2. UVOD
Film, kao najmodernija umjetnost u
velikoj mjeri zavisi od nauke i
tehnologije. Nastaje i razvija se u uskoj
vezi sa razvojem industrijske
tehnologije, optičke iluzije i težnjom za
predstavljanje pokreta.
3. EVOLUCIJA
Počeci filma se odvijaju po zakonu
evolucije, gdje svaki novi mehanizam
ili otkriće pokreće novi talas pokušaja
u eksperimenata, u nekim slučajevima
radi se o rekreativnoj namjeri, a u
drugim ciljevi i namjere su čisto
naučne prirode.
4. DEFINICIJA
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je
projekcija u pokretu, najčešće ozvučena. Razlika između filma i
fotografske snimke je u tome što film gradi neko očekivanje
koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja
teče i zatim se ukaže brod je film). Filmska slika je ono što se
pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke.
5. SEDMA UMJETNOST
Kao i drugi oblici umjetnosti,
film je namijenjen publici. Filmovi
se gledaju u posebnom prostoru za
projekciju (kino), ili bilo gdje
drugdje (video). Film se često
spominje kao sedma umjetnost, kao
što je strip nazvan devetom
umjetnošću.
7. ŠTA SVAKI FILM IMA?
Film je sveukupnost onog što gledaoci
vide i čuju, pa svaki film ima:
-sinopsijsku strukturu (temu)
-scenarijsku strukturu (kompozicija,
fabula, dijalozi...)
-prezentacijsku strukturu (gluma,
montaža, kadar, muzika...)
8. OSNOVNI POJMOVI
IDEJA je poetsko-dramska zamisao, po svojoj prirodi literarna i filmična,
izražena apstraktnom mišlju.
SINOPSIS je skica filmskog djela (sažeto izložen sadržaj i konstrukcija).
SCENARIO je književnim načinom izložena sadržina filma, koja će
filmskim sredstvima biti prenesena i realizovana kao film.
KADAR je filmska slika, pokret kamerom vremenski i prostorno
ograničen (može biti kratak, dugi, srednji, jednostavan, složen, konkretan,
apstraktan..)
9. OSNOVNI POJMOVI
KNJIGA SNIMANJA je plan scena rasčlanjenih u kadrove.
FILMSKA REŽIJA je stvaranje filma, počinje pisanjem knjige snimanja a
nastavlja rukovodjenjem snimanja glumom, montažom, muzikom...
FILMSKA MONTAŽA je selekcija kadrova i scena, određivanje njihovih
dužina trajanja i redoslijeda i time određuje sadržaj i poruku filma. Može
biti (polifona, linearna, paralelna retrospektivna, asocijativna) .
11. Biografski film
Animirani film
Istorijski film
Komedija
Kriminalistički
Naučnofantastični (SF)
Horor
ŽANROVI
Vestern
Ljubavni film
Mjuzikl
Drama
Avanturistički film
Triler
Dokumentarni film
12. ISTORIJSKI RAZVOJ
Većina istraživača i začetnika filma su posmatrali pokretnu sliku kao
naučni instrument, koji će pomoći naučnicima da lakše shvate svoja
naučna istraživanja.
Luj Limijer je jednom izjavio: „moje djelo je uvijek bilo orijentisano
prema naučnim istraživanjima. Nikada se nisam identifikovao sa onim
što se zove produkcija“.
14. PRVI FILM
Prvi film nastao je prije više od sto godina. Njegovi tvorci su braća
Limijer. Prvi film prikazan je u Parizu, 28. decembra 1895. godine.
Trajao je svega nekoliko minuta i predstavljao je dolazak voza na
železničku stanicu. Prilikom projekcije ljudi su, videvši da im voz ide
u susret, počeli da vrište i bježe po sali, ne znajući da je to samo
projektovano na platnu.
16. DOBA NIJEMOG FILMA
Zvijezde nijemih filmova su umjele da se izražavaju bez riječi, koristeći
ruke i izraze lica na pomalo prenaglašen način. Otkrićem zvučnih filmova
1927. godine sve se promijenilo. Mnogi glumci koji su imali izražen strani
naglasak ili piskave glasove ostali su bez posla. Problemi su pratili razvoj
zvučnog filma, mikrofone su sakrivali u dekoru, a glumci nisu smjeli
mnogo da se pomijeraju. Tek kad su mikrofone okačili o naročite pecaljke
koje mikromani pomijeraju, kao što se i danas radi, zvučni filmi su
snimani bez teškoća.
17. KARAKTERISTIKE
NIJEMOG FILMA
Nijemi film u najširem smislu označava svaku filmsku snimku koja u
sebi ne sadrži audio-snimak.
Iako je tehnologija snimanja i reprodukcije zvuka postojala prije
nastanka prvih filmova krajem 19. vijeka, sve do 1920-ih nisu postojale
adekvatne metode sinkronizacije vizualnog i zvučnog zapisa na filmskoj
vrpci. Stoga su, uz pojedine eksperimentalne izuzetke, svi dotada snimljeni
filmovi u pravilu bili nijemi. Taj je period - poznat kao era nijemog filma
- završio 1927. godine.
18. ZVUČNI FILM
Zvučni film je izraz koji se koristi za filmove koji uz vizualni sadrže zvučni
zapis. Danas su većina filmova proizvedenih u svijetu zvučni filmovi.
1927.godine je proizveden i prikazan Džez pjevač -The Jazz Singer, prvi
komercijalno distribuirani zvučni film.
Njegov uspjeh kod publike je natjerao gotovo sve filmske studije širom
svijeta da preuzmu sličnu tehnologiju, što je pak dovelo do suočavanja s cijelim
nizom novih problema i imalo ozbiljne posljedice za mnoge glumce, režisere i
druge filmaše koji su slavu i uspjeh stekli u prethodnoj eri nijemog filma.
20. FILMSKI EFEKTI
U početku, filmovi su bili kratki, nijemi (bezvučni) i crno-bijeli.
Unapređenjem tehnologije, unapređen je i film. Krajem 20. vijeka nastali su prvi
filmovi savremene tehnologije koji djeluje realnije u odnosu na njihove
prethodnike. U teškim i opasnim scenama angažovani su kaskaderi, a eksplozije
su namještene pomoću specijalnih efekata. U postprodukciji su neki dijelovi
kompjuterski obrađivani. Tako je film unapređen i modernizovan. Jedan od prvih
ovakvih filmova je "King Kong" (1933.) u kome je lutka gorile veličine 60
centimetara animacija i računarskom obradom izgledala veća od Njujorških
solitera.
22. MAŠTA POSTAJE STVARNOST
Razvoj računarske tehnologije doveo je do revolucije u filmskoj
industriji.
Filmovi i filmski efekti su postali toliko realistični , mijenjaju
predstavu o stvarnosti.
Scene iz filma Zvjezdani ratovi (Džordža Lukasa), koji nisu mogli
biti snimljeni zbog nerazvijene računarske tehnologije 1977.godine,
snimljene su trideset godina poslije.
24. ANIMIRANI FILM
Crtani film je takav
film koji je nastao
snimanjem crteža
(crtanih ljudskom
rukom ili na
računaru). Crtani
film je animacija
koja mora imati
radnju.
25. KREATORI ANIMACIJE
Tvorac prvog animiranog filma je Emile
Reynaud, a prikazan je 28. listopada 1892.
godine.
Najpoznatiji tvorci crtanih filmova su
Walt Disney, Chuck Jones, Winsor
McCay, Osamu Tezuka, Hayao Miyazaki,
William Hanna, Joseph Barbera, Dušan
Vukotić...