Obuhvatajući cjelokupnu tematiku koja se obrađuje, publikacija je namjenjena svim akterima koji su na određeni način povezani sa privatnom sigurnošću, odnosno preciznije rečeno koji su uključeni u procese privatne sigurnosti kroz aktivno i stručno djelovanje u privatnim sigurnosnim kompanijama, unutrašnjim službama zaštite, korisnicima privatnih sigurnosnih usluga, studentima na fakultetima, višim i srednjim školama koji u nastavnom procesu obrađuju teme sigurnosti, nadležnim organima koji se bave upravljanjem, nadzorom i kontrolom rada privatnih sigurnosnih subjekata i dr. Između ostalog u publikaciji se opisuje realno stanje privatne sigurnosti, uzroci i posljedice takvog stanja u zemljama zapadnog Balkana, sa specifičnostima koje iste nose sa sobom, osvrćući se na pojedinosti iz segmenta zakonske legislative, uključujući sigurnosni, krivičnopravni i krivičnoprocesni aspekt. Imajući u vidu osnovne karakteristike privatne sigurnosti, temeljenih na praktičnim iskustvima i na osnovu kognitivnog i kritičkog promišljanja, ponuđena su integralna stajališta koja su sa naučne i stručne strane sistemski analizirana i objedinjena. Pored toga, a na osnovu prethodno rečenog date su preporuke i prijedlozi za efikasno i odgovorno otklanjanje određenih problema koji tište ovaj sektor od samih početaka privatizacije sigurnosti. Suštinski, prvenstveno iz tog razloga publikacija je preporučljiva svima koji su zainteresovani za stručno i naučno izučavanje privatne sigurnosti na području zemalja zapadnog Balkana, otklanjanje nagomilanih problema u ovom segmentu, kao i budućeg određenja kvalitetnijeg pravca i razvijanju privatne sigurnosti. Autor je mišljenja da će publikacija potaknuti ostale naučnike i stručnjake iz ove oblasti da daju značajniju profesionalnu afirmaciju i kritički doprinos ovoj djelatnosti, koji itekako nedostaje prevenstveno u Bosni i Hercegovini, ali i šire.
2. Naziv djela:
Privatna sigurnost zemalja Zapadnog Balkana
Autor:
Almir Pustahija
Recenzenti:
Doc. dr. Ivan Nađ
Prof. dr. Haris Halilović
Izdavač:
Perfecta d.o.o., Sarajevo
Za izdavača:
Adis Duhovac, direktor
Štampa:
Perfecta d.o.o., Sarajevo
Za štampariju:
Adis Duhovac, direktor
Tiraž:
500 primjeraka
Design i DTP:
Predrag Puharić
3. Dr. sc. Almir Pustahija
PRIVATNA SIGURNOST ZEMALJA
ZAPADNOG BALKANA
Sigurnosni, krivičnopravni i krivičnoprocesni
aspekt
Sarajevo, 2019. godine
4. PRIVATNA SIGURNOST ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA
iii
Sadržaj
Predgovor ________________________________________________________ v
Foreword________________________________________________________ vii
Sažetak __________________________________________________________ix
Abstract__________________________________________________________xi
UVODNA RAZMATRANJA ____________________________________________ 1
1. CoESS – KONFEDERACIJA EVROPSKIH SIGURNOSNIH KOMPANIJA I UNI
EVROPA – EVROPSKA SINDIKALNA ORGANIZACIJA _______________________ 5
2. GENEZA USPOSTAVLJANJA SISTEMA SIGURNOSTI ______________________ 7
2.1. Pojam sigurnosti______________________________________________ 7
2.2. Pojmovno određenje sigurnosti__________________________________ 9
2.3. Pojmovno određenje sistema (sektora) sigurnosti __________________ 12
2.4. Vrste sigurnosti______________________________________________ 16
3. TEORIJSKO I TERMINOLOŠKO ODREĐENJE PRIVATNE SIGURNOSTI________ 19
3.1. Savremeni koncept privatne sigurnosti u funkciji zaštite demokratskog
društva________________________________________________________ 23
3.2. Razumijevanje složenosti privatne sigurnosti ______________________ 24
4. PRIVATNA SIGURNOST U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA _____________ 27
4.1. Hrvatska ___________________________________________________ 27
4.1.1. Nastanak i faktori nastanka privatne sigurnosti u Republici Hrvatskoj 27
