Stranice drustvenih mreza i kultura net-generacije
•Download as PPTX, PDF•
0 likes•545 views
Recommended
Recommended
More Related Content
Similar to Stranice drustvenih mreza i kultura net-generacije
Similar to Stranice drustvenih mreza i kultura net-generacije (15)
More from Tena Čačić
More from Tena Čačić (13)
Stranice drustvenih mreza i kultura net-generacije
- 1. Stranice društvenih mreža i kultura net - generacije Tena Čačić Doktorski rad Mentor: prof. dr. sc. Stjepan Malović FILOZOFSKI FAKULTET
- 2. Sadržaj prezentacije • Predmet i ciljevi disertacije • Teorijska podloga • Istraživanje motiva uporabe Facebooka • Metodologija • Pilot istraživanje • Rezultati • Primarno istraživanje • Rezultati • Zaključak
- 3. Predmet i ciljevi disertacije • stranica društvenih mreža • kulturni kontekst • cilj istraživanja u okviru disertacije je ispitati može li i u kojoj mjeri Facebook poslužiti kao komunikacijski kanal inicijativa, projekata i spoznaja koje nisu zastupljene u tradicionalnim medijima
- 4. Teorijska podloga • Pristup zadovoljenja potreba (uses and gratifications) • Spona spoznaje, medija i kulturne (r)evolucije • Teorija mreže • Društveni kapital
- 5. Istraživanje motiva uporabe Facebooka • OPĆI CILJ: utvrditi intenzitet (učestalost pristupa i vrijeme provedeno na Facebooku) i motive uporabe Facebooka pripadnika net - generacije hrvatskog govornog područja te ih testirati u odnosu na njihovu društvenu uključenost, opće povjerenje u ljude i zadovoljstvo životom.
- 6. Istraživanje motiva uporabe Facebooka PILOT ISTRAŽIVANJE PRIMARNO ISTRAŽIVANJE SVRHA: • testirati metodologiju u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja potreba • utvrditi koriste li studenti u Hrvatskoj uopće Facebook • ispitati razumljivost i vremensko trajanje upitnika. SVRHA: • utvrditi intenzitet i motive pristupa Facebooku • utvrditi postoji li korelacija između intenziteta i motiva uporabe Facebooka i opće razine društvenog kapitala pripadnika net - generacije (zadovoljstva životom, povjerenja u ljude te društvene uključenosti), • utvrditi postoji li razlika u intenzitetu pristupa Facebooku unutar net - generacije
- 8. Metodologija - upitnik 1. Podaci o ispitanicima i njihovom profilu na Facebooku (profil na FB, dob, učestalost pristupa i vrijeme provedeno na FB) 2. Skala motiva uporabe Facebooka (adaptirani oblik Joinsonove skale (Joinson, 2008)) 3. Skala društvenog kapitala (zadovoljstvo životom, opće povjerenje u ljude i skala društvene uključenosti – reducirani oblik Indeksa građanske i političke uključenosti (CIRCLE, Andolina, Keeter, Zukin, & Jenkins, 2003))
- 9. Tablica 1: Aritmetičke sredine, standardne devijacije te alfa koeficijenti z a pojedine ljestvice upitnika dobivene na uzorku pilot (N=118 ispitanika) i primarnog istraživanja (N=290) Skale M SD α Pilot Primarno Pilot Primarno Pilot Primarno Motivi ukupno 79,49 84,16 15,7 21,3 ,88 ,92 Interpersonalni 51,42 55,78 10,58 14,5 ,83 ,89 Zabava 8,8 9,62 3,79 3,82 ,83 ,81 Samoizražavanj 19,26 18,75 4,86 5,28 ,73 ,76 Društvena uključenost 9,6 8,82 3,06 3,75 ,69 ,8 Društveni kapital 16,32 15,85 3,44 4,1 ,62 ,67 Pouzdanost instrumenta
- 10. Pilot istraživanje N= 141 svibanj – lipanj 2010. ANALIZA PODATAKA: - SPSS 17.0 - deskriptivna statistika - korelacijska analiza (Spearmanova)
- 11. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% Sudjelovanje u nepolitičkim, civilnim grupama i institucijama Društveni projekti Humanitarne aktivnosti Peticije, prosvjedi nikada rijetko ponekad često vrlo često Slika 2: Razina društvene uključenosti ispitanika u pilot istraživanju
