optimizaciji drugih kriterijuma kvaliteta za operativno
pobolјšanje
• Modul 4: Osnove za rad pametne zgrade koristeći IoT radi pobolјšanja fleksibilnosti i inteligencije u zadovolјavanju
lјudskog komfora i / ili energetske efikasnosti.
– Jedinica 4.1: Uvod u koncept pametnih zgrada
– Jedinica 4.2: Kriterijumi za ocenu kvaliteta usluge (udobnost stanara, energetska efikasnost, sigurnost, itd.)
– Jedinica 4.3: Fleksibilnost i inteligencija u pametnim zgradama
– Jedinica 4.4: Perspektive za tržište pametnih zgrada (koja je veličina ovog tržišta)
• Modul 5: Politike rada i održavanja održivih zgrada (merenje energetske efikasnosti, vrednovanje performansi i ušteda
energije, ušteda energije)
– Jedinica 5.1: Definicija održivih zgrada
– Jedinica 5.2: Primenlјive smernice za rad i održavanje
– Jedinica 5.3: Relevantne prakse za merenje energetske efikasnosti, uporedna analiza, itd.
Sadržaj kursa
Operatori pametnih zgrada opremljenih tehnologijom IoT: Nivo 2
• Modul 1: Izbor IoT opreme za optimalnu energetski efikasnu automatizaciju zgrada
– Jedinica 1.1: Uvod u IoT opremu, povezanu sa indikativnim aplikacijama
– Jedinica 1.2: Izbor IoT opreme za određene aplikacije
• Modul 2: Strategije optimizacije za ispunjavanje kriterijuma kvaliteta usluga
– Jedinica 2.1: Uvod u metode i strategije optimizacije
– Jedinica 2.2: Uvod u neke algoritme optimizacije
– Jedinica 2.3: Primeri optimizacije za inteligentne zgrade
• Modul 3: Stvaranje opsega prema operativnim pobolјšanjima
– Jedinica 3.1: Pregled različitih modusa vivendi zgrada (komercijalne, stambene, zdravstvene,
obrazovne, radne, slobodne)
– Jedinica 3.2: Kako funkcija zgrade utiče na operativne aktivnosti SUZ-a
– Jedinica 3.3: Kako IoT pobolјšavaju operativne kapacitete u svakoj funkciji izgradnje
Sadržaj kursa
• Modul 4: Principi preventivnog i prediktivnog održavanja i otklanjanja
problema, kontrola oštećenja
– Jedinica 4.1: Svrha preventivnog i prediktivnog održavanja
– Jedinica 4.2: Algoritam za rešavanje problema u inteligentnim zgradama
• Modul 5: Dijagnostika za pametne zgrade
– Jedinica 5.1: Uloga i značaj dijagnostike u zgradama
– Jedinica 5.2: Pametna analiza podataka o zgradama za dijagnostiku
• Modul 6: Pojačana automatizacija i smanjenje lјudske intervencije
– Jedinica 6.1: Prednosti automatizacije za lјudske operatore
– Jedinica 6.2: Transformacija profila operatora građevine u IoT eri
– Jedinica 6.3: Primeri komercijalnih rešenja (jednostavni slučajevi)
– Jedinica 6.4: Ograničenja kod primene automatizacije
Sadržaj kursa
Operatori pametnih zgrada opremljenih tehnologijom IoT : Nivo 3
• Modul 1: Međuzavisnosti operativnih podsistema zgrade
– Jedinica 1.1: Razumevanje međuzavisnosti izvora podataka
– Jedinica 1.2: Slučajevi
– Jedinica 1.3: Demonstracije preko postojećih platformi
– Jedinica 1.4: Analiza troškova
• Modul 2: Napredna dijagnostika i kontrola pametnih zgrada
– Jedinica 2.1: Praktične primene dijagnostike i kontrole
• Modul 3: Savremena praksa u radu i održavanja pametnih zgrada
– Jedinica 3.1: Savremena tehnologija u inteligentnim zgradama
– Jedinica 3.2: Semantička interoperabilnost i tehnike semantičkog rezonovanja za
rešavanje heterogenosti uređaja i podataka
– Jedinica 3.3: Budući trendovi
Sadržaj kursa
Očekuje se da će, polaznici bez znanja o osnovama pametnih zgrada sa primenjenom tehnologijom
Interneta stvari IoT-om (bez odgovarajuće diplome ili slično), započeti trening nivoom 1 prateći sve
module u nizu.
Svaki polaznik koji uspešno završi nivo 1 dobiće sertifikat.
Time će steći sposobnost da radi kao upravnik pametnih zgrada 21 veka, bez mogućnosti i znanja da
osmisli više fleksibilnih rešenja.
Polaznici sa određenim predznanjima moći će da nastave (ili čak počnu od) nivoa 2, koji revidira module i
jedinice nivoa 1, usresredjujući se na više detalјa.
Ovi polaznici će imati mogućnost prelaska i na nivo 3, ako bi imali koristi od dodatnog znanja i rada u
laboratorijima na analizi praktične primene inteligentnih zgrada bazranih na primeni tehnologija
Interneta stvari.
Korišćenje VET4SBO modula za obuku
Na slici je prikazano kako će uz pomoć VET4SBO modula za
obuku (korak 1 na slici 1) VET centri za obuku pripremiti osoblje
koje će biti zaposleno u kompanijama za upravljanje objekatima
(korak 2 na slici 1).
Ovo osoblje, kada dobija zadatak da upravlja zgradom-objektom,
moraće da se obuči da koristi odgovarajuće sisteme za
upravljanje zgradom / automatizacijom (BMS / BAS).
Ovo obuku će sprovesti dobavljači hardvera / softvera BMS / BAS
(korak 3 na slici 1).
Nakon što ovi službenici prođu odgovarajuću obuku, očekuje se
da ih zaposli kompanija za upravljanje objektima kako bi
upravljali pametnom zgradom (korak 4 na slici 1).
1
4
3
2
Sadržaj
1. Sadržaj kursa
2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade
3. Internet stvari (Internet of Things)
4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
Uvod
– 41% američke primarne energije potrošio je građevinski sektor
– 30% od strane industrijskog sektora
– 29% od strane transportnog sektora
Izvor: 2011 Buildings Energy Data Book, Prepared for the Buildings Technologies Program Energy
Efficiency and Renewable Energy, U.S. Department of Energy
Uvod
Izvor: 2011 Buildings Energy Data Book, Prepared for the Buildings Technologies Program Energy
Efficiency and Renewable Energy, U.S. Department of Energy
Uvod
• Potrošnja primarne energije u SAD-u porasla je za 48% između
1980. i 2009
Izvor: 2011 Buildings Energy Data Book, Prepared for the Buildings Technologies Program Energy
Efficiency and Renewable Energy, U.S. Department of Energy
Uvod
Zgrade se sastoje od raznih sistema koji su:
• kompleksni
• međusobno povezani (međusobno komuniciraju)
• sastoji se od nekoliko komponenti, kao što su:
– HVAC sistem (ventili, ventilatori, zavojnice, filteri, rezervoar za skladištenje, toplotne
pumpe, hladnjake itd.)
– Sistem osvetljenja (unutrašnja / spoljna svetla, kancelarijska svetla, prekidači, zavese i
sl.)
– Bezbednosni sistem (senzori dima / gasa, sprejevi, cevi za vodu, pumpe, hitna
rasveta, itd.)
– Sigurnosni sistem (kamere, ulaz na ulazima, ulazna / izlazna ploča itd.)
Pametne Zgrade
Pametna zgrada je svaka
građevinska struktura:
Koja koristi
automatizovane procese
(kombinuje podatke i
informacije na netrivijalni
način)
– Sposobna da automatski
proceni stanje i
kontroliše rad zgrade
Izvor: http://blueapp.io/blog/why-iot-is-the-best-solution-to-
reduce-cost-in-smart-buildings/
Pametne zgrade - Optimizacija korišćenja energije
https://aceee.org/blog/2019/02/emerging-opportunities-help
BMS / BAS
Sistem upravljanja zgradama (BMS), inače poznat kao sistem automatizacije
zgrada (BAS), je kompjuterski baziran kontrolni sistem instaliran u zgradama
koje kontrolišu i nadgledaju mehaničku i električnu opremu zgrade kao što su
ventilacija, osvetljenje, elektroenergetski sistemi, protivpožarni sistemi i
bezbednosnih sistema.
• Izgradnja protokola komunikacije automatizacije https://blog.se.com/wp-
content/uploads/2015/11/SE-Protocols-Guide_A4_v21.pdf
– Žični komunikacioni protokoli(BACnet, LonWorks, KNX, DALI, Clipsal C-Bus,
Modbus, M-Bus, OPC, Web Services)
– Bežični komunikacioni protokoli(EnOcean, ZigBee, Zwave, Wifi-enable)
Komunikacioni protokoli:
Zgrada vs Kućna Automatizacija
Bonino, D.; Corno, F.; De Russis, L. A Semantics-Rich Information Technology Architecture for
Smart Buildings. Buildings 2014, 4, 880-910
Pametne zgrade
Priča o Vavilonskoj kuli objašnjava
poreklo mnogih jezika.
• Bog je bio zabrinut zbog toga što su
ga ljudi blatili kada su gradili kulu (da
bi izbegli drugi potop ili da dođu do
neba), pa je Bog stvorio više jezika.
• Tako su ljudi podeljeni u lingvističke
grupe. Komunikacija nije uspela,
projekat nije uspeo.
Jaimie Giarrusso | November 20, 2015
Link: https://blog.se.com/building-management/2015/11/20/finally-simple-guide-understanding-open-protocols/
Vavilonska kula
Pametne zgrade
• Automatizacija zgrada danas može ličiti na priču o “Vavilonskoj
kuli”.
• “Danas BMS’ i BAS’ su u velikoj meri zasnovani na praviloma i imaju
ograničen spoljni pristup.” - Marc Pawliger, Google, 2019
• “Korišćenje Internet stvari kod zgrada(BIoT) omogućava analiziranje
vašeg okruženja i prilagođavanja u realnom vremenu kako bi se
poboljšala efikasnost i produktivnost. Neki vlasnici zgrada i
operateri mogu biti frustrirani nedostatkom interoperabilnosti i
