Cmrecnjak istrazivanje problematike_mis_29-8-08

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti
Dino Cmreènjak
ZAVRŠNI RAD
Zagreb, 2008.
VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti
Smjer: ZaŠtita na radu
ZAVRŠNI RAD

ISTRAŠIVANJE PROBLEMATIKE
MENADŠMENTA INTEGRALNE SIGURNOSTI
Student:Mentor:Dino Cmreènjakmr. sig. Josip Taradi
Zagreb, 2008.
Zahvala
Zahvaljujem se mentoru mr. sig. Josipu Taradiju, dipl. ing. sig., na
sveobuhvatnoj pomoæi, te kontinuiranom praæenju i voðenju pri izradi prvog
zavrŠnog rada iz kolegija "MenadŠment sigurnosti": "ISTRAŠIVANJE PROBLEMATIKE
MENADŠMENTA INTEGRALNE SIGURNOSTI". Zahvala se upuæuje i prof. Dijani Saviæ, na
lekturi zavrŠnog rada.
Mention for mentorship
I would like to thank my mentor mr. sig. Josip Taradi, dipl. ing. sig.,
for his comprehensive help and continous guidance and support with the making of
first graduation work from "Management of safety" course entitled "RESEARCH OF
INTEGRAL MANAGEMENT OF SAFETY ISSUE". I would also like to thank prof. Dijana
Saviæ for proofreading of this graduation work.
Dino Cmreènjak
SaŠetak
UDK: 001.891:005.5:331.4(497.5)
ISTRAŠIVANJE PROBLEMATIKE MENADŠMENTA INTEGRALNE SIGURNOSTI
Na identificiranom problemu nedostatka sustavnih istraŠivanja stanja i
problematike menadŠmenta integralne sigurnosti u Hrvatskoj utvrðena je potreba

za provedbom takvih istraŠivanja. Pritome je najprije potrebno provesti
preliminarno istraŠivanje s ciljem dobivanja poèetnih rezultata, kao i provjere
prikladnosti metode istraŠivanja. Kao dostupan, prigodan, ali i reprezentativan
uzorak, za poèetno istraŠivanje odreðeni su studenti 3. godine preddiplomskog
struènog studija sigurnosti na Visokoj Školi za sigurnost, s pravom javnosti, u
Zagrebu. Ispitanici posjeduju temeljna teorijska znanja o menadŠmentu integralne
sigurnosti, a veæina ih je i zaposlena u raznim organizacijama, pa su time mogli
dati svoja miŠljenja o problematici menadŠmenta integralne sigurnosti u praksi.
Za istraŠivanje je koriŠtena metoda ankete pomoæu pismenog upitnika.
IstraŠivanje je obuhvatilo: osobne podatke, osnovne podatke o poduzeæu
(organizaciji), teorijsku (opæu) i praktiènu (poslovnu) problematiku menadŠmenta
integralne sigurnosti, uz ocjenu postojeæeg stanja te prijedloga za poboljŠanje.
Teorijske, odnosno znanstvene osnove menadŠmenta integralne sigurnosti temelje
se na osnovnim teorijskim naèelima menadŠmenta i sigurnosti, kao zasebnim
podruèjima, tek na posljetku na njihovoj meðusobnoj integraciji. Uz osnovne
funkcije menadŠmenta planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim
potencijalima, voðenje i kontrola, koje je potrebno integrirano ostvariti bez
sumnje u svakom poslovnom sustavu. Pritom povezujuæi sve njegove pojedinaène
funkcije, ali i procese u zajednièku integraciju s podruèjima sigurnosti. Dokaz
takve integracije svakako je od velikog doprinosa ulozi menadŠmenta koja moŠe
biti informacijska te interpersonalna, uloga odluèivanja kao znaèajan faktor
zajedno s koordinacijom.
Brojnost propisa samo iz podruèja sigurnosti, osobito njihova kategorizacija u
primjeni tih propisa u poslovnoj praksi tvore osnovna podruèja sigurnosti koja
ureðuju osnovni propisi. Razjedinjenost, ali i meðusobna neusklaðenost podruèja
sigurnosti (zaŠtita na radu, zaŠtita od poŠara, zaŠtita okoliŠa, zaŠtita osoba i
imovine, informacijska sigurnost) u takvom stanju pridonose jedino
dezintegraciji u praksi. Upravo se takva dezintegracija izuzetno negativno
odraŠava na samu organizaciju sigurnosti kroz poslovanje, te sama i kljuèna
potreba osobne "afirmacije" struènjaka sigurnosti da sustavno teŠe potpunoj, ali
u isto vrijeme i postupnoj integraciji podruèja sigurnosti. Integracija nije
lagan "zalogaj" te je samim time za rezultate potrebno vrijeme - niŠta se ne
dogaða preko noæi. Za sve je potrebno neko vrijeme i, ono najvaŠnije, ustrajan
inicijator, a tko je bolji inicijator od struènjaka sigurnosti?
Pojedinaèna primjena, odnosno implementacija meðunarodnih norma u organizacijama
od izrièitog su znaèaja jer one kao takve najviŠe pridonose sustavnom
unapreðivanju sigurnosti sveobuhvatnog poslovanja. Osim toga, sa sobom donose
nove organizacijske i procesne podjele, pa time i potrebu integracije sustava
upravljanja po meðunarodnim normama.
Rezultati ovog preliminarnog istraŠivanja menadŠmenta integralne sigurnosti
prikazani su tablièno i grafièki, uz statistièku analizu, komentare i zakljuèak.
Kljuène rijeèi
Integracija, menadŠment, proces, sigurnost, sustav
Summary
UDC: 001.891:005.5:331.4(497.5)
RESEARCH OF INTEGRAL SAFETY MANAGEMENT PROBLEM
A need to conduct the above research has been established on the identified
problem with a lack of systematic research of the condition and issues of
integral safety management in Croatia. A preliminary research should be
conducted first to obtain the initial results and to verify the adequacy of the

research method. 3rd year students attending a vocational undergraduate program
at the College for Safety, with public accredited, in Zagreb, were identified as
an available, suitable and representative sample for the initial research. The
subjects have a basic knowledge of integral safety management and most of them
are employed in various organizations, so they could provide their opinion on
the issues of integral safety management in practice. The written questionnaire
survey method was used for the research. The research included: personal
details, basic details for the enterprise (organization), theoretical (general)
and practical (operating) issues of integral safety management, including an
assessment of the present condition and proposal for improvement.
Theoretical or scientifical basics of integral safety management are based on
fundamental theoretical management and safety principals in the first place, and
their mutual integration in the end. Basic management functions as planning,
organization, human resource planning, management and control have to be
integrated into every business, without a doubt. All of management's individual
functions have to be integrated together with security fields. The proof of such
integration apart from fundamental functions can be the roles of management
which can be informational and interpersonal roles of decision making as
critical factor together with coordination.
The great number of regulations in security field, especially their
categorization of their use in business practice, combines elementary fields of
safety, which are regulated by basic laws. Parting and mutual unbalance of basic
fields of security (safety at work, safety from fire, environmental safety,
safety of people and property, informational safety) results only in
disintegration of business practice. Exactly this type of disintegration has a
very negative effect on the organization of safety through management. Even the
basic need of expert's personal affirmation to gravitate towards complete and
proceeding of safety management integration is very important. Integration isn't
an easy task and it takes time to get some results - nothing can be done over
the night. It takes certain amount of time and persistent creator and what
better creator than safety expert?
Individual usage or implementation of international norms into organization is
of utter importance because they have a positive contribution to systematic
advancement of general business safety. Apart from the fact they bring along new
organizational and process distributions, they result in the need of integration
management system according to international norms.
The results of the preliminary research of integral safety management are
presented in tables and charts, with a statistical analysis, comments and
conclusion.
Key words
Integration, management, process, safety, security, system
SADRŠAJ
1. Projekt zavrŠnog rada 1
1.1 Uvod u predmetno podruèje 1
1.2 Izbor problema za zavrŠni rad 4
1.2.1 Problematika u teoriji menadŠmenta i sigurnosti 4
1.2.2 Problematika u zakonskoj regulativi sigurnosti 8
1.2.3 Problematika u meðunarodnim normama za sustave upravljanja 13
1.2.4 Utvrðivanje problemskog istraŠivaèkog pitanja 17
1.3 Cilj i zadaci zavrŠnog rada 19
1.3.1 Cilj zavrŠnog rada 19

1.3.2 Zadaci zavrŠnog rada 19
1.4 Metode koriŠtene za izradu zavrŠnog rada 20
1.4.1 Opis utvrðivanja uzorka istraŠivanja 20
1.4.2 Opis instrumenta ankete 21
2. Prikaz i analiza rezultata istraŠivanja problematike menadŠmenta
integralne sigurnosti 22
2.1 Podaci o provedbi anketnog istraŠivanja 22
2.1.1 Vrijeme i mjesto provedbe istraŠivanja 22
2.1.2 Velièina uzorka na kojem je provedeno istraŠivanje 22
2.2 Osobni podaci ispitanika 23
2.2.1 Spol 23
2.2.2 Dobna skupina 24
2.2.3 Školska-struèna sprema 25
2.2.4 Zaposlenje 26
2.2.5 Zaposlenje na poslovima 27
2.2.6 Ukupni radni staŠ 28
2.3 Osnovni podaci o poduzeæu (organizaciji) zaposlenja ispitanika (II.) 29
2.3.1 Vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika 29
2.3.2 Vrsta poduzeæa (organizacije) prema vlasniŠtvu 30
2.3.3 SjediŠte poduzeæa (organizacije) u Šupaniji 31
2.3.4 Glavna djelatnost prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 32
2.4 Teorijska (opæa) problematika menadŠmenta integralne sigurnosti (III.) 33
2.4.1 Ocjena postojeæeg stanja 33
2.5 Praktièna (poslovna) problematika menadŠmenta integralne sigurnosti (IV.)
43
2.5.1 Broj zaposlenih struènjaka sigurnosti 43
2.5.2 Broj organizacijskih jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni struènjaci
sigurnosti 44
2.5.3 Razina menadŠmenta na kojoj je vodeæi struènjak sigurnosti 45
2.5.4 Certificirani sustavi upravljanja po meðunarodnim normama 46
2.5.6 Ocjena prijedloga za poboljŠanje 53
2.6 Kvantitativna analiza rezultata 58
2.7 Testiranje korelacija rezultata istraŠivanja 60
3. Zakljuèak 63
4. Literatura 66
Kratak Šivotopis 68
Short biography 69
Prilozi 70
POPIS SLIKA
Slika 1. Spol 23
Slika 2. Dobna skupina 24
Slika 3. Školska - struèna sprema 25
Slika 4. Zaposlenje 26
Slika 5. Zaposlenje na poslovima 27
Slika 6. Ukupni radni staŠ 28

Slika 7. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika 29
Slika 8. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema vlasniŠtvu 30
Slika 9. Ocjena doprinosa postojeæe zakonske regulative sigurnosti u
Hrvatskoj doprinosi integraciji sigurnosti 33
Slika 10. Ocjena doprinosa meðunarodnih normi za sustave upravljanja
integraciji menadŠmenta sigurnosti 34
Slika 11. Ocjena organizacije poslova sigurnosti u drŠavnim institucijama s
aspekta integracije 35
Slika 12. Ocjena funkcionalnosti sustava edukacije u svezi menadŠmenta
Slika 13. Ocjena percepcije sigurnosti u javnosti 37
Slika 14. Ocjena percepcije prednosti menadŠmenta integralne sigurnosti u
poduzeæima i organizacijama 38
Slika 15. Ocjena prijedloga bolje integracije zakonske regulative sigurnosti
39
Slika 16. Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti u
drŠavnim institucijama 40
Slika 17. Ocjena prijedloga usklaðivanja sustava edukacije s naèelima
menadŠmenta integralne sigurnosti 41
Slika 18. Ocjena prijedloga sustavnijeg razvijanja menadŠmenta integralne
sigurnosti na svim razinama od strane struènjaka sigurnosti42
Slika 19. Broj zaposlenih struènjaka sigurnosti 43
Slika 20. Broj organizacijskih jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni
struènjaci sigurnosti 44
Slika 21. Razina menadŠmenta na kojoj je vodeæi struènjak sigurnosti 45
Slika 22. Certificirani sustavi upravljanja po meðunarodnim normama 46
Slika 23. Ocjena teŠnji struènjaka sigurnosti prema integraciji sigurnosti 47
Slika 24. Ocjena znanja struènjaka sigurnosti u podruèju sigurnosti i
menadŠmenta 48
Slika 25. Ocjena organizacije sigurnosti u poduzeæima (organizacijama) 49
Slika 26. Ocjena postignute razine sigurnosti s ekonomskog aspekta 50
Slika 27. Ocjena ukupne ostvarenosti menadŠmenta integralne sigurnosti 51
Slika 28. Ocjena zadovoljstva uprave stanjem sigurnosti 52
Slika 29. Ocjena prijedloga bolje organizacije i integracije sigurnosti 53
Slika 30. Ocjena prijedloga bolje integracije sigurnosti u sve poslovne
procese i funkcije 54
Slika 31. Ocjena prijedloga bolje integracije poslovnog i informacijskog
sustava sigurnosti 55
Slika 32. Ocjena prijedloga potrebe nadogradnje znanja iz podruèja menadŠmenta
i sigurnosti 56
Slika 33. Ocjena prijedloga uvoðenja novih metodika ekonomske sigurnosti 57
Slika 34. Usporedba prosjeènih ocjena postojeæeg stanja i prijedloga za
poboljŠanje 59
POPIS TABLICA
Tablica 1. Spol 23
Tablica 2. Dobna skupina 24
Tablica 3. Školska - struèna sprema 25

