Utjecaj na produktivnost korištenjem znanja - Marija Barušić

UTJECAJ NA
PRODUKTIVNOST
KORIŠTENJEM
ZNANJA
Kolegij: Sustavi za upravljanje bazom znanja
Profesor:
Goran Sirovatka pred. dipl. ing.
Studentica:
Marija Barušić
25.4.2020. @Marija Barušić
CASE STUDIE XX.
Productivity Impacts from Using Knowledge, str. 344
Case Studies in Knowledge Management
Murray E. Jennex - San Diego State University, USA

SADRŽAJ
01.
SAŽETAK I UVOD
02.
TIJEK RADA
03.
OPIS STUDIJE OGLEDNOG
PRIMJERKA
04.
IZAZOVI I SVLADANE
LEKCIJE
2 @Marija Barušić

Opsežna studija slučaja koja je istraživala odnos
između uporabe organizacijske memorije i znanja,
menadžmenta upravljanja znanjem (engl. Knowledge
management) i znanja učinkovitosti radnika unutar
inženjerske skupine u nuklearnoj elektrani.
Tri prethodno navedena i ključna podatka prikupljeni
su tijekom pet godina. Svaka grupa je primjenjivala
sustav upravljanja znanjem (engl. Knowledge
management system) te je utvrđeno da je poboljšao
učinkovitost organizacije.
Pošto organizacija nije utvrdila mjere za određivanje
učinkovitosti poboljšanja organizacije, ključni rezultati
ove studije slučaja su modeli koji prikazuju utjecaj
korištenja znanja u učinkovitosti rada organizacije.
SAŽETAK
@Marija Barušić3

UTJECAJI NA ORGANIZACIJSKU UČINKOVITOST
UVOD
01.
@Marija Barušić4

Balansirana ljestvica koja je
prikazana desno, mjeri vrijednost
IS-a na organizaciju s jednim od
čimbenika koji se smatraju
sposobnostima organizacije
poput učenja i učinkovitosti.
KAPLAN I
NORTON (1992.) Mercury is the closest planet to
the Sun and the smallest one in
the Solar System—it’s only a bit
larger than our Moon. The
planet’s name has nothing to
do with the liquid metal, since it
was named after the Roman
messenger god, Mercury
CONCEPT 2
@Marija Barušić5
01. UVOD: UTJECAJI NA ORGANIZACIJSKU UČINKOVITOST

HUYSMAN, FISCHER,
HENG (1994.), WALSH I
UNGSON (1991.)
STEIN, ZWASS (1995.),
WALSH I UNGSON
(1991.)
@Marija Barušić6
Smatraju da organizacijsko
učenje ima organizacijsku
memoriju (OM) kao komponentu.
o Definiraju OM kao sredstva na
kojima se prethodna znanja
odražavaju na trenutne
aktivnosti, što rezultira višim ili
nižim razinama organizacijske
učinkovitosti.
o Organizacijsko učenje (OL)
koristi OM kao svoju bazu
znanja.

DAVENPORT I PRUSAK
(1998.)
ALAVI I LEINDER
(2001.)
@Marija Barušić7
Definiraju znanje kao
kombinaciju iskustva, vrijednosti,
kontekstualnih informacija i
stručnog uvida koji pruža okvir
za napredak i uključivanje novih
iskustava i informacija.
Zamišljaju organizacijsko znanje
i OM kao sinonime.

MALHORA (1998.)
DEFINICIJA
UPRAVLJANJA
ZNANJEM (KM)
@Marija Barušić8
Upravljanje znanjem (KM)
definira kao proces u svrhu
poboljšanja organizacijskog
učinka.
KM je proces selektivne
primjene znanja iz prethodnih
iskustava donošenja odluka do
trenutnog i budućeg odlučivanja
o aktivnostima s izričitom svrhom
poboljšanja učinkovitosti
organizacije.