- 12. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% uopće ne vjerojatno ne niti da, niti ne vjerojatno da da, u potpunosti Slika 3: Opće povjerenje u ljude ispitanika u pilot istraživanju
- 13. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% nezadovoljan niti zadovoljan niti nezadovoljan zadovoljan izrazito zadovoljan Slika 4: Razina zadovoljstva životom ispitanika u pilot istraživanju
- 14. • 21 g. • Profil na Facebooku koristi nekoliko puta dnevno • 10 -30 min • Građanski neuključen/a • Ne vjeruje ljudima • Zadovoljan/na životom
- 15. • održavanje odnosa uspostavljenih offline (≈50%) • objavljivanje fotografija (≈40%) • gledanje tuđih fotografija (≈64%) • komentiranje fotografija (≈50%) Česti motivi uporabe Facebooka • Upoznavanje novih ljudi (≈ 5%) • Zadovoljavanje emocionalne potrebe za pripadnosti (37% se uključuju u grupe, 8% komunicira unutar grupe...) • Priključivanje događajima (22%) • Dijeljenje ideja i mišljenja (≈22%) • Pronalaženje osoba na temelju interesa (≈6%) • Neprihvatljivo zanimanje za nepoznate i poznate ljude (uhođenje 3%, virtualno promatranje 5%) Manje česti motivi uporabe Facebooka
- 16. društveno su uključeniji ispitanici koji češće pristupaju Facebooku iz motiva : • interpersonalnih • za samoizražavanjem • za održavanjem društvenih veza • identificiranjem kroz uključivanje u grupe • za komunikacijom unutar grupe • organiziranjem događaja ili razmjenom mišljenja • za objavljivanjem vlastitih ili tuđih uradaka • za vršenjem aktivnosti na uratcima manje su zadovoljni životom ispitanici koji češće pristupaju Facebooku iz motiva: • zajedničkog identificiranja • korištenja aplikacija opće povjerenje u ljude nema veze s motivima pristupa Facebooku intenzitet uporabe Facebooka nema veze s razinom društvenog kapitala ispitanika opće kategorije potkategorije potkategorije DRUŠTVENI KAPITAL I UPORABA FACEBOOKA
- 17. Primarno istraživanje • Provedeno online • lipanj 2010 - prosinac 2010 • Samostalno odabrano uzorkovanje • Uzorkovanje upravljano ispitanicima • SurveyMonkey.com • 15,5% nepotpunih anketa • SPSS 17.0 • Deskriptivna statistika • Korelacijska analiza (Spearmanova) • Analiza varijance • Hi kvadrat test
- 18. 35% 25% 40% mlađi od 17 17 -23 stariji od 23 Net - generacija Slika 5: Distribucija ispitanika s obzirom na dob ? Vrijeme trajanja generacija se skraćuje kako se tempo promjena ubrzava (Tulgan i Martin,2001) ? Vrijeme rođenja određuje pripadnike generacije
- 19. Rezultati • Koriste ga nekoliko puta dnevno (ritual) • Postoji statistički značajna razlika u učestalosti pristupa s obzirom na tri dobne skupine - najčešće ga koriste stariji od 23, mlađi od 17 rjeđe od očekivanog • 10 – 30 min provedu prilikom svakog posjeta • razlika u vremenu provedenom nije statistički značajna u tri dobne skupine FACEBOOK I PRIPADNICI NET – GENERACIJE HRVATSKOG GOVORNOG PODRUČJA:
- 20. Česti motivi uporabe Facebooka Manje česti motivi uporabe Facebooka • upoznavanje novih ljudi (≈17%) • komunikacija unutar grupe (22%) • organiziranje događaja (6%) • zabava (17%) • pronalaženje osoba sa sličnim interesima (10%) • održavanje postojećih odnosa(≈50%) • objavljivanje fotografija (≈40%) • gledanje tuđih fotografija (≈64%) • komentiranje fotografija (≈50%) • uključivanje u grupe (40%)
- 21. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% Sudjelovanje u nepolitičkim, civilnim grupama i institucijama Društveni projekti Humanitarne aktivnosti Peticije, prosvjedi nikada rijetko ponekad često vrlo često Slika 6: Razina društvene uključenosti ispitanika u primarnom istraživanju