Tablica 4. Zaposlenje 26
Tablica 5. Zaposlenje na poslovima 27
Tablica 6. Ukupni radni staŠ 28
Tablica 7. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika 29
Tablica 8. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema vlasniŠtvu 30
Tablica 9. SjediŠte poduzeæa (organizacije) u Šupaniji 31
Tablica 10. Glavna djelatnost prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 32
Tablica 11. Ocjena doprinosa postojeæe zakonske regulative sigurnosti u
Hrvatskoj doprinosi integraciji sigurnosti 33
Tablica 12. Ocjena doprinosa meðunarodnih normi za sustave upravljanja
integraciji menadŠmenta sigurnosti 34
Tablica 13. Ocjena organizacije poslova sigurnosti u drŠavnim institucijama s
aspekta integracije 35
Tablica 14. Ocjena funkcionalnosti sustava edukacije u svezi menadŠmenta
Tablica 15. Ocjena percepcije sigurnosti u javnosti 37
Tablica 16. Ocjena percepcije prednosti menadŠmenta integralne sigurnosti u
poduzeæima i organizacijama 38
Tablica 17. Ocjena prijedloga bolje integracije zakonske regulative sigurnosti
39
Tablica 18. Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti u
Tablica 19. Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti u
Tablica 20. Ocjena prijedloga sustavnijeg razvijanja menadŠmenta integralne
sigurnosti na svim razinama od strane struènjaka sigurnosti42
Tablica 21. Broj zaposlenih struènjaka sigurnosti 43
Tablica 22. Broj organizacijskih jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni
struènjaci sigurnosti 44
Tablica 23. Razina menadŠmenta na kojoj je vodeæi struènjak sigurnosti 45
Tablica 24. Certificirani sustavi upravljanja po meðunarodnim 46
Tablica 25. Ocjena teŠnji struènjaka sigurnosti prema integraciji sigurnosti 47
Tablica 26. Ocjena znanja struènjaka sigurnosti u podruèju sigurnosti i
menadŠmenta 48
Tablica 27. Ocjena organizacije sigurnosti u poduzeæima (organizacijama) 49
Tablica 28. Ocjena postignute razine sigurnosti s ekonomskog aspekta 50
Tablica 29. Ocjena ukupne ostvarenosti menadŠmenta integralne sigurnosti 51
Tablica 30. Ocjena zadovoljstva uprave stanjem sigurnosti 52
Tablica 31. Ocjena prijedloga bolje organizacije i integracije sigurnosti 53
Tablica 32. Ocjena prijedloga bolje integracije sigurnosti u sve poslovne
procese i funkcije 54
Tablica 33. Ocjena prijedloga bolje integracije poslovnog i informacijskog
sustava sigurnosti 55
Tablica 34. Ocjena prijedloga potrebe nadogradnje znanja iz podruèja
menadŠmenta i sigurnosti 56
Tablica 35. Ocjena prijedloga uvoðenja novih metodika ekonomske sigurnosti 57
Tablica 36. Kvantitativna analiza rezultata istraŠivanja problematike
menadŠmenta integralne sigurnosti 58
Tablica 37. Testiranje korelacija rezultata istraŠivanja 61
1. PROJEKT ZAVRŠNOG RADA
1.1 UVOD U PREDMETNO PODRUÈJE
Potpuna sigurnost ne postoji, kako ni za èovjeka tako ni za cijeli Šivi
svijet u cjelini. No, èovjek u svom nastojanju za boljim i kvalitetnim Šivotom
uspijeva postizati odreðenu razinu sigurnosti u svojoj okolini. Spomenuta razina
sigurnosti je rezultat svakodnevnog suoèavanja èovjeka s ugroŠenostima i
vlastitom teŠnjom za zaŠtitom i sigurnoŠæu.

Promatrajuæi sa aspekta suvremenog druŠtva koje nas svakodnevno okruŠuje, u
svakodnevnim radnim aktivnostima. Ne moŠe se, a da se ne zamijeti kako je ono
globalizirano, ali prije sveg digitalizirano druŠtvo, te kako je suviŠe
optereæeno sve veæim rizicima i opasnostima, nego je to bilo prije nekoliko
godina izraŠeno. Što je i razumljivo, s obzirom na tehnologiju koja
pojednostavljuje neke radne procese, a koji bi mogli Štetiti ljudskom zdravlju,
ali i okolini. No, èesto puta upravo tehnologija zahtjeva kontinuirano
usavrŠavanje èovjeka/radnika. Ukoliko, primjerice takvo usavrŠavanje izostane,
vrlo je velika moguænost da æe i najsuvremenija tehnologija imati Štetne
posljedice na èovjeka ali i okolinu.
Praktièna problematika menadŠmenta integralne sigurnosti svakodnevno se
oèituje u pravilnom definiranju istog, a priroda tog problema moŠe se definirati
kao semantièke i sadrŠajne naravi. Na ovim podruèjima menadŠment integralne
sigurnosti je relativno novijeg datuma pojam, stoga i ne èudi Što je relativno
malo dostupne literature s naŠih podruèja, a koja se tièu promatranog podruèja.
Stoga je svaka, ali i svaki pokuŠaj organiziranja konferencija s tematikom
menadŠmenta hvale vrijedan projekt. Potrebno je zastarjelu literaturu s podruèja
menadŠmenta obnoviti, odnosno dopuniti novijim saznanjima.
Problematiku menadŠmenta integralne sigurnosti na dalje prate meðusobno
neusklaðena podruèja sigurnosti ljudi, imovine i okoliŠa. Tek kada se uspiju
rekonstruirati do sad neusklaðena podruèja, moŠe se zapoèeti sa postupnom
integracijom istih. U nastavku je prisutan problem koji se oèituje, ali zaŠto
je prisutna i potreba obrazovanja novih kadrova tzv. "menadŠera integralne
sigurnosti". Da, se u tom pogledu na veliko razmiŠlja, dokaz je za sad
zamiŠljeni i iniciran projekt novog studija s tematikom menadŠmenta integralne
sigurnosti. Ti kadrovi æe na najbolji moguæi naèin moæi teŠiti potpunoj i
konstatnoj integraciji menadŠmenta integralne sigurnosti, ali se pri tom nikako
ne smije zaboraviti na cjeloŠivotno obrazovanje. Koje je u svemu kljuè i tajna
uspjeha na podruèju sigurnosti. Iz sadaŠnje zakonske regulative, moŠe se
naslutiti, kako cjeloŠivotno obrazovanje polako ulazi i meðu redove sigurnosti.
CjeloŠivotno obrazovanje, nije niŠta drugo nego struèno usavrŠavanje na
specijaliziranim konferencijama, skupovima Što na naŠim, ali i na inozemnim
podruèjima. A nakon uspjeŠnog usavrŠavanja se stjeèu bodovi, te se kroz odreðeni
vremenski perid mora sakupiti odreðen broj bodova, dok se u protivnom gubi
lincenca, te èovjek mora ponovo polagati struèni ispit. Nije teŠko naslutiti
kako æe praktièna integracija unijeti svoj Štih i u pogledu struènog ispita,
koji bi bio samo jedan, te bi se ticao svih podruèja sigurnosti, a ne samo
specificiran za svako podruèje posebno. Potreba za praktiènom integracijom
struènog ispita proizlazi iz èinjenice da se teŠi obrazovanju kadrova
menadŠmenta integralne sigurnosti odnosno tzv. "menadŠera integralne
sigurnosti", jer po nekom logiènom razmiŠljanju nekako nema suviŠe smisla da se
za svako podruèje sigurnosti izvodi poseban struèni ispit. Ovakav pristup
integracije u mnogo èemu doprinosi da se stvore kvalitetni kadrovi na podruèju
sigurnosti, bez sumnje moŠe se zakljuèiti kako se sa takvim kadrovima moŠe
suprostaviti svim opasnostima i rizicima koji vrebaju u organizacijama pri svim
aktivnostima. No, da li je dovoljno samo teŠiti Što boljem i kvalitetnijem
osposobljavanju kadrova, te Što boljoj integraciji zakonske regulative, teorije?
Dakako, nije teŠko pretpostaviti odgovor, a koji glasi kako nije dovoljno, veæ
je potrebno paralelno sa postupnom integracijom mjenjati svijest ljudi, èovjeka
- radnika. JoŠ uvijek se u praksi moŠemo susresti kako se poslovi sigurnosti
svode na èistu birokraciju, papirologiju, s ciljem zadovoljenja minimalnih
obveza prema zakonskoj regulativi. Naime, dokle æe se god protezati
neosvjeŠtenost svih nas, ma koliki god napor od strane prvostupnika,
specijalista sigurnosti se konstantno ulagao, do potpune integracije susretat
æemo se uvijek s istim problemima. Stoga je potrebno podiæi na zavidnu razinu
upravo svijest radnika, kako je upravo njihova sigurnost u radnim tj.
proizvodnim procesima izmeðu ostalog jedna o jaèih karika u tom lancu da se
postigne odgovarajuæa razina sigurnosti. Kad se promotri siguran te u isto
vrijeme i zadovoljan radnik, sigurnost neæe ni malo biti izostavljena. Samim
time i tek se tada moŠe reæi kako smo postigli ono èemu smo teŠili ulaŠuæi svoj
napor u podruèju sigurnosti.
Iako svrha kao i sam koncept menadŠmenta integralne sigurnosti sve viŠe
postaje aktualan i u Hrvatskoj, Što i ne treba posebno èuditi, jer ono Što je
sigurno da ranije spomenuta svijest ulazi s vremenom u èovjeka da je upravo on

broj jedan. Sigurnost se mora pruŠiti èovjeku, a ne tehnologiji. Tehnologija
gdje se strikno misli na ureðaje i strojeve za svoj rad ne trebaju sigurnost -
ona je sigurna. Sigurna je ukoliko je i èovjek odnosno radnik koji s njome
svakodnevno upravlja i radi siguran. MoŠe se bezkompromisno iŠèitati kako se
ponovo vraæamo kako je potrebno kontinuirano raditi na podizanju svijesti,
cjeloŠivotnom obrazovanju, te svakodnevnom unapreðivanju podruèja sigurnosti i
to osobito s aspekta integralne sigurnosti.
Dakako, da menadŠment integralne sigurnosti poèiva na naèelima integracije,
odnosno objedinjavanja, najprije svih funkcija i podruèja suvremene sigurnosti,
a potom integracije takve cjelokupne i jedinstvene sigurnosti u svim poslovnim
procesima i funkcijama poslovnih sustava, kao i sustava na javnoj i drŠavnoj
razini, s osnovnim ciljem poveæanja uspjeŠnosti sigurnosti te menadŠmenta, u
svim aspektima. Upravo bi struènjaci sigurnosti trebali biti nositelji
inicijativa za uspostavu i razvoj menadŠmenta integralne sigurnosti. A ne, kako
dosadaŠnja praksa ukazuje da poslove sigurnosti vode i obavljaju èesto osobe
koje su samo poloŠile struèni ispit ili zavrŠile neki specijaliziran teèaj, dok
se u isto vrijeme bave s prioritenijim poslovima u organizaciji. I nije nimalo
teŠko uvidjeti kako se uvelike u spomenutom primjeru s manje pozornosti prilazi
poslovima sigurnosti i rjeŠavanju praktiènih problema. Stoga se i u tom pogledu
buduæi prvostupnici odnosno specijalisti sigurnosti i te kako moraju boriti i
"dokazivati", u krajnjoj liniji i ukazivati kako za ovo vaŠno podruèje su upravo
oni voðe uspjeŠnog poslovnog tima odnosno okruŠenja. Razmatrajuæi podruèje
sigurnosti moŠemo se uvjeriti kako je to veoma kompleksno podruèje, a pridoda li
se k njemu i menadŠment ono postaje osim kompleksnosti i puno Šire podruèje. I
to, u tolikoj mjeri kako na takvim poslovima, nikako ne moŠe raditi osoba koja
obavlja viŠe poslova uz poslove sigurnosti. Te se, bez imalo dvojbe moŠe
zakljuèiti kako su nam potrebni kvalitetni kadrovi koji æe obavljati samo i
iskljuèivo poslove sigurnosti. Kao primjer moŠe nam posluŠiti bilo koji primjer
organizacije primjerice u Njemaèkoj ili bilo gdje drugdje vani u Svijetu. Gdje
je svijest ljudi o znaèaju, kao i njihovoj vlastitoj sigurnosti nema ni rijeèi,
a kamoli neke bespotrebne rasprave, te kako se poslovi sigurnosti u ni kom
pogledu, ne razmatra samo u pogledu zadovoljenja minimalnih uvjeta s aspekta
zakonske regulative. No, jedno je sigurno za konstatirati, kako se i u Republici
Hrvatskoj teŠi da se postigne viŠa razina sigurnosti u èovjeka - radnika, ali ma
s kakvim god da se problemima susretali, nikako nas ne bi smjeli oborati s nogu,
u smislu da se odustane u daljnjem unapreðivanju i suprostavljanju svim
problemima.
1.2 IZBOR PROBLEMA ZA ZAVRŠNI RAD
1.2.1 Problematika u teoriji menadŠmenta i sigurnosti
Problematika koja prati sam menadŠment u teoriji moŠe se prepoznati u samom
definiranju kako se u razlièitoj struènoj literaturi moŠemo susresti s vrlo
razlièitim pojmovima odnosno definicijama, a koje se mogu podijeliti odnosno
razmatrati s dva aspekta i to "semantièke i sadrŠajne naravi" kako navodi
Buble1. Za daljnje praæenje problematike potrebno je definirati pojam
"integralan"2 kojem niŠta ne nedostaje, koji ima sve djelove, potpun, ukupan,
sav, koji sam za sebe èini cjelinu.
Teorijske odnosno znanstvene osnove menadŠmenta integralne sigurnosti
temelje se osnovnim teorijskim naèelima menadŠmenta i sigurnosti kao zasebnim
podruèjima, a potom na njihovoj meðusobnoj sinergiji i integraciji. Tako se
osnovne funkcije menadŠmenta : planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim
resursima, voðenje i kontrola, koje se integrirano trebaju ostvariti u svakom
poslovnom sustavu, povezujuæi sve njegove pojedinaène funkcije kao i procese
potrebno je integrirati s podruèjem sigurnosti. Kao prilog takvoj integraciji
osim funkcija svakako doprinose i osnovne uloge menadŠmenta kao Što su
informacijska i interpersonalna uloga i uloga odluèivanja, te koordinacija kao
sama bit menadŠmenta.
Sukladno naèelima "defendologije kao znanosti o zaŠtiti, obrani i
sigurnosti" utvrðene su i "defendoloŠke osnove sigurnosti na radu"3 s ciljem
zaŠtite sljedeæih osnovnih vrijednosti: èovjeka (radnika), materijalnih dobara,
poduzeæa, a Šire i druŠtva te radne okoline odnosno cijelog ekosustava. Radno
mjesto i podruèje rada samo su dio Šireg podruèja u kojemu djeluju razlièite