4.1.2. Uloga i razvoj sektora privatne sigurnosti______________________ 28
4.2. Bosna i Hercegovina__________________________________________ 34
4.2.1. Nastanak i faktori nastanka privatne sigurnosti u Bosni i Hercegovini 34
4.2.3. Uloga i razvoj sektora privatne sigurnosti______________________ 36
4.2.4. Inspektorat za nadzor rada agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i
imovine _____________________________________________________ 64
4.3. Srbija______________________________________________________ 67
4.3.1. Nastanak i faktori nastanka privatne sigurnosti u Republici Srbiji ___ 67
4.3.2. Uloga i razvoj sektora privatne sigurnosti______________________ 68
4.3.3. Novi izazovi u srbijanskom privatnom sigurnosnom sektoru _______ 70
4.3.4. Neophodni koraci u budućnosti _____________________________ 75
4.3.5. Privatna sigurnost kroz aspekt zaštite kritične infrastrukture ______ 75
4.3.6. (Ne)postojanje sukoba interesa - bivši i sadašnji pripadnici policijskih
organa u poslovima privatne sigurnosti ____________________________ 78
4.4. Crna Gora __________________________________________________ 84
4.4.1. Nastanak i faktori nastanka privatne sigurnosti u Crnoj Gori _______ 84
4.4.2. Uloga i razvoj sektora privatne sigurnosti______________________ 85
4.4.3. Privatna sigurnost, sa i bez javno-privatnog partnerstva __________ 91
4.5. Sjeverna Makedonija _________________________________________ 93
4.5.1. Nastanak i faktori nastanka privatne sigurnosti u Sjevernoj Makedoniji
____________________________________________________________ 93
4.5.2. Uloga i razvoj sektora privatne sigurnosti______________________ 94
5. Almir Pustahija
iv
4.5.3. Strategija za razvoj privatne bezbjednosti (sigurnosti) u Sjevernoj
Makedoniji___________________________________________________ 95
4.6. Kosovo ___________________________________________________ 105
4.6.1. Nastanak i faktori nastanka privatne sigurnosti na Kosovu _______ 105
4.6.2. Uloga i razvoj sektora privatne sigurnosti_____________________ 106
4.6.3. Privatno-sigurnosno osoblje _______________________________ 108
4.7. Albanija___________________________________________________ 118
4.7.1. Nastanak i faktori nastanka privatne sigurnosti u Albaniji ________ 118
4.7.2. Uloga i razvoj sektora privatne sigurnosti_____________________ 119
4.7.3. Sektor privatne sigurnosti - glavna kretanja i trendovi___________ 122
4.7.4. Licenciranje privatnih sigurnosnih kompanija__________________ 123
4.8. Privatne vojne kompanije na području zemalja zapadnog Balkana_____ 138
4.9. Tenderski kriteriji nabavke/angažmana privatnih sigurnosnih kompanija 140
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ________________________________________ 149
PREPORUKE I PRIJEDLOZI U OTKLANJANJU PROBLEMA __________________ 157
INTERVJUI I KODIRANJE IZVORA ____________________________________ 165
LITERATURA ____________________________________________________ 167
Recenzije _______________________________________________________ 175
O autoru _______________________________________________________ 179
6. v
Predgovor
Obuhvatajući cjelokupnu tematiku koja se obrađuje, publikacija je namjenjena svim
akterima koji su na određeni način povezani sa privatnom sigurnošću, odnosno
preciznije rečeno koji su uključeni u procese privatne sigurnosti kroz aktivno i
stručno djelovanje u privatnim sigurnosnim kompanijama, unutrašnjim službama
zaštite, korisnicima privatnih sigurnosnih usluga, studentima na fakultetima, višim
i srednjim školama koji u nastavnom procesu obrađuju teme sigurnosti, nadležnim
organima koji se bave upravljanjem, nadzorom i kontrolom rada privatnih
sigurnosnih subjekata i dr. Između ostalog u publikaciji se opisuje realno stanje