integracije između alata za upravljanje infrastrukturom i trenutnih
IT sistema .”- Anixter Inc. © 2019 All Rights Reserved
Primer IoT topologije BMS-a
Sadržaj
1. Sadržaj kursa
2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade
3. Internet stvari (Internet of Things)
4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
Šta je “Internet stvari”
“Internet of Things” (Internet stvari) definiše mrežu povezanih
„stvari“
„Stvari“ mogu biti ljudi, komponente (mobilni telefoni, mašine,
itd), virtuelni entiteti
Bilo koja „stvar“ koja može da se poveže na internet i da
komunicira na određeni način, pri čemu svaka stvar dobija
jedinstven identifikator (en. unique identifiers - UIDs) .
Šta je “Internet stvari”
Prema Smart-America Global Cities Challenge (izazov pametnih
gradova)
IoT je „sajber-fizički sistem (Cyber-Physical System - CPS)“ koji podrazumeva
povezivanje pametnih uređaja i sistema kao što su transportni, energetski, proizvodni i
zdravstveni na potpuno novi način u cilju unapređenja kvaliteta života (NIST, “Global
City Teams,” 2014)
Sajber-fizički sistemi omogućavaju duboko povezivanje hardvera i softvera, i integraciju
sa internetom.
Šta je “Internet stvari”
Prema “OASIS” (neprofitnom konzorcijumu koji razvija otvorene
standarde primenjive na globalnom nivou u sferi informacionog
društva):
A CPS je sistem u kome su sveprisutni senzori povezani sa
internetom čime je omogućena konekcija fizičkog sveta sa
virtuelnim.
(OASIS, “Open Protocols,” 2014)
Zašto “Internet stvari”?
Koja je korist od primene Interneta stvari?
Postoji više primera:
• Auto može da pronađe optimalnu rutu na osnovu senzora implementiranih u
vozilu
• Kafemat može da odredi tačno vreme u kome pijete kafu, ili da skufa kafu kada
dođete u kancelariju na osnovu podataka sa senzora iz automobila.
• Medicinski implantati mogu da informišu doktore o potrebama za intervencijom
• Itd.
Procena je da će do 2030 godine, broj povezanih „stvari“ dostići cifru od 125
milijardi [1].
_______________________________
[1] “The Internet of Things: a movement, not a market,” IHS Markit, Tech. Rep., 02 2017.
Kako IoT funkcioniše
IoT je ekosistem povezanih „stvari“ koji mogu komunicirati preko interneta a koje
uključuju senzore, procesore, i komunikacioni hardver, čime je omogućeno
prikupljanje, obrada i slanje podataka koje prikupljaju iz svoje okoline.
„Stvari“ mogu komunicirati direktno ili preko „IoT gateway“ (specijalnih mrežnih
uređaja), ili preko drugih komunikacionih uređaja.
The IoT devices communicate the data they collect either directly or through “IoT
gateways” or other devices near them.
Moguća je direktna komunikacija između uređaja i podaci se mogu obrađivati i usklađivati lokalno, pre nego što se
proslede dalje.
Način na koji su „stvari“ povezane, kao i primenjeni komunikacioni protokoli uglavnom zavise od specifične IoT
primene.
Sensing (Senzori)
Networking and Data Communications
(Mrežna komunikacija i razmena podataka)
Applications (Primene)
IoT komponente
• Senzori/aktuatori
• Uređaji za smeštaj podataka
• Komunikacioni uređaji
• Uređaji za procesiranje
(analiza podataka,
monitoring, kontrola,
detekcija događaja, itd.)
Sumarni prikaz IoT podržanih tehnologija
• Senzori u embedovani sistemima
• Bežične mreže senzora
• Obrada podataka u realnom vremenu i analitika
• Automatski/inteligentni kontrolni sistemi
• Automatizacija kuća i zgrada
• Veštačka inteligencija uključujući mašinsko učenje
Sadržaj
1. Sadržaj kursa
2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade
3. Internet stvari (Internet of Things)
4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
Pregled uloge operatera zgrada 21. veka
Kao operater / menadžer zgrade vaš glavni cilj je
da zgrada ostane u funkciji u skladu sa KoS
kriterijumima
Komponente automatizacije sadrže alate koji
vam pomažu da bolje ostvarite KPI (energetska
efikasnost, niži troškovi, zadovoljni putnici, radni
procesi itd.)
Na primer, možete da koristite automatizovane
termostate, sigurna vrata i svetla, itd.
Ali kako i gde započeti?
IoT povezani trendovi u pametnim zgradama
Moderna sredstva u sistemima za upravljanje
zgradama
IoT omogućava nove modele automatizacije zgrada
koji mogu upravljati sistemima za klimatizaciju,
bezbednosti, osvetljenja, vodovodne sisteme,
koristeći funkcije daljinskog praćenja i upravljanja.
S obzirom na bogatstvo podataka, ove funkcije
mogu implementirati i mnogo složenije rezultate
dobijene detekcijom i kontrolom, kao i anomalije.
Cena primene i održavanja sistema za
automatizaciju zasnovanog na IoT i analitikama
zasnovanim na oblaku, niža je od one uobičajene u
BAS. IoT omogućava zgradama sa malim budžetom
da imaju koristi od vrhunske tehnologije i analitike,
a ništa manje od velikih bogatih zgrada.
IoT povezani trendovi u pametnim zgradama
Preference stanar i njihove potrebe
Troškovi nelagodnosti stanara, koji se nalaze u zgradi privatno ili poslovno vrlo su visoki u poređenju sa
bilo kojim drugim troškovima građevinske infrastrukture. Ne može se dugo i održivo živeti u zgradi niskog
kvaliteta u pogledu klimatizacije i kvaliteta vazduha. Takođe, ne može se raditi i biti produktivan u zgradi
niskog kvaliteta vazduha i to je dokazano postocima smanjenja produktivnosti.
Takođe, ljudi ne bi posetili zgradu tržnog centra i trošili svoj novac, ako se u njemu ne bi osećali ugodno.
IoT pruža neophodne osnove da zgrada uzme u obzir preferencije i potrebe stanara. To je moguće zbog
velike količine krajnjih tačaka merenja koje su omogućene. IoT senzori omogućavaju razumevanje kako
stanari zapravo koriste prostor.
Na primer, informacije o popunjenosti i osvetljenju pomažu da se shvati kada i gde ljudi rade. Ove
informacije pomažu vlasnicima zgrada i kompanijama da ponovo konfigurišu prostor i postignu
optimalnu upotrebu i optimalnu produktivnost. Pošto su produktivnost i zadovoljstvo kupaca merljivi
parametri, oni stvaraju osnovu za merenje povrata ulaganja (ROI) u IoT-u radi uštede energije. Brojevi su
korisni vlasnicima zgrada i operaterima koji odlučuju u šta i gde investirati u vezi sa IoT-om. Potencijal za
uštedu prevazilazi upotrebu IoT-a za uštedu energije.
Kako evoluiraju operatori pametnih zgrada?
Videli smo da IoT tehnologije omogućavaju kreiranje „pametnih“ zgrada.
Ponašanje BAS / BMS opreme može se meriti / pratiti. Štaviše,
performanse zgrade su povezane sa vremenskim prilikama, obrascima
popunjenosti, potrebama ljudi na način koji se može naučiti. To dovodi do
upotrebe analitike kao alata da bi se shvatili složeni i različiti podaci.
Nedavni napredak u veštačkoj inteligenciji, uključujući mašinsko učenje,
omogućava softverskom sistemu da uči obrasce ponašanja ljudi i opreme
unutar zgrade i predlaže dinamičke konfiguracije BAS / BMS-a, kako bi se
sistem prilagodio dinamičkim promenama u zgradama.
Kako evoluiraju operatori pametnih zgrada?
Podaci omogućavaju pravilno i konkretno donošenje odluka. Ove odluke mogu se
vizualizovati na intuitivniji način i postati veoma moćan alat za operatora zgrada.
Profil operatora zgrada se razvija, ljudi i dalje moraju obavljati funkcije koje mašine ne
mogu. Uz trenutnu tehnologiju, na licu mesta ostaje da primeni ono što preporučuju
mašine i tumači dijagrame podrške kod odlučivanja
Automatizacija je jednostavno alat. Prava inteligencija leži u sposobnosti operatera
zgrade da iskoristi rezultate alata za mašinsko učenje i interpretira otkrivene /
vizuelizovane informacije. Da na osnovu dobijenih podataka deluje na pravi način i
donosi pravovremene odluke.
Operator zgrade postaje izuzetno zahtevan posao koji zahteve set veština i
kompetencija.
Šta će se desiti sa profilom posla ?
Istraživačka i savetodavna firma „Gartner“ istakla je da je uticaj AI na profil posla nelinearni:
"Mnoge značajne inovacije u prošlosti povezane su sa prelaznim periodom privremenog gubitka posla, nakon čega slijedi
oporavak, zatim poslovna transformacija i AI će vjerovatno slijediti ovaj put."
Deloitte je objavio belu knjigu u kojoj je analizirao promene posla u Engleskoj i Velsu u poslednjih 144 godina (od 1871.) i uticaj
tehnologija. Otkrića Deloittea ukazuju da je tehnologija stvorila mnogo više radnih mesta nego što je uništila, spasila Britance od
„dosadnog, ponavljajućeg i opasnog rada“ i „smanjila troškove osnovnog materijala, povećala raspoložive prihode i stvorila novu