ugroŠenosti i u kojemu se ostvaruje "obrambeno-zaŠtitna funkcija radi postizanja
zadovoljavajuæeg stupnja sigurnosti." Upravo se time moŠe ustvrditi potreba, ali
i postojanje moguænosti integracije svih funkcija menadŠmenta kao i funkcija
sigurnosti kao teorijskog okvira menadŠmenta integralne sigurnosti.
Definirajuæi sigurnost s aspekta sigurnosti na radu kao temeljnu sastavnicu
sigurnosti u poslovnom sustavu, Kacian4 istièe da je "sigurnost na radu stanje
koje omoguæuje normalni tijek poslovnih procesa i funkcioniranje poslovnih
sustava, a time i boljih gospodarskih rezultata". Upravo zbog toga je potrebno
podruèje sigurnosti poimati kao nezaobilaznu sastavnicu integralnog poslovnog
sustava, koja uz druŠtveni i humani aspekt ima i neosporni ekonomski aspekt
poslovanja. Stoga je bitno zamijetiti kako æe stupanj sigurnosti biti u toliko
veæi Što æemo imati manji stupanj rizika.
Nadalje, Markiè5 iskazuje kako tradicionalno poimanje sigurnosti na radu
kao struci ili znanosti postupno ustupa prostor novijim pristupima i
moguænostima, a od kojih se oèekuje da æe stvoriti potpuno novi tip struènih
poslova, poslova koji æe se temeljiti na menadŠmentu sigurnosti na radu,
zdravstvene zaŠtite i zaŠtite radne okoline kao opæem glediŠtu upravljanja
poduzeæem, odnosno organizacijom, te samim time povezuje sigurnost na radu i
kvalitetu. Pri tom istièuæi da su "sigurnost i zdravlje na radu temeljni
elementi i jedan od pokazatelja kvalitete Šivota i rada". RazmiŠljajuæi o istom
moŠemo doæi do zakljuèka kako upravo u tom djelu sigurnost postaje kljuèna
sastavnica svih suvremenih koncepata menadŠmenta, a koja se temelje dakako, na
naèelima integracije, poèevŠi od menadŠmenta kvalitete te sve do modela
druŠtveno odgovornog poslovanja i socijalnog poduzetniŠtva.
Da, ovdje nije kraj sveobuhvatnoj teoriji menadŠmenta, ali i sigurnosti,
naèela menadŠmenta kao takva poznata su nam od davnina, no Što je sa modernim
menadŠmentom? Bez obzira Što postoje brojne Škole i smjerovi na fakultetima u
okviru teorije menadŠmenta, u danaŠnjem druŠtvu neosporno se javlja potreba da
se i menadŠment integralne sigurnosti i u tom pogledu razvija, te je samim time
i potreba da postoji studij sa smjerom menadŠmenta integralne sigurnosti -
zasigurno je dobar korak ka unapreðenju struke kao takve, ali i menadŠmenta .
Dakako, da bi nositelji takvog poduhvata trebali, ali i morali biti iskljuèivo
prvostupnici i specijalisti sigurnosti. A kao opravdan razlog intenzivnom
razvoju menadŠmenta integralne sigurnosti i to u pravcu Školovanja, ukazuje nam
jasno podatak s kojim se moŠemo svakodnevno susresti promatrajuæi oglase u
dnevnim novinama, na Internetu naŠih poslodavaca, kao najèeŠæa kombinacija
integracije pojavljuje se uz podruèje zaŠtite na radu, zaŠtita od poŠara, a u
posljednje vrijeme pojavljuje se uz navedena dva podruèja i podruèje zaŠtite
okoliŠa. Za sad je takvih kadrova, koji raspolaŠu znanjem iz podruèja zaŠtite na
radu i zaŠtite od poŠara i nema mnogo, ali zahvaljujuæi na neki naèin i trŠiŠtu,
ukazana je potreba ubrzo promijenila stvari na bolje i to prihvaæanjem bologne,
kada æe prvostupnici moæi zavrŠetkom i dodatnog smjera na Struènom studiju
sigurnosti, moæi raspolagati sa oba podruèja, odnosno i sa zaŠtitom okoliŠa
upisom na Specijalistièki studij sigurnosti. Takvi su sluèajevi izvrstan i
pozitivan primjer poèetnog razvoja menadŠmenta integralne sigurnosti. Naravno,
da je podruèje menadŠmenta integralne sigurnosti tek u usponu, ali za vjerovati
je kako æe u neko dogledno vrijeme biti za oèekivati da æe se usavrŠiti jedna
konzistentna teorija koja æe se moæi primjeniti odnosno implementirati u praksi.
S aspekta poslovanja odnosno organizacije, u svakom je sluèaju bolje da ima
samo jednog zaposlenika koji æe voditi odjel sigurnosti, a koji æe obuhvaæati
podruèja menadŠmenta povezujuæi integralnu sigurnost u jednu cjelinu, a koju
saèinjava osim osnovnih funkcija menadŠmenta (planiranje, organiziranje,
upravljanje ljudskim potencijalima, voðenje, kontrola) i podruèja zaŠtite na
radu, zaŠtite od poŠara, zaŠtite okoliŠa, zaŠtite osoba i imovine ovdje se moŠe
naslutiti kako i informacijska zaŠtita odnosno informacijska sigurnost æe
zasigurno biti dio menadŠmenta integralne sigurnosti. Osim fizièke nesigurnosti,
danas sve viŠe uzima maha i nesigurnost poslovanja putem Interneta, a koji je
nezaobilazan medij za uspjeŠno poslovanje tvrtke u danaŠnjem vremenu. A koje je,
ukoliko se ne znamo pravovremeno obraniti mogu nanijeti ogromne Štete u
poslovanju, te upravo stoga je potrebno i od izuzetne vaŠnosti da i
informacijska sigurnost bude dio integralne sigurnosti, odnosno menadŠmenta
integralne sigurnosti.
Kako Sikavica i Bahtijareviæ6 istièu da "suvremeno poduzeæe teŠko da bi
moglo egsistirati bez menadŠmenta, jer je danas suviŠe puno izazova kojima je

izloženo èovjeèanstvo, a koji upravo trebaju menadžment za njihovo svladanje".
Iz èeg se može zakljuèiti kako je od izuzetne važnosti da se teži integraciji
podruèja menadžmenta i sigurnosti, ali osim tog potrebno je da se poslodavci na
neki naèin motiviraju, da ulažu financijska sredstva u sigurnost, a ne kako na
žalost praksa pokazuje da sredstva ulažu samo da se zadovolje minimalni zahtjevi
iz zakonske regulative.
Do sad možemo biti svjedoci, kako u nažim organizacijama postoje za svako
podruèje sigurnosti viže savjetodavnih tijela uprave, nije rijetkost da dolazi
do preklapanja odgovornosti, dok preklapanja odgovornosti u menadžmentu
integralne sigurnosti ne postoji, jer samo je jedna odgovorna osoba za pitanje
sigurnosti (menadžer sigurnosti) koja rukovodi i brine o sigurnosti zaposlenika,
ali i organizacije kao takve, dakako i samo je jedan odbor sigurnosti koji se
svaka tri mjeseca sastaje i raspravlja o tekuæoj problematici svih podruèja
sigurnosti. Tada na organizacijskim shemama imamo samo jedan odjel i to odjel
sigurnosti, koji se dalje grana po podruèjima. Potrebno je težiti da odjel
sigurnosti bude smježten u neposrednoj blizini uprave, iz razloga žto je odjel
iskljuèivo namijenjen kao savjetodavno tijelo uprave, te kao unutarnji nadzor
nad primjenom pravila sigurnosti, a ne kako se na nekim dosadažnjim
organizacijskim shemama možemo susresti da su poslovi sigurnosti smježteni u
sklopu nekih drugih odjela, a ne kao zaseban odjel u rangu uprave.
Spomenuti model organizacijske sheme u potpunosti odgovara naèelima potpune
praktiène integracije, no opet s druge strane za pretpostaviti je kako u
primjeni istog bi se moglo naiæi na poveæi otpor od strane "starih" rukovodioca
koji jož rade po "starom" gdje je za svaki odjel poseban odbor, te odjel/služba
voditelj svog odjela. No, ovaj dio djelom može koèiti i zakonska regulativa,
stoga je potrebno s uvoðenjem integracije zapoèeti upravo s aspekta zakonske
regulative, koju je potrebno tome prilagoditi.
Javoroviæ7 u svom radu istièe kako "sigurnost postaje jedno od najvažnijih
životnih pitanja pojedinca i ljudskog družtva." žto i ne èudi, kad je veæ odavno
poznata stvar kako je èovjek u svojoj okolini okružen razlièitim opasnostima i
rizicima. Upravo stoga je potrebno da odjel sigurnosti koji bi integrirao
podruèja sigurnosti, mogao na najbolji naèin, pružati zaposlenicima, ali i
radnicima odreðen nivo sigurnosti unutar tvrtke. Dakako, sto postotnu sigurnost
na žalost, ni u kojem sluèaju nije moguæe postiæi, ali neke rizike je moguæe
ukloniti ili barem ublažiti i to prije svega, pravodobnim te iscrpnim radom.
Svrha, a i cilj odjela sigurnosti je odnosno trebao bi biti jedan od faktora
koji bi konstatno s uspježnim timom zaposlenih struènjaka sigurnosti, mogao
konstatno s mnogo inovativnosti pristupati rježavanju praktiènih problema unutar
tvrtke, al opet u domeni sigurnosti, ali ne samo za èovjeka veæ i za dobrobit
okoliža.
Zamislimo samo integraciju i to na podruèju osiguranja i reosiguranja, nije
neki problem predvidjeti, kako integracija ima i može ugledati svjetlo dana.
Istražujuæi kod osiguravatelja, možemo se uvjeriti kako u svojoj ponudi imaju
jednu policu za podruèje primjerice zažtite na radu, posebnu policu za zažtitu
od požara, zažtitu okoliža itd. i to nije jedan obrazac odnosno jedan papir veæ
viže njih. Integracijom na tom podruèju moguæe je osmisliti samo jednu policu
tzv. "integriranu policu sigurnosti", a koja bi pri tom pokrivala rizike iz svih
podruèja sigurnosti. U konaènici, to bi bila samo jedna polica i zasigurno manje
papirologije nego je to dosadažnja praksa.
Dati primjer praktiène integracije na podruèju osiguranja, dakako da nije
jedini. Praktièna integracija æe zasigurno, s vremenom pronaæi svoje utoèižte
odnosno praktiènu primjenu u gotovo svim životnim situacijama. Osobit naglasak
integracije u ovom poglavlju ipak je potrebno staviti na podruèje sigurnosti, u
kojem se u praksi pojavljuje mnogo meðusobno neusklaðenih podruèja sigurnosti
ljudi, imovine i okoliža.
1.2.2 Problematika u zakonskoj regulativi sigurnosti
Obim i brojnost propisa iz podruèja sigurnosti, a posebice njihova
kategorizacija, stvara u primjeni tih propisa u poslovnoj praksi "osnovna
podruèja sigurnosti koja ureðuju osnovni propisi sigurnosti"8 dakako to su :
zažtita na radu, zažtita od požara, zažtita okoliža, privatna tjelesna i
tehnièka zažtita, zažtita informacija i informacijskih sustava, civilna zažtita
i obrana. To je i glavni uzrok "dezintegracije" ili razjedinjenosti podruèja
sigurnosti u praksi, koja se izuzetno negativno odražava i na samu organizaciju