privatne sigurnosti, uzroci i posljedice takvog stanja u zemljama zapadnog Balkana,
sa specifičnostima koje iste nose sa sobom, osvrćući se na pojedinosti iz segmenta
zakonske legislative, uključujući sigurnosni, krivičnopravni i krivičnoprocesni
aspekt. Imajući u vidu osnovne karakteristike privatne sigurnosti, temeljenih na
praktičnim iskustvima i na osnovu kognitivnog i kritičkog promišljanja, ponuđena su
integralna stajališta koja su sa naučne i stručne strane sistemski analizirana i
objedinjena. Pored toga, a na osnovu prethodno rečenog date su preporuke i
prijedlozi za efikasno i odgovorno otklanjanje određenih problema koji tište ovaj
sektor od samih početaka privatizacije sigurnosti. Suštinski, prvenstveno iz tog
razloga publikacija je preporučljiva svima koji su zainteresovani za stručno i naučno
izučavanje privatne sigurnosti na području zemalja zapadnog Balkana, otklanjanje
nagomilanih problema u ovom segmentu, kao i budućeg određenja kvalitetnijeg
pravca i razvijanju privatne sigurnosti. Autor je mišljenja da će publikacija potaknuti
ostale naučnike i stručnjake iz ove oblasti da daju značajniju profesionalnu
afirmaciju i kritički doprinos ovoj djelatnosti, koji itekako nedostaje prevenstveno u
Bosni i Hercegovini, ali i šire.
Sarajevo, septembar 2019. godine Autor
7. Foreword
Covering all the topics covered, the publication is intended for all actors who are in
a certain way connected with private security, that is, more precisely, involved in
the processes of private security through active and professional work in private
security companies, internal security services, users of private security services. , to
students at faculties, colleges and secondary schools dealing with security topics in
the teaching process, competent bodies dealing with the management, supervision
and control of the work of private security entities, etc. Among other things, the
publication describes the real state of private security, the causes and
consequences of such a situation in the Western Balkan countries, with the
specificities they carry with them, referring to details from the segment of legal
legislation, including security, criminal law and criminal procedure. Bearing in mind
the basic characteristics of private security, based on practical experience and on
the basis of cognitive and critical reflection, integral viewpoints have been offered
that have been systematically analyzed and integrated from the scientific and
professional side. In addition, on the basis of the above, recommendations and
proposals for the effective and responsible elimination of certain problems that
have plagued this sector from the very beginning of the privatization of security
have been made. Essentially, primarily for this reason, the publication is
recommended for anyone interested in the professional and scientific study of
private security in the Western Balkan countries, the elimination of accumulated
problems in this segment, as well as the future determination of a better direction
and the development of private security. He is the author of the opinion that the
publication will encourage other scientists and experts in this field to make a
significant professional affirmation and critical contribution to this activity, which is
very much lacking primarily in Bosnia and Herzegovina, but also more widely.
Sarajevo, september 2019. godine Autor
8. ix
Sažetak
Pitanje sigurnosti, ne samo danas već i historijski posmatrano, zajednička je
preokupacija svakog društva odnosno države. Kroz takav instrumentarij ukljućujući
sve njegove komponente sistematizovane u zasebnu cjelinu, zadatak je održavanje
optimalnog stanja sigurnosti odnosno predupređivanje i eliminisanje svih izvora
ugroženosti sistema vrijednosti prethodno definisanog od strane društva odnosno
države.