- 22. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% uopće ne vjerojatno ne niti da niti ne vjerojatno da da, u potpunosti Slika 7: Opće povjerenje u ljude ispitanika u primarnom istraživanju
- 23. 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% izrazito nezadovoljan nezadovoljan niti zadovoljan niti nezadovoljan zadovoljan izrazito zadovoljan Slika 8: Razina zadovoljstva životom ispitanika u primarnom istraživanju
- 24. društveno su uključeniji ispitanici koji češće pristupaju Facebooku iz motiva : • samoizražavanja • interpersonalnih • zabave • održavanja društvenih veza • zajedničkog identificiranja • društvenog istraživanja • korištenje aplikacija • sudjelovanje u kvizovima • postavljanje vlastitih i tuđih uradaka • aktivnosti na uratcima društveno uključeniji korisnici koji više vremena provedu na Facebooku svaki put kad mu pristupe opće povjerenje u ljude nije vezano niti uz intenzitet niti uz motive uporabe Facebooka DRUŠTVENI KAPITAL I UPORABA FACEBOOKA opće kategorije potkategorije
- 25. manje su zadovoljni životom ispitanici koji češće pristupaju Facebooku iz motiva: • društvenog istraživanja (pregledavanje prijatelja svojih prijatelja, nepoznatih osoba, traženje određenih tipova ljudi, uhođenje drugih osoba...) Rezultati korelacijske analize intenziteta uporabe Facebooka i društvenog kapitala ne podupiru popularno stajalište da su pojedinci koji intenzivnije koriste Facebook izoliraniji, nezadovoljniji životom i nepovjerljivi. Dobivene statistički značajne korelacije s određenim kategorijama i potkategorijama motiva uporabe Facebooka više su vezane uz psihosocijalna obilježja mladih i njihov sustav vjerovanja, tj. kako oni doživljavaju sebe, nego uz samu tehnologiju. vrijeme rođenja ne može se u potpunosti promatrati kao mjerilo pripadnosti net – generaciji materijalni uvjeti u Hrvatskoj više ne predstavljaju glavni čimbenik digitalnog jaza
- 26. Zaključak (1) • Problem kulture - pitanje razvoja • kriza - proizvod sustava • Sustav - odraz stupnja prosječne ljudske svijesti • Kaos – red HOLIZAM? • svijet - kompleksna mreža procesa • sve što postoji je unutar svijesti pojedinca i kolektivne svijesti • ne-materijalna supstanca čini sve oblike • um iznad tijela (biologija vjerovanja)
- 27. Facebook • Kompleksni sustav s obilježjem mreže bez skale • Širi se prema zakonu potencije (power law) • Samoorganizacija i red
- 28. Zaključak(2) Facebook kao komunikacijski kanal spoznaja, inicijativa... • mali broj vrlo aktivnih korisnika pokretačka snaga za uspjeh • učinkovito je objavljivanje informacije na vlastitom zidu, zanimljivih fotografija • nije preporučljivo lansirati aplikaciju ili igru • osobniji i trajniji pristup • važno pridobiti povjerenje „koncentratora” • spremnost na dijalog i promjenu vlastitih stavova • poruka mora biti zanimljiva, vrijedna i vjerodostojna Prednost u odnosu na tradicionalne medije: • lakoća širenja poruka • veliki broj korisnika • trenutna povratna informacija
- 29. HVALA NA PAŽNJI
Editor's Notes
- Predmet proučavanja disertacije su stranice društvenih mreža i kulturni kontekst koji je rezultirao njihovom pojavom. Da bi se postigao cilj disertacije, i odgovorilo na pitanje mogu li nove spoznaje doprijeti do šire publike putem stranica društvenih mreža, potrebno je uvidjeti u kojoj mjeri i s kojim se motivima korisnici odlučuju za komunikaciju navedenim komunikacijskim kanalima.
