Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Sigurnost na internetu rezultati šk. ankete (savjeti, društ. mreže)

1,730 views

Published on

Sigurnost na internetu - rezultati učeničke ankete (131 učenik OŠ Goričan) s savjetima o povećanju sigurnosti dok smo online i offline, savjeti u vezi društvenih mreža, protiv ovisnosti o internetu itd.

Published in: Education
  • Be the first to comment

Sigurnost na internetu rezultati šk. ankete (savjeti, društ. mreže)

  1. 1. Sigurnost na internetu - rezultati učeničke ankete
  2. 2.  Općenito o sigurnosti na internetu  Društvene mreže i sigurnost  Zlonamjerni softver, antivirusi, ažuriranje OS-a (WindowsaI i dr.  Simptomi ovisnosti o internetu i računalima
  3. 3. O anketi • U anketi sudjelovao 131 učenik naše škole • Učenici od 4. do 8. r. • Pitanjima su se nastojali dobiti odgovori vezani za sigurnost na internetu (koliko vremena na kojim sadržajima uz kakve opasnosti) • Anketa je bila posve anonimna i apelirano je na učenike da odgovori budu u cijelosti iskreni • Provedeno vrijeme na internetu treba promatrati u svjetlu činjenice da to uglavnom nije korisno provedeno vrijeme (npr. u pretraživanju interneta za školu i sl.) • Vjerujem da će učenici u mnogim najzastupljenijim odgovorima pronaći sebe, svoju braću i sestre, rođake, a odrasli svoju djecu, nećake…
  4. 4. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Da (128 učenika ili 97,7 %) Ne (3 učenika ili 2,3 %) Imate li računalo, laptop, tablet, smartphone ili neki sličan uređaj kojim možete na internet?
  5. 5. 0 10 20 30 40 50 60 70 Da (83 učenika Ili 63,4%) Ne (18 učenika ili 13,7 %) Skoro svaki dan (21 učenik ili 16%) Rijetko (10 učenika ili 7,6%) Jeste li svaki dan na internetu ? - Oko 80% učenika naše škole je svaki dan ili skoro svaki dan na internetu što je popriličan ali i očekivan postotak u današnje vrijeme
  6. 6. Nadziru li roditelji koliko ste dugo na internetu ? Ne, nikad (21 učenika ili 16 %) Ovisno o ocjenama (46 uč. ili 35,1 %) Ponekad (65 učenika ili 49,6%) - Situacija nije loša, premda, ni onih 16 % učenika ne bi trebalo biti bez, barem povremenog nadzora na internetu, pogotovo kad se zna da i uz nadzor učenici znaju odlutati u krivom smjeru
  7. 7. Internet uglavnom koristim za: Igrice (41 učenik ili 31,3%) Pretragu interneta - privatno i za školu (16 učenika ili 12,2%) Čitanje vijesti/novosti (1 učenik ili 0,8%) Društvene mreže - facebook, twitter i sl. (42 učenika ili 32,1%) Slušanje glazbe (11 učenika ili 8,4%) Shopping - zajedno s roditeljima 0 učenika ili 0 %) Gledanje filmova, youtube i sl. (16 učenika ili 12,2%) Ostalo (4 učenika ili 3,1%)
  8. 8. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Točno (39 učenika - 29,8%) Netočno (92 učenika - 71,2%) Na internetu sam i ako me nitko ne vidi što pišem, na kojem uređaju pišem i u koje vrijeme pišem - nikad nitko neće znati tko je to poslao toj određenoj osobi. Tvrdnja iz naslova je netočna jer se, unatoč svim tim navodima, naš identitet može razotkriti radi podataka koji se po prirodi stvari automatski ugrađuju u našu poruku te stoga n i k a d ne treba vrijeđati nekog na taj ni na druge načine.