potražnju i radna mesta“
Na primer, nedavni rezultati istraživanja pokazuju da se veći broj zgrada automatizuje i oprema tehnologijom, što povećava prodor
„sistema za upravljanje energijom i upravljanjem“.
Postoji mali pad broja radnih mesta za održavanje klima uređaja.
U svom izveštaju o budućnosti rada, Svetski ekonomski forum istražuje veštine koje će u budućnosti biti potrebne za mnogo
različitih poslova.
Kada gledaju poslove instalacije i održavanja, oni primećuju da će se „videti velika poboljšanja produktivnosti i snažan rast
ekoloških „zelenih“ poslova, poput instalacije, dorade, popravke i održavanja pametnih brojila i tehnologija obnovljivih izvora
energije u stambenim i kancelarijskim zgradama, ali – kad se sve uzme u obzir – primena IoT će dovesti do uštede radne snage“.
Šta će se desiti sa profilom posla ?
Sigurno je pretpostaviti da će sa znatnim povećanjem podataka iz zgrada mnoge uloge koje operater
obavlja biti više usmerene na podatke. Građevinskoj industriji su potrebni mladi, obrazovani i talentovani
rukovodioci zgrada.
Predstavnici Siemensa * primetili su da je u prošlosti tehničar mogao da sluša mašinu i brzo
dijagnostikuje problem. U današnje vreme retko je naći zaposlenike sa takvim setom veština, tako da bi
automatizacija i veštačka inteligencija mogli popuniti taj nedostatak, a pritom će i dalje zapošljavati
radnike kako bi popravljali i gajili odnose sa klijentima.
Izgleda da ponuda za posao operatera zgrada i dalje rasti, ali zahteva veštine napredne tehnologije u
zgradama. Čini se da automatizacija neće dovesti do značajnih gubitaka radnih mesta u industriji.
Međutim, operateri zgrada moraju biti obučeni za upotrebu brzo napredujuće tehnologije
*Joseph Aamidor je viši savetnik za proizvode i strategiju tržišta usredsređen na pametne zgrade, IOT i
energiju. Pomaže početnicima i iskusnim operaterima u industriji da razumiju tržište pametnih zgrada,
razviju konkurentsku strategiju i uspostave partnerstva. Ranije je bio na višim funkcijama za upravljanje
proizvodima u kompanijama Lucid i Johnson Controls.
Da li je u pitanju samo učenje novih tehnologija?
Sama tehnologija nije dovoljna. Ključna reč u postizanju stvarne vrednosti su odgovarajuće
promene u procesima i kulturi!
Ulaganje u tehnologiju nije dovoljno da bi bili zadovoljeni određeni kriterijumi.
To je kultura koja je izgrađena na osnovu ponašanja stanara i tima operatera, a u cilju
smanjivanja troškova.
Uspešni projekti uključuju više faza: početno uvođenje sa pilot testiranjem rešenja, početno
uvođenje u proizvodnju i iterativni proces prilagođavanja:
• Korak 1. Identifikujte ciljeve. Stvarne potrebe koje treba riešiti moraju se jasno i sažeto
utvrditi. Rešenje treba da se bavi ciljevima specifične zgrade.
• Korak 2. Sprovedite analizu potreba. To uključuje pregled postojeće tehnologije i
dokumentovanje postojećih procesa, radni tok, tok zadataka i nivo napora potrebnog za
obavljanje svakog zadatka. Analiza potreba treba da integriše postojeće sisteme u tok
zadataka kako bi se stvorio protok informacija. Analiza potreba, takođe, treba da integriše
poslovne ciljeve sa protokom informacija.
Da li je u pitanju samo učenje novih tehnologija?
• Korak 3. Definišite sistemske zahteve. Tehničke komponente i promene procesa moraju biti
jasno definisani i svaka mora biti definisana u korelaciji sa drugom.
• Korak 4. Preuzimanje sistema. Sistem koji treba da se kupi, treba da zadovolji tehnološke
potrebe, ali i potrebe koje proizilaze iz procesa organizacije.
• Korak 5. Implementacija Sistema. Primena rešenja u stvarnom svetu mora da uzme u obzir
dinamički promenljivu prirodu tehnologije i procesa.
• Korak 6. Procena i procena sistema. Tehnologija i novi procesi moraju se proceniti nakon
inicijalnog uvođenja u zgradu. Obično se sistemi implementiraju kao pilot sistemi. Nakon
kraćeg probnog perioda, tehnologija i procesi se prilagođavaju i sistem se ponovo pokreće.
Performanse sistema moraju se proceniti u unapred definisanim periodima, kako bi se
omogućili novi ili promenljivi poslovni ciljevi.
• Korak 7. Proces i podešavanje sistema. Nakon završetka evaluacije, celokupni system, i
tehnologija i procesi se prilagođava novim ciljevima.
Potencijalne greške operatera zgrada
Ne radi se samo o tome da tehnologija ne funkcioniše dobro. Takođe se radi o:
• Loše upravljanje projektima
• Nedostatak fokusa
• Nedostatak razmatranja potreba stanara
• Nedostatak uloga operatera u dizajniranju rešenja.
• Neuspeh u rešavanju uzroka problema, fokusirajući se samo na simptome
problema.
• Loša definicija poslovnih ciljeva
• Loš odnos između poslovnih ciljeva i rešenja.
Potrebno je uključiti se u dizajn bilo kojeg rešenja primenjivog u procesima
upravljanja zgrade!
Tipične greške
Ako se kupi tehnologija za automatizaciju procesa u zgradama,
bez konsultacija sa operaterom zgrade koji poznaje zgradu,
stanare i procese, tada nijedan prodavac, tehnološki savetnik i/ili
vlasnik zgrade ne mogu da omoguće rad nove opreme.
Rezime
Operateri zgrada predstavljaju kamen temeljac tržišta pametnih zgrada. Njihova uloga napreduje unutar IoT ere, budući da se unutar zgrade
može postići mnogo više, moguće je mnogo više odluka i mnogo više slobode u pogledu izbora komponenti i rukovanja zgradom kako bi se
zadovoljile potrebe stanara.
Međutim, operateri zgrada koji ne troše vreme i investiraju nove tehnologijae, na kraju će zastareti na tržištu rada. Vlasnici i stanari zgrada
angažiraće osoblje koje može odgovoriti njihovim potrebama 21. veka i iskoristiti mogućnosti smanjenja troškova uz poboljšanje
performansi zgrade.
IoT automatizacija zgrada nije zamena za operatera zgrade da razvije ispravne strategije održavanja. Nova tehnologija olakšava vaš posao
nudeći više uvida u informacije o učinku i ukazuje na potencijalna pitanja koja bi bilo teško (a u nekim slučajevima i nemoguće) otkriti
uobičajenim praktičnim upravljanjem.
Očekuje se da će operateri zgrada koristiti IoT kao alat i doneti realna i jeftina rešenja za izazove u funkciji izgradnje.
„IoT je nov način za rešavanje starog problema. To će vam pomoći da tranziciju prođete mnogo lakše nego što mislite o tome kao svom
velikom projektu sa kojim morate da se bavite. "
Logan Soya, osnivač i izvršni direktor kompanije Akuicore, softverske platforme za upravljanje imovinom
Rezime
Koristite odgovarajuću strukturu podataka i analitiku da biste izbegli probleme sa ogromnim
količinama, i heterogenošću podataka. Ispravna analitika omogućit će stvaranje znanja
potrebnog za rad, za svaku različitu vrstu korisnika i za svaku drugu vrstu zgrade.
Potreba za naprednim tehničkim veštinama: Dok zgrade prihvataju napredne analitike za
podatke koje prikupljaju, oni će tražiti operatore zgrada koji su u stanju da razumeju, iskoriste i
pomognu u donošenju odluka o svim funkcijama zgrade. Operatori zgrada moraju znati kako se
vrši analiza podataka i kako interpretirati rezultate analize i stvorene zaključke.
Imajte na umu da se nije sve odnosilo na tehnologiju. Najvažnije je usmeriti se na stvarne
potrebe zgrada i stanara i koristiti samo trenutnu dostupnost tehnologije kao alat za
provođenje automatizacije procesa i stvaranje potencijalne vrijednosti.
Ne zaboravite izazove
IoT otvara vrata mnogim mogućnostima, ali i mnogim izazovima.
• Sigurnost je veliki izazov: S obzirom na to da su milijardi uređaja
spojeni zajedno, šta se može učiniti da podaci ostanu sigurni? Da li
će neko moći da uđe u frižider i dobije pristup zdravstvenim
podacima?
• Izazov o privatnosti i razmeni podataka: Kako predstaviti privatnost
podataka u situaciji kada je povezano mnogo milijardi uređaja?
• Izazov „velikih podataka“: Ogromne količine, velika raznolikost i
brza akumulacija podataka od povezanih uređaja. Kako čuvati,
pratiti, analizirati podatke i izvesti zaključke na bazi njih ?
Resources
Izjava o odricanju odgovornosti
Za dodatne informacije o VET4SBO projektu, posetite sajt projekta na adresi https://smart-building-operator.eu ili
posetite https://www.facebook.com/Vet4sbo.
Preuzmite mobilnu aplikaciju: https://play.google.com/store/apps/details?id=com.vet4sbo.mobile.
Projekat (2018-1-RS01-KA202-000411) se finasnira od strane Evropske komisije(Erasmus+ Program). Ova publikacija
odražava stavove samo autora i Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvu upotrebu informacijama sadržanim u
njoj.