sigurnosti u poslovnim sustavima. Stoga je u potpunosti opravdana potreba
integracije podruèja sigurnosti (s aspekta zakonske regulative), koja ima za
cilj postizanje žto vižeg stupnja sigurnosti ljudi, imovine i okoliža, te može
poèivati na optimiziranoj integraciji zakonskih zahtjeva sigurnosti i primjeni
"modela integracije sigurnosti na temelju integracije zakonskih zahtjeva
sigurnosti"9. Razmotrimo li zakonsku regulativu sigurnosti, zamijetit æemo kako
za svako podruèje zakonski je dakako na razlièit naèin razdvojeno i ureðeno
primjerice procjena rizika, plan zažtite, struènjak zažtite, evidencije,
izvježæa, državna tijela, kaznene odredbe itd., takoðer i ovdje se neminovno
osjeæa kako je potrebno provesti integraciju ponajprije unutar zakonske
regulative, koja je prvi korak ka daljnjem unapreðenju i razvoju menadžmenta
Potrebu integracije unutar zakonske regulative nudi nam upravo Zakon o
zažtiti na radu10 i to u svom prvom èlanku, gdje se definira svrha i cilj, a to
je "spreèavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi
s radom te zažtite radnog okoliža". Nedvojbeno se može prepoznati kako veæ na
samom poèetku zakon pruža izuzetno dobru moguænost o razmatranju integralne
sigurnosti. Te kako je potrebno djelima struènjaka sigurnosti, težiti daljnjoj
integraciji unutar podruèja sigurnosti, jer osim zažtite èovjeka, donosi nam
kako je neophodna briga i o okoližu i veæ se tu može prepoznati kako on sam teži
na neki naèin integraciji zažtite na radu i zažtite okoliža.
No, spomenuta podruèja dakako da nisu jedina, toènije u èlanku 59. istog
Zakona pojavljuje se podruèje zažtite od požara i to u kontekstu kako je upravo
poslodavac dužan poduzeti mjere zažtite od požara. Drugim rijeèima, osim mjera
zažtite na radu koje je poslodavac i tako dužan poduzeti postavljaju mu se i
mjere iz zažtite od požara. Stoga se ovdje mogu prepoznati èak tri povezanosti
podruèja sigurnosti unutar samo jednog Zakona, kako bi se moglo ustvrdititi,
kako je zakonska regulativa upravo s podruèja zažtite na radu izuzetno dobro
pripremljena, te kako prihvaæa moguænost praktiène integracije podruèja
sigurnosti. Meðusobne povezanosti izmeðu zakona dakako da postoje, primjerice za
podruèje zažtite na radu Zakon propisuje izradu procjene opasnosti na temelju
koje æe se poduzimati mjere zažtite, dok se i za ostala promatrana podruèja
sigurnosti takoðer traži izrada procjene opasnosti. Stoga u nekoj skorijoj
buduænosti može se oèekivati kako æe se izraðivati samo jedna (dakako opsežna)
procjena opasnosti, koja æe obuhvaæati podruèja zažtite na radu, zažtite od
požara, zažtite okoliža itd., te æe se poslodavcu omoguæiti uvid u kompletno
stanje sigurnosti. Upravo, ovakav pomak zasigurno æe biti dobar rezultat
integracije. No, osim objedinjavanja spomenutih podruèja za nastavak razmatranja
neophodno je spomenuti i citirati èlanak 25:
"Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati glede struène
spreme i radnog iskustva struènjaci za zažtitu na radu, kao i programe, sadržaje
i naèine polaganja struènog ispita te oblike stalnoga struènog usavržavanja kao
i naèine njegovog vrednovanja."11
Upravo iz citiranog èlanka Zakona o zažtiti na radu može se zakljuèiti kako æe
ubrzo nastupiti izmjene i dopune Pravilnika o polaganju struènog ispita
struènjaka zažtite na radu12, te æe struènjak zažtite na radu, osim položenog
struènog ispita morati kontinuirano usavržavati (cjeloživotno obrazovanje), te
tako kroz neki odreðeni vremenski period sakupljati bodove, ovakva praksa veæ je
uhodana primjerice u graðevinarstvu. Te je samo pitanje kada æe se isto uvesti i
u redove podruèja sigurnosti. Ovakav potez, s aspekta zakonske regulative je od
izuzetne važnosti, te prije svega mudar za èovjeèanstvo. Kako tehnologija iz
dana u dan prerasta na vižu razinu, tako se razvijaja potpuno novi spektar
rizika i opasnosti. Cjeloživotno obrazovanje je kljuèna karika, ukoliko želimo
imati kvalitetan kadar struènjaka sigurnosti, koji æe znati pravovremeno
prepoznati iste, te poduzeti mjere u svrhu zažtite radnika/zaposlenika.
Zakon o zažtiti od požara13 u svom prvom èlanku, daje nam jasnu predodžbu
i definiciju o podruèju koje on ureðuje kao i svrhu postojanja, žto se svodi
slièno kao i za podruèje zažtite na radu, zažtitu ljudi i imovine, zažtitu od
požara, kao i poduzimanje mjera i radnje s ciljem otklanjanja opasnosti. S
aspekta zakonske regulative zažtite od požara, a žto igra poveæu ulogu za
menadžment integralne sigurnosti nedvojbeno se mora spomenuti i Pravilnik o
postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom14 i to ovom prilikom èlanak
17 koji nam ukazuje na sljedeæe:
"Kod sustava samoposluživanja na postaji za opskrbu vozila gorivom mora

postojati nadzor od strane zaposlenog osoblja od najmanje jednog djelatnika koji
mora biti posebno struèno osposobljen glede zažtite od požara, zažtite na radu i
zažtite okoliža."
Neosporno je za primjetiti, kako se od strane zaposlenog odnosno
zaposlenih djelatnika kod samoposluživanja na postaji za opskrbu vozila gorivom
traži poznavanje poslova s podruèja sigurnosti, odnosno konkretno zažtite od
požara, zažtite na radu i zažtite okoliža. žto je dakako, opravdano jer kad malo
bolje razmislimo sva navedena podruèja su nezaobilazna, jer ukoliko se dogodi
nekakav akcident kod samoposluživanja prva osoba koja je dužna ukloniti opasnost
je upravo zaposlenik. Stoga zaposlenik mora biti adekvatno i na struèan naèin
osposobljen, kako bi uopæe mogao uæi u uži izbor za postavljanje na radno mjesto
kod samoposluživanja na postajama za opskrbu prijevoznih sredstva gorivom.
Do sada smo se mogli uvjeriti kako su zapravo podruèja zažtite na radu i
zažtite od požara zaista dobro usklaðena, te kako izmeðu njih zapravo postoji
odgovarajuæa podloga za postepeno uvoðenje integracije u zakonsku regulativu
sigurnosti.
No, u nastavku koji slijedi moæi æemo se uvjeriti kako isto tako postoji
zakonska regulativa, koju je tek potrebno uskladiti za praktiènu integraciju.
Primjerice zapoènimo s podruèjem zažtite okoliža. Prema Zakonu o zažtiti
okoliža15 èlanak 1, ukazuje nam na žirokopojasno podruèje kojim se zažtita
okoliža bavi, iz koje se može zakljuèiti kako se radi o vrlo kompleksnom i
žirokom podruèju. No, prouèavajuæi spomenuti Zakon, možemo se uvjeriti, kako on
na prvi pogled strikno ureðuje promatrano podruèje, žto je s jedne strane i
dobro, dok s aspekta integracije je neprihvatljivo, jer je zapravo mnogo
elemenata s kojima bi se uopæe promatrano podruèje moglo integrirati sudeæi
prema sadažnjoj zakonskoj regulativi. Ono žto u ovom Zakonu nije uopæe
definirano, a trebalo bi ukoliko æemo težiti integraciji tog podruèja, a to je
da je dosta nejasno kakve kvalifikacije odnosno znanja (iz podruèja sigurnosti)
osim zažtite okoliža su neophodne za potpunu brigu o zažtiti okoliža? Udubimo li
misli na postavljeno pitanje, kao moguæi odgovor odnosno podruèja, nameæu nam se
kako upravo u promatranom podruèju bi svakako trebalo ukljuèivati znanja s
podruèja zažtite na radu, zažtite od požara, informacijsku sigurnost. Znanja iz
zažtite na radu su neophodna, jer se u sluèaju nekakvog akcidenta u okoližu
moraju se prvenstveno zažtiti osobe, koje æe u kontaminiranom podruèju djelovati
u cilju dekontaminacije istog, ali u isto vrijeme je potrebno na adekvatan naèin
zažtiti èovjeka kao takvog koji se nalazi u tom podruèju. Znanja iz zažtite od
požara takoðer su neophodna iz razloga, žto se najèežæe prilikom jedne vrste
akcidenta, može spontano pojaviti druga vrsta, za ovakvu pojavu nam promatrani
Zakon nudi naziv domino efekt, a koja bi mogla izazvati moguænost, velike
katastrofalne nesreæe uz pojavu velikih požara i/ili eksplozija. Zažtita
okoliža, ni u kojem pogledu ne oskudjeva sa informacijama koje su javne, te onih
koje se drže u tajnosti, te je potrebno osigurati pristup informacijama o
okoližu, a koje bi se mogle zloupotrijebiti primjerice u ratne svrhe i
teroristièke napade. Stoga je neophodno i lako moguæe, kako æe potpuna
integracija podruèja uèvrstiti, te kontinuirano usavržavati izmeðu ostalog i
informacijsku sigurnost. Dakle, možemo uvidjeti, kako se izmeðu redaka može
prepoznati, kako bi se uskoro od struènjaka zažtite okoliža, mogla tražiti
znanja iz zažtite na radu, zažtite od požara, možda djelom i znanja iz podruèja
zažtite osoba i imovine. Tada bi u praksi svaka osoba/struènjak sigurnosti bila
osposobljena, za trenutno pružanje potpune sigurnosti žto na ugrožen okoliž, žto
na sav ljudski rod. Tom cilju, teži jedino integralna sigurnost.
Iduæe podruèje koje sa zakonske regulative kao takva, nije usklaðena i u
suprotnosti je integralnoj sigurnosti, a to je podruèje privatne zažtite. Zakon
o privatnoj zažtiti16 u svom prvom èlanku, propisuje "naèin obavljanja zažtite
osoba i imovine koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država."
Pojednostavljenim rijeèima privatna zažtita odnosno djelatnost, nije nižta drugo
nego poslovi koji obuhvaæaju zažtitu osoba i imovina. U ovom promatranom
podruèju neminovno se javlja, kako bi osoba koja obavlja privatnu zažtitu morala
posjedovati znanja s podruèja zažtite na radu, iz razloga žto mora znati na
adekvatan i pravilan naèin zažtiti sebe, ali i druge osobe, imovinu koju žtiti i
slièno, nadalje morala bi posjedovati osnovna znanja s podruèja zažtite od
požara, te zažtite informacijskih sustava.
Odmah na samom poèetku zakljuèivanja poglavlja problematike u zakonskoj
regulativi, za držati je ispravnim najprije spomenuti, pozitivan primjer dobrog

poèetka praktiène integracije podruèja sigurnosti s aspekta zakonske regulative.
Promatrajuæi postojeæu zakonsku regulativu, osobito s podruèja zažtite na radu,
kao i zažtite od požara može se zakljuèiti, kako ona u pozitivnom smjeru se
unapreðuje i kao takva teži postupnoj integraciji podruèja, s ostalim podruèjima
sigurnosti. Spomenuta zakonska regulativa, veæ u svom podruèju ureðuje djelom
osim svog podruèja i ostala podruèja sigurnosti, ako ne u samom Zakonu, tada u
Pravilnicima koji su doneseni na temelju tog Zakona. Ovdje bi bilo dobro
napomenuti, da valja težiti kako upravo struènjaci sigurnosti moraju viže svojim
mukotrpnim radom i zalaganjem, ustrajati na donoženju zakona i propisa s
podruèja sigurnosti, te da se unapreðivanje zakonske regulative svakodnevno
provodi i samim time se unapreðuje. Stoga bi, u skorijoj buduænosti bilo
realnije oèekivati, kako æe se podruèja koja eto danas jož nisu usklaðena s
aspekta zakonske regulative budu usklaðena. Te æemo samim time imati i potpunu
integraciju na podruèju sigurnosti, a samim time i kvalitetan spektar struènjaka
koji æe biti sposobni odgovoriti na svaku opasnost i prijetnju.
Kako smo se i upoznali sa podruèjima koja nisu i pomalo su u suprotnosti
sa uvoðenjem integracije u promatrana podruèja (zažtita okoliža, privatna
zažtita) stoga je potrebno u narednim godinama, dovoljno pažnje posvetiti upravo
tom segmentu daljnjeg unapreðivanja. Razmatrana zakonska regulativa ima dobru
podlogu za temeljno uvoðenje integracije. Provedeno istraživanje nam ukazuje,
kako za tim procesom integracije u praksi postoji opravdana potreba. Stoga nam
ne preostaje nižta drugo, veæ slijediti potrebe tržižta, te svojim radom
doprinositi integraciji.
1.2.3 Problematika u meðunarodnim normama za sustave upravljanja
Znaèaj sustava upravljanja sigurnožæu može se pribrojiti sve kompleksnijoj
interakciji materijalnih, tehnoložkih, ali i ljudskih potencijala u svakodnevnom
poslovnom okruženju. Sustavi upravljanja sigurnožæu u mnogo èemu doprinose
organizacijama poslovni uspjeh, iz èega se može izvuæi primarni cilj svakog
sustava upravljanja sigurnožæu, da u svijetu gdje su prisutna razlièita
ugrožavanja, rizici i opasnosti na radnim mjestima osigura i pruži dostojnu
sigurnost radnicima/zaposlenicima, imovini koja može biti materijalna i
nematerijalna, pa èak i sigurnost u poslovnim procesima, te dakako oèuvanju
okoliža. Kako bi sustav sigurnosti bio uèinkovit on mora kontinuirano poticati
nadzor, ukljuèivati srednji menadžment, mora biti prisutna potpora top
menadžmenta, uèinkovitost nadalje mora ukljuèivati zaposlenike, te biti žto
fleksibilniji.
Pojedinaèna implementacija u organizacije i primjena sustava upravljanja po
meðunarodnim normama, od kojih su provedenim istraživanjem u praksi
najzastupljeniji sustavi upravljanja : kvalitetom (ISO 9001), okoližem (ISO
14001), sigurnosti na radu (OHSAS 18001), sigurnosti hrane (ISO 22000),
sigurnosti informacijskih sustava (ISO/IEC 27001), družtvenom odgovornožæu (SA
8000), bez sumnje doprinose unapreðivanju sigurnosti cjelokupnog poslovanja, ali
donosi i potpuno nove organizacijske i procesne podjele, pa time i potrebu
integracije sustava upravljanja po meðunarodnim normama.
Upravo je taj problem prepoznat i od Meðunarodne organizacije za
normizaciju (ISO), žto je od izuzetne važnosti, jer se donose izuzetno praktièna
rježenja odnosno "integrirane norme", kao žto je primjerice HRN EN ISO
19011:2003 koja donosi upute za integriranu neovisnu ocjenu odnosno audit
sustava upravljanja kvalitetom i/ili okoližem. U takvom integralnom pristupu, od
velikog je znaèaja i smjernica BS PAS 99 - Integrated Management, donesena od
Britanskog normizacijskog instituta (British Standards Institute, BSI), koja
sama po sebi teži potpunoj integraciji sustava upravljanja po meðunarodnim
normama, a u kojima se može vrlo lako i bez dvojbe prepoznati, kako sredižnje
mjesto imaju upravo sustavi upravljanja sigurnožæu, žto je izuzetno važno za
daljnji razvoj menadžmenta integralne sigurnosti promatrano s aspekta
meðunarodnih norma za sustave upravljanja.
Prouèavajuæi osnovne ciljeve u primjeni OHSAS 18001:1999 može se ižèitati
kako doprinose poveæanju sigurnosti na radu u poslovnom sustavu, poboljžanju
zdravstvene zažtite u poslovnom sustavu. Veæ kod ovakve integracije i
usklaðivanja sa zakonskim propisima na podruèju sigurnosti na radu i zažtite
zdravlja, mogu se uvelike smanjiti postojeæe, ali i moguæi rizici koji su
prisutni pri radu i koje ugrožavaju zdravlje zaposlenika. Ali osim spomenutog
doprinose i poveæanju povjerenja izmeðu radnika, korisnika proizvoda ili usluga