  9. 9. 0 5 10 15 20 25 30 35 40 Smartphone (47 učenika, 37,9%) Računalo (37 učenika, 29,8%) Laptop (33 učenika, 26,6%) Tablet (7 učenika, 5,6%) Playstation (0 učenika, 0%) Na internet idem najčešće preko:
  10. 10. 0 5 10 15 20 25 30 35 Smartphone (30 učenika, 24,2%) Računalo (44 učenika, 30,5%) Laptop (44 učenika, 30,5%) Tablet (13 učenika, 10,5%) Playstation (8 učenika, 6,5%) Igrice najčešće igram na:
  11. 11. 0 10 20 30 40 50 60 Tijekom dana (74 učenika, 59,7%) Tijekom večeri (57 učenika, 40,3%) Igrice najčešće igram:ram:
  12. 12. - Ovdje se vidi 20-ak % učenika koji priznaju da se, dobrim dijelom radi igrica, ne naspavaju dovoljno, što ima utjecaja i na situaciju u školi 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 Često (18 učenika, 14,5%) Rijetko (37 učenika, 29,8%) Uvijek imam dovoljno sna (65 učenika, 49%) Nikad ne spavam dovoljno (8 učenika, 6,7%) Radi korištenja interneta ne naspavam se dovoljno noću.
  13. 13. 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 Vrlo pozitivno (26 učenika, 21%) Vrlo negativno (7 učenika, 5,8%) Uglavnom pozitivno (22 učenika, 17,7%) Uglavnom negativno (12 učenika, 9,7%) Nema utjecaja na ocjene (58 učenika, 46,8%) Korištenje interneta na moje ocjene u školi utječe - Učenici najvećim dijelom smatraju da Internet nema loš utjecaj na školske ocjene
  14. 14.  postoji još mnogo društvenih mreža koje su također vrlo popularne:  Ask.fm Instagram Twitter Picasa Flickr Snapchat Viber Skype
  15. 15. 0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 DA (108 učenika - 82,4%) NE (23 učenika - 17,6%) Imaš li profil/račun/account na facebooku ? (iz školske online ankete) - Facebook nije zaokupio sve učenike, ali možda oni imaju otvoren račun u nekoj drugoj društvenoj mreži: Tumblr, Viber, WhatsApp, Google+, Twitter, Pinterest, Snapchat, Instagram, Youtube itd. ili, još vjerojatnije, u u više društvenih mreža
  16. 16. 0 10 20 30 40 50 60 70 DA NE Profil/račun/account na Facebooku mi je otvoren prije 13-te godine života. ? (iz školske online ankete) 82 učenik a 62,6% 49 učenika 37,4% - vrijeme boravka na internetu ovisi o godinama starosti (više godina = dozvoljen dulji boravak na int., naravno, do određene granice), ali za uzrast djece od 1. raz. do 6. r. su 2 sata dnevno sasvim dovoljna
  17. 17.  većina ljudi se ne pridržava pravila pa se danas Facebook profili rade s 9, pa i manje godina  djeci se time ne daje primjer iskrenosti i poštovanja zakona  djeca (a i odrasli) imaju veće šanse biti napadnuta preko Facebook-a od strane lažnih profila i osoba koje su napravile Facebook s lošom namjerom  Gotovo svi roditelji razmišljaju po obrascu: „Ja sam protiv tog da moje dijete u tako ranim godinama ima svoj profil u Facebooku, ali kad svi drugi imaju….ne želim da moj sin, tj. moja kćerka bude meta podsmjeha” .
  18. 18. Netko koga ne poznajem, nudi mi prijateljstvo na Facebooku. Ja to obično…. (iz školske online ankete) Prihvaćam (18 učenika - 13,7%) Ne prihvaćam (113 učen. - 86,3%) - točan bi odgovor trebao biti - ne prihvaćam - U protivnom ulazimo u rizik zlonamjernih planova nepoznatih osoba
  19. 19. Ne poznaješ osobu koja ti je prijatelj na društvenoj mreži, vidiš mu sliku na fejsu, lijepo se dopisujete i izgleda da se dobro slažete.....ta druga osoba te poziva da se nađete. Ti ćeš…. (iz školske online ankete) Prihvatiti poziv (23 učenika, 17,6%) Odbiti poziv (108 učenika, 82,4%) Poziv ne treba prihvatiti jer je moguće da je slika koju vidiš, zapravo, krivotvorena, da su izjave te osobe – laži i da ta osoba nije dobronamjerna.
