2. Ekonomsko promišljanje stvarnosti
Svaka osoba
susreće se s
ekonomijom u
svojem
svakodnevnom
životu i ekonomija u
velikoj mjeri
određuje način i
kvalitetu naših
života.
10. Zašto izučavati ekonomiju?
• Pomaže nam da razumijemo svijet u kojem živimo
• Omogućava nam da budemo bolji sudionici gospodarstva
• Bolje razumijevanje ekonomske politike i njezinog utjecaja na
naš privatni i profesionalni život
• Obuhvaća pojedince, poduzeća, ali i politiku
• Omogućava nam donošenje boljih odluka: privatno i poslovno
• Kreira se financijska svijest kod pojedinca
• Ili… kako to kaže Samuleson:
11. … cijeli svoj život borit ćete se protiv okrutnih ekonomskih istina.
Kao glasač, donosit ćete odluke o pitanjima koja se ne mogu
razumjeti dok ne usvojite osnove ovog predmeta. Bez izučavanja
ekonomije ne možete biti u potpunosti informirani o
međunarodnoj trgovini, ekonomskih učincima interneta ili
ovisnosti između inflacije i nezaposlenosti.
Izbor vašeg životnog zanimanja najvažnija je ekonomska odluka
koju ćete donijeti. Vaša budućnost ovisi ne samo o vašim osobnim
sposobnostima već i o tome kako ekonomske snage izvan vašeg
nadzora utječu na vaše nadnice…
16. Važne marketinške teme
• Ponašanje potrošača
• Proizvodnja, troškovi i cijene
• Ponuda i potražnja
• Tržišne strukture i maksimalizacija profita
• Utjecaj makroekonomskih trendova na potrošnju i ponašanje
potrošača
• Odrednice individualne potrošnje
• Investicije…
17. Paul Samuelson (1915.-2009.)
• Njegove matematičke analize
postavile su temelje moderne
ekonomije
• Najdugovječniji udžbenik
• Dobitnik je Nobelove nagrade za
ekonomiju 1970. godine za ukupni
teorijski rad i osobito za doprinose
unapređenju razine znanstvene
analize u ekonomskoj znanosti
18. Ekonomija
• Istražuje ponašanje financijskih tržišta, uključujući kamatne stope i cijene
dionica
• Ispituje razloge zašto neki ljudi ili zemlje imaju visoke dohotke dok su drugi
siromašni i predlaže načine kako se dohoci siromašnih mogu povećati bez
štetnih učinaka po gospodarstvo
• Izučava poslovne cikluse –uspone i padove nezaposlenosti i inflacije –
zajedno s politikama za njihovo upravljanje
• Razmatra rast u zemljama u razvoju i predlaže načine za poticanje
djelotvorne upotrebe resursa
• Ispituje kako se državnim ekonomskim politikama može koristiti kako bi se
postigli važni ciljevi poput brzoga gospodarskog rasta, efikasne upotrebe
resursa, pune zaposlenosti, stabilnosti cijena i pravedne raspodjele
dohotka
• I dr.
19. Mikroekonomika
• Grana ekonomike koja proučava ponašanje i funkcioniranje
mikroekonomskih subjekata – pojedinaca, kućanstava, poduzeća i
privrednih grana.
• Osnivačem mikroekonomike smatra se Adam Smith (1723 – 1790) koji je
1776. objavio “Bogatstvo naroda”, svojevrsnu ekonomsku Bibliju u kojoj je
objasnio funkcioniranje tržišne ekonomije.
Temeljna pitanja:
Rijetkost resursa i dobara, ljudske potrebe, vrijednost dobara, cijene faktora
proizvodnje, tržište, troškovi, prihod, profit, kamata, plaće, ponuda...
20. Najpoznatija misao Adama Smitha
• Smith piše kako je cijeli tržišni mehanizam
pokretan „nevidljivom rukom“
• Pojedinac čineći nešto što je sasvim prirodno, a to je
da slijedi svoj vlastiti cilj, proizvodi vrlo pozitivne
učinke koje uopće nije namjeravao postići
• “… „Mi ne očekujemo našu večeru od dobre volje
mesara, pivara ili pekara, već od njihovog obzira
prema vlastitom interesu. Mi se ne obraćamo
njihovoj čovječnosti, već njihovom samoljublju, i
nikada im ne govorimo o svojim potrebama, već o
njihovim interesima“
• Nevidljiva ruka ima svoju interpretaciju i u
tržišnom automatizmu
• Vidljiva ruka znači državno planiranje i
intervenciju.
