Professor Tihomir Domazet, Ph.D. NEW ECONOMIC SYSTEM LINKED TO THE PARADIGM 4.0

1. Okrugli stol:
Hrvatski inovacijski sustav u europskim okvirima
14. travnja 2016. Zagreb
Prof. dr. Tihomir Domazet
NOVI EKONOMSKI SUSTAV
U PARADIGMI INDUSTRIJE 4.0

2. Indeks rasta BDP Hrvatske 1987 – 2015 (1986 =100)
BDP 2015/1986= 95,5

3. Godišnje promjene (%) BDP-a Hrvatske
1986 - 2015

4. Broj zaposlenih Hrvatske 1986 - 2015
Broj zaposlenih 2015/1986 = 78,8
= minus 422.000 zaposlenih

5. Neuspjeh konvergencije (a)

6. Uzroci krize kao condicio sine qua non rješavanja krize
Opći uzrok globalne krize i njen utjecaj:
(1) neuspjeh ekonomike kao znanosti,
(2) neuspjeh tržišta i
(3) neuspjeh politike.
Kolaps Bretton Woods sustava i napuštanje dotada uspješne kejnezijanske politike
doveo je do stagnacije na kraju 1970-tih koje je potom dovelo do novih pristupa, kao
što su racionalna očekivanja (Rational Expectations), teorija realnih poslovnih ciklusa
(Real Business Cycle theory), hipoteza o efikasnom tržištu (the Efficient Markets
Hypothesis) i potom Dinamička stohastička opća ravnoteža (DSGE, Dynamic
stochastic general equilibrium) s reprezentativnim agentom za cijelu ekonomiju.
Premda te politike, koje se najčešće nazivaju ortodoksna politika, neoliberalna
politika, financijalizacija, u povijesnom vremenskom nizu nisu dugo trajale,
završile su u najvećoj krizi od 1930-tih, a koja zapravo još nije riješena.

7. Hrvatska: uzroci ekonomske krize
Uzroci ekonomske krize
1. pogrešan prijelaz na novi društveno ekonomski sustav (tajkunska privatizacija),
2. neodgovarajuća ekonomska politika temeljena na neoliberalizmu,
3. prelijevanje svjetske krize,
4. korupcija i
5. neuvažavanje znanja u ekonomskoj politici,.
Poseban je uzrok krize nejednakost u raspodjeli dohotka i imovine (o tome piše i
Piketty)

8. Pokazatelji neuspjeha sadašnjeg
ekonomskog sustava
Ekonomski sustav i ekonomske politike nemaju odgovora na pitanja, poput:
1.Hrvatska (i još 4 zemlje svijeta) nema ekonomski rast od 1986. godine.
2.Nikada se nije desilo u posljednjih 200 godina hrvatske ekonomske povijesti da nije
bilo rasta u razdoblju 25 godina.
3.Hrvatska i gotovo sve zemlje regije SEE imaju 2015. manje zaposlenih od 1986.
godine.
4.Nije uspjela konvergencija EU novih članica EU
Nema odgovora o učincima financijalizacije, ortodoskne (neoliberalne) politike,
neuspjehu konvergencije.
Ekonomska politika od nastanka (2008) krize do danas nema analizu uzroka krize i
neuspjeha ekonomskih politika.

9. .
EKONOMIKA U EKONOMIJI (?)

10. Tržište rada ne djeluje
Tržište rada (radne snage) ne djeluje - labour market is not
working

11. Tržište je kolabriralo: primjer - cijene nafte

12. Sayov zakon ne djeluje
Jean Baptist Say je govorio da, zbog toga što je ukupna
kupovna moć upravo jednaka ukupnim dohocima i ukupnoj
proizvodnji, suvišak potražnje ili ponude nije moguć. Sayov
zakon više ne važi odnosno Keynes i Post-Keynesijanci
naglašavaju da se dodatni iznos dohotka ne mora u cijelosti
potrošiti (tj. da granična sklonost potrošnji ne mora nužno
biti jednaka nuli).