More Related Content

Similar to VET4SBO Level 1 module 0 - unit 1 - v0.9 srb

VET4SBO Level 1 module 4 - unit 3 - v0.9 en srb
VET4SBO Level 1   module 4 - unit 3 - v0.9 en srbVET4SBO Level 1   module 4 - unit 3 - v0.9 en srb
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 3 - v0.9 en srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 6 - unit 3 - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 6 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 3 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 1&2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 6 - unit 1&2 - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 6 - unit 1&2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 1&2 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 2 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 2 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 1 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 4 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 4 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 4 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 4 - 0.009 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 2 module 5 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 5 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 5 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 5 - unit 1 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 2 module 2 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 2 - unit 3 -  v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 2 - unit 3 -  v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 2 - unit 3 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...
Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...
Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...sakisaid
 
VET4SBO Level 1 module 3 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 3 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 3 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 3 - unit 1 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 2 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 2 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 2 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 2 - 0.009 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 4 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 6 - unit 4  - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 6 - unit 4  - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 4 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srbKarel Van Isacker
 
iot-predavanje-2.pptx
iot-predavanje-2.pptxiot-predavanje-2.pptx
iot-predavanje-2.pptxIrenaTasic
 
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 4 - unit 2 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 4 - unit 2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 2 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 1 - unit 3 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 1 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 3 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 4 - v0.95 en srb
VET4SBO Level 1   module 4 - unit 4 - v0.95 en srbVET4SBO Level 1   module 4 - unit 4 - v0.95 en srb
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 4 - v0.95 en srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 1 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 1 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 1 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 2 - unit 3 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 2 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 3 - v0.9 srbKarel Van Isacker
 

Similar to VET4SBO Level 1 module 0 - unit 1 - v0.9 srb (20)

VET4SBO Level 1 module 4 - unit 3 - v0.9 en srb
VET4SBO Level 1   module 4 - unit 3 - v0.9 en srbVET4SBO Level 1   module 4 - unit 3 - v0.9 en srb
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 3 - v0.9 en srb
 
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 6 - unit 3 - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 6 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 3 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 1&2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 6 - unit 1&2 - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 6 - unit 1&2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 1&2 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 2 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 2 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 1 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 4 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 4 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 4 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 4 - 0.009 srb
 
VET4SBO Level 2 module 5 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 5 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 5 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 5 - unit 1 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 2 module 2 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 2 - unit 3 -  v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 2 - unit 3 -  v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 2 - unit 3 - v0.9 srb
 
Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...
Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...
Realizacije+virtualne+laboratorije+iz+elektri%c4%8 cnih+merenja+u+labview+pro...
 
Us informatika
Us   informatikaUs   informatika
Us informatika
 
VET4SBO Level 1 module 3 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 3 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 3 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 3 - unit 1 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 2 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 2 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 2 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 2 - 0.009 srb
 
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 4 - v0.9 srb
VET4SBO Level 2   module 6 - unit 4  - v0.9 srbVET4SBO Level 2   module 6 - unit 4  - v0.9 srb
VET4SBO Level 2 module 6 - unit 4 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srbVET4SBO Level 3   module 1 - unit 1 - 0.009 srb
VET4SBO Level 3 module 1 - unit 1 - 0.009 srb
 
iot-predavanje-2.pptx
iot-predavanje-2.pptxiot-predavanje-2.pptx
iot-predavanje-2.pptx
 
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 4 - unit 2 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 4 - unit 2 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 2 - v0.9 srb
 
Koju it edukacijuizabrati
Koju it edukacijuizabratiKoju it edukacijuizabrati
Koju it edukacijuizabrati
 
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 1 - unit 3 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 1 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 3 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 4 - v0.95 en srb
VET4SBO Level 1   module 4 - unit 4 - v0.95 en srbVET4SBO Level 1   module 4 - unit 4 - v0.95 en srb
VET4SBO Level 1 module 4 - unit 4 - v0.95 en srb
 
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 1 - unit 1 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 1 - unit 1 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 1 - unit 1 - v0.9 srb
 
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1   module 2 - unit 3 - v0.9 srbVET4SBO Level 1   module 2 - unit 3 - v0.9 srb
VET4SBO Level 1 module 2 - unit 3 - v0.9 srb
 

More from Karel Van Isacker

DIGITOUR IO4: Manual for trainers GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainers GRDIGITOUR IO4: Manual for trainers GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainers GRKarel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainees GRDIGITOUR IO4: Manual for trainees GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainees GRKarel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ESDIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ESKarel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ESDIGITOUR IO4: Manual for trainers ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ESKarel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ESDIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ESKarel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainers NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainers NLDIGITOUR IO4: Manual for trainers NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainers NLKarel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainees NLDIGITOUR IO4: Manual for trainees NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainees NLKarel Van Isacker
 
EcologyKM company presentation 2022 new
EcologyKM company presentation 2022 newEcologyKM company presentation 2022 new
EcologyKM company presentation 2022 newKarel Van Isacker
 
EcologyKM company presentation 2022
EcologyKM company presentation 2022EcologyKM company presentation 2022
EcologyKM company presentation 2022Karel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ENDIGITOUR IO4: Manual for trainees EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ENKarel Van Isacker
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainers EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ENDIGITOUR IO4: Manual for trainers EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ENKarel Van Isacker
 
DIPCE How to use platform and mobile apps EL
DIPCE How to use platform and mobile apps ELDIPCE How to use platform and mobile apps EL
DIPCE How to use platform and mobile apps ELKarel Van Isacker
 
DIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ES
DIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ESDIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ES
DIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ESKarel Van Isacker
 
HIPPOTHERAPY and sensory processing BG
HIPPOTHERAPY and sensory processing BGHIPPOTHERAPY and sensory processing BG
HIPPOTHERAPY and sensory processing BGKarel Van Isacker
 
HIPPOTHERAPY and sensory processing TR
HIPPOTHERAPY and sensory processing TRHIPPOTHERAPY and sensory processing TR
HIPPOTHERAPY and sensory processing TRKarel Van Isacker
 
HIPPOTHERAPY and sensory processing EN
HIPPOTHERAPY and sensory processing ENHIPPOTHERAPY and sensory processing EN
HIPPOTHERAPY and sensory processing ENKarel Van Isacker
 

More from Karel Van Isacker (20)

DIGITOUR IO4: Manual for trainers GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainers GRDIGITOUR IO4: Manual for trainers GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainers GR
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainees GRDIGITOUR IO4: Manual for trainees GR
DIGITOUR IO4: Manual for trainees GR
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ESDIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ESDIGITOUR IO4: Manual for trainers ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ES
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ESDIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ES
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainers NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainers NLDIGITOUR IO4: Manual for trainers NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainers NL
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainees NLDIGITOUR IO4: Manual for trainees NL
DIGITOUR IO4: Manual for trainees NL
 
EcologyKM company presentation 2022 new
EcologyKM company presentation 2022 newEcologyKM company presentation 2022 new
EcologyKM company presentation 2022 new
 
EcologyKM company presentation 2022
EcologyKM company presentation 2022EcologyKM company presentation 2022
EcologyKM company presentation 2022
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainees EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainees ENDIGITOUR IO4: Manual for trainees EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainees EN
 
DIGITOUR IO4: Manual for trainers EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainers ENDIGITOUR IO4: Manual for trainers EN
DIGITOUR IO4: Manual for trainers EN
 