  20. 20.  mnogi ljudi ni ne slute kakve osobe postoje na Facebook-u  postoje oni koji na Facebook-u šire mržnju, rasizam, vulgarizam, imaju kojekakve nečasne namjere, a posljednjih godina društvene mreže postaju kanali komunikacije za teroriste  takve osobe se najčešće kriju iza lažnih profila gdje ih druge osobe ne mogu identificirati
  21. 21. 0 10 20 30 40 50 60 U slučaju da te netko povrijedi na internetu (više puta), obratit ćeš se: (iz školske online ankete) - „Nikom”, a možda ni „prijateljima” nije dobar odgovor jer se radi o višestrukom internetskom zlostavljanju za koje bi trebali znati i odrasli
  22. 22. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 DA (8 učenika, 6,1% NE (112 učenika, 85,5%) Dijelom točno (11 učenika, 8,4%) Jesi li ti kad stavio nešto zločesto na internet o nekom (tekst, sliku, crtež i sl.) bez dopuštenja te osobe ? (iz školske online ankete) - 20 % učenika priznaju da su zloporabili internet je dosta visok - u stvarnosti, broj je vjerojatno i veći, a neke ankete u RH govore da je to 50%
  23. 23. 0 10 20 30 40 50 60 70 DA (11 učenika, 8,4%) Donekle (30 učenik, 22,9%) NE (91 učen., 69,5%) Je li ikad bilo poteškoća na internetu (netko je ružno pisao o tebi, postavljao bez dopuštenja tvoje slike i sl.) ? (iz školske online ankete) - više od trećine učenika doživjelo je neki oblik zlostavljanja na internetu - na zlostavljanje ne odgovarati zlostavljanjem - mogu se u povjerenju obratiti roditeljima, u školi razrednici, pedagogu, Plavom telefonu….
  24. 24. 0 10 20 30 40 50 60 70 DA (21 učenik, 17 %) NE (68 učenika, 68%) Djelomično (19 učenika, 15%) Ako si nekad nešto ružno stavio na internet o nekom drugom - je li bilo kazne za tebe? (iz školske online ankete) - u 68 % slučajeva nije bilo nikakve kazne za one koji su se neprilično ponašali na internetu (!!)
  25. 25.  najbolji način je da blokiramo osobe s kojima ne želimo biti u kontaktu  ako nas netko napadne na Facebook-u, NE SMIJEMO vrijeđati tu osobu, nego prekinuti sve veze s njom (blokirati ju) ili se pokušati pomiriti na civiliziran način  uvijek se možemo s povjerenjem obratiti roditeljima, razrednici, pedagoginji, Plavom telefonu i sl.
  26. 26.  Facebook je najpopularnija društvena mreža s najviše aktivnih korisnika na kojem mnogi provode previše vremena – pojava ovisnosti  učenici posustaju u školi, dobivaju slabe ocjene zbog Facebook-a i drugih društvenih mreža  Moguća je ovisnost o Facebooku i drugim društvenim mrežama, o internetu i, općenito, o računalima  postoje klinike specijalizirane za odvikavanje
  27. 27.  Ovisnici o internetu obično zanemaruju uobičajene životne navike kako bi što više vremena proveli na društvenoj mreži, internetu, računalu i sl.  U ekstremnim slučajevima, virtualni svijet može služiti kao zamjena za druženje sa vršnjacima u realnom svijetu  često se zanemaruje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (kao što su hrana i spavanje ).  S vremenom - korisnik više ne može ograničiti vrijeme koje provodi na internetu tj. računalu, smartfonu i sl.  često dolazi do tipičnih obrambenih mehanizama, koji se nalaze kod svih ovisnika: poricanje svoje ovisnosti, laganje, osjećaj krivnje  ovisnici skrivaju svoju ovisnost ili je neće priznati  U slučaju da je računalo u kvaru ili da nema interneta dolazi do lošeg raspoloženja, nervoze, razdražljivost, nesanice i povećanog znojenja  Posebno osjetljive su osobe koje su sklone depresiji i samotnjaštvu  Kada pritisak svakodnevnog života postaje velik, dolazi do bijega u virtualni svijet  Mnogi korisnici surfaju satima po noći pa dolaze iscrpljeni na posao ili u školu  neki čak napuštaju posao da bi mogli npr. igrati igrice