poslovnih partnera i slièno, a svugdje je znaèajno naglaženo preventivno
djelovanje.
Stoga se može definirati, kako upravo niz normi ISO 9000 predstavlja
meðunarodni sporazum o dobroj praksi upravljanja. Njihov je primarni cilj,
organizacijama pružiti smjernice, o tome žto saèinjava djelotvoran sustav
upravljanja kvalitetom, koji može poslužiti i kao okosnica za trajno
unapreðivanje. Niz normi ISO 9000 isto tako ukljuèuje modele osiguravanja
kakvoæe ISO 9001, ISO 9002 i ISO 9003, prema kojima se sustav kvalitete može
ocijeniti. Ocjenjivanje sustava kvalitete organizacija može provesti sama, može
zatražiti da to uèini njezin dobavljaè, kako bi mu pružila povjerenje u svoju
sposobnost isporuke proizvoda ili usluge u skladu s njegovim zahtjevima, ili
može zatražiti uslugu nezavisne certifikacijske ustanove, koja æe ocijeniti
njezin sustav kvalitete i izdati certifikat sukladnosti s ISO 9000.
Norma ISO 9000:2000 (Sustavi upravljanja kvalitetom - Temelji i rjeènik) u
svojoj sužtini preciznije u toèki 3.1.1. uvodi pojam "kvaliteta" koju definira,
kao stupanj u kojem skup bitnih znaèajka zadovoljava zahtjeve. Kad se pomnije
razmotri definicija kvalitete može se pojednostavljenim rijeènikom kazati, kako
je siguran proizvod i kvalitetan i obrnuto proizvod koji nije siguran, je u
suprotnosti s pojmom kvalitete. Ovdje je neophodno primjetiti, kako se osim
pojma kvalitete, pojavljuju i pojmovi kao žto su zahtjev i sustav, koje norma u
svom nastavku takoðer nudi definiciju. Aniæ i Goldstein17 rijeè kvaliteta
definiraju kao bitna i istaknuta znaèajka/svojstvo. U spomenutoj normi,
prepoznata je uloga kvalitete unutar podruèja sigurnosti, žto je dakako
pozitivno, jer kako se danas polako prepoznaje znaèaj sigurnosti za èovjeka,
tako se može doæi do zakljuèka, kako je u podruèju sigurnosti potrebno i
neophodno držati na kvaliteti, ukoliko se želi razinu sigurnosti podiæi na vižu
razinu. Isto tako i sama integralna sigurnost mora prepoznati, te sadržavati u
sebi kvalitetu. Naime, kako je veæ spomenuto kvaliteta je neophodna za podruèje
sigurnosti iz razloga, jer se bavi zažtitom ljudi/osoba i imovine kao i zažtitom
okoliža. Nadalje u toèci 3.1.1. definira se i pojam "sustav" i to kao skup
meðusobno povezanih ili meðusobno ovisnih elemenata. Kako Taradi18 navodi
"utvrðivanje, razumijevanje i upravljanje meðusobno povezanim procesima kao
sustavom doprinosi djelotvornosti i uèinkovitosti organizacije u postizanju
ciljeva." Drugim rijeèima, za uèinkovito funkcioniranje nekog sustava po normi
upravljanja sigurnožæu potrebno je da, konstantno bude u razmjernoj mjeri
prisutno utvrðivanje, razumijevanje i upravljanje. žto znaèi kako zaposlenicima,
mora biti jasno kod obavljanja neke aktivnosti tko, gdje i zažto mora nežto
poduzeti ili odraditi. S citiranom reèenicom, možemo se u potpunosti složiti,
jer nam opæenito govoreæi, kao i za norme ukazuje kako u sustavu se mora sve
voditi u pismenom obliku.
U toèki 3.1.2. definira se pojam "zahtjev" i to kao iskazana potreba ili
oèekivanje, a zahtjev se obièno podrazumijeva ili je obvezan. Naime, zahtjev je
takoðer jedna od bitnijih odrednica sustava upravljanja sigurnožæu, s kojim se
komunicira od strane korisnika usluge i ponuditelja usluge ili unutar
organizacije. Pojam "sustava upravljanja kvalitetom" može se definirati, kao
sustav upravljanja koji služi za usmjeravanje organizacije i upravljanja
organizacijom s obzirom na kvalitetu (toèka 3.2.3.). Definicija kao takva, u
svom izvornom obliku daje nam kompletan uvid u dati pojam. Veæ se iz takve
definicije može ižèitati, kako se ona može razmatrati i s aspekta integralne
sigurnosti. Da, je tome tako može poslužiti i èinjenica da je gotovo u svakom
sustavu potrebno poduzeti "x" koraka odnosno aktivnosti da se ostvare neke
aktivnosti, proizvod ili usluga. Te za jednostavnije obavljanje istih uz možda
smanjen broj tih aktivnosti, dobro æe doæi praktièna integracija na podruèju
sigurnosti, koja æe nam na neki naèin omoguæiti i kvalitetan proizvod ili
uslugu. Stoga se može zakljuèiti kako norma ISO 9000 nudi moguænosti praktiène
integracije s nekim drugim normama primjerice s ISO 14001, žto je dakako i
poželjno. Dokaz reèenom, može poslužiti definirajuæi se svrha integriranog
sustava kvalitete prema Taradi19 "racionalno je spojiti postojeæe postojeæe
sustave u jedan uèinkovit sustav uz požtivanje razlièitosti zahtjeva iz
djelatnosti organizacije pri odabiru sastavnica i modela integracije." Nimalo,
nije težko predvidjeti da i s aspekta norma postoji opravdana potreba, koja
ukazuje na integraciju podruèja sigurnosti.
Upravljanje okoližem, takoðer je jedna od bitnijih stavki integriranog sustava
upravljanja sigurnožæu odnosno okoližem. Iz razloga žto je okoliž, koji nas

svakodnevno okružuje neophodan za opstanak i normalan razvoj èovjeka, stoga se
može konstatirati, kako je i s tog aspekta razmatranja potrebno voditi osobitu
brigu, te razmatrati s pogleda integralne sigurnosti. Pojednostavljeno reèeno
norma ISO 14001 definira zahtjeve za sustav upravljanja okoližem. Okoliž se
definira u toèci 3.2. kao "okruženje u kojem neka organizacija radi ukljuèujuæi
zrak, vodu, zemlju, prirodne izvore, biljni svijet, životinjski svijet, ljude i
njihove meðusobne odnose". Kada se u razmatranje uzme, svaki od navedenih
faktora odnosno žto sve okoliž kao takav obuhvaæa, može se samo konstantirati,
kako bi integracija na ovom podruèju zaista, u mnogo èemu doprinjela, toèka 3.5.
s definicijom "sustava upravljanja okoližem" takoðer ide u prilog reèenom koja
nam upuæuje misao, kako je to "dio cjelovitog upravljanja koji ukljuèuje
ustrojstvo organizacije, djelatnost planiranja, odgovornosti, prakse, postupke,
procese i resurse za razvoj, primjenu, postizanje, ocjenu i održavanje politike
upravljanja okoližem."
Ovdje je potrebno spomenuti neke od razloga zažto je neophodno da se
spomenuta norma mora uvesti u integrirani sustav upravljanja sigurnožæu : briga
o okoližu (zrak, voda, zemlja itd.), uskladivost s drugim normama/propisima,
osiguravajuæa družtva, rezanje trožkova, osobna motivacija zaposlenih. Sustav
upravljanja okoližem prema normi ISO 14001 svodi se na primjenu PDCA (Plan-Do-
Check-Act) metode pristupa zažtite okoliža. žto je dakako, jedini ispravan
pristup samoj zažtiti okoliža. O planiranju govori nam toèka 4.3. odnosno toèka
4.3.1. koja govori o aspektima okoliža iz koje je potrebno izdvojiti, kako
"organizacija mora uspostaviti i održavati postupak za utvrðivanje aspekta
okoliža" žto znaèi, kako organizacija može sama odrediti na koji æe naèin
upravljati ciljevima zažtite okoliža. Poglavlje 4.4. primjena i rad izmeðu
ostalog pod toèkom 4.4.7. ukazuje na potrebu "pripravnosti i odaziva u
izvanrednim situacijama: odreðivanje moguænosti, te u sluèaju nezgoda ili
izvanrednih situacija, sprjeèavanje i ublažavanje moguæih utjecaja na okoliž,
ocjena postupaka, ako je dožlo do nezgode te ponovno ispitivanje postupaka",
dakle iz citirane toèke, ukazuje se na potrebu pripravnosti kao i odaziv u
izvanrednim situacijama, žto se kao takvo samo po sebi podrazumijeva, u sklopu
djelovanja sustava integralne sigurnosti, te ono žto je posebno za istaknuti kod
ove toèke jest da se zahtjeva ocjenjivanje i ispitivanje svih postupaka koji su
doveli do nezgode ili akcidenta.
1.2.4 Utvrðivanje problemskog istraživaèkog pitanja
Kako upravo nedostatak sustavnih, ali i aktualnih istraživanja menadžmenta
integralne sigurnosti, osobito u Hrvatskoj, da je upravo to kljuèni problem
potvrðuje i spoznaja, kako s time nedostaju i aktualne spoznaje o toj
problematici, analizom novijih istraživanja u podruèju sigurnosti opæenito ili
nekih specifiènih podruèja i tema sigurnosti, mogu se izdvojiti interesantna
zapažanja koja indirektno mogu ukazivati i na problematiku menadžmenta
integralne sigurnosti. Meðu rijetkim takvim provedenim istraživanjima, ali i
javno obznanjenim i dostupnim rezultatima istraživanja, istaknuto mjesto
zauzimaju istraživanja iz podruèja privatne zažtite s elementima integracije
tjelesne i tehnièke zažtite osoba i imovine. U tom kontekstu znaèajno je
istaknuti rezultat istraživanja, koje je proveo Deližimunoviæ20, po kojem svi
ispitanici (100%) potvrðuju svojim mižljenjem da "kvalitetan ustroj zažtite
utjeèe na smanjenje ugrožavanja". U preliminarnom istraživanju menadžmenta
sigurnosti na radu koje je proveo Taradi21, a za shvaæanje i poimanje
menadžmenta integralne sigurnosti znaèajni su sljedeæi rezultati istaknuti u
zakljuèku promatranog istraživanja da: "Menadžeri malih poslovnih sustava, u
malom broju prate seminare s tematikom menadžmenta. Pojam "menadžment" uglavnom
se prepoznaje po svojim funkcijama planiranja i organiziranja. Srednja je
prosjeèna ocjena menadžmenta u vlastitoj tvrtki, gdje postoji svjesnost o
moguænostima i potrebama unapreðenja menadžmenta. Ukupni karakter sustava
sigurnosti na radu u Hrvatskoj poslodavci, te njihovi ovlažtenici smatraju
birokratskim, a ne poduzetnièkim. To je jasan signal, za potrebu unoženja
poduzetnièkih elemenata u sustav sigurnosti na radu."
Od ostalih istraživanja, vezanih indirektno na samu problematiku
menadžmenta integralne sigurnosti, mogu se istaknuti tematska istraživanja po
odreðenim djelatnostima, kao žto je primjerice djelatnost vodoprivrede, koja sa
svojim specifiènostima vezanim uz problematiku pitke vode, kao takva teži
uèinkovitim modelima integracije sigurnosti ljudi, imovine ali i okoliža, a
znaèajni naglasak se pri tom stavlja na zažtitu zdravlja ljudi.22