DIPCE How to use platform and mobile apps EL
DIPCE How to use platform and mobile apps ELDIPCE How to use platform and mobile apps EL
DIPCE How to use platform and mobile apps EL
 
DIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ES
DIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ESDIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ES
DIPCE IO3: How to use platform and mobile apps ES
 
HIPPOTHERAPY and sensory processing BG
HIPPOTHERAPY and sensory processing BGHIPPOTHERAPY and sensory processing BG
HIPPOTHERAPY and sensory processing BG
 
HIPPOTHERAPY and sensory processing TR
HIPPOTHERAPY and sensory processing TRHIPPOTHERAPY and sensory processing TR
HIPPOTHERAPY and sensory processing TR
 
HIPPOTHERAPY and sensory processing EN
HIPPOTHERAPY and sensory processing ENHIPPOTHERAPY and sensory processing EN
HIPPOTHERAPY and sensory processing EN
 
HIPPOTHERAPY MODULE 14 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 14 BGHIPPOTHERAPY MODULE 14 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 14 BG
 
HIPPOTHERAPY MODULE 13 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 13 BGHIPPOTHERAPY MODULE 13 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 13 BG
 
HIPPOTHERAPY MODULE 12 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 12 BGHIPPOTHERAPY MODULE 12 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 12 BG
 
HIPPOTHERAPY MODULE 11 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 11 BGHIPPOTHERAPY MODULE 11 BG
HIPPOTHERAPY MODULE 11 BG
 