JENNEX I OLFMAN
(2002.)
STRASSMANN
(1990.) I RUBIN
(1994.)
@Marija Barušić9
o Imaju stajalište da su KM i
OM manifestacija istog
procesa samo u različitim
organizacijama.
o OM je ono što IT organizacije
za podršku rade: pohrana,
pretraživanje i pronalazak
znanja.
o Predlažu da se „doda
vrijednost” organizaciji,
odnosno da kupci poboljšaju
produktivnost organizacije.
o Rubin definira „dodanu
vrijednost„ kao rezultat
poboljšanog organizacijskog
učinka.

DEFINICIJA SUSTAVA ZA
UPRAVLJANJE ZNANJEM
(KMS)
ALAVI I LEIDNER
(2001.)
@Marija Barušić10
Sustavi dizajnirani za upravljanje
organizacijskim znanjem..
Definiraju KMS kao sustave
temeljene na IT tehnologiji
razvijene za podršku/poboljšanje
procesa stvaranja,
skladištenja/dohvaćanja,
prijenosa i primjene znanja.

CILJEVI SUSTAVA ZA
UPRAVLJANJE ZNANJEM
(KMS)
KMS U
ORGANIZACIJI
@Marija Barušić11
o KMS podržava KM stvaranjem
mreže bazirane na OM-u i
podršci za virtualne projektne
timove i organizacijske te
komunikacijske vježbe.
o Podrška stvaranja znanja.
o Implementira KMS radi
poboljšanja mogućnosti
dohvaćanja, spremanja i
ponovne uporabe znanja.
o Očekivanje organizacije je da
će KMS poboljšati učenje i
cjelokupne performanse u
donošenju odluka.

STUDIJA SLUČAJA
STUDIJA SLUČAJA
– PRVI PERIOD
(1996.)
@Marija Barušić12
o Promatra organizaciju koja
upravlja i koristi znanje kako bi
se utvrdilo je li KM doista
poboljšao produktivnost?
o Obuhvaća pet godina s
podacima prikupljenim tijekom
tri vremenska razdoblja:
1. Prvi period (1996.)
2. Drugi period (1998.)
3. Treći period (2001.)
o Prikupljanje podataka
izvršeno je anketiranjem te je
provedeno 40 intervjua.

STUDIJA SLUČAJA
– TREĆI PERIOD
(2001.)
@Marija Barušić13
o Prikupljanje podataka
izvršeno je tijekom
reorganizacije smanjenja
učinkovitosti te je provedeno
22 intervjua:
1. Iz prvog perioda: 14
ispitanika,
2. Iz drugog perioda: 6
ispitanika te
3. dva s ključnim
menadžerima koji su vodili
reorganizaciju.
STUDIJA SLUČAJA
– DRUGI PERIOD
(1998.)
Prikupljanje podataka izvršeno
je volonterskim programom koji
je rezultirao 25% prometom
osoblja koji su koristili
mogućnosti anketiranja i 10
intervjua nad novim članovima
u organizaciji.

@Marija Barušić14
Spremanje, preuzimanje i
pretraživanje baze znanja
OM
Identificiranje i stjecanje znanja za
buduću upotrebu
KM
OL
Potiče korisnike da pohrane svoje
informacije i znanja u svoj OMS
Dizajneri / IT
sustavaInženjeri znanja
Korisnici znanja
Pristupaju i koriste memoriju za izvršavanje
akcija koje utječu na uspješnost organizacije
Ocjenjuju događaje za upotrebu primjenjivih
memorija za izvršavanje radnji koje utječu na
organizacijsko djelovanje
Prate organizacijsku efikasnost i
prilagođavaju zahtjeve znanja prema
potrebi
Menadžment
Utjecaj na organizacijsku učinkovitost

@Marija Barušić15
POVIJEST NUKLEARNE ORGANIZACIJE, ODABIR INŽENJERSKE SKUPINE
TE UPRAVLJANJE NUKLEARNOM ELEKTRANOM
02.
TIJEK RADA