- S obzirom na cilj istraživanja u okviru disertacije odabran je teorijski pristup zadovoljenja potreba (uses and gratifications) jer se bavi pitanjem što je to u medijskom sadržaju privuklo publiku te koje potrebe zadovoljava određeni medij. Prema pristupu zadovoljenja potreba, uporaba medija ciljno je usmjerena, svrsishodna i motivirana. Pristup se dobro uklopio u informacijsko doba budući da je publika interneta gotovo uvijek aktivna i sama sudjeluje u stvaranju sadržaja. Važno je napomenuti da je bio meta kritike od početka. Najviše mu zamjeraju nejasnoće vezane uz psihološke čimbenike gratifikacije, motiva i potreba. Upitno je je li potrebu stvorio sam medij ili je uporaba medija potaknuta zadovoljenjem potrebe. Problem riječi uses i gratifications posebno se ističe na hrvatskom govornom području. Nadalje s obzirom na cilj disertacije koji obuhvaća razumijevanje kulture net – generacije i spoznaja koje su temelj kulturnih promjena analizirana je uloga, značenje te spona spoznaje, medija i kulture, a kao polazište za definiranje strukture kompleksnog sustava interneta prikazana je teorija mreže. S obzirom na pretpostavku da se stranicama društvenih mreža koriste uglavnom pripadnici net – generacije, bilo je potrebno okvirno ispitati razinu njihove društvene uključenosti kako bi se uvidjelo mogu li uopće ideje, inicijative i sl. doći na plodno tlo. U radu se govori o tri dimenzije društvenog kapitala u uopćenim kategorijama društvenog povjerenja, zadovoljstva životom i društvene uključenosti pripadnika net - generacije u Hrvatskoj.
- Za potrebe istraživanja razvila se metodologija temeljena na pristupu zadovoljenja potreba: motivi za uporabom Facebooka, proizlaze iz zadovoljstva korištenja sadržaja Facebooka, iskustva uporabe Facebooka, društvenog okruženja koje pruža Facebook pri čemu se zadovoljavaju interpersonalne potrebe, potrebe za zabavom i samoizražavanjem.
- Upitnik je sastavljen iz tri dijela: Prvi dio čine podaci o ispitanicima i njihovom profilu na Facebooku, Drugi dio čini skala motiva uporabe Facebooka koja predstavlja adaptirani oblik Joinsonove skale (Joinson, 2008). Postupak adaptacije odvijao se u tri faze: 46 čestica sadržanih u sedam faktora uporabe i zadovoljstva prevedene su na hrvatski jezik, a faktori uporabe logički su analizirani i promijenjeni s obzirom na opseg pojma i dublju teorijsku analizu. U drugoj fazi je način odgovaranja iz originalnog upitnika promijenjen u sustav procjenjivanja na ljestvicama Likertova tipa od pet stupnjeva, a u trećoj je izvršen odabir tvrdnji kako bi se skratio upitnik, a da pritom ne izgubi na pouzdanosti. Skraćena verzija upitnika pokazala je dobru pouzdanost. Na ovaj način dobiven je upitnik od 34 čestice koje su obuhvaćene u tri opće kategorije motiva (subskale) i devet potkategorija. Treći dio čini skala društvenog kapitala koja se sastoji od:čestice zadovoljstva životom, čestice općeg povjerenja u ljude i skale društvene uključenosti koja predstavlja reducirani oblik Indeksa građanske i političke uključenosti koji je razvila organizacija CIRCLE (Andolina, Keeter, Zukin, & Jenkins, 2003), a odnosi se na građansku uključenost. The Center for Information and Research on Civic Learning and Engagement je organizacija koja provodi istraživanja o građanskom i političkom angažmanu mladih Amerikanaca, ima reputaciju pouzdanog i nezavisnog istraživačkog centra. Više na: http://www.civicyouth.org/ (30.11.2010)
- Pouzdanost mjernih instrumenata je zadovoljavajuća, što je vidljivo iz tablice.
