Tvrdica

1. Ţan Batist Poklen Molijer

“
Ţan Batist Poklen,poznatiji kao
Molijer,bio je francuski komediograf
i predstavnik “zlatnog vijeka” francuske drame 17.stoljeća.Iako je
završio pravo nikada se nije bavio tim zanimanjem.Posvetio se
pozorištu kojem je kao glumac,reditelj,pisac i direktor glumačke
skupine sluţio sve do svoje smrti.Iako pripada periodu
klasicizmu,njegova djela su originalna i ne poštuju mnogo zadata
pravila,mada se u njima ogleda “duh” klasicističke poezije.Ismijavao
je ondašnje društvo,staleške predrasude.Mnogi su ga napadali i
nastojali onemogućiti izvođenje njegovih djela zbog toga što su se
mnogi prepoznali u njegovim djelima.Neka od najpoznatijih dijela
su: Smiješne precioze,Škola za žene,Tvrdica,Tartif,Don
Juan,Mizantrop,Građanin-plemić,Umišljeni bolesnik.
Bježim iz vrtloga gdje porok sve ruši,a na zemlji tražim kakav kut skroviti gdje časnim
čovjekom slobodno je biti “
(Molijer)

2. Tvrdica
LICA:
HARPAGON - otac Kleantov i Elizin, zaljubljen u Marijanu
KLEANT - sin Harpagonov, zaljubljen u Marijanu
ELIZA - kćerka Harpagonova, zaljubljena u Valera
VALER - sin Anselmov, zaljubljen u Elizu
MARIJANA - zaljubljena u Kleanta
ANSELM - otac Valerov i Marijanin
FROSINA – spletkašica
GAZDA SIMON – posrednik
ŢAK - kuhar i kočijaš Harpagonov
LA FLEŠ - sluga Kleantov
KLODA - sluţavka Harpagonova
BRENDAVOAN,
LA MERLIŠ - lakeji HarpagonoviKomesar i njegov pisar
Dešava se u Parizu

3. 
Vrsta djela: Komedija karaktera
Tvrdica je komedija karaktera, jer je glavni junak izloţen poruzi
zbog jednedominantne karakterne crte, koja ga čini neprirodno
krutim i zato smiješnim, sve što čini i misli on čini i misli kao
nepopravljivi izopačeni škrtac. Međutim, ta komedija ima i dosta
farsičnih elemenata, jer se njena radnja razvija u nizu peripetija,
neočekivanih novih zapleta i obrta radnje, sa zabunama, skrivenim
identitetom ličnosti itd. Također, u ovom djelu ima i komike.
Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika dočarava moralne
osobine likova i piščevu misao. Mnoge su komične situacije sluţile
da bi naglasio bitnu karakteristiku nekog lika, kao što
je Harpagonova škrtost.
(Peripetija: Preokret u sudbini glavnog junaka drame; neočekivana,
iznenadna promjena u nekom stanju; rasplet čvora u drami; obrt,
preokret, prijelom.)

4. Osobine likova:

Harpagon: On je Kleantov i Elsin otac, ima oko 60
godina. Zaljubljen je u Marijanu, veoma škrt starac.
Harpagon zna da je škrt, ali on to ne smatra manom
nego vrlinom jer on sebe ne vidi kao izopćenika iz
društva nego uglednom i uzornom osobom. Harpagon
je veliki sebičnjak jer, iako znaza sinove osjećaje
prema Mariani, on je se ni po koju cijenu neće odreći
zbog svoje velike sebičnosti. Zbog svoje škrtosti
Harpagon ne mari za nikoga nego samo za novac,
tako da je u jednom trenutku iskazao svoju zlobu tj. on
bi više volio da mu se kći utopi nego da mu netko
uzme njegovo zlato. On u svakome vidi lopova i
nikome ne vjeruje, čak ni svojoj djeci. Radije bi dao
nečiji ţivot nego platio svojim novcem.

5. 