Definitivno se može ustvrditi, kako se upravo ovakav napor djelatnika
zaposlenih u vodoprivredi u ovom praktiènom primjeru, zasigurno može biti jedan
od izvrsnih primjera, ali i poticaja za daljnji napredak u praksi.
Iako teorija sigurnosti, ali i menadžmenta postavlja dobre temelje za
uspostavu menadžmenta integralne sigurnosti, u praksi se, najprije zbog brojne
zakonske regulative sigurnosti, javlja i problematika viže meðusobno
neusklaðenih podruèja sigurnosti ljudi, imovine i okoliža. Takvo stanje može
biti uzrokom birokratizacije i neuèinkovitosti sigurnosti. Uz to, zbog
nepostojanja sustavnih istraživanja problematike menadžmenta integralne
sigurnosti u Hrvatskoj i to meðu struènjacima sigurnosti, kao njegovim
nositeljima, nema niti javno dostupnih spoznaja o aktualnoj problematici
menadžmenta integralne sigurnosti, kao osnovnom preduvjetu njegovog razvoja.
Stoga se, opravdano, može utvrditi sljedeæi problem:
* Nedostatak aktualnih spoznaja o problematici postojeæeg stanja, potrebama i
moguænostima unapreðenja menadžmenta integralne sigurnosti u Hrvatskoj.
1.3
CILJ I ZADACI ZAVRžNOG RADA
1.3.1 Cilj zavržnog rada
Cilj zavržnog rada je utvrðivanje aktualnih spoznaja o problematici
postojeæeg stanja, te potrebama i moguænostima unapreðenja menadžmenta
integralne sigurnosti, temeljem istraživanja mižljenja i ocjena reprezentativnog
uzorka ispitanika (studenata i struènjaka sigurnosti) o teorijskoj (opæoj) i
praktiènoj (poslovnoj) problematici menadžmenta integralne sigurnosti.
1.3.2 Zadaci zavržnog rada
Iz postavljenog cilja proizlaze sljedeæi zadaci zavržnog rada:
1) Analizirati problematiku menadžmenta integralne sigurnosti u teoriji
menadžmenta i sigurnosti, u zakonskoj regulativi sigurnosti, te u meðunarodnim
normama za sustave upravljanja.
2) Izraditi anketni upitnik kao instrument za anketno istraživanje menadžmenta
3) Provesti anketno istraživanje menadžmenta integralne sigurnosti.
4) Prikazati, analizirati i obrazložiti rezultate istraživanja menadžmenta
Pregled utvrðenih aktivnosti kojima æe se ostvariti zadaci u planiranom
vremenu prikazan je u "Planu projekta Zavržnog rada: Istraživanje problematike
menadžmenta integralne sigurnosti" (Prilog I.)
1.4 METODE KORIžTENE ZA IZRADU ZAVRžNOG RADA
Za izradu zavržnog rada korižtene su sljedeæe metode:
1) Deskriptivna metoda
Metoda zapažanja i opisivanja fenomena, koja je ukljuèivala studij
literature, dokumentacije, propisa, normi i ostalih dostupnih podataka korižtena
je pri analizi postojeæeg stanja i utvrðivanju problematike menadžmenta
integralne sigurnosti u teoriji menadžmenta i sigurnosti, te zakonskoj
regulativi i meðunarodnim normama za sustave upravljanja.
2) Metoda ankete
Za preliminarno istraživanje problematike menadžmenta integralne sigurnosti
korižtena je metoda grupne i neposredno voðene pismene ankete meðu ispitanicima.
Buduæi da je ovo prvo istraživanje problematike menadžmenta integralne

sigurnosti u Hrvatskoj, istraživanje je osmižljeno kao preliminarno (pilot)
istraživanje u interdisciplinarnom podruèju znanosti. Iz istog razloga neæe se
postavljati unaprijed definirane hipoteze istraživanja.
1.4.1 Opis utvrðivanja uzorka istraživanja
Preliminarno istraživanje problematike menadžmenta integralne sigurnosti
provest æe se na dostupnom prigodnom uzorku ispitanika koji èine studenti treæe
godine struènog preddiplomskog struènog studija sigurnosti na Visokoj žkoli za
sigurnost, s pravom javnosti, u Zagrebu. Ukupan uzorak istraživanja time iznosi
140 moguæih ispitanika. Ispitanici posjeduju temeljna teorijska znanja o
menadžmentu integralne sigurnosti, a veæina ih je i zaposlena u raznim
organizacijama, pa time mogu dati svoja mižljenja o problematici menadžmenta
integralne sigurnosti u praksi. Odreðeni uzorak svojim oèekivanim znaèajkama
može jamèiti reprezentativnost struènjaka sigurnosti.
1.4.2 Opis instrumenta ankete
Anketni upitnik: "Istraživanje problematike menadžmenta integralne
sigurnosti" (Prilog II.) koji je korižten kao instrument anketnog istraživanja
sadrži ukupno 35 pitanja, razvrstanih u èetiri grupe pitanja (tvrdnji), a to su:
I. Osobni podaci ispitanika:
1) spol, 2) dobna skupina, 3) žkolska-struèna sprema, 4) zaposlenje, 5)
zaposlenje na poslovima (samo za zaposlene), 6) ukupni radni staž (samo za
zaposlene).
Ovaj dio anketnog upitnika ispunjavaju svi ispitanici (zaposleni i
nezaposleni), osim pitanja 5) i 6) koje ispunjavaju samo zaposleni.
II. Osnovni podaci o poduzeæu (organizaciji) zaposlenja ispitanika:
7) vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika, 8) vrsta poduzeæa
(organizacije) prema vlasnižtvu, 9) sjedižte poduzeæa (organizacije) u županiji,
10) glavna djelatnost poduzeæa (organizacije) prema Nacionalnoj klasifikaciji
djelatnosti (N. N. br. 58/07)
Odgovore na ovu grupu pitanja daju samo zaposleni ispitanici.
III. Teorijska (opæa) problematika menadžmenta integralne sigurnosti:
11) - 16) ocjena postojeæeg stanja, 17) - 20) ocjena prijedloga za
poboljžanje.
U ovom podruèju istraživanja sudjeluju svi ispitanici (zaposleni i
nezaposleni).
IV. Praktièna (poslovna) problematika menadžmenta integralne sigurnosti:
21) broj zaposlenih struènjaka sigurnosti, 22) broj organizacijskih
jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni struènjaci sigurnosti, 23) razina
menadžmenta na kojoj je vodeæi struènjak sigurnosti, 24) certificirani sustavi
upravljanja po meðunarodnim normama.
25) - 30) ocjena postojeæeg stanja, 31) - 35) ocjena prijedloga za
poboljžanje.
U ovom podruèju istraživanja sudjeluju samo zaposleni ispitanici.
Sva su pitanja zatvorenog tipa s ponuðenim odgovorima za izbor, osim 24.
pitanja gdje se uz izbor može dopisati "ostalo". Ocjene postojeæeg stanja i
prijedloga za poboljžanje su pitanja intenziteta Likertovog tipa s pet ponuðenih
ocjena, pri èemu su 1 i 2 intenzitet neslaganja, 3 neutralno, a 4 i 5 intenzitet
slaganja s pozitivno postavljenom tvrdnjom.
2. PRIKAZ I ANALIZA REZULTATA ISTRAžIVANJA PROBLEMATIKE MENADžMENTA INTEGRALNE
SIGURNOSTI
2.1 PODACI O PROVEDBI ANKETNOG ISTRAžIVANJA
2.1.1 Vrijeme i mjesto provedbe istraživanja

Preliminarno istraživanje menadžmenta integralne sigurnosti, u skladu s
planom istraživanja, provedeno je 29. ožujka 2008. godine u Zagrebu, na Visokoj
žkoli za sigurnost, s pravom javnosti. Korižtena je planirana metoda grupne i
neposredno voðene ankete pomoæu pripremljenog pismenog anketnog upitnika.
2.1.2 Velièina uzorka na kojem je provedeno istraživanje
Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku studenata treæe godine
struènog studija sigurnosti. Ukupan uzorak istraživanja iznosio je time 140
moguæih ispitanika, a istraživanju je pristupilo 99 ispitanika, žto èini 70,71%.
U poèetnom postupku unosa i obrade podataka pregledani su svi vraæeni
ispunjeni anketni upitnici (njih 99) i zbog nepravilnosti u ispunjavanju
nevažeæim je listiæima proglaženo njih 14 žto iznosi 14,14%. Kao važeæi
ispunjeni anketni listiæi za obradu uzima se njih 85, žto od ukupnog uzorka
istraživanja (140) iznosi 60,71%.
2.2 OSOBNI PODACI ISPITANIKA
2.2.1 Spol
Meðu ispitanicima mužki èine viže od tri èetvrtine ispitanika (76,47%), dok
su žene u velikoj manjini s 23,53% (tablica 1, slika 1.).
Pitanje1.Spol:OdgovorBroj anketiranih%1.mužki6576,472.ženski2023,53-bez odgovora
00,00Ukupno85100,00Tablica 1. Spol
Slika 1. Spol
2.2.2 Dobna skupina
Viže od polovice ispitanika (58,82%) spada u najmlaðu dobnu skupinu (do 30
godina), dok su u dvjema najstarijim dobnim skupinama (51 do 60 godina i preko
60 godina) zajedno tek 2 ispitanika odnosno 2,36% ( tablica 2., slika 2. ).
Kako viže od polovice ispitanika pripada u najmlaðu dobnu skupinu do 30
godina, može se zakljuèiti, kako se dobna granica iz godine pomièe na mlaðu
generaciju, žto je s jedne strane dobro, s obzirom da je za vjerovati kako æe
upravo mlaða generacija donositi bolje i mudrije odluke u nažim organizacijama.
Pitanje2.Dobna skupina:OdgovorBroj anketiranih%1.do 30 godina5058,822.31 do 40
godina1821,183.41 do 50 godina1517,654.51 do 60 godina11,185.preko 60 godina1
1,18-bez odgovora00,00Ukupno85100,00Tablica 2. Dobna skupina
Slika 2. Dobna skupina
2.2.3
žkolska-struèna sprema
Meðu ispitanicima (studentima) njih 74,12% ima srednju žkolsku-struènu
spremu, a kako kao izvanredni studenti studiraju i oni koji veæ imaju steèenu
vižu ili visoku struènu spremu oni èine 25,88% (tablica 3, slika 3).
Veæina ispitanika ima zavrženu samo srednju žkolu, žto potvrðuje da se

radi o mlaðahnoj generaciji, dok su naspram njih manjina koja ima vižu odnosno
visoku struènu spremu. Ponekad viža odnosno visoka struèna sprema može biti
dobro, no ponekad se može i postaviti pitanje zažto osobe sa vižom ili visokom
struènom spremom neke druge struke žele doprinositi u "novoj" struci, a ne za
koju su se žkolali u uredovno vrijeme?
Pitanje3.žkolska-struèna sprema:OdgovorBroj anketiranih%1.srednja žkolska -
struèna sprema6374,122.viža - visoka struèna sprema2225,88-bez odgovora00,00
Ukupno85100,00Tablica 3. žkolska - struèna sprema
Slika 3. žkolska - struèna sprema
2.2.4 Zaposlenje
Zaposleno je gotovo tri èetvrtine ispitanika (74,12%), dok ih je
nezaposleno 25,88%. Takva struktura prigodnog uzorka ispitanika, stvara
pretpostavke reprezentativnosti za istraživanje, kako teorijske (opæe)
problematike menadžmenta integralne sigurnosti, u kojem mogu sudjelovati svi
ispitanici (i zaposleni i nezaposleni), tako posebno i praktiène (poslovne)
problematike, u kojem mogu sudjelovati samo zaposleni (tablica 4, slika 4).
Ono žto je pozitivno i dobro žto je veæina ispitanika i to èak visokih
74,12% zaposleno, žto znaèi da veæ posjeduju odreðen stupanj znanja iz
sigurnosti i imaju nekakav uvid u stanje sigurnosti u Hrvatskoj, te mogu bez
ikakvih potežkoæa spajati praksu i teoriju, no manjini koja je nezaposlena
jedino preostaje, da se žto prije pokuža zaposliti, te poène primjenjivati
steèeno znanje.
Pitanje4.Zaposlenje:OdgovorBroj anketiranih%1.da (zaposlen) 6374,122.ne
(nezaposlen) 2225,88-bez odgovora00,00Ukupno85100,00Tablica 4. Zaposlenje
Slika 4. Zaposlenje
2.2.5
Zaposlenje na poslovima
Odgovor u vezi zaposlenja na poslovima davali su samo zaposleni, njih 63.
Na nekim od poslova zažtite zaposleno je ukupno 60,32% ispitanika, a pri tome
pojedinaèno najviže na poslovima zažtite od požara (24,72%) i zažtite na radu
(19,10%). Kako u praksi postoji moguænost obavljanja poslova iz viže podruèja
zažtite, na ovo pitanje ostavljena je moguænost vižestrukog odgovora. Analiza
pokazuje da je u praksi najèežæa kombinacija integriranog obavljanja poslova
zažtite na radu i zažtite od požara (28,95%), a potom jož uz ta dva podruèja,
obavljanje i poslova zažtite okoliža i to ukupno kod 10,53% ispitanika. Od
ukupno zaposlenih na ostalim poslovima bez zažtite radi 39,68% ispitanika
(tablica 5, slika 5).
Ovdje svakako valja istaknuti, kako integralna sigurnost se nazire ukupno
u petnaest sluèajeva, žto dovoljno govori o potrebi postupnog uvoðenja
menadžmenta integralne sigurnosti.
Pitanje5.Zaposlenje na poslovima (samo za zaposlene):OdgovorBroj anketiranih%1.
zažtita na radu1719,102.zažtita od požara2224,72zažtita na radu + zažtita od
požara1128,953.zažtita okoliža88,99zažtita na radu + zažtita od požara + zažtita
okoliža410,534.tjelesna zažtita55,625.tehnièka zažtita77,876.civilna zažtita0
0,007.Obrana11,128.ostali poslovi zažtite44,49Ukupno na poslovima zažtite3860,32
9.ostali poslovi - bez zažtite2539,68-bez odgovora (nezaposleni)2225,88Tablica
5. Zaposlenje na poslovima
Slika 5. Zaposlenje na poslovima
2.2.6
Ukupni radni staž
Odgovor na pitanje o ukupnom radnom stažu, dali su svi zaposleni
ispitanici (63). Najviže je ispitanika (31,75%) u grupi od 11 do 20 godina
ukupnog radnog staža, a potom su grupe s manje od 10 godina, žto odgovara i
dobnim skupinama ispitanika (tablica 6, slika 6).