13. Modigliani–Miller teorem ne vrijedi
The Modigliani–Miller theorem (of Franco Modigliani, Merton
Miller) is a theorem on capital structure, arguably forming the basis
for modern thinking on capital structure. The basic theorem states
that under a certain market price process (the classical random
walk), in the absence of taxes, bankruptcy costs, agency costs, and
asymmetric information, and in an efficient market, the value of a
firm is unaffected by how that firm is financed. Since the value of
the firm depends neither on its dividend policy nor its decision to
raise capital by issuing stock or selling debt, the Modigliani–Miller
theorem is often called the capital structure irrelevance
principle.

14. Philipsova krivulja više ne važi
Često postoji izbor: inflacija ili
nezaposlenost (kratkoročno).
Ako se ekonomska politika opredijeeli za
povećanje agregatne potražnje, smanjit će
se nezaposlenost, ali će se povećati
inflacija.
Ako se, pak, opredijeli za smanjenje
agregatne potražnje, smanjit će se
inflacija, ali povećati nezaposlenost
Navedeno je pod nazivom - Philipsova
krivulja
Philipsova krivulja više ne važi

15. S (nacionalna štednja) više ne određuje I
(Investicije)
The IS/LM model was born (Oxford,
1936. Roy Harrod, John R. Hicks,
and James Meade) all presented papers
describing mathematical
models attempting to summarize John
Maynard Keynes' General Theory of
Employment, Interest, and Money.
Hicks, who had seen a draft of Harrod's
paper, invented the IS/LM model.
Dosadašnji model IS – LM da
štednja određuje investicije
više ne važi, nego obrnuto da
investicije određuju štednju

16. Novac je funkcionirao 4000 godina i
takvog više nema.
Sada funkcionira fiat novac
Kolapsom svjetskog monetarnog sustava odnosno Bretton – Woodsa
dakle slomom zlatnog standarda (1971) podlogu za emisiju dodatne
količine valutarnog novca čini sam fiat novac pa se emisija novca od tada
temelji isključivo na povjerenju, odnosno na zakonu. Suvremeni novac
počiva na povjerenju u snagu, potencijal i efikasnost funkcioniranja
određene nacionalne ekonomije. Fiat novac postaje podloga za
emisiju kreditnog novca banaka. Emisija primarnog novca u suvremenim
uvjetima postaje ključno iskušenje središnjih banaka i ekonomskih
politika koje se na njih naslanjaju.

17. Državna potrošnja nije ograničena
prihodima od poreza ili zaduživanjem
Državna potrošnja ni u kojem slučaju operativno nije
ograničena prihodima, što znači da ne postoji "rizik
solventnosti." Drugim riječima, država uvijek može
napraviti bilo koja i sva plaćanja u vlastitoj valutu, bez
obzira koliki bio veliki deficit, ili kako malo oporezuje se
skuplja.
Teza da državna potrošnja nije ograničena prihodima od
poreza ili zaduživanjem postavlja fiskalnu politiku na
potpuno drugačijoj osnovi.

18. Državni deficit ne znači da se dug ostavlja našoj
djeci.
Veći deficit danas ne znači veći porez sutra
Collectively, in real terms, there is no such burden possible. Debt or no debt, our
children get to consume whatever they can produce. This deadly innocent fraud is often
the first answer most people give to what they perceive to be the main problem
associated with government deficit spending. Borrowing now means paying for today’s
spending later. Or, as commonly seen and heard in the media:
“Higher deficits today mean higher taxes tomorrow.”
And paying later means that somehow our children’s real standard of living and general
well-being will be lowered in the future because of our deficit spending now.
Professional economists call this the “intergenerational” debt issue. It is thought that if
the federal government deficit spends, it is somehow leaving the real burden of today’s
expenditures to be paid for by future generations. And the numbers are staggering! But,
fortunately, like all of the seven deadly innocent frauds, it is all readily dismissed in a
way that can be easily understood. In fact, the idea of our children being somehow
necessarily deprived of real goods and services in the future because of what’s called the
national debt is nothing less than ridiculous.