Osim definisanog i uređenog sistema sigurnosti od strane države koji predstavlja
njenu zaštitnu funkciju javila se potreba za privatnim sistemima sigurnosti, jer
savremeno društvo današnjice nameće trend da razne privatne i državne
kompanije, pojedinci, pa čak i međunarodne organizacije sve češće koriste usluge
subjekata privatnog sektora sigurnosti, budući da državni ili javni sektor sigurnosti,
kako kadrovski ili zbog drugih faktora i okolnosti, nije u stanju odgovoriti i
suprotstaviti se svim vidovima ugrožavanja sigurnosti koje prijete pomenutom
savremenom društvu. Indikacije upućuju da je neophodno posvetiti dodatnu pažnju
ovom sektoru u zemljama zapadnog Balkana, zbog nedovoljno kvalitetnog ili
nedostatnog zakonskog određenja ove oblasti kao što je npr. u Bosni i Hercegovini
koje se ostvaruje na entitetskim nivoima, odnosno nepostojanja krovnog zakona i
institucija na državnom nivou koji su zasigurno jedna od prepreka boljeg razvoja
zaštite. Zapravo, donošenje jedinstvenog zakona na državnom nivou je samo
početni korak u procesu profesionalizacije ove djelatnosti. Osim ove činjenice koja
ukazuje na probleme sektora privatne sigurnosti bosanskohercegovačkog društva
proširiti će se vidici na privatni sektor sigurnosti u državama koje teritorijalno
uslovno kazano pripadaju zemljama zapadnog Balkana (Republika Hrvatska,
Republika Srbija, Crna Gora, Kosovo, Republika Sjeverna Makedonija i Albanija),
gdje će se isti praktično posmatrati i izvan normativnog okvira.
9. Almir Pustahija
x
Na području Bosne i Hercegovine ali i ostalih zemalja zapadnog Balkana privatni
sektor sigurnosti nema duboku tradiciju kao što je to slučaj sa Velikom Britanijom i
Sjedinjenim Američkim Državama koje se smatraju kolijevkom privatne sigurnosti.
Osnivanje prvih privatnih preduzeća u savremenom društvu koja su počela pružati
usluge fizičke i tehničke zaštite vršeno je prema odredbama tada još važećeg
Zakona o osnovama društvene samozaštite bivše Socijalističke Republike Bosne i
Hercegovine (SRBiH) iz 1986. godine. Zbog nedostatka adekvatne pravne regulative
postojale su brojne nepravilnosti u radu. Poslove su obavljala preduzeća različitih
strukturnih oblika, uposleni su imali nizak stepen obrazovanja pa čak i kriminalnu
prošlost gdje je nerijetko dolazilo do nezakonite primjene vatrenog oružja, fizičke
sile i sl. Važan pomak u kvalitativnom i kvantitativnom smislu kojima su korigovana
i dorađena neka pitanja, desio se 2002. godine kada sektor privatne sigurnosti
dobiva zakonsko određenje kroz Zakon o zaštiti lica i imovine u Federaciji Bosne i
Hercegovine, te Zakon o agencijama za obezbjeđenje lica i imovine i privatnoj
detektivskoj djelatnosti u Republici Srpskoj, kao i Zakon o agencijama za osiguranje
lica i imovine i privatnoj detektivskoj djelatnosti Brčko Distrikta, koji je donesen dvije
godine kasnije. Kada je riječ o Republici Hrvatskoj to se desilo 1996. godine kada je
donesen prvi Zakon o zaštiti osoba i imovine koji je stupio na snagu 01. decembra
1996. godine, dok je u Republici Srbiji prijedlog Zakona ušao u skupštinsku
proceduru i maja 2013. godine isti je usvojen pod nazivom Zakon o privatnom
obezbeđenju. Sjeverna Makedonija je donijela isti zakon također u 2013., koji je
počeo sa primjenom u julu iste godine. Crna Gora iste je godine u decembru počela
primjenjivati Zakon o zaštiti lica i imovine, dok su Kosovo i Albanija donijele Zakon
o privatnoj sigurnosti 2011. godine, odnosno 2001. godine kao Zakon o fizičkoj
sigurnosti.
10. Abstract
The issue of security, not only today but also historically, is a common
preoccupation with every society or state. Through such an instrumentation,
including all its components systematized into a separate entity, the task is to
maintain an optimal state of security, ie to prevent and eliminate all sources of
vulnerability to the value system previously defined by society or the state.