Kleant- Harpagonov sin. Iako ne voli da rasipa novac, on prezire škrtost svoga oca.
Zaljubljen je u Marijanu i čini sve da njih dvoje budu zajedno. Za razliku od svog oca
on nije škrt, iz njegovog govora saznajemo da bi on volio da pomogne Marijaninoj
porodici, samo kad bi mu otac dao novac. Na kraju je pokazao da je veoma mudar i
snalaţljiv, tim sto je očevu skrtost i pohlepu za novcem uspio okrenuti u svoju korist.
Marijana:Anselova kći. Ona je zaljubljena u Kleanta. Njezina majka ţeli da se bogato
uda ali ona ţeli istinsku ljubav i nije je briga za novac. Njena majka je bolesna,
a njena ţelja je da se Mariana uda za bogatog momka i da se bar ona riješi bijede u
kojoj ţive. Frosina joj predlaţe Harpagona koji je vrlo bogat.
Valer je Anselmov sin, zaljubljen u Elizu ( Harpagonovu kćerku). Veoma je mudar,
zna sto činiti i govoriti da se dodvori Harpagonu. Njegova ljubav prema Elizi je čista i
neiskvarena bogatstvom koje posjeduje njen otac.Za razliku od Harpagona koji kaţe
da će se objesiti ako ne nadje svoj novac, Valer kaze da bi više volio umrijeti nego da
i u mislima uvrijedi Elizu, sto govori o karakteru njegove ličnosti.

6. 
Komika
Molierova uvijek zanimljiva i originalna komika (koja je uvijek
komična) gledaocu živo dočarava moralne osobine likova i piščevu
misao.
Molijer se u svojim djelima često koristi metodom kad se dva lika
svaĎaju zbog različite stvari a oboje misle da govore o jednoj
stvari.Jedna od poznatijih scena u kojoj se upotrebljava ta tehnika ,
je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da
mu je ukrao zlato (novac=Elise).Mnoge mu komične situacije služe
da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika, kao u ovom
slučaju Harpagonovu škrtost, što je pokazato nizom primjera
(Harpagon pregledava sve na izlazu iz kuće, kori djecu da se previše
raskošno oblače(a jedva da naĎu neku pristojnu ojdeću),
Harpagonovo lihvarenje itd.

7. 
Ljubav je osnovni pokretački motiv u ovoj
drami. Ljubav, jedina tema koja nikada ne mijenja
oblik, koja ne stari i ne umire. Zbog ljubavi dva
čovjeka više nisu otac i sin, nego surovi rivali u
borbi za djevojčinu naklonost. U pričama i
pozorišnim predstavama tog doba, pozitivni
ţenski likovi su obavezno lijepe, čedne i
poţrtvovane djevojke. Na njihovom putu ka sreći i
ljubavi, obavezno stoji ili siromaštvo ili
nepravedan otac. Muški likovi su po pravilu
mladići viteškog ponašanja, spremni na sve da
dobiju naklonost dame koju ţele. Molijer u cijelu
pricu uvodi i Frosinu koja na kraju pomaţe mladim
ljudima da ostvare svoju ljubav.

8. 
Sadržaj
Prvi čin
Na samom početku upoznajemo se sa situacijom oko Valera i Elise. Elisa je zaljubljena u Valera, te želi pridobiti
bratovo i očevo dopuštenje da se uda za njega. Valer se uspio ugaĎanjem uvući u Harpagonovu službu i
pridobivati njegovo povjerenje.Kleant otkriva Elisi da je on u sličnoj situaciji sa Marianom, te da želi pridobiti oca
kako bi se njome oženio.Na njihovu nesreću Harpagon ima druge planove. Kako bi dobio još novaca, želi Kleanta
oženiti za bogatu udovicu, a Elisu dati Anselmu, koji ne traži miraz. A on je namjeravao uzesti za ženu Marianu,
jer je čuo da je skromna i lijepa.
Drugi čin
Kleant zadužuje La Fleša da mu pronaĎe osobu koja bi mu dala zajam od petnaest hiljada franaka. La Fleš
pronalazi tu osobu preko posrednika Simona. Ne znajući da mu je to otac odlučuje pristati na sastanak . Na
kraju se otkriva da je primalac Klaud, te Harpagon odlazi razočaran na još jedan neuspjeli posao.
KLEANT: "Zar ne crvenite što takvim poslovima sramotite svoj stalež, što čast i ugled žrtvujete nezasitnoj želji za
gomilanjem škude na škudu i što ste se po svom kamatnjaku nadmašili i najprepredenije prijevare što su ih ikada
izmislili najslavniji lihvari?"
Dolazi Frosine, koja je trebala nagovoriti Marianinu majku da pristaje dati svoju kćer Harpagonu. Ispričala je
zatim Harpagonu kako Mariana voli stare muškarce i kako je ona vrlo štedljiva, te nebi trošila mnogo.Harpagon
poziva na večeru Marianu i Anselma.