VET4SBO Level 1 module 0 - unit 1 - v0.9 srb

  • 1. ECVET Training for Operators of IoT-enabled Smart Buildings (VET4SBO) 2018-1-RS01-KA202-000411 Nivo 1 Modul 0: Opšti uvod u kurs
  • 2. Sadržaj 1. Sadržaj kursa 2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade 3. Internet stvari (Internet of Things) 4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
  • 3. Sadržaj 1. Sadržaj kursa 2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade 3. Internet stvari (Internet of Things) 4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
  • 4. Sadržaj kursa • Sistemi upravlјanja zgradama (eng. Building Management Systems - BMS), odnosno operatori takvih sistema postoje već duže vreme, a i dostupni su adekvatni programi njihove obuke. • Međutim, sada postoji sve veća potražnja za uređajima baziranih na tehnologijama Interneta stvari (eng. Internet-of-Things - IoT) koji se koriste u (pametnijoj) automatizaciji zgrada radi optimalnog komfora i energetske efikasnosti. • Ove, obično bežične mreže senzora i aktuatora, omogućavaju da se u automatizaciju zgrada ugradi dodatna inteligencija. • Na primer, mobilni uređaj za merenje temperature na konferencijskom stolu pruža bolјe znanje o komforu od senzora postavlјenog negde na krovu. • Procjenjuje se da će uredjaji bazirani na tehnologijama IoT preuzeti veliki udeo na tržištu u bliskoj budućnosti. Mogućnost upotrebe svih tih podataka i njihove analize i smisla stvara mogućnosti za uštedu energije i smanjenje emisije štetnih gasova. . • Međutim, operateri i upravnici zgrada još uvek nisu upoznati sa ovim novim tehnologijama i uređajima. Oni moraju da nauče nove koncepte, da ih pravilno primene kako bi uštedeli energiju, a takođe da ih i pravilno održavaju u eksploataciji.
  • 5. Sadržaj kursa ECVET trening za operatere pametnih zgrada opremljenih tehnoloijom interneta stvari • Postojeći programi obuke ne pokrivaju na odgovarajući nove tehnološke trendove. Ovaj materijal pruža mogućnost za praktične kurseve, dostupan je i putem mobilne aplikacije, olakšavajući učenje bilo gde i bilo kada. • Osnovni cilј nastavnog materijala je da obuči operatere da upravlјaju „zgradama budućnosti“, održavaju potrebnu udobnost korisnika i poštuju propise o energetskoj efikasnosti / ekologiji. • Kurs je namenjen postojećim i budućim operaterima pametnih zgrada. Materijali takođe treba da budu dostupni 24/7 putem online platforme sa mobilnim pristupom, i da na taj način podržavaju polaznike koji imaju pristup korisnim materijalima za obuku i rad bez dodatnih troškova.
  • 6. Sadržaj kursa Očekuje se da će materijal sa kursa polaznicima omogućiti da steknu sledeća znanja, veštine i kompetencije: ZNANJA: • Sposobnost korišćenja tehnologija baziranih na Internetu stvari IoT (Internet of Things) kako bi se smanjio energetski otpad • Razumevanje podatke i sprovođenje analiza, kao i osmišljavanje akcija kako bi stvorili mogućnosti za uštedu energije i smanjenje emisije štetnih gasova • Sposobnost korišćenja zelenih tehnologija i podsticaja i programa za uštedu energije • Sposobnost analize ogromne količine podataka koje prikuplja BAS i IoT oprema od sistema • Znanje da pristupe i upravljaju udaljenim BAS sistemima, kako bi se mogli modifikovati radni parametri u zgradama i postići brži odgovor na zahteve korisnika.
  • 7. Sadržaj kursa VEŠTINE • Pobolјšane konsultanske usluge operatera • Pobolјšano održavanje zgrade • Pobolјšane veštine pregovaranja i posredovanja od strane operatera, kako bi se osigurali uspešniji pregovori vlasnika i upravnika objekata KOMPETENCIJE • Pobolјšana sposobnost za održavanje potrebnog komfora stanara i usklađivanje sa energetskom efikasnošću / regulacijom ekologije • Pobolјšana sposobnost upravlјanja različitim perspektivama i očekivanjima vlasnika i menadžera objekata / menadžera imovine • Pobolјšana sposobnost primene individualizovanih i kreativnih tehnika zasnovanih na smernicama najbolјe prakse • Pobolјšana sposobnost nadzora da se vodi proces kako bi se zadovolјili stanari i održali ih zadovoljnim, da se osćaju da im je prijatno, omogućavajući da zgrade pravilno funkcionišu i da se radovi na održavanju blagovremeno i efikasno izvode Napomena: određeni delovi kursa moraće da se izvode u laboratorijama, kako bi se omogućilo postizanje gore navedenih kompetencija
  • 8. Sadržaj kursa Kurs je organizovan u tri nivoa, a svaki nivo obuhvata skup učenje modula i nekoliko jedinica unutar njih. Struktura kursa je data u nastavku: Operatori pametnih zgrada opremljenih tehnologijom IoT: Nivo 1 • Modul 1: Osnove karakteristika zgrade koje su korisne u nadgledanju i kontroli efikasnog rada, udobnost korisnika, energetske efikasnosti – Jedinica 1.1: Definicija okruženja i svojstava zgrade za nadgledanje i kontrolu – Jedinica 1. 2: Razna svojstva zgrade – Jedinica 1. 3: Dužnosti operatora zgrade • Modul 2: Osnove sistema upravlјanja zgradom za efikasan rad, udobnost stanara, energetsku efikasnost (HVAC, osvetlјenje, sigurnost, kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru, distribucija / nadzor vode) – Jedinica 2.1: Uvod u BMS – Jedinica 2.2: Uloga BMS-a u upravlјanju različitim podsistemima – Jedinica 2.3: Prednosti BMS-a – Jedinica 2.4:-Upravlјanje rizikom
  • 9. Sadržaj kursa • Modul 3: Osnove Interneta stvari (IoT) i indikativne aplikacije. Mogućnosti za ekonomsko pobolјšanje poslovanja – Jedinica 3.1: Definicija Interneta stvari – Jedinica 3.2: Indikativne aplikacije u kombinaciji sa naslijeđenim BMS-om ili za izgradnju samostalnih sistema – Jedinica 3.3: Mogućnosti IoT-a u snižavanju troškova ili optimizaciji drugih kriterijuma kvaliteta za operativno pobolјšanje • Modul 4: Osnove za rad pametne zgrade koristeći IoT radi pobolјšanja fleksibilnosti i inteligencije u zadovolјavanju lјudskog komfora i / ili energetske efikasnosti. – Jedinica 4.1: Uvod u koncept pametnih zgrada – Jedinica 4.2: Kriterijumi za ocenu kvaliteta usluge (udobnost stanara, energetska efikasnost, sigurnost, itd.) – Jedinica 4.3: Fleksibilnost i inteligencija u pametnim zgradama – Jedinica 4.4: Perspektive za tržište pametnih zgrada (koja je veličina ovog tržišta) • Modul 5: Politike rada i održavanja održivih zgrada (merenje energetske efikasnosti, vrednovanje performansi i ušteda energije, ušteda energije) – Jedinica 5.1: Definicija održivih zgrada – Jedinica 5.2: Primenlјive smernice za rad i održavanje – Jedinica 5.3: Relevantne prakse za merenje energetske efikasnosti, uporedna analiza, itd.
  • 10. Sadržaj kursa Operatori pametnih zgrada opremljenih tehnologijom IoT: Nivo 2 • Modul 1: Izbor IoT opreme za optimalnu energetski efikasnu automatizaciju zgrada – Jedinica 1.1: Uvod u IoT opremu, povezanu sa indikativnim aplikacijama – Jedinica 1.2: Izbor IoT opreme za određene aplikacije • Modul 2: Strategije optimizacije za ispunjavanje kriterijuma kvaliteta usluga – Jedinica 2.1: Uvod u metode i strategije optimizacije – Jedinica 2.2: Uvod u neke algoritme optimizacije – Jedinica 2.3: Primeri optimizacije za inteligentne zgrade • Modul 3: Stvaranje opsega prema operativnim pobolјšanjima – Jedinica 3.1: Pregled različitih modusa vivendi zgrada (komercijalne, stambene, zdravstvene, obrazovne, radne, slobodne) – Jedinica 3.2: Kako funkcija zgrade utiče na operativne aktivnosti SUZ-a – Jedinica 3.3: Kako IoT pobolјšavaju operativne kapacitete u svakoj funkciji izgradnje
  • 11. Sadržaj kursa • Modul 4: Principi preventivnog i prediktivnog održavanja i otklanjanja problema, kontrola oštećenja – Jedinica 4.1: Svrha preventivnog i prediktivnog održavanja – Jedinica 4.2: Algoritam za rešavanje problema u inteligentnim zgradama • Modul 5: Dijagnostika za pametne zgrade – Jedinica 5.1: Uloga i značaj dijagnostike u zgradama – Jedinica 5.2: Pametna analiza podataka o zgradama za dijagnostiku • Modul 6: Pojačana automatizacija i smanjenje lјudske intervencije – Jedinica 6.1: Prednosti automatizacije za lјudske operatore – Jedinica 6.2: Transformacija profila operatora građevine u IoT eri – Jedinica 6.3: Primeri komercijalnih rešenja (jednostavni slučajevi) – Jedinica 6.4: Ograničenja kod primene automatizacije
  • 12. Sadržaj kursa Operatori pametnih zgrada opremljenih tehnologijom IoT : Nivo 3 • Modul 1: Međuzavisnosti operativnih podsistema zgrade – Jedinica 1.1: Razumevanje međuzavisnosti izvora podataka – Jedinica 1.2: Slučajevi – Jedinica 1.3: Demonstracije preko postojećih platformi – Jedinica 1.4: Analiza troškova • Modul 2: Napredna dijagnostika i kontrola pametnih zgrada – Jedinica 2.1: Praktične primene dijagnostike i kontrole • Modul 3: Savremena praksa u radu i održavanja pametnih zgrada – Jedinica 3.1: Savremena tehnologija u inteligentnim zgradama – Jedinica 3.2: Semantička interoperabilnost i tehnike semantičkog rezonovanja za rešavanje heterogenosti uređaja i podataka – Jedinica 3.3: Budući trendovi
  • 13. Sadržaj kursa Očekuje se da će, polaznici bez znanja o osnovama pametnih zgrada sa primenjenom tehnologijom Interneta stvari IoT-om (bez odgovarajuće diplome ili slično), započeti trening nivoom 1 prateći sve module u nizu. Svaki polaznik koji uspešno završi nivo 1 dobiće sertifikat. Time će steći sposobnost da radi kao upravnik pametnih zgrada 21 veka, bez mogućnosti i znanja da osmisli više fleksibilnih rešenja. Polaznici sa određenim predznanjima moći će da nastave (ili čak počnu od) nivoa 2, koji revidira module i jedinice nivoa 1, usresredjujući se na više detalјa. Ovi polaznici će imati mogućnost prelaska i na nivo 3, ako bi imali koristi od dodatnog znanja i rada u laboratorijima na analizi praktične primene inteligentnih zgrada bazranih na primeni tehnologija Interneta stvari.
  • 14. Korišćenje VET4SBO modula za obuku Na slici je prikazano kako će uz pomoć VET4SBO modula za obuku (korak 1 na slici 1) VET centri za obuku pripremiti osoblje koje će biti zaposleno u kompanijama za upravljanje objekatima (korak 2 na slici 1). Ovo osoblje, kada dobija zadatak da upravlja zgradom-objektom, moraće da se obuči da koristi odgovarajuće sisteme za upravljanje zgradom / automatizacijom (BMS / BAS). Ovo obuku će sprovesti dobavljači hardvera / softvera BMS / BAS (korak 3 na slici 1). Nakon što ovi službenici prođu odgovarajuću obuku, očekuje se da ih zaposli kompanija za upravljanje objektima kako bi upravljali pametnom zgradom (korak 4 na slici 1). 1 4 3 2