21. Makroekonomika
• Makroekonomika je grana ekonomike koja proučava ponašanje i
funkcioniranje privrede kao cjeline.
• Osnivačem makroekonomike smatra se John Maynard Keynes
(1883 – 1946) koji je 1936. objavio djelo “Opća teorija
zaposlenosti, kamate i novca” gdje su dani temelji
makroekonomike.
• Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na djelovanju
tržišta makroekonomika se zasniva na državnoj regulativi
privrede.
Temeljna pitanja:
Izbor i funkcioniranje ekonomskog sustava, ukupna proizvodnja i
zaposlenost, nacionalni dohodak, opća ekonomska ravnoteža, opća
razina cijena, inflacija...
22. Nastanak makroekonomije
• Makroekonomika je nastala 1936. pojavom djela J.M. Keynesa
“Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca” (skraćeno “Opća
teorija”)
• Do pojave Keynesove knjige ekonomika se pretežno bavila
mikroekonomskim problemima.
• Keynesovo djelo izvršilo je pravi prevrat u ekonomskoj teoriji
pa se veoma često govori o “Keynesijanskoj revoluciji”.
23. Keynes
• Engleski ekonomist (1883-1946)
• Najveći doprinos: novi pogled na
makroekonomiju i makroekonomsku
politiku
• Prije Keynesa ciklusi prosperiteta i
recesije smatrali su se neizbježnima
• Keynes je tvrdio da vlada fiskalnom i
monetarnom politikom može utjecati na
proizvodnju te tako smanjiti
nezaposlenost i skratiti razdoblja
ekonomskog pada
24. Keynes i suvremenici
• Keynesovi suvremenici su smatrali da su vrhovi i dna privrednih
ciklusa neizbježni i da nema efikasne ekonomske politike u borbi
protiv njih
• Smatrali su da tržišni mehanizam automatski rješava sve probleme
• Keynes je odbacio ta razmišljanja i rekao da se uz pomoć države
može smanjiti nezaposlenost i povećati proizvodnja
• Mjere keynesijanske makroekonomske politike primjenjivale su se u
svim kapitalističkim zemljama svijeta, osobito tijekom 50-tih i 60-tih
godina XX. stoljeća – tada je keynesijanstvo smatrano univerzalnom
ekonomskom doktrinom
• Puno priznanje je dobilo 1946. kada je američki Kongres donio
“Employment Act” – taj se čin smatra “rođenjem makroekonomije”
25. Kriza keynesijanstva i Milton Friedman
• Početkom 70-tih godina (Vijetnamski rat)
• Stagflacija (stagnacija + inflacija) – pojava istovremenog rasta cijena i
nezaposlenosti
• Stagflacija se nije mogla riješiti mjerama keynesijanske ekonomske
politike i dolazi do krize Keynesovog koncepta
• Milton Friedman, nobelovac iz 1976. godine, njegov je najveći protivnik i
zagovaratelj liberalizma
• Država se ne treba miješati u ekonomiju, posao treba prepustiti slobodnom tržištu
• Veliku gospodarsku krizu nije izazvalo tržište, nego nekompetentost vlade, osobito
američke Središnje banke
• Jedino ekonomsko sredstvo utjecaja je kontrola ponude novca – monetaristički nazor
26. Jedinstvo mikro- i makroekonomike
• Mikroekonomika i makroekonomika nisu međusobno
razdvojene ekonomske discipline. One se međusobno
nadopunjavaju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata
događa u makroekonomskom okruženju.
• Mikroekonomika pretpostavlja makroekonomiku kao i obrnuto
27. Sljedeća tema:
• Temeljne ekonomske pojmove: oskudnost, učinkovitost, različite
strukture gospodarstva, itd.
• Tržište