19. Moderna moneterna teorija nije u primjeni
Moderna monetarna teorija (MMT) temelji se na ranijim
istraživanjima, koja je također bila usredotočena na odnos
između države i njenog novca, s time da su prve ideje bile
pod nazivom Čartalizam, Chartalism. MMT također ostaje
čvrsto u kejnezijanskoj makroekonomskoj teoriji, a
prepoznaje veliku povezanost s krugom ekonomske škole
mišljenja koja se naziva post-kejnezijanizam. Neki od
poznatih akademskim rodonačelnika MMT jesu Hyman
Minskog, Abba Lerner a kasnije i engleski ekonomist Wynne
Godley.

20. Nema odgovora djeluju li u Hrvatskoj
poslovni ciklusi.
Hyman Minsky je davno definirao nastanak i uzroke ove krize – Velike
recesije. To je osnov Post-keynesijanske ekonomske škole mišljenja.
Pro-cyclical behaviour amplifies the business cycle, increasing the thrust
toward instability. Minsky’s theory can be summarized as “an investment
theory of the cycle and a financial theory of investment”; the first is the usual
Keynesian view, and the second stresses that modern investment is expensive
and must be financed—and it is the financing that generates structural
fragility.
Post kejnezijanski modeli rasta imaju široki spektar analize i kreću se od
fokusiranja isključivo na fenomen rasta i izbjegavana analize poslovnih
ciklusa do analiziranja i oblikovanja modela u kojima se poslovni ciklus i rast
uzimaju zajedno. Međutim, najvažnija je spoznaja da se svi ili gotovo
svi post kejnezijanski modeli rasta mogu razlikovati od neoklasičnih
modela, barem u dva čimbenika rasta, i to (1) cikličnost i (2) distribucija, gdje
se čimbenik distribucije odnosi na društvene klase ili različite sektore
industrije ili oboje.

21. NOVI EKONOMSKI SUSTAV
KAO DIO EKONOMIKE 21. STOLJEĆA

22. 1. Ekonomika rasta - dio novog
ekonomskog sustava
Ekonomika rasta sadrži sljedeće glavne elemente i to:
(i) tretman inovacija u tržišnoj ekonomiji, gdje je konkurencija
primarno razlika u proizvodu, a ne razlika u cijeni,
(ii) višestrukost sektora industrije, a ne zahvaćanje homogene
proizvodnje, tako da je nesrazmjeran rast realne ekonomije
odraz odnosno ogledalo modela i nemogućnosti proizvodnje, a
zbrojne mjere kapitala se eksplicitno priznaju,
(iii) odnos između stope tehnološkog progresa i raspodjele dohotka
i efektivne potražnje ograničava sam ekonomski sustav
temeljen na kapitalističkom načinu privređivanju,
(iv) ključna ulogu za ne - neutralne monetarne faktore, uz
mogućnost da dinamika akumulacije duga može povremeno
usporavati pa čak i preokrenuti proces rasta u negativnom
smjeru,
(v) uz prethodno navedeno oblikuje se ekonomski model koji
generira endogene cikluse i endogeni rast.

23. Efektivna potražnja
Efektivnu potražnju određuju tri nezavisne varijable:
(1) PC (public consumption, javna potrošnja),
(2) MEK (marginal efficiency of capital, marginalna efikasnost
kapitala) i
(3) kamatna stopa (LP).
Na ovaj način tvrtke zapošljavaju rad u količini koji im je potreban
za proizvodnju koju mogu prodati, a to znači očekivanja i
odluke poslovnih poduzetenika o zapošljavanju određuju točku
efektivne potražnje.