  • 15. Sadržaj 1. Sadržaj kursa 2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade 3. Internet stvari (Internet of Things) 4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
  • 16. Uvod – 41% američke primarne energije potrošio je građevinski sektor – 30% od strane industrijskog sektora – 29% od strane transportnog sektora Izvor: 2011 Buildings Energy Data Book, Prepared for the Buildings Technologies Program Energy Efficiency and Renewable Energy, U.S. Department of Energy
  • 17. Uvod Izvor: 2011 Buildings Energy Data Book, Prepared for the Buildings Technologies Program Energy Efficiency and Renewable Energy, U.S. Department of Energy
  • 18. Uvod • Potrošnja primarne energije u SAD-u porasla je za 48% između 1980. i 2009 Izvor: 2011 Buildings Energy Data Book, Prepared for the Buildings Technologies Program Energy Efficiency and Renewable Energy, U.S. Department of Energy
  • 19. Uvod Zgrade se sastoje od raznih sistema koji su: • kompleksni • međusobno povezani (međusobno komuniciraju) • sastoji se od nekoliko komponenti, kao što su: – HVAC sistem (ventili, ventilatori, zavojnice, filteri, rezervoar za skladištenje, toplotne pumpe, hladnjake itd.) – Sistem osvetljenja (unutrašnja / spoljna svetla, kancelarijska svetla, prekidači, zavese i sl.) – Bezbednosni sistem (senzori dima / gasa, sprejevi, cevi za vodu, pumpe, hitna rasveta, itd.) – Sigurnosni sistem (kamere, ulaz na ulazima, ulazna / izlazna ploča itd.)
  • 20. Pametne Zgrade Pametna zgrada je svaka građevinska struktura: Koja koristi automatizovane procese (kombinuje podatke i informacije na netrivijalni način) – Sposobna da automatski proceni stanje i kontroliše rad zgrade Izvor: http://blueapp.io/blog/why-iot-is-the-best-solution-to- reduce-cost-in-smart-buildings/
  • 21. Pametne zgrade - Optimizacija korišćenja energije https://aceee.org/blog/2019/02/emerging-opportunities-help
  • 22. BMS / BAS Sistem upravljanja zgradama (BMS), inače poznat kao sistem automatizacije zgrada (BAS), je kompjuterski baziran kontrolni sistem instaliran u zgradama koje kontrolišu i nadgledaju mehaničku i električnu opremu zgrade kao što su ventilacija, osvetljenje, elektroenergetski sistemi, protivpožarni sistemi i bezbednosnih sistema. • Izgradnja protokola komunikacije automatizacije https://blog.se.com/wp- content/uploads/2015/11/SE-Protocols-Guide_A4_v21.pdf – Žični komunikacioni protokoli(BACnet, LonWorks, KNX, DALI, Clipsal C-Bus, Modbus, M-Bus, OPC, Web Services) – Bežični komunikacioni protokoli(EnOcean, ZigBee, Zwave, Wifi-enable)
  • 23. Komunikacioni protokoli: Zgrada vs Kućna Automatizacija Bonino, D.; Corno, F.; De Russis, L. A Semantics-Rich Information Technology Architecture for Smart Buildings. Buildings 2014, 4, 880-910
  • 24. Pametne zgrade Priča o Vavilonskoj kuli objašnjava poreklo mnogih jezika. • Bog je bio zabrinut zbog toga što su ga ljudi blatili kada su gradili kulu (da bi izbegli drugi potop ili da dođu do neba), pa je Bog stvorio više jezika. • Tako su ljudi podeljeni u lingvističke grupe. Komunikacija nije uspela, projekat nije uspeo. Jaimie Giarrusso | November 20, 2015 Link: https://blog.se.com/building-management/2015/11/20/finally-simple-guide-understanding-open-protocols/ Vavilonska kula
  • 25. Pametne zgrade • Automatizacija zgrada danas može ličiti na priču o “Vavilonskoj kuli”. • “Danas BMS’ i BAS’ su u velikoj meri zasnovani na praviloma i imaju ograničen spoljni pristup.” - Marc Pawliger, Google, 2019 • “Korišćenje Internet stvari kod zgrada(BIoT) omogućava analiziranje vašeg okruženja i prilagođavanja u realnom vremenu kako bi se poboljšala efikasnost i produktivnost. Neki vlasnici zgrada i operateri mogu biti frustrirani nedostatkom interoperabilnosti i integracije između alata za upravljanje infrastrukturom i trenutnih IT sistema .”- Anixter Inc. © 2019 All Rights Reserved
  • 27. Sadržaj 1. Sadržaj kursa 2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade 3. Internet stvari (Internet of Things) 4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
  • 28. Šta je “Internet stvari” “Internet of Things” (Internet stvari) definiše mrežu povezanih „stvari“ „Stvari“ mogu biti ljudi, komponente (mobilni telefoni, mašine, itd), virtuelni entiteti Bilo koja „stvar“ koja može da se poveže na internet i da komunicira na određeni način, pri čemu svaka stvar dobija jedinstven identifikator (en. unique identifiers - UIDs) .
  • 29. Šta je “Internet stvari” Prema Smart-America Global Cities Challenge (izazov pametnih gradova) IoT je „sajber-fizički sistem (Cyber-Physical System - CPS)“ koji podrazumeva povezivanje pametnih uređaja i sistema kao što su transportni, energetski, proizvodni i zdravstveni na potpuno novi način u cilju unapređenja kvaliteta života (NIST, “Global City Teams,” 2014) Sajber-fizički sistemi omogućavaju duboko povezivanje hardvera i softvera, i integraciju sa internetom.
  • 30. Šta je “Internet stvari” Prema “OASIS” (neprofitnom konzorcijumu koji razvija otvorene standarde primenjive na globalnom nivou u sferi informacionog društva): A CPS je sistem u kome su sveprisutni senzori povezani sa internetom čime je omogućena konekcija fizičkog sveta sa virtuelnim. (OASIS, “Open Protocols,” 2014)
  • 31. Zašto “Internet stvari”? Koja je korist od primene Interneta stvari? Postoji više primera: • Auto može da pronađe optimalnu rutu na osnovu senzora implementiranih u vozilu • Kafemat može da odredi tačno vreme u kome pijete kafu, ili da skufa kafu kada dođete u kancelariju na osnovu podataka sa senzora iz automobila. • Medicinski implantati mogu da informišu doktore o potrebama za intervencijom • Itd. Procena je da će do 2030 godine, broj povezanih „stvari“ dostići cifru od 125 milijardi [1]. _______________________________ [1] “The Internet of Things: a movement, not a market,” IHS Markit, Tech. Rep., 02 2017.
  • 32. Kako IoT funkcioniše IoT je ekosistem povezanih „stvari“ koji mogu komunicirati preko interneta a koje uključuju senzore, procesore, i komunikacioni hardver, čime je omogućeno prikupljanje, obrada i slanje podataka koje prikupljaju iz svoje okoline. „Stvari“ mogu komunicirati direktno ili preko „IoT gateway“ (specijalnih mrežnih uređaja), ili preko drugih komunikacionih uređaja. The IoT devices communicate the data they collect either directly or through “IoT gateways” or other devices near them. Moguća je direktna komunikacija između uređaja i podaci se mogu obrađivati i usklađivati lokalno, pre nego što se proslede dalje. Način na koji su „stvari“ povezane, kao i primenjeni komunikacioni protokoli uglavnom zavise od specifične IoT primene. Sensing (Senzori) Networking and Data Communications (Mrežna komunikacija i razmena podataka) Applications (Primene)
  • 33. IoT komponente • Senzori/aktuatori • Uređaji za smeštaj podataka • Komunikacioni uređaji • Uređaji za procesiranje (analiza podataka, monitoring, kontrola, detekcija događaja, itd.)
  • 34. Sumarni prikaz IoT podržanih tehnologija • Senzori u embedovani sistemima • Bežične mreže senzora • Obrada podataka u realnom vremenu i analitika • Automatski/inteligentni kontrolni sistemi • Automatizacija kuća i zgrada • Veštačka inteligencija uključujući mašinsko učenje
  • 35. Sadržaj 1. Sadržaj kursa 2. Održive/inteligentne/ pametne zgrade 3. Internet stvari (Internet of Things) 4. Uloga operatera zgrada u 21, veku
  • 36. Pregled uloge operatera zgrada 21. veka Kao operater / menadžer zgrade vaš glavni cilj je da zgrada ostane u funkciji u skladu sa KoS kriterijumima Komponente automatizacije sadrže alate koji vam pomažu da bolje ostvarite KPI (energetska efikasnost, niži troškovi, zadovoljni putnici, radni procesi itd.) Na primer, možete da koristite automatizovane termostate, sigurna vrata i svetla, itd. Ali kako i gde započeti?
  • 37. IoT povezani trendovi u pametnim zgradama Moderna sredstva u sistemima za upravljanje zgradama IoT omogućava nove modele automatizacije zgrada koji mogu upravljati sistemima za klimatizaciju, bezbednosti, osvetljenja, vodovodne sisteme, koristeći funkcije daljinskog praćenja i upravljanja. S obzirom na bogatstvo podataka, ove funkcije mogu implementirati i mnogo složenije rezultate dobijene detekcijom i kontrolom, kao i anomalije. Cena primene i održavanja sistema za automatizaciju zasnovanog na IoT i analitikama zasnovanim na oblaku, niža je od one uobičajene u BAS. IoT omogućava zgradama sa malim budžetom da imaju koristi od vrhunske tehnologije i analitike, a ništa manje od velikih bogatih zgrada.
  • 38. IoT povezani trendovi u pametnim zgradama Preference stanar i njihove potrebe Troškovi nelagodnosti stanara, koji se nalaze u zgradi privatno ili poslovno vrlo su visoki u poređenju sa bilo kojim drugim troškovima građevinske infrastrukture. Ne može se dugo i održivo živeti u zgradi niskog kvaliteta u pogledu klimatizacije i kvaliteta vazduha. Takođe, ne može se raditi i biti produktivan u zgradi niskog kvaliteta vazduha i to je dokazano postocima smanjenja produktivnosti. Takođe, ljudi ne bi posetili zgradu tržnog centra i trošili svoj novac, ako se u njemu ne bi osećali ugodno. IoT pruža neophodne osnove da zgrada uzme u obzir preferencije i potrebe stanara. To je moguće zbog velike količine krajnjih tačaka merenja koje su omogućene. IoT senzori omogućavaju razumevanje kako stanari zapravo koriste prostor. Na primer, informacije o popunjenosti i osvetljenju pomažu da se shvati kada i gde ljudi rade. Ove informacije pomažu vlasnicima zgrada i kompanijama da ponovo konfigurišu prostor i postignu optimalnu upotrebu i optimalnu produktivnost. Pošto su produktivnost i zadovoljstvo kupaca merljivi parametri, oni stvaraju osnovu za merenje povrata ulaganja (ROI) u IoT-u radi uštede energije. Brojevi su korisni vlasnicima zgrada i operaterima koji odlučuju u šta i gde investirati u vezi sa IoT-om. Potencijal za uštedu prevazilazi upotrebu IoT-a za uštedu energije.
  • 39. Kako evoluiraju operatori pametnih zgrada? Videli smo da IoT tehnologije omogućavaju kreiranje „pametnih“ zgrada. Ponašanje BAS / BMS opreme može se meriti / pratiti. Štaviše, performanse zgrade su povezane sa vremenskim prilikama, obrascima popunjenosti, potrebama ljudi na način koji se može naučiti. To dovodi do upotrebe analitike kao alata da bi se shvatili složeni i različiti podaci. Nedavni napredak u veštačkoj inteligenciji, uključujući mašinsko učenje, omogućava softverskom sistemu da uči obrasce ponašanja ljudi i opreme unutar zgrade i predlaže dinamičke konfiguracije BAS / BMS-a, kako bi se sistem prilagodio dinamičkim promenama u zgradama.