SJEDIŠTE NUKLEARNE
ORGANIZACIJE
PRIHODI, ZARADA I
GUBICI
@Marija Barušić16
o U SAD-u
o Program je stariji od 100
godina te osigurava:
1. Uslužni prostor od 50 000
km².
2. Struju > 11 milijuna ljudi (4,3
milijuna stambenih i
poslovnih prostora).
o 2000. – Gubitak od 2,1
milijarde USD.
o 2001. – Zarada od 2,4
milijarde USD.
o 2002. – Prihodi od oko 8,7
milijardi USD.
o 2002. – Zarada od 1,2
milijarde USD.
02. TIJEK RADA: POVIJEST NUKLEARNE ORGANIZACIJE, ODABIR INŽENJERSKE SKUPINE TE UPRAVLJANJE NUKLEARNOM ELEKTRANOM

OPSKRBA KUPACA OPERATIVNE
JEDINICE
@Marija Barušić17
o Koristi prijenosni i distribucijski
sustav te nekoliko većih
postrojenja za proizvodnju
električne energije koja su
organizirana u tri odjela:
1. Prijenos i distribucija
2. Proizvodnja električne energije
3. Služba za korisnike
o Nuklearnu organizaciju čini oko
12.500 zaposlenika.
o Podrška određenim mjestima
za proizvodnju energije.
o Podjela na:
1. Operacijski odjel,
2. Održavanje,
3. inženjerstvo te
4. Kemija / Zdravstvena fizika.
o Podrška:
1. Sigurnost
2. Ljudski resursi,
3. Informacijska tehnologija

INŽENJERSKE SKUPINE
NUKLEARNI
INFORMACIJSKI SUSTAV
(NIS)
@Marija Barušić18
o Dio nuklearne pogonske jedinice
odjeljka za proizvodnju energije.
o Nalaze se na najvećem mjestu za
proizvodnju električne energije.
o 450 inženjera podijeljenih u
nekoliko inženjerskih skupina:
1. Tehnička stanica
2. Organizacija za nuklearni dizajn
3. Nuklearni nadzor te
4. Upravljanje nabavom.
o NIS (engl. Nuclear Information
System) omogućuje IT
podršku te:
1. Administrativni dio IT odjela
2. Izvještava nuklearne jedinice
za proizvodnju energije
3. NIS podržava inženjerstvo
kroz grupu inženjerskog
sustava za podršku

ODABIR INŽENJERSKE
SKUPINE
RAZLOZI ODABIRA
INŽENJERSKE SKUPINE
@Marija Barušić19
o Reorganizacija organizacije
nuklearnih jedinica dovodi do
velikog pada prihoda.
o 450 330 inženjera pod
upravom odjela Organizacija za
nuklearni dizajn:
o Odabir skupine:
1. Inženjeri koriste proces znanja
za donošenje odluka kao dio
svoje radne funkcije
2. Inženjeri koriste znanje za
donošenje odluka
3. Produktivnost inženjera
poboljšana je povećanjem
brzine i / ili kvalitete odluka koje
donose
o Dostupnost
o Problemi s opremom i
operacijama rješavaju se
unutar nuklearne
organizacije.
o Koriste prethodna rješenja
prijašnjih problema kako bi
postigli nova rješenja ili
načine djelovanja.
o Organizacija ima otprilike
100 inženjera po odjelima
koji održavaju sustave ili
programe.

UPRAVLJANJE
NUKLEARNOM
ELEKTRANOM
WEB SJEDIŠTE
NUKLEARNE
ORGANIZACIJE
@Marija Barušić20
o Pod potpunim vodstvom američke
komisije za nuklearno reguliranje
(NRC).
o Zadatak inženjerskih skupina
pregledavanje događaja drugih
web sjedišta kako bi implementirali
u svoje web sjedište.
o Znanja i iskustva o događajima
prenose se na web sjedište putem
službenih dokumenata NRC-a.
o Izvrsna razmjena znanja
o Anketama i intervjuima
ustanovljeno da je ovo
najbolji način prikupljanja
znanja.

@Marija Barušić21
Tablica 1. KMS komponente

UPRAVLJANJE NUKLEARNOM
ELEKTRANOM WEB SJEDIŠTE NUKLEARNE
ORGANIZACIJE
@Marija Barušić22
(NRC).
znanja.

ORGANIZACIJE
@Marija Barušić23
(NRC).
znanja.