24. Novi model investicija kao osnova rasta
Investicije određuju (nacionalnu) štednju.
Dosadašnji model IS – LM više ne važi.
1995-2014:
∑ Bruto investicije (kumulativ, t. cijene) 1.135,4 mlrd kn
Δ BDP (povećanje , t. cijene) 212,7 mlrd kn
The IS/LM model was born (Oxford, 1936. Roy Harrod, John R. Hicks, and James
Meade) all presented papers describing mathematical models attempting to
summarize John Maynard Keynes' General Theory of Employment, Interest, and
Money. Hicks, who had seen a draft of Harrod's paper, invented the IS/LM model.

25. Znanje - faktor rasta
Nova ekonomska paradigma odnosno ekonomika rasta i pune
zaposlenosti, a s time u vezi i investicijska politika, temelji se
na kompanijama i institucijama u kojima dominiraju stručnjaci
sa znanjem, inteligencijom, inventivnošću, motivacijom i
kreativnošću, odnosno to su kompjuteraši, analitičari,
softveraši, projektanti, dizajneri, istraživači, laboranti i drugi,
koji predstavljaju ono što se naziva intelektualni kapital, a to
su također konzultantske tvrtke, investicijski fondovi,
laboratoriji i slične organizacije.
Teorijski, investicije određuju nacionalnu štednju te se time
napušta IS – LM model.

26. Novi model rasta na mikrorazini
Tri izvora agregatne potražnje (dohodak plus
promjena duga):
(1) potražnja iz prihoda od prodaje roba i usluga, koja prvenstveno
financira potrošnju roba i usluga,
(2) potražnja iz povećanja poduzetničkog duga, koja prvenstveno
financira investicije i
(3) potražnja od povećanja Ponzi duga, koja prvenstveno financira
kupnju postojeće imovine.

27. 2. Puna zaposlenost - dio novog
ekonomskog sustava
Ekonomski pristup pune zaposlenosti zasniva se na upravljanju
agregatnom potražnjom, koju prvenstveno čini država putem
javnih investicija i djelovanjem fiskalnih multiplikatora na
ekonomski rast i zaposlenost.
Otvaraju se dvije opcije izlaska iz ekonomske krize i to:
(a) javne investicije i veća uloge države u ostvarivanju pune
zaposlenosti ili
(b) poticanje privatnih investicija.
Na ovaj način tvrtke zapošljavaju rad u količini koji im je potreban
za proizvodnju koju mogu prodati, a to znači očekivanja i
odluke poslovnih poduzetenika o zapošljavanju određuju točku
efektivne potražnje.

28. 3. Moderna monetarna teorija - dio novog
ekonomskog sustava
.
Moderna monetarna teorija (MMT) oživljava državnu teoriju novca (ili
Chartalizam) te MMT integrira različite heterodoksne pristupe
makroekonomike, uključujući kreditne, kružne (circuitiste9 i endogene
pristupe novcu, funkcionalne financija pristup proračunu, hipoteze
financijske nestabilnosti i sektoriski pristup.
MMT (post-kejnzijanska škola): zajmovi banaka ‘kreiraju' depozite, koje
onda vode do stvaranja rezervi budući da središnja banka prilagođava
potražnju, a Chartalisti smatraju da država troši prije nego što može
naplatiti poreze.

29. Endogeni novac
Endogeni novac: Fokus je na privatnim odlukama banaka i njihovih klijenata. Oni
određuju ponudu kredita i depozita; ponuda kreditnog novca se širi "endogeno" i
povećava se zbog potrebe trgovanja. Centralna banka samo "egzogeno" postavlja
kratkoročne kamatne stope (federalna stopa financiranja u SAD-u, repo stopa u
Velikoj Britaniji), po kojoj se nude rezerve "horizontalno" na zahtjev banaka.
Pristup endogenog novca odbacuje čak dugoročnu neutralnost novca. Kreiranje
novca vezano na temeljne procese kapitalističke ekonomije, nije neutralno (ne
baca se iz helikoptera). Novac je uvijek važan.
Postoji kreditni novac, državni novac i endogeni novac.
Prema teoriji državnog novca, država (vlast) je u stanju nametnuti obvezu u obliku opće
obračunske jedinice odnosno novca koji se koristi se za mjerenje i podmirenje obveza državi .
To ne zahtijeva unaprijed postojanje tržišta. Obveze državi se denominiraju u obračunsko
jedinici, a to je, drugim riječima određivanje cijena tih obveza.
Prema kreditnoj teoriji novca, tržište se ne razmatra kao na mjesto gdje se razmjenjuje robu,
već kao mjesto prijeboja/kliringa dugova i kredita, odnosno u fokusu su potraživanja i
obveze, a ne razmjena na tržištu.
Prema teoriji endogenog novca, pojednostavljeno, kredit se smatra "novac". Banke daju
zajam/kredit kreirajući depozite koje zajmoprimci mogu povući. Budući da depoziti
predstavljaju dio realnog novčanog salda, banka, može "kreirati" novac.