  • 40. Kako evoluiraju operatori pametnih zgrada? Podaci omogućavaju pravilno i konkretno donošenje odluka. Ove odluke mogu se vizualizovati na intuitivniji način i postati veoma moćan alat za operatora zgrada. Profil operatora zgrada se razvija, ljudi i dalje moraju obavljati funkcije koje mašine ne mogu. Uz trenutnu tehnologiju, na licu mesta ostaje da primeni ono što preporučuju mašine i tumači dijagrame podrške kod odlučivanja Automatizacija je jednostavno alat. Prava inteligencija leži u sposobnosti operatera zgrade da iskoristi rezultate alata za mašinsko učenje i interpretira otkrivene / vizuelizovane informacije. Da na osnovu dobijenih podataka deluje na pravi način i donosi pravovremene odluke. Operator zgrade postaje izuzetno zahtevan posao koji zahteve set veština i kompetencija.
  • 41. Šta će se desiti sa profilom posla ? Istraživačka i savetodavna firma „Gartner“ istakla je da je uticaj AI na profil posla nelinearni: "Mnoge značajne inovacije u prošlosti povezane su sa prelaznim periodom privremenog gubitka posla, nakon čega slijedi oporavak, zatim poslovna transformacija i AI će vjerovatno slijediti ovaj put." Deloitte je objavio belu knjigu u kojoj je analizirao promene posla u Engleskoj i Velsu u poslednjih 144 godina (od 1871.) i uticaj tehnologija. Otkrića Deloittea ukazuju da je tehnologija stvorila mnogo više radnih mesta nego što je uništila, spasila Britance od „dosadnog, ponavljajućeg i opasnog rada“ i „smanjila troškove osnovnog materijala, povećala raspoložive prihode i stvorila novu potražnju i radna mesta“ Na primer, nedavni rezultati istraživanja pokazuju da se veći broj zgrada automatizuje i oprema tehnologijom, što povećava prodor „sistema za upravljanje energijom i upravljanjem“. Postoji mali pad broja radnih mesta za održavanje klima uređaja. U svom izveštaju o budućnosti rada, Svetski ekonomski forum istražuje veštine koje će u budućnosti biti potrebne za mnogo različitih poslova. Kada gledaju poslove instalacije i održavanja, oni primećuju da će se „videti velika poboljšanja produktivnosti i snažan rast ekoloških „zelenih“ poslova, poput instalacije, dorade, popravke i održavanja pametnih brojila i tehnologija obnovljivih izvora energije u stambenim i kancelarijskim zgradama, ali – kad se sve uzme u obzir – primena IoT će dovesti do uštede radne snage“.
  • 42. Šta će se desiti sa profilom posla ? Sigurno je pretpostaviti da će sa znatnim povećanjem podataka iz zgrada mnoge uloge koje operater obavlja biti više usmerene na podatke. Građevinskoj industriji su potrebni mladi, obrazovani i talentovani rukovodioci zgrada. Predstavnici Siemensa * primetili su da je u prošlosti tehničar mogao da sluša mašinu i brzo dijagnostikuje problem. U današnje vreme retko je naći zaposlenike sa takvim setom veština, tako da bi automatizacija i veštačka inteligencija mogli popuniti taj nedostatak, a pritom će i dalje zapošljavati radnike kako bi popravljali i gajili odnose sa klijentima. Izgleda da ponuda za posao operatera zgrada i dalje rasti, ali zahteva veštine napredne tehnologije u zgradama. Čini se da automatizacija neće dovesti do značajnih gubitaka radnih mesta u industriji. Međutim, operateri zgrada moraju biti obučeni za upotrebu brzo napredujuće tehnologije *Joseph Aamidor je viši savetnik za proizvode i strategiju tržišta usredsređen na pametne zgrade, IOT i energiju. Pomaže početnicima i iskusnim operaterima u industriji da razumiju tržište pametnih zgrada, razviju konkurentsku strategiju i uspostave partnerstva. Ranije je bio na višim funkcijama za upravljanje proizvodima u kompanijama Lucid i Johnson Controls.
  • 43. Da li je u pitanju samo učenje novih tehnologija? Sama tehnologija nije dovoljna. Ključna reč u postizanju stvarne vrednosti su odgovarajuće promene u procesima i kulturi! Ulaganje u tehnologiju nije dovoljno da bi bili zadovoljeni određeni kriterijumi. To je kultura koja je izgrađena na osnovu ponašanja stanara i tima operatera, a u cilju smanjivanja troškova. Uspešni projekti uključuju više faza: početno uvođenje sa pilot testiranjem rešenja, početno uvođenje u proizvodnju i iterativni proces prilagođavanja: • Korak 1. Identifikujte ciljeve. Stvarne potrebe koje treba riešiti moraju se jasno i sažeto utvrditi. Rešenje treba da se bavi ciljevima specifične zgrade. • Korak 2. Sprovedite analizu potreba. To uključuje pregled postojeće tehnologije i dokumentovanje postojećih procesa, radni tok, tok zadataka i nivo napora potrebnog za obavljanje svakog zadatka. Analiza potreba treba da integriše postojeće sisteme u tok zadataka kako bi se stvorio protok informacija. Analiza potreba, takođe, treba da integriše poslovne ciljeve sa protokom informacija.
  • 44. Da li je u pitanju samo učenje novih tehnologija? • Korak 3. Definišite sistemske zahteve. Tehničke komponente i promene procesa moraju biti jasno definisani i svaka mora biti definisana u korelaciji sa drugom. • Korak 4. Preuzimanje sistema. Sistem koji treba da se kupi, treba da zadovolji tehnološke potrebe, ali i potrebe koje proizilaze iz procesa organizacije. • Korak 5. Implementacija Sistema. Primena rešenja u stvarnom svetu mora da uzme u obzir dinamički promenljivu prirodu tehnologije i procesa. • Korak 6. Procena i procena sistema. Tehnologija i novi procesi moraju se proceniti nakon inicijalnog uvođenja u zgradu. Obično se sistemi implementiraju kao pilot sistemi. Nakon kraćeg probnog perioda, tehnologija i procesi se prilagođavaju i sistem se ponovo pokreće. Performanse sistema moraju se proceniti u unapred definisanim periodima, kako bi se omogućili novi ili promenljivi poslovni ciljevi. • Korak 7. Proces i podešavanje sistema. Nakon završetka evaluacije, celokupni system, i tehnologija i procesi se prilagođava novim ciljevima.
  • 45. Potencijalne greške operatera zgrada Ne radi se samo o tome da tehnologija ne funkcioniše dobro. Takođe se radi o: • Loše upravljanje projektima • Nedostatak fokusa • Nedostatak razmatranja potreba stanara • Nedostatak uloga operatera u dizajniranju rešenja. • Neuspeh u rešavanju uzroka problema, fokusirajući se samo na simptome problema. • Loša definicija poslovnih ciljeva • Loš odnos između poslovnih ciljeva i rešenja. Potrebno je uključiti se u dizajn bilo kojeg rešenja primenjivog u procesima upravljanja zgrade!
  • 46. Tipične greške Ako se kupi tehnologija za automatizaciju procesa u zgradama, bez konsultacija sa operaterom zgrade koji poznaje zgradu, stanare i procese, tada nijedan prodavac, tehnološki savetnik i/ili vlasnik zgrade ne mogu da omoguće rad nove opreme.
  • 47. Rezime Operateri zgrada predstavljaju kamen temeljac tržišta pametnih zgrada. Njihova uloga napreduje unutar IoT ere, budući da se unutar zgrade može postići mnogo više, moguće je mnogo više odluka i mnogo više slobode u pogledu izbora komponenti i rukovanja zgradom kako bi se zadovoljile potrebe stanara. Međutim, operateri zgrada koji ne troše vreme i investiraju nove tehnologijae, na kraju će zastareti na tržištu rada. Vlasnici i stanari zgrada angažiraće osoblje koje može odgovoriti njihovim potrebama 21. veka i iskoristiti mogućnosti smanjenja troškova uz poboljšanje performansi zgrade. IoT automatizacija zgrada nije zamena za operatera zgrade da razvije ispravne strategije održavanja. Nova tehnologija olakšava vaš posao nudeći više uvida u informacije o učinku i ukazuje na potencijalna pitanja koja bi bilo teško (a u nekim slučajevima i nemoguće) otkriti uobičajenim praktičnim upravljanjem. Očekuje se da će operateri zgrada koristiti IoT kao alat i doneti realna i jeftina rešenja za izazove u funkciji izgradnje. „IoT je nov način za rešavanje starog problema. To će vam pomoći da tranziciju prođete mnogo lakše nego što mislite o tome kao svom velikom projektu sa kojim morate da se bavite. " Logan Soya, osnivač i izvršni direktor kompanije Akuicore, softverske platforme za upravljanje imovinom
  • 48. Rezime Koristite odgovarajuću strukturu podataka i analitiku da biste izbegli probleme sa ogromnim količinama, i heterogenošću podataka. Ispravna analitika omogućit će stvaranje znanja potrebnog za rad, za svaku različitu vrstu korisnika i za svaku drugu vrstu zgrade. Potreba za naprednim tehničkim veštinama: Dok zgrade prihvataju napredne analitike za podatke koje prikupljaju, oni će tražiti operatore zgrada koji su u stanju da razumeju, iskoriste i pomognu u donošenju odluka o svim funkcijama zgrade. Operatori zgrada moraju znati kako se vrši analiza podataka i kako interpretirati rezultate analize i stvorene zaključke. Imajte na umu da se nije sve odnosilo na tehnologiju. Najvažnije je usmeriti se na stvarne potrebe zgrada i stanara i koristiti samo trenutnu dostupnost tehnologije kao alat za provođenje automatizacije procesa i stvaranje potencijalne vrijednosti.
  • 49. Ne zaboravite izazove IoT otvara vrata mnogim mogućnostima, ali i mnogim izazovima. • Sigurnost je veliki izazov: S obzirom na to da su milijardi uređaja spojeni zajedno, šta se može učiniti da podaci ostanu sigurni? Da li će neko moći da uđe u frižider i dobije pristup zdravstvenim podacima? • Izazov o privatnosti i razmeni podataka: Kako predstaviti privatnost podataka u situaciji kada je povezano mnogo milijardi uređaja? • Izazov „velikih podataka“: Ogromne količine, velika raznolikost i brza akumulacija podataka od povezanih uređaja. Kako čuvati, pratiti, analizirati podatke i izvesti zaključke na bazi njih ?
  • 51. Izjava o odricanju odgovornosti Za dodatne informacije o VET4SBO projektu, posetite sajt projekta na adresi https://smart-building-operator.eu ili posetite https://www.facebook.com/Vet4sbo. Preuzmite mobilnu aplikaciju: https://play.google.com/store/apps/details?id=com.vet4sbo.mobile. Projekat (2018-1-RS01-KA202-000411) se finasnira od strane Evropske komisije(Erasmus+ Program). Ova publikacija odražava stavove samo autora i Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvu upotrebu informacijama sadržanim u njoj.