ORGANIZACIJE
@Marija Barušić24
(NRC).

ORGANIZACIJE
@Marija Barušić25
(NRC).
znanja.

PROMJENA SUSTAVA
UČINAK KMS
KOMPONENTI NA
ORGANIZACIJU
@Marija Barušić26
o Smanjenje korištenja e-pošte zbog
promjene sustava s CCMail u
Lotus Notes sustav i nedostatka
arhive.
o MOSAIC - promjene procesa
dovele su u sustav pohranjivanja
CMD, odnosno iz CMD u KMS.
o KMS je jedina komponenta koja je
dodana u sustav organizacije
tijekom ove petogodišnje studije.
o Inženjeri su koristili KMS za
prikupljanje naučenih lekcija i
najboljih praksi aktivnosti
prikupljanja goriva.
1. Trajanje aktivnosti: 18 mjeseci
2. Prekratak ciklus trajanja
3. Dolazak novih zaposlenika
4. Nepotpuno istraživanje

POTVRDNI STAVOVI KMS
ISTRAŽIVANJA
@Marija Barušić27
o Inženjeri, nadzornici te menadžeri:
KMS je učinio organizaciju
učinkovitijom.
o Strah zaposlenika zbog korištenja
KMS-a u rješavanju problema
zbog otkaza i neznanja.

@Marija Barušić28
Napomena: Ocjena se temelji na skali od 1 – 5, gdje 5 označava „u potpunosti se slažem i podržavam KMS”
Tablica 2. Percepcije koje utječu na upotrebu

IMPLEMENTIRANA
STAJALIŠTA
NAJČEŠĆE IZJAVE
INTERVJUA
@Marija Barušić29
o Stein i Zwass (1995.) te Quinn i
Rhorbaugh (1983.).
o Prikupljeni podaci: 20 intervjua.
KMS nam pomaže da pronađemo
potrebna znanja i informacije.
Sustavi nam pomažu u donošenju
odluka.
Sada imamo puno više sposobnosti
nego što smo prije imali. Kao
tehnički savjetnik smjene (STA),
možemo učiniti puno više, nego što
smo mogli prije 10 godina.
Informacije postoje, ali sustav je
usporen te su informacije i alati
nepouzdani.

@Marija Barušić30
Napomena: Ocjena se temelji na skali od 1 – 5, gdje 1 označava „u potpunosti se slažem i podržavam KMS”
Tablica 3. Rezultati funkcijske učinkovitosti

INŽENJERSKA I ORGANIZACIJSKA PRODUKTIVNOST TE NJEZINI
PRISTUPI
03.
OPIS STUDIJE OGLEDNOG PRIMJERKA

KLJUČNE STAVKE
STUDIJE SLUČAJA
OPIS PODRUČJA
PRODUKTIVNOSTI
@Marija Barušić32
o Ključno istraživačko pitanje: Je li
inženjerima upotreba KMS-a
rezultirala poboljšanjem
produktivnosti?
o Definirana su i ispitana dva
područja produktivnosti
o Prvo područje: Produktivnost
inženjera, gdje je pretpostavka da
inženjeri moraju imati uočenu
korist od KMS-a.
o Drugo područje: Organizacijska
produktivnost, gdje je
pretpostavka da na
organizacijskoj razini mora
postojati korist od KMS-a.
03. OPIS STUDIJE OGLEDNOG PRIMJERKA: INŽENJERSKA I ORGANIZACIJSKA PRODUKTIVNOST TE NJEZINI PRISTUPI

PRODUKTIVNOST
INŽENJERA
MODEL PRODUKTIVNOSTI
INŽENJERA
@Marija Barušić33
o Omjer učinkovitosti funkcija
količine i kvalitete postignutog
inženjerskog rada.
o Pod pritiskom vremena ili resursa
inženjeri su dolazili do rješenja.
o Izrađen model produktivnosti
inženjera.
o Ima nekoliko kvantitativnih,
kvalitativnih i kompetencijskih
mjera na koje izravno utječe
upotreba KMS-a.