  28. 28. 1. Ne govorite istinu u vezi vremena koje provodite online 2. Fizičke aktivnosti i druženje sa vršnjacima svedeni su vam na minimum 3. Zanemarujete obaveze u kući, na poslu i u školi kako biste provodili vrijeme online 4. Trošite previše novca na kompjutersku opremu ili internet aktivnosti (koje Vam, zapravo, ne trebaju) 5. Osjećate stalnu želju da budete online, kada god ste udaljeni od računala 6. Online ste da biste pobjegli od životnih problema 7. Ne obraćate pažnju na emocionalne i fizičke posljedice zbog cjelodnevnog sjedenja ispred kompjutera 8. Negirate da imate problem  Ako se prepoznajete u 4 ili više točaka – tada bi se moglo raditi o internetskoj ovisnosti ili njenim počecima
  29. 29.  Poteškoća terapije protiv te vrste ovisnosti je u tome što kompletna apstinencija nije moguća ili je malo vjerojatna  Računala i drugi elektronički mediji su predmeti svakodnevnog života  Stoga se u terapiji pokušava učiti savjesno korištenje medija  U terapiji ovisnosti o internetu uključuje se buđenje interesa za športske i druge aktivnosti u slobodno vrijeme  U Hrvatskoj se problematikom ovisnosti o internetu bavi ”Zajednica Cenacolo” kroz program "Edukacije za život", koji za cilj ima cjelovitu izgradnju osobe u punini njene slobode, čime osoba postiže sposobnost odgovornog i uravnoteženog korištenja tehničkih dostignuća bez dodatnih neželjenih posljedica  Koliko sam upoznat, Specijalna psihijatrijska bolnica za djecu i mladež (do 18. godina) u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu se također, između ostalog, bavi ovom tematikom
  30. 30. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Netočno (122 učenika - 93,8%) Točno (8 učenika - 6,2%) Na internetu ostavljaš svoj broj mobitela ili kućnu adresu bez puno razmišljanja.
  31. 31.  neprimjerene i vulgarne slike  ružan rječnik  osobni podaci – ime i prezime, npr. brojevi telefona, adrese i sl. ne bi se trebali javno objavljivati radi sigurnosti djece i odraslih
  32. 32. 0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 manje od 100 prijatelja (42%) od 100 do 500 prijatelja (41,2%) od 500 do 1000 prijatelja (8,4%) više od 1000 prijatelja (8,4%) Na Facebooku imam… - malo je vjerojatno da naši učenici (dobro) poznaju 500, 1000, 1500 ili više svojih „prijatelja” - ovdje bi mogla vrebati opasnost lažnih prijatelja tko zna kakvih namjera
  33. 33.  Bilo bi najsigurnije da se prihvaćaju samo one osobe s kojima se znamo uživo  zanimljivost je da mnogi učenici viših razreda OŠ imaju i preko 1500 „prijatelja” koje, dakako, sve ne poznaju
  34. 34. 0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 DA (103 učenika ili 78,6%) NE (5 učenika ILI 3,8%) DJELOMIČNO (23 učenika iIi 17,6%) Poznate su mi opasnosti na internetu. (iz školske ankete) - nešto više od 20% (30-ak) učenika priznaje da im djelomično ili uopće nisu poznate opasnosti interneta - među 79% učenika koji su zaokružili DA, vjerujem da ima i onih koji bi trebali proširiti svoje spoznaje o ovoj temi
  35. 35. Opasnosti na internetu po skupinama 1) Zlonamjeran (maliciozni) softver: a) virusi – mogu izbrisati sve podatke s računala b) trojanci – oni se provuku na naše računalo pod maskom nekog drugog, naoko korisnog programa c) crvi – umnažaju se na našem računalu sve dok ga potpuno ne zaguše d) spyware e) hakerske alatke f) adware 2) Opasnosti na društvenim mrežama 3) Ovisnost o internetu itd. 4) Krađa identiteta