Èinjenica je, kako u redovima zaposlenih ispitanika su osobe koje veæim
djelom pripadaju skupini od 11 do 20 godina radnog staža, žto je je takoðer
pozitivno, jer godine radnog staža idu u prilog, da ispitanici imaju viže godina
iskustva u praksi. Ovaj podatak u svakom sluèaju pokazuje reprezentativnost
prigodnog uzoraka.
Pitanje6.Ukupni radni staž (samo za zaposlene):
OdgovorBroj anketiranih%
1.do 2
godine1219,05
2.od 3 do 5
godine1320,633.od 6 do 10 godina 8
12,704.od 11 do 20
godina2031,75
5
.od 21 do 30 godina914,296.viže od 30 godina11,5
9-
bez odgovora0
0,00Ukupno63100,00Tablica 6. Ukupni radni staž
Slika 6. Ukupni radni staž
2.3
OSNOVNI PODACI O PODUZEÆU (ORGANIZACIJI) ZAPOSLENJA ISPITANIKA (II.)
2.3.1 Vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika
Od zaposlenih ispitanika najviže ih je zaposleno (tablica 7, slika 7)
prema broju radnika u velikim poduzeæima ili drugim organizacijama koje imaju
viže od 25
0 radnika (47,62%
), potom u malim (34,92%
), a najmanje u srednje
velikim (15
,8
7%
).
Ono žto je ohrabrujuæe, je upravo žto je velika veæina zaposlenih
ispitanika zaposleno u velikim poduzeæima odnosno organizacijama koje imaju viže
od 25
0 zaposlenih, žto je izuzetno dobro, te svakako ide u prilog raznolikosti
uzoraka ispitivanja.
Pitanje7.Vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika:
OdgovorBroj
anketiranih%
1.malo (do 5
0 radnika) 2234,922.srednje veliko (od 5
1 do 25
0
radnika)1015
,8
73.veliko (viže od 25
0 radnika)3047,62-
bez odgovora11,5
9Ukupno63
100,00Tablica 7. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika
Slika 7. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema broju radnika
2.3.2
Vrsta poduzeæa (organizacije) prema vlasnižtvu
S obzirom na vrstu poduzeæa prema vlasnižtvu najviže je ispitanika, gotovo
polovica (49,21%
), zaposleno u onima koja su u javnom, odnosno državnom
vlasnižtvu, a to su uglavnom velika poduzeæa po broju radnika. Potom, u
znaèajnom postotku (34,92%
) slijede poduzeæa u privatnom, domaæem vlasnižtvu
(tablica 8
, slika 8
).
Ovdje svakako valja istaknuti, kako veæina u ovom sluèaju njih 49,21%
je
zaposleno u poduzeæu odnosno organizaciji, koja je u državnom vlasnižtvu, žto je
takoðer od izuzetne važnosti, jer se sigurnost prema istraživanju razmatra i s
tog aspekta.
Pitanje8
.Vrsta poduzeæa (organizacije) prema vlasnižtvu:
1.privatno, domaæe vlasnižtvo 2234,922.privatno, strano vlasnižtvo 34,763.
privatno, domaæe i strano vlasnižtvo 46,35
4.javno, državno poduzeæe (ustanova)31
49,215
.mježovito, javno i privatno23,176.ostalo 11,5
9-
bez odgovora 00,00Ukupno63
100,00Tablica 8
. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema vlasnižtvu
Slika 8
. Vrsta poduzeæa (organizacije) prema vlasnižtvu
2.3.3
Sjedižte poduzeæa (organizacije) u županiji
Velika veæina ispitanika (69,8
4%
) zaposlena je u poduzeæu, odnosno
organizaciji koja ima sjedižte u Gradu Zagrebu i Zagrebaèkoj županiji. U malom
broju zastupljeno je jož devet županija, od èega najviže u Karlovaèkoj županiji
(7,94%
). Ukupno je zastupljeno viže od polovice županija u Hrvatskoj (11 od 21)
tablica 9.
69,8
4%
ispitanika ima sjedižte u glavnom gradu Hrvatske. Razmatrajuæi
rezultate istraživanja na ovom pitanju dovoljno govori o reprezentativnosti
uzorka ispitanika po teritorijalnom naèelu.

Pitanje9.Sjedižte poduzeæa (organizacije) u županiji:
1.
Grad Zagreb i Zagrebaèka4469,8
42.Krapinsko-
zagorska23,173.Sisaèko-
moslavaèka1
1,5
94.Karlovaèka5
7,945
.Varaždinska11,5
96.Koprivnièko-
križevaèka00,007.
Bjelovarsko-
bilogorska00,008
.Primorsko-
goranska23,179.Lièko-
senjska00,0010.
Virovitièko-
podravska00,0011.Požežko-
slavonska00,0012.Brodsko-
posavska00,0013.
Zadarska00,0014.Osjeèko-
baranjska00,0015
.žibensko-
kninska34,7616.Vukovarsko-
srijemska23,1717.Splitsko-
dalmatinska11,5
918
.Istarska00,0019.Dubrovaèko-
neretvanska00,0020.Meðimurska županija23,17Tablica 9. Sjedižte poduzeæa
(organizacije) u županiji
2.3.4
Glavna djelatnost prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti
Aktualna Nacionalna klasifikacija djelatnosti (N.N. br. 5
8
/07) klasificira
djelatnosti na 22 podruèja, koja se potom dijele na odjeljke, skupine i razrede.
Podruèja se oznaèavaju slovnim oznakama od A do U. Meðu zaposlenim ispitanicima
najviže ih je zaposleno u podruèju struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti -
M (17,46%
). Potom, kao znaèajnije zastupljene, slijede ostale uslužne
djelatnosti -
S (15
,8
7%
), javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje -
O (12,70%
), opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija -
D
(11,11%
), graðevinarstvo -
F (7,94%
), te djelatnost zdravstvene zažtite i
socijalne skrbi -
Q (7,94%
). Od 22 podruèja djelatnosti zastupljeno je 14, žto
èini 63,64%
Pitanje10.Glavna djelatnost poduzeæa (organizacije) prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NN 5
8
/07):
1.poljoprivreda,
žumarstvo i ribarstvo (A)11,5
92.rudarstvo i vaðenje (B)34,763.preraðivaèka
industrija (C)23,174.Opskrba elektriènom energijom, plinom parom i klimatizacija
(D)711,115
.Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, te
djelatnosti sanacije okoliža (E)00,006.graðevinarstvo (F)5
7,947.trgovina na
veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (G)34,768
.prijevoz i
skladižtenje (H)00,009.djelatnost pružanja smježtaja te pripreme i usluživanja
hrane (I)00,0010.informacije i komunikacije (J)23,1711.financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja (K)11,5
912.poslovanje nekretninama (L)00,0013.struène,
znanstvene i tehnièke djelatnosti (M)00,0014.administrativne i pomoæne uslužne
djelatnosti (N)1117,4615
.javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (O)
212,7016.obrazovanje (P)8
12,7017.djelatnosti zdravstvene zažtite i socijalne
skrbi (Q)5
7,9418
.umjetnost, zabava i rekreacija (R)5
7,9419.ostale uslužne
djelatnosti (S)115
,8
720.djelatnosti kuæanstva kao poslodavca, djelatnosti
kuæanstva koja proizvode razlièitu robu i obavljaju razlièite usluge za vlastite
potrebe (T)1015
,8
721.djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela (U) 0
0,00-
bez odgovora23,17
Tablica 10. Glavna djelatnost prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti
2.4 TEORIJSKA (OPÆA) PROBLEMATIKA MENADžMENTA INTEGRALNE SIGURNOSTI (III.)
Svi su ispitanici (zaposleni i nezaposleni) dali svoje ocjene postojeæeg
stanja i ocjene prijedloga za poboljžanje menadžmenta integralne sigurnosti na
makro razini (državna, javna, opæa razina).
2.4.1 Ocjena postojeæeg stanja
2.4.1.1 Ocjena doprinosa postojeæe zakonske regulative sigurnosti u Hrvatskoj
doprinosi integraciji sigurnosti
Najviže ispitanika (44,71%
) na pozitivnu tvrdnju, o doprinosu zakonske
regulative sigurnosti integraciji sigurnosti ima neutralni stav, odnosno ocjenu
postojeæeg stanja (tablica 11, slika 9). S tom se tvrdnjom uglavnom slaže
27,06%
, dok se druge strane uglavnom ne slaže 23,5
3%
. Jednako neznaèajno (2,35
%
)
zastupljene su krajnje negativna ocjena (neslaganje u potpunosti) i krajnje
pozitivna ocjena (potpuno slaganje). Veæina 44,71%
iznjelo je neutralan stav, iz
kojeg bi se moglo zakljuèiti kako se zapravo slabo poznaje zakonska regulativa
sigurnosti, žto svakako nije baž pozitivno za struku sigurnosti. Za
pretpostaviti, je kako u tu veæinu pripada mlaða skupina ispitanika, koja nije
zaposlena.
Tvrdnja11.Postojeæa zakonska regulativa sigurnosti u Hrvatskoj doprinosi
integraciji sigurnosti:
1u potpunosti se ne slažem22,35
2
uglavnom se ne slažem2023,5
33niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam38
44,714
uglavnom se slažem2327,065
u potpunosti se slažem22,35
-
bez odgovora00,00Ukupno8
5

100,00Tablica 11. Ocjena doprinosa postojeæe zakonske regulative sigurnosti u
Hrvatskoj doprinosi integraciji sigurnosti
Slika 9. Ocjena doprinosa postojeæe zakonske regulative sigurnosti u Hrvatskoj
doprinosi integraciji sigurnosti
2.4.1.2 Ocjena doprinosa meðunarodnih norma za sustave upravljanja integraciji
menadžmenta sigurnosti
Najviže ispitanika (45
,8
8
%
) uglavnom se slaže, s doprinosom meðunarodnih
norma za sustave upravljanja integraciji menadžmenta sigurnosti, dok se 5
,8
8
%
ispitanika s tom tvrdnjom slaže u potpunosti, èime viže od polovice ispitanika
ima pozitivno mižljenje (tablica 12, slika 10).
Temeljem ovakvih rezultata istraživanja moguæe je odmah primijetiti, da
ispitanici daleko pozitivnije vrednuju doprinos meðunarodnih normi za sustave
upravljanja integraciji menadžmenta sigurnosti od postojeæe zakonske regulative
u Hrvatskoj.
Tvrdnja12.Meðunarodne norme za sustave upravljanja doprinose integraciji
menadžmenta sigurnosti:
uglavnom se ne slažem44,713niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam3642,35
4
uglavnom se slažem3945
,8
8
5
u potpunosti se slažem5
5
,8
8
-
bez odgovora11,18
Ukupno8
5
100,00Tablica 12. Ocjena doprinosa meðunarodnih normi za sustave upravljanja
integraciji menadžmenta sigurnosti
Slika 10. Ocjena doprinosa meðunarodnih normi za sustave upravljanja integraciji
menadžmenta sigurnosti
2.4.1.3 Ocjena organizacije poslova sigurnosti u državnim institucijama s
aspekta integracije
Najviže ispitanika (36,47%
) na pozitivnu tvrdnju, da su poslovi sigurnosti
u državnim institucijama (ministarstva, inspekcije, agencije i sl.) organizirani
kao maksimalno integrirani i cjeloviti, bez preklapanja nadležnosti iznijelo je
svoj neutralni stav. S tom tvrdnjom njih 32,94%
se uglavnom ne slaže, dok je
krajnje negativnu ocjenu, odnosno potpuno neslaganje zastupljeno kod daljnjih
14,12%
ispitanika, te ukupno gledajuæi, prevladava podruèje negativne ocjene.
Tek 15
,29%
ispitanika uglavnom se slaže u pozitivnom smislu (tablica 13, slika
11).
Iz ovakvih rezultata istraživanja može se zakljuèiti, kako jož praktièna
integracija sigurnosti nije uhodana u državnim institucijama.
Tvrdnja13.Poslovi sigurnosti u državnim institucijama (ministarstva, inspekcije,
agencije i sl.) organizirani su kao maksimalno integrirani i cjeloviti, bez
preklapanja nadležnosti:
1u potpunosti se ne slažem12
14,122uglavnom se ne slažem28
32,943niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam31
36,474uglavnom se slažem1315
,295
-
bez odgovora00,00
Ukupno8
5
100,00Tablica 13. Ocjena organizacije poslova sigurnosti u državnim
institucijama s aspekta integracije
Slika 11. Ocjena organizacije poslova sigurnosti u državnim institucijama s
aspekta integracije
2.4.1.4 Ocjena funkcionalnosti sustava edukacije u svezi menadžmenta integralne
sigurnosti
Najviže ispitanika (43,5
3%
) na pozitivnu tvrdnju da je sustav
edukacije u funkciji menadžmenta integralne sigurnosti ocijenili su s neutralnom
ocjenom (tablica 14, slika 12). U pozitivnom podruèju ocjene uglavnom se slaže
30,5
9%
, a u potpunosti 7,06%
ispitanika. Manji je ukupni postotak u negativnom
podruèje ocjene, 12,94%
ispitanika se uglavnom ne slaže, dok se 5
,8
8
%
ispitanika
u potpunosti ne slaže.
Ovakav rezultat istraživanja je u potpunosti oèekivan i opravdan, iz
razloga žto je podruèje integralne sigurnosti, relativno novijeg datuma na ovim

