2. SADRŽAJ
1. Uvod...........................................................................................................................3
2. Izazov i
prilika...........................................................................................................4
2.1. Stanje prije globalne ekonomske krize..........................................................5
2.2. Izbijanje globalne ekonomske krize...............................................................6
2.3. Uzroci globalne ekonomske krize..................................................................6
2.4. Uticaji globalne ekonomske krize..................................................................8
2.5. Cijene nafte....................................................................................................8
2.6. Mjere koje će se
poduzeti...............................................................................9
2.7. Uticaj globalne ekonomske krize širom svijeta...........................................10
2.8. Globalna finansijska kriza i svjetska privreda.............................................10
2.9. Recesija........................................................................................................13
2.10. Globalna ekonomska kriza, recesija i Evropska Unija................................15
3. Zaključak..................................................................................................................18
4. Literatura..................................................................................................................19
2
3. 1. UVOD
Gotovo da ne postoji privredna grana kojoj teška ekonomska kriza već odavno nije
zakucala na vrata, ali se barem zasad, značajnije posljedice krize na tržištu privatne
sigurnosti još ne osjećaju u velikoj mjeri. Lančana reakcija izazvana recesijom u zemljama
američkog kontinenta ostavit će određene posljedice i u ovoj branši, koje će, sigurno,
rezultirati smanjenim obimom prometa usluga i smanjenjem investicija u segment privatne
sigurnosti općenito. 1
Prateći utjecaj ekonomske krize na kompanije iz sektora privatne zaštite u regionu,
Zapadnoj Evropi, ali i šire, stekli smo dojam da su, zapravo, domišljatost menadžmenta i
oslanjanje na vlastite ljudske i materijalne resurse presudni faktori koji determiniraju s
koliko će se, zapravo, uspjeha kompanija nositi s prijetnjom koja nam dolazi sa Zapada.
Globalni financijski sustav se osipa velikom brzinom. To se dešava usred višestruke krize
hrane, klimatske i energetske krize, koje uveliko oslabljuju moć SAD-a, Europske Unije, i
globalnih institucija kojima oni dominiraju, a posebice Međunarodni imonetarni fond,
Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija. Nije u pitanju samo legitimitet
neolibralne paradigme, nego i sama budućnost kapitalizma kao takvog.
Kaos u globalnom financijskom sistemu je takav da su vlade sjevernih zemalja pristupile
mjerama koje su progresivni pokreti zagovarali godinama, kao što je nacionalizacija
banaka. Ove su mjere poduzete u svrhu kratkotrajne stabilizacije, i jednom kada oluja
prođe, banke će se najvjerojatnije vratiti u privatni sektor, i zato imamo vrlo kratku priliku
da se mobiliziramo da se to ne dogodi.
1
Mate Babić; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
3
4. 2.Izazov i prilika
Krize danas pogađaju gospodarske subjekte, političke i državne institucije, kao i različite
druge organizacije, ali i čovjeka kao osobu. Neke krize uzrokuju velike i nepopravljive
štete, a iz nekih se može izići s boljim kredibilitetom (kriza kao pogodnost). Zbog velike
važnosti kriza, danas se u suvremenom menadžmentu pridaje velika pozornost kriznom
komuniciranju. Krize imaju, ili bi trebale imati, strateško mjesto u životu organizacija.
Kriza i krizna komunikacija mogu se razumjeti kroz uporabu strategija kao odgovor na
krizu.
Sa ovom dubokom krizom mi ulazimo na nepoznati teritorij – posljedice financijske krize
će biti drastične, ljudi su ubačeni u osjećaj duboke krize; bijeda i teškoće će se povećati za
mnoge siromašne ljude u svim krajevima. Ne smijemo prepustiti ovaj trenutak fašistima,
desnim populistima, ksenofobnim grupama, koje će se sigurno pokušati okoristiti strahom
i bijesom ljudi za svoje reakcionarne ciljeve.
Pokreti protiv neoliberalizma su stvarani i jačali tijekom desetljeća, i nastavit ce jačati sa
sviješću ljudi koji su bijesni kada vide kako se javnim novcem plaćaju problemi za čije
stvaranje oni nisu odgovorni, a koji su već zabrinuti utjecajem na okoliš i rastom cijena,
posebno hrane i energije. Ti će pokreti rasti kad se recesija bude počela osjećati i kad
ekonomija počne tonuti u krizu.
U ovome trenutku veća je otvorenost prema alternativama, ali da bi osvojile pažnju i
podršku, one moraju biti praktične i neposredno primjenjive. Mi imamo uvjerljive
alternative koje su već u procesu primjenjivanja, a u prošlosti smo već pokušali primjeniti
puno dobrih ideja, ali bezuspješno. Naše alternative stavljaju dobrobit ljudi i planeta u
središte, zbog toga je neophodna demokratska kontrola nad financijskim I ekonomskim
institucijama. To je ‘crvena linija’ koja povezuje naše prijedloge koje slijede.
Proizvodnja u svijetu mjerena domaćim bruto proizvodom, BDP-om, opada. Stope rasta
BDP-a znatno se smanjuju. U najnovijem polugodišnjem izvješću Međunarodnoga
monetarnog fonda (MMF) iz listopada 2008. stope rasta BDP-a u svijetu prepolovljene su
u odnosu na ionako male stope predviđene u tom izvješću od prije šest mjeseci. Kad se
smanjuje BDP, smanjuje se angažiranje proizvodnih faktora, prije svega rada. Zato
nezaposlenost raste. Proces smanjenja proizvodnje i porasta nezaposlenosti zovemo
recesija. Recesija se u svijetu produbljuje. Tanka je granica između recesije i krize, kao
vrlo duboke recesije koju karakterizira visoka nezaposlenost. Cesto je to stvar osobne
percepcije (kad moj susjed izgubi posao, to je recesija, a kad ja izgubim posao, to je kriza).
Porast nezaposlenosti znači smanjivanje dohotka, a ono pak znači smanjivanje potrošnje,
prije svega za običnog čovjeka. Smanjivanje potrošnje rezultira manjim stupnjem
zadovoljenja potreba i porastom siromaštva, s mnogim negativnim posljedicama.
Današnja recesija započela je u SAD-u. U globaliziranom svijetu recesija se iz jedne
zemlje lako prenosi u drugu. Intenzitet njezina prenošenja ovisi o ekonomskoj snazi zemlje
4
5. u kojoj je prvobitno nastala. Pošto je SAD još uvijek ekonomski najsnažnija zemlja svijeta,
njezin je utjecaj na svjetsku privredu najveći. Kaže se: •Kad SAD kihne, svijet dobije
upalu pluća«. Iz SAD-a recesija se proširila na Europu i na Aziju.
OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD
MOŽETE PREUZETI NA SAJTU
www.maturskiradovi.net
KONTAKT NA:
maturskiradovi.net@gmail.com
prilikom kontaktiranja posaljite i link do
ovog dokumenta radi brze komunikacije
5