30. Novi fiskalni sustav/politika
Prvo načelo se odnosi na cilj fiskalne politike – koja kreira proračun (budžet)
da bi se postigla puna zaposlenost i bez obzira na mogući proračunski
manjak (deficit)i. Drugo, cilj je monetarne politike osigurati rezerve
banaka da su u skladu s ciljanom kamatnom stopom. No, novi sustav
integrira fiskalnu i monetarnu politiku, jer drugi princip će zahtijevati da
se proračunski deficiti 'financiraju novcem‘, a ne da se 'financiraju
obveznicama' ako portfelj nedržavnog sektora preferira držati 'novac'.

31. Monetarna politika – rast i puna
zaposlenost
U modernim zemljama, funkcije monetarne i fiskalne politike podijeljene su između središnje
banke i ministarstva financija. Često se tvrdi da je potrebna neovisnost središnje banke (tvrdnja je
da je ova poboljšava sposobnost središnje banke u borbi protiv inflacije, jer navodno može odbiti
dopustiti riznice 'novac financijski, potrošnje), zapravo središnja banka i Mfin moraju usko
koordinirati svoje aktivnosti. Moderna središnja banka daje i prima uplate za Mfin (državnu
riznicu), obavljajući prijeboj (kliring) između riznice i privatnih banaka i između banaka
(istovremeno djeluje kao zajmodavac u krajnjoj nuždi). Budući da središnja banka djeluje s
prekonoćnom kamatnom stopom te da su dnevna plaćanja golema, središnja banka uvijek
prilagođava platnog sustava potrebama rezervi.
Pri razmatranju monetarne politike uopće, polazi se od poznate trileme za otvorene ekonomije.
Neka država s otvorenom (i malom ekonomijom) može izabrati dvije od tri raspoložive politike: (1)
održavanje tečaja u odnosu na neku valutu (engl. exchange rate peg), (2) održavanje kamatne
stope (engl. interest rate peg) i (3) omogućivanje mobilnosti kapitala.
Međutim, ako neka država izabere ciljani tečaj, neće biti u mogućnosti svojom ekonomskom
politikom postizati punu zaposlenosti i znatan ekonomski rast.
Hrvatska primjenjuje puzajući (engl. Crowl) tečaj, što znači da ekonomska politika nema za cilj rast
i zaposlenost. To je glavna prepreka što ekonomske politike i šestu godinu zaredom ne uspijevaju u
iznalaženju rješenja za oporavak gospodarstva.

32. 4. Tradable/non-tradable sektor - dio novog
ekonomskog sustava
Brži rast produktivnosti u tradable sektoru u odnosu na non-tradable sektor u
usporedbi s inozemstvom dovodi do većeg rasta domaćih cijena nontradable višoj
inflaticiji i realnoj aprecijaciji domaće valute; rasta produktivnosti u tradable
sektoru povećava plaće u tom sektoru te zbog mobilnosti rada između sektora,
plaće u non-tradable sektoru će također rasti; proizvođači non-tradable sektora
moraju povećati cijene svojih proizvoda da bi omoućili rast rast plaća, što dovodi
do općeg povećanja cijena.
Cijene za tradable robe zadane su egzogeno (na međunarodnom tržištu), ekonomska
politika treba omogućiti rasta proizvodnje u tradable sektoru odnosno da se
poveća udio svijeta i domaćih investicija koje otvoreni sektor nacionalne
ekonomije može privući.
Briga države za privlaćenjem investicija u non-tradable sektoru, jer potonji u
pravilu ima nižu proizvodnost (postizanje održive ravnoteže tradable i non-
tradable sektora).