- Pilot istraživanje provedeno je u periodu od kraja svibnja do 15. lipnja 2010. na prigodnom uzorku od ukupno 141 studenta druge i treće godine u Hrvatskoj: Visoke novinarske škole, Sveučilišta u Dubrovniku te Fakulteta političkih znanosti. Podaci su obrađeni osnovnim statističkim tehnikama i prikladnim analitičkim metodama iz programskog paketa SPSS 17.0. Korištene su metode deskriptivne statistike (za utvrđivanje intenziteta i dominantnih motiva uporabe Facebooka), također, provedene su i korelacijske analize navedenih kategorija motiva i varijabli koje opisuju društveni kapital ispitanika (društvena uključenost, opće povjerenje u ljude i zadovoljstvo životom). S obzirom da se varijable ne distribuiraju sukladno normalnoj distribuciji (Prilog 1), korištena je Spearmanova korelacija (rho) tj neparametrijska metoda ispitivanja sukladnosti u variranju među varijablama. Provjera distribuiraju li se rezultati dobiveni na skalama motiva uporabe Facebooka i društvenog kapitala po načelu normalne raspodjele uz graničnu signifikantnost od 5% provedena je Kolmogorov-Smirnovljevim (K-S) testom normaliteta distribucije.
- Iz priloženog je vidljivo da je svega oko 5% ispitanika vrlo često društveno uključeno. Pretpostavilo se da će intenzitet i motivi uporabe Facebooka ispitanika biti povezani s razinom njihove društvene uključenosti
- Student/ica u prosjeku ima 21. godinu, služi se računalom te ima aktivan profil na Facebooku. Facebooku pristupa nekoliko puta dnevno, pri čemu prilikom svakog posjeta provede između 10 i 30 minuta. Rijetko sudjeluje u studentskim grupama i društvenim projektima, dok gotovo da uopće nije građanski uključen/a (ne sudjeluje u humanitarnim aktivnostima, peticijama, prosvjedima i sl.), općenito ne vjeruje ljudima, no zadovoljan/na je životom.
- Ispitanici najčešće koriste Facebook kako bi održali odnose koje su uspostavili offline, gotovo ga nikad ne koriste s motivom upoznavanja novih ljudi. Više su usmjereni k održavanju odnosa nego uspostavljanju novih te ponekad šalju i primaju zahtjeve za prijateljstvom od osoba s kojima su izgubili kontakt. Ne doživljavaju Facebook kao mjesto na kojem će zadovoljiti emocionalnu potrebu za pripadnosti, a također, vrlo malo ih koristi Facebook s motivom za priključivanjem nekom događaju, dijeljenju ideja i mišljenja i pronalaženja osoba s istim ili sličnim interesima. Društveno istraživanje, posebice uhođenje i virtualno promatranje ljudi, kao oblik zanimanja za nepoznate ljude, gotovo da uopće nije izraženo u prigodnom uzorku pilot istraživanja, baš kao što i zabava u smislu igranja igrica, pokretanja aplikacija ili sudjelovanja u kvizovima nije izražen motiv. 40% ispitanika pilot istraživanja (u kategorijama često i vrlo često) izjasnilo se da pristupa Facebooku kako bi objavili vlastite fotografije, dok 10% objavljuje video uratke. Znatno veći postotak, oko 64% izjasnio se da gleda tuđe fotografije, a za komentiranje fotografija kao čestog i vrlo čestog motiva korištenja Facebooka izjasnilo se 50%.
- Dobivene statistički značajne korelacije s određenim kategorijama i potkategorijama motiva uporabe Facebooka više su vezane uz psihosocijalna obilježja mladih i njihov sustav vjerovanja, tj. kako oni doživljavaju sebe, nego uz samu tehnologiju.