In addition to the defined and regulated security system by the state, which
represents its protective function, there is a need for private security systems,
because modern society today is imposing a trend that various private and state
companies, individuals and even international organizations are increasingly using
the services of private security sector entities, since the state or public security
sector, both in terms of personnel or due to other factors and circumstances, is
unable to respond to and counteract all aspects of security threats that threaten
the aforementioned modern society. The indications indicate that it is necessary to
pay additional attention to this sector in the Western Balkan countries, due to the
insufficient or insufficient legal designation of this area, such as in Bosnia and
Herzegovina at the entity levels, ie the absence of umbrella laws and state-level
institutions. are certainly one of the obstacles to better development of protection.
In fact, the adoption of a single law at the state level is only an initial step in the
process of professionalization of this activity. In addition to this fact, which points
to the problems of the private security sector of Bosnia and Herzegovina, the
perspectives on the private security sector will be expanded in countries that are
territorially conditional on the countries of the Western Balkans (Republic of
Croatia, Republic of Serbia, Montenegro, Kosovo, Republic of Northern Macedonia
and Albania), where it will be practically viewed outside the normative framework.
In the territory of Bosnia and Herzegovina and other Western Balkan countries, the
private security sector does not have a deep tradition, as is the case with the United
Kingdom and the United States, which are considered the cradle of private security.
The founding of the first private enterprises in modern society that began to
provide physical and technical protection services was carried out in accordance
with the provisions of the then-existing Law on the Basics of Social Self-Protection
of the Former Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina (SRBiH) of 1986. Due to
the lack of adequate legal regulation, there were numerous irregularities in the
work. Businesses were carried out by companies of different structural forms,
employees had a low level of education and even a criminal history, where illegal
11. Almir Pustahija
xii
use of firearms, physical force, etc., often took place. in 2002, when the private
security sector receives a statutory designation through the Law on the Protection
of Persons and Property in the Federation of Bosnia and Herzegovina, and the Law
on Agencies for the Provision of Persons and Property and Private Detective Activity
in Republika Srpska, as well as the Law on Insurance Agencies for Persons and
property and private detective activity of the Brcko District, passed two years later.
When it comes to the Republic of Croatia, this happened in 1996 when the first Law
on the Protection of Persons and Property was enacted, which came into force on
December 1, 1996, while in the Republic of Serbia the Bill came into parliamentary
procedure in May 2013. the same was adopted under the name Private Security
Act. Northern Macedonia also passed the same law in 2013, which came into force
in July of the same year. Montenegro started implementing the Law on the
Protection of Persons and Property in December of the same year, while Kosovo
and Albania adopted the Law on Private Security in 2011 and 2001, respectively, as
the Law on Physical Security.
12. 179
O autoru
Od oktobra 2018. godine nastavlja profesionalni angažman kao nastavnik na
Pravnom fakultetu Univerziteta u Travniku na krivičnopravnoj katedri gdje se bavi
naučnim i stručnim istraživanjima vezanih za krivično materijalno pravo, krivično
procesno pravo, međunarodno krivično pravo, kriminologiju, organizovani
kriminalitet, a pored navedenog aktivno istražuje oblasti javne i privatne sigurnosti
kao i savremenog terorizma. Kao autor i koautor objavio je desetak naučnih radova.
Povremeno piše i objavljuje novinske tekstove u pojedinim domaćim pisanim i
inostranim elektronskim medijima.
Almir Pustahija rođen je u Sarajevu. Na Fakultetu za kriminalistiku,
Od akademske 2013/2014. godine u svojstvu stručnjaka iz prakse je angažovan kao
predavač/saradnik u obavljanju dijela nastavnog procesa na nastavnom predmetu
"Sistemi privatne sigurnosti" na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i
sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu diplomirao je 2006.
godine, odbranom diplomskog rada na temu "Agencije za zaštitu ljudi i imovine
kao segment formalne socijalne kontrole". U akademskoj 2008/2009 godini na
Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u
Sarajevu upisao je postdiplomski studij, smjer Aplikativna kriminalistika, koji je
uspješno okončao u oktobru 2012. godine odbranom magistarske teze
"Privatizacija sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini". Nakon toga na
istom fakultetu upisuje doktorski studij, gdje 2018. godine uspješno brani
doktorsku disertaciju pod nazivom "Savremeni terorizam i globalizacija".