33. 5. Regionalni razvoj - dio novog
ekonomskog sustava
S obzirom na velike razlike u razini razvijenosti između regija u Hrvatskoj,
nova je uloga obrta i SME sektora u politici regionalnog razvoja.
Razvojem malog gospodarstva konkretne regije razvija se odnosna regija i
hrvatskojgospodarstvo u cjelini putem:
1. fiskalna – porezna politika,
2. monetarna politika – poticanje razvoja povoljnim kreditiranjem,
3. država - poslodavac kao posljednje utočište

34. 6. Novi sustav javnih financija - dio novog
ekonomskog sustava
Državni proračun:
(1) Trogodišnji,
(2) Accrual basis i
(3) Zero-based budgeting
Održivi mirovinski sustav
Ključni problem (dificit) fiskalnog sustava je – mirovinski sustav.
Novi mirovinski sustav će biti održiv tako da će ostvarivati relativno visoke prinose
(returns) i moći će se samofinancirati.

35. Nova paradigma i 4IR
Za ostvarenje glavnih ciljeva: (1) ekonomski rast (razvoj) i (2) puna
zaposlenost zahtijeva se potpuno novi okvir, novu ekonomska paradigma,
koja se gotovo u potpunosti razlikuje od postojeće. Time se ujedno rješava
kriza.
Prva dva ključna polazišta, koje će oblikovati naredno razdoblje u
globaliziranom svijetu jesu četvrta industrijska revolucija, 4 IR, i
geoekonomika koja nameće potpuno nova globalna rješenja.
Svi se moraju prilagoditi novim uvjetima. To će biti presudno za opstanak
mnogih industrija i kompanija, jer će 4IR iz temelja promijeniti proizvodne,
a slijedom toga i društvene odnose.

36. Utjecaji 4IR
Četvrta industrijska revolucija izvršit će, direktno ili indirektno, utjecaj na tri
glavna segmenta i to: (1) biznis, (2) državu i (3) pojedinca odnosno ljude.
1.Utjecaj na biznis. Prilagodba na digitalizaciju ekonomije, koja se već
odvija je veliki izazov za mnoge kompanije.
2.Utjecaj na državu. Usklađivanje države (vlade) s tehnološkim,
ekonomskim i društvenim realnostima 21. stoljeća zahtijeva također goleme
inovacije.
3.Utjecaj na ljude. Četvrta industrijska revolucija, konačno, promijenit će
ne samo ono što ljude rade, već i tko su ljudi. To će utjecati na identitet i
sve probleme povezane s tim, kao što su privatnosti, vlasništvo, obrasci
potrošnje, vrijeme posvećeno poslu i slobodno vrijeme (zabava), kako
razvijati karijeru, njegovati vještine, upoznati ljude i njegovati odnose.

37. The following aspects characterise the
vision for Industry 4.0
New level of sociotechnical interaction between all the actors and
resources involved in manufacturing. This will revolve around networks
of manufacturing resources (manufacturing machinery, robots, conveyor
and warehousing systems and production facilities) that are autonomous,
capable of controlling themselves in response to different situations, self-
configuring, knowledge-based, sensorequipped and spatially dispersed and
that also incorporate the relevant planning and management systems. As a
key component of this vision, smart factories will be embedded into inter-
company value networks.
The smart products in Industry 4.0 are uniquely identifiable and may be
located at all times.
It will be possible to incorporate individual customer- and productspecific
features into the design, configuration, ordering, planning, production,
operation and recycling phases.