  36. 36. Virusi • računalni virus je računalni program koji može "zaraziti" druge programe tako da u njih unese kopiju samog sebe • svaki program (ili računalo) koji je zaražen postaje nositelj virusa i tako zaraza raste • prvi pravi predak današnjih virusa bio je „Prevading animal” koji je bio sposoban nadodavati se na druge programe na UNIVAC (UNIVAC je skraćenica od UNIversal Automatic Computer) 1108 računalnom sustavu • Najčešće se šire pomoću sumnjivih web stranica, e-mail porukama, prijenosom podataka (USB stikovi) ili skidanjem različitih programa (pjesme, slike, video snimke…)
  37. 37. Crvi • ova kategorija obuhvaća programe koji se šire putem LAN-a ili interneta s ciljem da uđu u računalo, razmnožavaju se u „zaraženom” računalu dok se operativni sustav (npr. Windows) ne sruši • paralelno s tim se šire u druga računala • crvi koriste različite mrežne servise za širenje: email, brze poruke, dijeljenje resursa, IRC kanale, LAN, WAN itd. • postoji i mali broj takozvanih paket-crvi; oni se šire kao mrežni paketi ili izravno ulaze u RAM kompjutera gdje se nalazi kod (program) koji ih pokreće • Crvi opterećuju rad mreže, a mogu oštetiti podatke i kompromitirati sigurnost računala
  38. 38. Trojanski konji • npr. na internetu se iznenada pojavi program koji nam se nudi radi provjere grešaka ili rada našeg računala, ali pod maskom dobrog programa se može kriti zlonamjeran softver, tj. nakon što ga instaliramo, nadajući se najboljem, tek tada mogu krenuti prave poteškoće • danas postoje mješavine virusa i trojanskog konja koje se rasprostranjuju bez znanja korisnika • potrebno je izbjegavati sumnjive web stranice - stranice sa puno reklama, igrica, ili ako je antivirus stranice označio kao nepouzdane, npr. ovako: http
  39. 39. Phishing, spyware • Fišing (phishing) – korisnika se mami da pod krinkom komunikacije s nekim pouzdanim unese osjetljive podatke ne sumnjajući na zlonamjernost cijelog postupka (krađa identiteta) • program koji oponaša web stranicu npr. naše banke i traži neke vitalne informacije o nama i našem računu koje mogu poslužiti za nanošenje štete • Spyware „sjedi na ramenu” korisnika i „gleda” koja to korisnička imena, lozinke korisnik ukucava, koje proizvode i usluge kupuje na internetu, koji ga sadržaji i na kojim stranicama najviše zanimaju. • Duckduckgo.com – tražilica koja „ne pamti” naše pretrage https://duckduckgo.com/ • zamjenska tražilica koja ne prikuplja naše podatke bi mogla biti duckduckgo.com
  40. 40. Hakerske alatke i drugi štetni programi • Alatke (izrađivači - constructors) koje mogu biti korištene za stvaranje virusa, crva, trojanaca • programske biblioteke posebno razvijene za stvaranje štetnog softvera • hakerske alatke koje vrše šifriranje zaraženih datoteka kako bi ih sakrile od antivirusnog programa • ,,šaljivi“ programi koje ometaju normalnu funkciju računala • programi koji namjerno pogrešno informiraju korisnike o njihovim akcijama u operativnom sustavu
  41. 41. Ovisnost o internetu i/ili internetskim igricama • Mnogi sadržaji i mogućnosti privlače djecu i odrasle • čovjek povećava vrijeme svog boravka na računalu • teško se odviknuti od prekomjernog korištenja interneta • zato je potrebno više se baviti sportom, druženjem s ljudima u realnom svijetu i/ili nekom drugom nedigitalnom aktivnošću koja nas zaokuplja
  42. 42. 0 10 20 30 40 50 60 Sigurno znam (40 učenika - 30,5%) Uglavnom znam (67 učenika - 51,1%) Uglavnom ne znam (7 učenika - 5,3%) Ne znam (13 učenika - 9,9%) Kako se obraniti od mogućih opasnosti na internetu ? (iz školske ankete) Samo 15,2% učenika je izjavilo da ne znaju, odnosno, uglavnom ne znaju kako se obraniti od opasnosti, ali možda bi konkretna pitanja pokazala drugačiju sliku 
