3. Kako je počeo II
svetski rat
Drugi svetski rat je
počeo 1. septembra
1939. godine, kada je
Nemačka napala
Poljsku. Počeo je zato
što neke države nisu
bile zadovoljne
rezultatima Prvog
svetskog rata. One su
ostale bez novih
teritorija i prirodnih
bogatstava koje su
želele da prisvoje.
5. Nemačka je napala Jugoslaviju 6.
aprila 1941. godine. U
bombardovanju Beograda je stradalo
mnogo ljudi i uništeno je mnogo
zgrada čak i zgrada Narodne
biblioteke na Kosančićevom vencu.
Jugoslovenska vojska je
poražena,a država okupirana.
6. Okupatorska podela
Jugoslavije
Hitler je glavnim krvcima za rat smatrao Srbe,a Srbiju podelio na
više zona:
NDH-Hrvatska,BiH i Srem.
Slovenija-Italijani i Nemci.
Bačka,Banat,Međumurje-Mađari.
Bugari su dobili deo Makedonije i Jugoistočnu Srbiju.
Italijani su dobili KiM i ostatak Makedonije.
Kraj aprila 1941.-Obrazovana Komesarska Uprva(Milan Aćimović)
29.Avgust 1941.-Nova vlada(Milan Nedić)
7. NDH-genocidna
tvorevina
NDH je bila država
zabeležena u istoriji po
teroru i genocidu koji je
počinila nad Srbima. Vlast
su imale ustaše s
predvodnikom Antom
Pavelićem.Problem Srba
trebao je biti rešen
likvidacejom,proterivanjem i
prinudnim pokatoličivanjem.
8. Komunisti
KPJ nalazila se van zakona
još od 1921.
godine.Komunisti su
idealizovali život u
Sovjetskom Savezu,a
Staljina gledali kao Boga.
Vođa KPJ je bio Josip Broz
Tito.
9. U početku su vršene diverzije i sabotaže po gradovima i na
komunikacijama. Pristupanjem četnika ustanku, krajem avgusta,
dolazi do bitke za Loznicu i oslobođanja prvog grada. Tek septembra
1941, kada je ustalo selo, Srbija se našla u požaru ustanka. Partizani
i četnici zaposedali su gradove koje su posadne nemačke jedinice
napuštale. Oružani ustanak ubrzo zahvata veći deo okupirane Srbije.
Oslobođene su velike terotorije u zapadnoj i istočnoj Srbiji. Na tlu
zapadne Srbije stvorena je najveća slobodna teritorija u
okupiranoj Evropi poznata kao „Užička republika“. Vlast u njoj je bila
dualna; partizanski centar ove slobodne teritorije nalazio se u Užicu, a
četnički na Ravnoj gori.
Ustanak protiv okupatora
10. Slom ustanka
Narod se digao na
ustnak. Mnogi su
odvođeni u logore ili
ubijani. Jedan od
najstrašnijih događaja je
streljanje nekoliko
hiljada ljudi, među
kojima je bilo i đaka,u
Kragujevcu.Ustanička
vojska se povlačila,a
narod je ostao sam pred
Nemcima.
11. Rat protiv neprijatelja trajao je četiri godine. Naš narod je vodio
velike bitke. Poginulo je mnogo mladih ljudi, ali i staraca, žena i
dece. Najznačajnije bitke bile su na Kozari, Neretvi i Sutjesci.
12. Bitka na Kozari
Bitka na Kozari, zvanično operacija Zapadna Bosna. Vodila se
u junu i julu 1942. godine između partizana i osovinskih snaga. Nemci su
opkolili partizanske snage.Pored partizana je bio i narod.Ostatak naroda
odveden je u ustaške logore Jasenovac i Stara Gradiška.Kozara je bila
velika tragedija u istoriji srpskog naroda.
13. Bitka na Neretvi i Sutjesci
Bitka na Neretvi, poznata i kao bitka za ranjenike, je zajednički naziv za
seriju bitaka u dolini Neretve između jugoslovenskih partizana i sila
Osovine tokom februara i marta 1943. godine.Napad na Bihaćku republiku
počeo je u januaru 1943.godine.Glavna partizanska cnaga opkoljena je u
dolini reke Neretve.Proboj je počeo između noći 6. i 7. marta 1943. godine.
Vrhovni štab je odlučio da partizanske snage treba podeliti u 2 grupe.
Prva grupa na čelu sa Josipom Brozom Titom je trebala da se probije
dolinom reke Sutjetske ka Centralnoj Bosni.
Druga grupa je trebala da pređe reku Taru i probije se do Sandzaka.
Prva grupa je uspela,ali je druga grupa uhvaćena.
Plan da se unište partizanske jedinice je propao.
14. Beograd je oslobođen 20.
oktobra 1944. godine uz pomoć
ruske vojske (Crvene armije), a
cela zemlja u maju 1945.
godine. Čitav svet je oslobođen
u 2. septembra 1945. U
drugom svetskom ratu je
poginulo 80 miliona ljudi.
Oslobadjanje
15.
16. AVNOJ Prvo
Zasedanje
Osnivačko i prvo zasedanje
AVNOJ-a održano je 26.
i 27. novembra 1942.
u Bihaću. AVNOJ je
konstituiran kao
opštenacionalno i
opštepolitičko
predstavništvo
Narodnooslobodilačkog
pokreta.
17. Drugo
Zasedanje
AVNOJ-a
Na Drugom zasedanju AVNOJ-
29. i 36. novembra 1943.
u Jajcu donesena je odluka o
obrazovanju Nacionalnog
komiteta oslobođenja
Jugoslavije, s funkcijama
privremene vlade. Odobren je
nacrt ustava o uređenju
buduće Jugoslavije na
federativnoj i demokratskoj
osnovi, uz priznavanje prava
svim njenim narodima. Tako je
rođena nova jugoslavenska
država. Zasedanju AVNOJ-a
prisustvovala su 142 delegata.
Odlučeno je da će o uređenju
buduće države odlučiti njeni
narodi nakon rata.
18. Posle rata narod je odlučio da država bude republika.
Promenila je ime, a od 1963. godine zvala se
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
Sastojala se od šest država:
Srbije,Hrvatske,Slovenije,Bosne i Hercegovine,Crne
Gore i Makedonije. Jugoslavija je jedan od osnivača
Ujedinjenih nacija. Devedesetih godina 20.veka neke
države su želele da se odvoje. Među državama dolazi do
sukoba. Posle sukoba nastaju samostalne države. Srbija
je samostalna od maja 2006. godine.