38. Implementation of the Industry 4.0
vision
It will enable employees to control, regulate and configure smart
manufacturing resource networks and manufacturing steps based on
situation- and context-sensitive targets. Employees will be freed up from
having to perform routine tasks, enabling
them to focus on creative, value-added activities. They will thus retain a
key role, particularly in terms of quality assurance. At the same time,
flexible working conditions will enable greater compatibility between their
work and their personal needs.
Implementation of the vision for Industrie 4.0 will require further expansion
of the relevant network infrastructure and specification of network service
quality through service level agreements. This will make it possible to meet
the need for high bandwidths for data-intensive applications and for service
providers to guarantee run times for time-critical applications.

39. Opća ocjena 4IR
Četvrta industrijska revolucija promijeniti odnose u poslovanju i proizvodnji,
odnose u državi i odnose u društvu. Te će promjene i promjene odnosa biti
brze, duboke i sveobuhvatne. Prema tome, ovdje nije cilj odmah sve
promjene definirati, već ukazati na dramatične promjene, koje će u
najskorije vrijeme mijenjati praktično sve.
Kompanije, države, društva koji se neće prilagoditi promjenama, ili koji će
se promijeniti na neadekvatan način s velikim vremenskim pomakom
suočavaju se najvećim izazovima ikada – u krajnjem do gubitka svojeg
identiteta ili rizikom opstanka.

40. Factories are about to get smarter. The machines that
make everything from our phones to our sandwiches rely
on creaking technology -- but not for long. And that
fourth revolution is all about making factories less stupid.

41. Smart Factory at DFKID in Kaiserslautern,
Germany

42. Geoekonomika
Geoekonomika je antiteza i najveći trijumf ekonomske globalizacije. Geoekonomika ili
postizanje ciljeva ekonomskim, a ne vojnim sredstvima, zamjenjuje geopolitiku i glavni
je teorijski i empirijski alat globalnih sila.
Geoekonomika je danas ono što u globalnom ekonomskom svijetu čini novo, ustvari
geoekonomika zamjenjuje geopolitiku, jer u novom tek temeljenom svjetskom poretku,
stare multilateralne institucije, kreirane pod Američkim okriljem, nisu više sposobne
rješavati globalne probleme.

43. TRANSFORMACIJOM - implementirati
Ekonomiku 21. stoljeća
Jedini način o oblikovanja i implementiranja Ekonomike 21. stoljeća je –transformacija
i primjena znanosti o transformaciji.
Znanost o transformaciji je sasvim nova znanost kako bi se postigla nova znanost,
paradigma 21. stoljeća. Paralelno s tim, transformacija je vrlo zanimljiv kao same riječi:
Definicije transformacije: temeljita ili dramatične promjene u obliku ili izgledu; njezin
krajolik je doživjela radikalnu transformaciju; sinonimi su: promjena, promjena,
promjena, obraćenje, metamorfoza, preobraženje, transmutacija.
Valja podsjetiti da je znanost riječ dolazi od latinske riječi scientia, što znači 'znanje',
znanost čovječanstva vozilo za obavljanje znanja, s krajnjim znanjem nam treba biti
samospoznaja-izmirenje biološko objašnjenje naše 'dobro i -evil'-potlačeni, naizgled-
visoko-nesavršeni, tzv ljudsko stanje.
Transformacijski promjene, iako znanost transformacije je preduvjet za postizanje bilo
kojeg cilja uspostavljen dvadeset prvom stoljeću ekonomije prethodno objašnjeno.
Transformacija ovdje ima za cilj društvo, uključujući državu, gospodarstvo, vladu,
biznis, kućanstvo i druge dijelove, ali transformacijske promjene u obje osobne i
društvene razine često je nelinearan – t. se ponaša na neočekivane načine, često nas
iznenadi svojom prividnom naglosti.

44. Umjesto zaključka
Važnost oblikovanja
novog
ekonomskog
sustava i održive
ekonomske
politike
Novi ekonomski
sustav sistem je
onaj kojim se
rješava postojeća
kriza i prevenira
buduća kriza