- Pilot istraživanje na prigodnom uzorku studenata triju visokoškolskih ustanova pokazalo je primjerenost i relevantnost pristupa zadovoljenja potreba u kontekstu Facebooka. Time je podržano stajalište prethodnih znanstvenika koji su promicali njegovu primjenu (Stafford i sur, 2004;. Rubin, 2002; Ruggiero, 2000) i pokazana je opravdanost za online istraživanje u okviru testirane metodologije. Istraživanje je provedeno od lipnja do prosinca 2010. pomoću servisa za anketiranje putem interneta SurveyMonkey. Od ukupno 343 prikupljene ankete, nepotpunih je bilo 53 (15,5%) te su izuzete iz daljnjeg istraživanja. Kao i u pilot istraživanju, za obradu podataka korišten je SPSS 17.0. S obzirom da se pokazalo da se podaci i u online istraživanju ne distribuiraju sukladno normalnoj distribuciji (Prilog 2), korištene su metode neparametrijske statistike (Spearmanova korelacija za ispitivanje sukladnosti variranja među varijablama te analiza varijance i hi-kvadrat test za ispitivanje razlika u učestalosti pristupa Facebooku među različitim dobnim skupinama)
- Glavni kriterij prilikom odabira ispitanika bio je da se radi o pripadnicima hrvatskog govornog područja koji imaju aktivan profil na Facebooku, a samim time i pristup internetu, tj. da dijele kulturne norme oblikovane tehnologijom digitalnog doba. Net – generacija je podijeljena u 3 dobne skupine kako bi se ispitalo postoje li razlike u intenzitetu pristupa Facebooku unutar net - generacije s obzirom na širok raspon godina rođenja koje određuju početak generacije (od 1978. do 2005.). Također, željelo se uvidjeti ispravnost pretpostavke Tulgana i Martina (2001), prema kojoj se vrijeme trajanja generacija skraćuje, kako se tempo promjena ubrzava, a ujedno i testirati pretpostavku da vrijeme rođenja nije ono što određuje pripadnike neke generacije.
- Rezultati primarnog istraživanja velikim dijelom su u skladu s dobivenim rezultatima u pilot istraživanju. Iako se pokazala statistički značajna razlika u slučaju učestalosti pristupanja Facebooku, pogrešno bi je bilo protumačiti vremenom rođenja. Prije bi tome mogli pogodovatili materijalni uvjeti, raspoloživo vrijeme, psihosocijalni čimbenici te općenito društvena (ne)jednakost. Gledano iz perspektive digitalnog jaza, kao bitnog oblika nejednakosti informacijskog doba, pristup računalima i Internetinternetu u školama, fakultetima i knjižnicama, vremenski je i prostorno ograničen u odnosu na uporabu vlastitog računala i moblinog uređaja s internetskom vezom. Zanimljivo je osvrnuti se na rezultate istraživanja uporabe Interneta u školama iz 2006. koji pokazuju da više od polovice učenika u Zagrebu i velikim gradovima u školi nikada ne koristi računalo, iako je svaka škola informatizirana (Batarelo; Marušić, 2006. u: Krištofić, 2007:166). Postojanje računalne učionice ne povećava nužno uporabu računala i interneta. Važan čimbenik je raspoloživo vrijeme slobodnog korištenja učionice. Budući da je informatika još uvijek izborni predmet koji se provodi kao izvannastavna aktivnost, rezultati iz 2006. ne iznenađuju.
- Zanimljivo je uočiti da je online istraživanje pokazalo statistički značajnu korelaciju između društvene uključenosti i zabave, što u pilot istraživanju nije bio slučaj. Korelacijska analiza potkategorija motiva rezultirala je sljedećim: pozitivna statistički značajna korelacija između društvene uključenosti i potkategorija motiva postoji između varijabli održavanje društvenih veza, zajedničko identificiranje, društveno istraživanje, korištenje aplikacija, sudjelovanje u kvizovima, postavljanje vlastitih i tuđih uradaka te aktivnosti na uratcima, dok nema sukladnosti u variranju varijable društvene uključenosti i upoznavanja novih ljudi Rezultati korelacijske analize intenziteta uporabe Facebooka i društvenog kapitala ne podupiru popularno stajalište da su pojedinci koji intenzivnije koriste Facebook izoliraniji, nezadovoljniji životom i nepovjerljiviji rezultati prate recentnu literaturu o učincima društvene interakcije i uporabi interneta u svrhu stvaranja identiteta
- Negativan smjer povezanosti između uporabe Facebooka u cilju društvenog istraživanja, zajedničkog identificiranja i zadovoljstva životom je donekle razumljiv budući da opće zadovoljstvo životom pokazuje kvalitetu života i emocionalno stanje. Zabrinjavajuće bi bilo kad bi pretpostavka da bilo koji medij (od telefona do interneta) u ovom slučaju stranica društvenih mreža Facebook, ima moć utjecati na razinu društvenog kapitala pojedinca. Mediji su sredstvo koje može služiti u korist čovjeku ili na njegovu štetu. Kako će biti iskorišteno, ovisi prvenstveno o korisniku i njegovim osobinama. Iz rezultata primarnog istraživanja, a i ostalih analiza povezanosti dobi i uporabe digitalne tehnologije može se zaključiti da se vrijeme rođenja ne može u potpunosti promatrati kao mjerilo pripadnosti net – generaciji te da da materijalni uvjeti u Hrvatskoj više ne predstavljaju glavni čimbenik digitalnog jaza. Psihosocijalni čimbenici ključni su aspekt u određivanju pripadnosti pojedinca net – generaciji.