  43. 43. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 DA (107 učenika, 83,2%) NE (24 učenika, 16,8%) Uređaj preko kojeg idem na internet ima uključeno ažuriranje operativnog sustava (Windowsa, Androida ili nekog drugog OS-a). (iz školske ankete) - Bez ažuriranja (osvježavanja) operativnog sustava također nema prave sigurnosti
  44. 44. Ažuriranje/osvježavanje Windowsa (Windows 7) • Aktivacija ažuriranja Windowsa: Start Upravljačka ploča Sustav i sigurnost Windows Update (provjeri ažuriranja, instaliraj ažuriranja) • Uvijek imati uključeno (ON, zelena boja) i podesiti : Automatski instaliraj ažuriranja, Svaki dan
  45. 45. Nakon prethodnih koraka - ponovno pokreni (računalo)
  46. 46. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 DA (104 učenika, 79,4%) NE (27 učenika, 20,6%) Moje računalo ima aktiviran vatrozid / firewall. (iz školske ankete) - vatrozid spada u osnovnu zaštitu od opasnosti na internetu i treba biti uvijek aktivan
  47. 47. Vatrozid (Firewall) • Start Upravljačka ploča (Control Board) Vatrozid za Windows Prilagodba postavki (uvijek uključeno, ON, zeleno):
  48. 48. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 DA (117 učenika, 89,3%) NE (14 učenika, 10,7%) Moje računalo ima antivirusni program. - svi bi trebali imati antivirusni program jer bez njega nisu zaštićeni na internetu
  49. 49. Antivirusni programi • ako je instaliran i aktivan antivirus, on ne znači puno ako Windowsi nisu ažurirani jer se antivirus oslanja na operativni sustav i obratno • antivirusni program (ali i anti spyware i anti adware) morate imati instaliran i aktivan • treba ga podesiti da bude redovno automatski ažuriran, tj. osvježen • redovno, što češće treba skenirati računalo • stickove treba skenirati prije svake uporabe na računalu
  50. 50. • Na internetu se lako nađe popriličan broj (besplatnih) antivirusa • Windows Defender je ugrađen u Windowse od inačice Windows 7 na više – recenzije pokazuju da je dovoljan ako: a) ne surfate opasnim sumnjivim stranicama (npr. čudnih adresa tipa (www.asdefgghjkjl.com/sd123...) b) ne otvarate mailove čudnih naslova (npr. „Osvojili ste milijun eura” – a nitko u obitelji ne igra nagradne igre) c) skidate i instalirate samo programe koji su vam zaista poznati s provjerenih lokacija/servera kao što su npr. windows.com, carnet.hr itd.
  51. 51. Sigurne stranice – https (s-safe, sigurne stranice) – 1. primjer – 2. strelica ukazuje na slučaj gdje je antivirus krivo prepoznao sigurnu stranicu….kao nesigurnu (i to se događa u praksi  )
  52. 52. Sigurne stranice – https – 2. dio
  53. 53. - Preko 70% učenika smatra da bi im o sigurnosti na internetu trebalo govoriti više - Ne želim nikom ništa nametati, ali ako ima dobre volje i mogućnosti, možda bi se osim na informatici, o sigur. na internetu čisto radi dobrobiti naših učenika i osvježavanja svoje nastave, moglo progovoriti i na hrvatskom, engleskom, njemačkom, (npr. upotrebom tekstova koji govore o ovoj temi, likovnom (prigodni crteži), na SRO-u itd. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 DA (92 učenika, 70,2%) NE (39 učenika, 29,8%) Smatram da bi nam trebalo još više nego do sad govoriti o sigurnosti na internetu.
  54. 54. 0 10 20 30 40 50 60 70 80 DA (98 učenika, 74,2%) NE (7 učenika, 5,1%) Donekle (27 učenika, 20,7%) Smatram ovu anketu korisnom.
  55. 55. Zaključak • Ne boravite više od 2 sata dnevno online (kad su pitali djecu što bi radili radije nego bili na internetu oni su odgovorili – družili se sa prijateljima uživo) • Imajte aktiviran vatrozid, antivirus, ažuriranje • Ne objavljujte olako svoj mobitel, adresu i sl. na internetu • Ako vas netko vrijeđa na internetu – niste vi krivi, nego je ta osoba kriva i zato: - Ako vas netko zlostavlja – recite to osobi od povjerenja (kod kuće ili u školi)

×