9. 
Sadržaj
Treći čin
Harpagon dodjeljuje poslove za pripremu večere slugama. Pri tom svakome napominje da štede što bolje umiju.
HARPAGON: "...Tvoja će, Brindavoine, i tvoja, La Merluche, dužnost biti da perete čaše i da sipate piće, ali samo kad bude neko žedan,
a ne, kako to imaju običaj neke neotesane sluge, koji izazivaju goste i nude ih da piju kad oni na to i ne misle. Čekajte dok vas nekoliko
puta zamole i nikad nemojte zaboraviti da donesete mnogo vode."
Mariane priznaje Frosini da joj je teško udati se za Harpagona, jer prepoznaje njegova sina, Kleanta, svoju ljubav. Kleant skida prsten
s očeve ruke i daruje ga Mariani.
Četvrti čin
Valer, Eliza, Kleant i Mariane, razmišljaju kako bi spriječili neželjena vjenčanja.
Pretvarajući se da ne želi Marianu, Harpagon otkriva Kleantove osjećaje prema njoj. Te se sav bjesan odriče sina i proklinje ga.
KLEANT: "Dakle tako me hoćete izigrati, oče! Dobro, kad je stvar došla dotle, objavljujem vam da neću odustati od svoje ljubavi za
Marianu i da ću upotrijebiti sva krajnja sredstva da vam je preotmem."
Dok se otac i sin svaĎaju, La Fleš pronalazi škrinjicu sa deset hiljada talira, te je pokazuje Kleantu. Ubrzo Harpagon otkriva da nema
svog blaga te počinje sumnjati u sve.

Peti čin
Dolazi sudski istraživatelj i provodi istragu o kraĎi. Prema Ţakovim lažnim priznanjima, Harpagon okrivljuju Valera za kraĎu. Dok Valer
govori o Elisi, Harpagon ga optužuje za kutiju. .
HARPAGON: "Dobro, reci mi, nisi li je dirao?"
VALER: "Ja da je dirnem? Ah, vrijeĎate je jednako kao i mene. Izgaram za njom čistom i smjernom ljubavi."
HARPAGON (tiho) : "Izgara za mojom škrinjicom?"
VALERE: "Radije bih umro nego da joj pokažem i najmanju uvredljivu nakanu. Ona je za to odviše razumna i suviše poštena."
HARPAGON (tiho) : "Moja škrinjica suviše poštena?"
Otkrivši da je došlo do nesporazuma, Valere otkriva da je Napuljski plemić, sin Don Thomasa Albručija. Anselmo priznaje da je Don
Thomas Albruči zapravo njegovo pravo ime, pa po tome Valere i Mariane njegova djeca. Harpagon pristaje da prepusti Marianu, Kleantu
u zamjenu za njegovu kutiju. Te dopušta da se vjenčaju, kao i Elisiu za Valera, ako Anselmo preuzme sve troškove i ako mu kupi novo
odjelo, na što on rado pristane.

10. 
Zaključak
Molijer je najveći francuski komediograf koji je svojim
besmrtnim djelima obogatio svjetsku knjiţevnost. Bio
je “posmatrač i slikar ljudske naravi". Niko nije znao
kao on voditi svoja lica kroz komediju, a izaći sa
jasnom poukom.On je znao iskoristiti sve mane na
svojim likovima kako bi povećao komiku. .Njegovo je
pravilo, u pisanju komedija, bilo svidjeti se, a to je
postizao često grotesknom komedijom.
(Groteska (ital. grottesco od grotta - pećina) je
karikaturalno-fantastična i iskrivljena slika stvarnosti,
koja ne izaziva komična, već zastrašujuća osećanja.)

11. 
Harun Kovačević