MJERE MODELA
PRODUKTIVNOSTI
INŽENJERA
@Marija Barušić34
1. Pravodobnost u izvršavanju
zadataka,
2. Broj izvršenih zadataka,
3. Identificiranje i izvršavanje zadataka
visokog prioriteta,
4. Potpunost rješenja (sve baze su
pokrivene),
5. Kvalitetna rješenja (dobro napisana s
kompletnom dokumentacijom),
6. Prvo rješenje problema,
7. Količina posla koja se mora ponoviti,
8. Složenost posla koja se može
dodijeliti inženjeru te
9. Količina zaliha.

@Marija Barušić35
NGS
STEC
Zadaci
Problemski
Znanje
Radnik
rješava
problem
Procjena
Rezolucija
dokumenata
Vanjsko sučelje
Zadovoljstvo klijenata
Kvaliteta odluke
Problemi Rezolucija
Kvantitativne mjere
Raspored sastanaka
# Završeni zadaci
Prioriteti sastanaka
Mjere kvalitete
Ustrajnost
Točnost
OK
Nije OK
Ponovna dodjela
Izmijeniti
Vještina kompetentnosti
Korištenje sustava, OMIS
Složenost zadataka
Rezultat nadzora
Ispravnost
Vanjsko sučelje
Sučelje istrage
Vanjsko sučelje
Odgovaranje
Mjera kvalitete
Dobro napisano

ORGANIZACIJSKA
PRODUKTIVNOST
@Marija Barušić36
o Lakša identifikacija mjera
produktivnosti nego za inženjere.
o Korištena su tri pristupa:
1. Prvi pristup: ocjene učinka od
strane vanjskih organizacija.
2. Drugi pristup: izvedba u odnosu
na ciljeve u poslovnom planu.
3. Treći pristup: Performanse u
odnosu na unaprijed zadane
ključne pokazatelje performansi.
Godina Ocjena inženjera Cjelokupna ocjena
1997 2 1.5
1996 1 1.5
1994 2 1.5
1993 2 1.43
1991 2 1.57
1990 2 1.43
1989 3 1.71
1988 2 1.82
Tablica 4. Ocjene SALP-a, prvi pristup

PROBLEMI I IZAZOVI NUKLEARNE ORGANIZACIJE TE SVLADANE
LEKCIJE
04.
IZAZOVI I SVLADANE LEKCIJE

@Marija Barušić38
04. IZAZOVI I SVLADANE LEKCIJE: PROBLEMI I IZAZOVI NUKLEARNE ORGANIZACIJE TE SVLADANE LEKCIJE
IZAZOVI ORGANIZACIJE
o Rezultat: Nuklearna organizacija je
razvila procjenu utjecaja KM na
produktivnost kao i ograničenja
njihovih KMS-ova.
o Glavni izazov: Poboljšanje KMS-a uz
stvaranje formalnih mjera uspjeha
KMS-a i utjecaja na produktivnost i
učinkovitost.
o Rješavanje izazova: Nuklearna
organizacija imenuje odgovornog
rukovoditelja za KM.
PROBLEMI
ORGANIZACIJE
o Deregulacija je organizaciju skupo
koštala zbog nastale energetske
krize.
o Energetska kriza: Mnoge zapadne
tvrtke pretrpjele su velike gubitke
zbog razlike između troškova
električne energije.
o Nuklearna organizacija je bila
prisiljena smanjiti osoblje i smanjiti
proračun.

SVLADANE LEKCIJE (1)
@Marija Barušić39
1. Mjere koje odražavaju utjecaj
upotrebe znanja mogu se naći i za
pojedince i za organizaciju.
2. Formalno upravljanje KM potrebno
je za vođenje razvoja KM i KMS-a.
Bez ovog nadzora KMS nije toliko
integriran ili upotrebljiv kao što bi
mogao biti. Uz to, KMS-u može
nedostajati kapaciteta ili procesne
snage potrebne za prijenos i
korištenje znanja.
04. IZAZOVI I SVLADANE LEKCIJE: PROBLEMI I IZAZOVI NUKLEARNE ORGANIZACIJE TE SVLADANE LEKCIJE
SVLADANE LEKCIJE (2)
1. Strategija upravljanja KM-om
potrebna je za usmjeravanje
menadžmenta u prepoznavanju i
mjerenju utjecaja KM na
organizaciju.
2. Količina upotrebe nije dobra mjera
za uspjeh ili učinkovitost KM ili KMS.
Međutim, namjera korištenja je
dobra mjera.