- Na temelju iznesenog teorijskog okvira tj. teorije mreže i analize evolucije teorijskih koncepata u kontekstu razvoja spoznaje, medija i kulture mogu se izvesti određeni zaključci o kulturnom kontekstu koji je rezultirao pojavom stranica društvenih mreža te mogućem daljnjem kulturnom tijeku. raznih inicijativa, projekata i spoznaja koje nisu zastupljene u dominantnim medijima. Problem kulture je prvenstveno pitanje razvoja, kriza je proizvod samog sustava. Ne može se očekivati da sustav pokaže veći idealizam ili stupanj razvoja od onoga do kojeg je stigla prosječna ljudska svijest, jer sustav je proizvod te svijesti. Tako se na ruševinama materijalizma rađa nov svjetonazor koji već oblikuje kulturu net – generacije. Temelji se na otkrićima, uvidima i spoznajama do kojih se došlo zahvaljujući sve moćnijoj računalnoj tehnologiji primjenjivoj u svim granama znanosti od tehničkih, preko društvenih pa do humanističkih.
- Nadalje, teorijsko objašnjenje interneta kao kompleksnog sustava s obilježjem mreže bez skale i rezultati istraživanja uporabe Facebooka u okviru teorijskog pristupa zadovoljenja potreba pružaju mogućnost donošenja zaključka o ulozi stranica društvenih mreža kao komunikacijskog kanala. kompleksni nelinearni sustavi visoko su decentralizirani, iako izgledaju vrlo uređeno i jednostavno. Facebook je kompleksni sustav: samoorganizirajući je, ima izuzetno brojne dijelove, profile, tako da je nemoguće među njima uspostaviti uzročno – posljedični odnos, a dijelovi su međusobno premreženi petljama s povratnim učinkom što znači da se sadržaj profila konstantno mijenja zbog povratne informacije korisnika. Struktura Facebooka u svojoj osnovi je ista kao i struktura žive stanice, interneta, stranica društvenih mreža, blogovskih servisa, foruma ili portala.
- Prema tome, ukoliko pokretač neke inicijative, projekta i sl. želi da informacija dođe do većine korisnika Facebooka, trebao bi kao polazište ciljano potražiti profile onih koji su izrazito aktivni te ih angažirati da u mreži svojih prijatelja potraže nekolicinu aktivnih prijatelja koji će lančano prosljeđivati informaciju dalje. Prilikom prosljeđivanja informacije velik učinak ima i jednostavno objavljivanje na vlastitom zidu budući da je većina članova sklona praćenju novosti (53%). Drugo značajno obilježje stranica društvenih mreža jest da ne trpe birokraciju, nametnuti autoritet, samodostatnost, kontrolu, niti pružaju predvidljivost u širenju poruke. To znači da promotor mora pridobiti povjerenje i simpatije korisnika te biti spreman na neumorni dijalog i promjenu vlastitih stavova s obzirom na ono što nauči iz tog dijaloga. Da bi poruka bila prihvaćena i širila se poput virusa mora sadržavati nešto zanimljivo, vrijedno i prije svega vjerodostojno. Prednost stranica društvenih mreža i ostalih komunikacijskih kanala u okviru interneta u odnosu na tradicionalne medije jest lakoća širenja poruka, mogućnost da se za kratko vrijeme dođe do velikog broja korisnika te gotovo instantna povratna informacija.
- Ukoliko se sagledaju obilježja društvenih medija u okviru interneta, načini uspješne komunikacije i interakcije njihovih članova, može se zaključiti da je na pomolu zanimljivo razdoblje kulture u kojem će nesumnjivo dominantne vrijednosti biti temeljene na integraciji moralnih i kulturnih vrijednosti sa svojstvom samoregulacije u interesu kolektivne dobrobiti i stvaranja pravednijeg svijeta.