LITERATURA
Alavi, M., & Leidner, D. (2001). Review: Knowledge
management and knowledge
management systems: Conceptual foundations and research
issues. MIS Quarterly,
25(1), 107-136.
Davenport, T.H., & Prusak, L. (1998). Working knowledge.
Boston: Harvard Business
School Press.
DeLone, W.H., & McLean, E.R. (1992). Information systems
success: The quest for the
dependent variable. Information Systems Research, (3), 60-95.
Huber, G.P. (1991). Organizational learning: The contributing
processes and the literatures.
Organization Science, 2, 88-115.
Huysman, M.H., Fischer, S.J., & Heng, M.S. (1994). An
organizational learning perspective
on information systems planning. Journal of Strategic
Information Systems,
3(3), 165-177.
@Marija Barušić40

LITERATURA
Jennex, M.E., & Olfman, L. (2002, January). Organizational
memory/knowledge effects on
productivity, a longitudinal study. Proceedings of the 35th
Hawaii International
Conference on System Sciences.
Kaplan, R.S., & Norton, D.P. (1992). The Balanced Scorecard,
the measures that drive
performance. Harvard Business Review.
Malhotra, Y. (1998). Knowledge management for the new world
of business. Retrieved
October 18, 2003, from www.brint.com/km/whatis.htm
Nuclear Regulatory Commission (NRC). (1998, October 2). NRC
administrative letter 98-
07, interim suspension of the Systematic Assessment of
Licensee Performance
(SALP) program. Washington, DC: United States Nuclear
Regulatory Commission.
@Marija Barušić41

LITERATURA
Nuclear Regulatory Commission News (NRC News). (1997,
April 8). RIV-99-18, NRC
finds performance “acceptable” at San Onofre in latest review.
Washington, DC:
United States Nuclear Regulatory Commission.
Nuclear Regulatory Commission New (NRC News). (1997,
August 1). RIV-4497, NRC
rates San Onofre Nuclear Plant “good” and “superior” in SALP
report. Washington,
DC: United States Nuclear Regulatory Commission.
Power Reactor Information System (PRIS). (2003). Power
reactor details. Retrieved July
31, 2003, from www.iaea.org/programmes/a2/
Quinn, R.E., & Rhorbaugh, J. (1983). A spatial model of
effectiveness criteria: Towards
a competing values approach to organizational analysis.
Management Science,
29(3), 363-377.
@Marija Barušić42

LITERATURA
Rubin, H.A. (1994). In search of the business value of
information technology. Application
Development Trends, 1(12), 23-27.
Stein, E.W., & Zwass, V. (1995). Actualizing organizational
memory with information
systems. Information Systems Research, 6(2), 85-117.
Strassmann, P.A. (1990). The business value of computers : The
Information Economics
Press.
Thompson, R.L., Higgins, C.A., & Howell, J.M. (1991). Personal
computing: Toward a
conceptual model of utilization. MIS Quarterly, March, 125-143.
Walsh, J.P., & Ungson, G.R. (1991). Organizational memory.
Academy of Management
Review, 16(1), 57-91.
@Marija Barušić43

IZRADILA:
Marija Barušić
IZRADILA:
Marija Barušić
@Marija Barušić44
HVALA NA PAŽNJI!
25.4.2020.

Utjecaj na produktivnost korištenjem znanja - Marija Barušić

Recommended

Recommended

More Related Content

Similar to Utjecaj na produktivnost korištenjem znanja - Marija Barušić

Similar to Utjecaj na produktivnost korištenjem znanja - Marija Barušić (9)

More from Marija Barušić

More from Marija Barušić (11)

Utjecaj na produktivnost korištenjem znanja - Marija Barušić