podruèjima. No, u nekom buduæem ponovljenom istraživanju, bit æe realnije
oèekivati najviže odgovora u pozitivnom podruèju.
Tvrdnja14.Sustav edukacije u funkciji je menadžmenta integralne sigurnosti:
1u potpunosti se ne slažem5
5
,8
8
2uglavnom se ne slažem11
12,943niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam3743,5
34uglavnom se slažem26
30,5
95
u potpunosti se slažem67,06-
5
100,00Tablica 14.
Ocjena funkcionalnosti sustava edukacije u svezi menadžmenta integralne
sigurnosti
Slika 12. Ocjena funkcionalnosti sustava edukacije u svezi menadžmenta
integralne sigurnosti
2.4.1.5
Ocjena percepcije sigurnosti u javnosti
Svakako su interesantni rezultati istraživanja, ocjene percepcije
sigurnosti u javnosti (tablica 15
, slika 13). Na pozitivnu tvrdnju, da je
sigurnost u javnosti prepoznata kao integralna sastavnica života i rada veæi je
dio ispitanika dao ocjenu u negativnom podruèju odgovora, najveæi broj njih se
uglavnom ne slaže s takvom tvrdnjom (35
,29%
), dok se 7,06%
u potpunosti ne
slaže. Uz 21,18
%
neutralnih odgovora, uglavnom se slaže 28
,24%
, a u potpunosti
se slaže 5
,8
8
%
ispitanika.
Takva ocjena dokazuje svjesnost ispitanika, a to su studenti i struènjaci
sigurnosti, od kojih je veæina zaposlena, da sigurnost jož nije dovoljnoj mjeri
prepoznata u javnosti kao integralna sastavnica života i rada.
Tvrdnja15
.Sigurnost je u javnosti prepoznata kao integralna sastavnica života i
rada:
1u potpunosti se ne slažem67,062uglavnom se ne
slažem3035
,293niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam18
21,18
4uglavnom se
slažem2428
,245
5
,8
8
-
bez odgovora22,35
Ukupno8
5
100,00Tablica
15
. Ocjena percepcije sigurnosti u javnosti
Slika 13. Ocjena percepcije sigurnosti u javnosti
2.4.1.6
Ocjena percepcije prednosti menadžmenta integralne sigurnosti u poduzeæima i
organizacijama
Ocjena percepcije prednosti menadžmenta integralne sigurnosti u poduzeæima
i organizacijama jož je i negativnija (tablica 16, slika 14) jer najveæi broj
ispitanika (37,65
%
) se uglavnom ne slaže, s tvrdnjom da poduzeæa i organizacije
prepoznaju prednosti menadžmenta integralne sigurnosti, dok se jož èak dodatnih
10,5
9%
ispitanika u potpunosti ne slaže s tom tvrdnjom. Neutralna ocjena
zastupljena je s 29,41%
. Pozitivno podruèje ocjene èini 20,00%
ispitanika koji
se uglavnom slažu, te 2,35
%
ispitanika koji se s tom tvrdnjom slažu u
potpunosti.
Kako je integralna sigurnost relativno novo podruèje, za oèekivati je kako
poduzeæa i organizacije, jož ne prepoznaju prednosti integralne sigurnosti, tome
bilo bi drugaèije da sadažnji struènjaci sigurnosti viže prate i obilaze struène
skupove.
Tvrdnja16.Poduzeæa i organizacije prepoznaju prednosti menadžmenta integralne
sigurnosti:
92uglavnom se
ne slažem3237,65
29,414uglavnom se
slažem1720,005
-
5
100,00Tablica
16. Ocjena percepcije prednosti menadžmenta integralne sigurnosti u poduzeæima
i organizacijama
Slika 14. Ocjena percepcije prednosti menadžmenta integralne sigurnosti u
poduzeæima i organizacijama
2.4.2 Ocjena postojeæeg stanja
2.4.2.1 Ocjena prijedloga bolje integracije zakonske regulative sigurnosti
Viže od tri èetvrtine ispitanika (78
,8
2%
) pozitivno ocjenjuje prijedlog

potrebe i moguænosti boljeg usklaðivanja i integriranja zakonske regulative
sigurnosti u Hrvatskoj (tablica 17, slika 15
), pri èemu se 42,35
%
ispitanika
uglavnom slaže, a èak 36,47%
u potpunosti slaže s tim iznesenim prijedlogom. Uz
18
,8
2%
neutralnih odgovora, samo je 1,18
%
ispitanika, odnosno jedan ispitanik
koji se uglavnom ne slaže s tim prijedlogom.
Na ovom pitanju potvrðena je èinjenica kako je potrebno, s uvoðenjem
integracije zapoèeti upravo s aspekta zakonske regulative.
Tvrdnja17.Potrebno je i moguæe uskladiti i integrirati zakonsku regulativu
sigurnosti u Hrvatskoj:
,8
24
5
u potpunosti se slažem3136,47-
bez odgovora11,18
Ukupno
8
5
100,00Tablica 17. Ocjena prijedloga bolje integracije zakonske regulative
sigurnosti
Slika 15
. Ocjena prijedloga bolje integracije zakonske regulative sigurnosti
2.4.2.2
Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti u državnim
institucijama
Prijedlog potrebe i moguænosti postizanja bolje integracije organizacije
sigurnosti u državnim institucijama takoðer je izuzetno pozitivno ocijenjen
(tablica 18
, slika 16). Èak 45
,8
8
%
ispitanika se uglavnom slaže, a 41,18
%
se u
potpunosti slaže s tim, oèigledno, dobrim prijedlogom. Uz 10,5
9%
neutralnih
odgovora, svega se 1,18
%
(1 ispitanik) uglavnom ne slaže s tim prijedlogom.
Velika veæina se slaže kako je potrebno, ali prije svega i moguæe postiæi
bolju integraciju u državnim institucijama. žto je od velike koristi pri
daljnjoj integraciji podruèja.
Tvrdnja18
.Potrebno je i moguæe postiæi bolju integraciju organizacije sigurnosti
u državnim institucijama:
2uglavnom se ne slažem11,18
3niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam910,5
94
,8
8
5
41,18
-
bez odgovora11,18
Ukupno
8
5
100,00Tablica 18
. Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti
u državnim institucijama
Slika 16. Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti u državnim
institucijama
2.4.2.3
Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti u državnim
institucijama
Ocjenjujuæi prijedlog potrebe usklaðivanja sustava edukacije s naèelima
menadžmenta integralne sigurnosti, velika je veæina ispitanika u pozitivnom
podruèju ocjene (tablica 19, slika 17), najviže njih (43,5
3%
) se uglavnom slaže,
a 35
,29%
ispitanika se u potpunosti slaže s tim prijedlogom. Neutralno je 16,47%
ispitanika. U negativnom podruèju ocjene prijedloga 2,35
%
ispitanika se uglavnom
ne slaže, a 1,18
%
se u potpunosti ne slaže.
Oèekivani rezultati istraživanja na ovom pitanju, u potpunosti su
potvrðena ocjenom ispitanika, kako smo veæ ranije konstatirali da je podruèje
integralne sigurnosti tek u usponu.
Tvrdnja19.Sustav edukacije potrebno je uskladiti s naèelima menadžmenta
integralne sigurnosti:
2
3niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam1416,474
35
,29-
bez odgovora11,18
Ukupno
8
5
100,00Tablica 19. Ocjena prijedloga bolje integracije organizacije sigurnosti
u državnim institucijama
Slika 17. Ocjena prijedloga usklaðivanja sustava edukacije s naèelima
menadžmenta integralne sigurnosti
2.4.2.4
Ocjena prijedloga sustavnijeg razvijanja menadžmenta integralne sigurnosti na

svim razinama od strane struènjaka sigurnosti
Zadnji prijedlog za poboljžanje opæe problematike menadžmenta integralne
sigurnosti, odnosi se na struènjake sigurnosti, koji bi morali sustavnije
razvijati menadžment integralne sigurnosti na svim razinama. Velika veæina
ispitanika pozitivno ocjenjuje taj prijedlog (tablica 20, slika 18
), pri èemu se
gotovo polovica ispitanika (48
,24%
) u potpunosti slaže s tim prijedlogom, dok se
38
,8
2%
uglavnom slaže. Neutralni odgovori iznose 9,41%
. Tek 2,35
%
ispitanika se
uglavnom ne slaže s tim prijedlogom.
Dakako, da struènjak sigurnosti mora sustavnije razvijati podruèje
menadžmenta integralne sigurnosti u praksi, te se veæina ispitanika na ovom
pitanju u potpunosti složila.
Tvrdnja20.Struènjaci sigurnosti moraju sustavnije razvijati menadžment
integralne sigurnosti na svim razinama:
1u potpunosti se
ne slažem00,002uglavnom se ne slažem22,35
3niti se slažem, niti se ne slažem, ne
znam8
9,414uglavnom se slažem3338
,8
25
,24-
bez odgovora1
1,18
Ukupno8
5
100,00Tablica 20. Ocjena prijedloga sustavnijeg razvijanja
menadžmenta integralne sigurnosti na svim razinama od strane struènjaka
sigurnosti
Slika 18
. Ocjena prijedloga sustavnijeg razvijanja menadžmenta integralne
sigurnosti na svim razinama od strane struènjaka sigurnosti
2.5
PRAKTIÈNA (POSLOVNA) PROBLEMATIKA MENADžMENTA INTEGRALNE SIGURNOSTI (IV.)
Samo su zaposleni ispitanici, njih 63, davali svoje odgovore, ocjene
postojeæeg stanja i ocjene prijedloga za poboljžanje menadžmenta integralne
sigurnosti na razini svojeg poduzeæa (organizacije) -
mikro razini.
2.5
.1 Broj zaposlenih struènjaka sigurnosti
Iz tablice 21, slike 19 vidljivo je, kako je u organizacijama na podruèju
Republike Hrvatske u najveæem postotku (5
2,38
%
), odnosno kod viže od polovice
ispitanika zaposlen samo jedan struènjak sigurnosti. Potom slijedi, kategorija
organizacija s viže od 10 zaposlenih struènjaka sigurnosti, žto je sluèaj u
najveæim organizacijama.
S obzirom da je istraživanjem potvrðeno, kako u samo jednom sluèaju nema
odgovora, može se zakljuèiti, da u svim organizacijama ispitanika ima zaposlenih
struènjaka sigurnosti. žto je od izuzetne važnosti, te na kraju krajeva
ohrabrujuæe.
Pitanje21.Broj zaposlenih struènjaka sigurnosti:
1samo
jedan335
2,38
2dva711,1133 -
5
711,1146 -
10 69,5
25
viže od 10914,29-
bez odgovora1
1,5
9Ukupno63100,00Tablica 21. Broj zaposlenih struènjaka sigurnosti
Slika 19. Broj zaposlenih struènjaka sigurnosti
2.5
.2
Broj organizacijskih jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni struènjaci
sigurnosti
Znaèajni su rezultati istraživanja broja organizacijskih jedinica u kojima
su rasporeðeni zaposleni struènjaci sigurnosti, žto je prikazano u tablici 22,
(slika 20). Najviže ispitanika (60,32%
) izjasnilo se da je to samo jedna
organizacijska jedinica, žto je s aspekta organizacije integralne sigurnosti
dobro. No, s druge strane, kategorija s pet i viže organizacijskih jedinica u
kojima su rasporeðeni struènjaci sigurnosti, zastupljena je isto s visokih
20,63%
. Potom slijede:
dvije (9,5
2%
), tri (6,35
%
) te èetiri s 1,5
9%
. Ono žto je
interesantno za zakljuèiti jest, kako u praksi postoji izvrsna prilika za
integracijom, žto æe samo olakžati integraciju i to žto su zaposleni struènjaci,
u velikoj veæini zaposleni u jednoj organizacijskoj jedinici.
Pitanje22.Broj organizacijskih jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni
struènjaci sigurnosti:
1.samo jedna38
60,322.dvije69,5
23.
tri46,35
4.èetiri 11,5
95
.pet i viže1320,63-
bez odgovora11,5
9Ukupno63100Tablica
22. Broj organizacijskih jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni struènjaci

sigurnosti
Slika 20. Broj organizacijskih jedinica u kojima su rasporeðeni zaposleni
struènjaci sigurnosti
2.5
.3
Razina menadžmenta na kojoj je vodeæi struènjak sigurnosti
Najviže ispitanika (39,68
%
) zaposleno je u poduzeæima ili organizacijama u
kojima je vodeæi struènjak sigurnosti pozicioniran na prvoj (strategijskoj)
razini menadžmenta (tablica 23, slika 21). Potom slijedi druga razina (srednja,
taktièka) s 28
,5
7%
ispitanika, dok je treæa i niža razina (operativna)
zastupljena kod 25
,40%
ispitanika.
Pozitivno je žto je vodeæi struènjak u velikom postotku smježten na
strategijskoj razini menadžmenta, žto je samim time vrlo ohrabrujuæe i
zadovoljavajuæe za sam status struènjaka sigurnosti.
Pitanje23.Razina menadžmenta na kojoj je vodeæi struènjak sigurnosti:
OdgovorBroj
anketiranih%
1.prva razina (strategijska)25
39,68
2.druga razina (srednja,
taktièka)18
28
,5
73.treæa i niža razina (operativna)1625
,40-
bez odgovora46,35
Ukupno63100Tablica 23. Razina menadžmenta na kojoj je vodeæi struènjak
sigurnosti
Slika 21. Razina menadžmenta na kojoj je vodeæi struènjak sigurnosti
2.5
.4
Certificirani sustavi upravljanja po meðunarodnim normama
Veæina ispitanika (5
8
,73%
) zaposlena je u organizacijama koje posjeduju
neki od certificiranih sustava upravljanja po meðunarodnim normama, dok ih je
bez certifikata 41,27%
. Pri tome su najzastupljeniji certifikati sustava
upravljanja kvalitetom (ISO 9001) s 47,62%
, potom slijede certificirani sustavi
upravljanja:
okoližem (ISO 14001) s 25
,40%
, sigurnožæu na radu (OHSAS 18
001) s
15
,8
7%
, informacijskom sigurnožæu (ISO/IEC 27001) s 4,76%
te sigurnožæu hrane
(ISO 22000) s 3,17%
. Ostali certifikati, uglavnom tehnièki, zastupljeni su s
4,76%
. S aspekta integriranih sustava upravljanja po meðunarodnim normama,
znaèajno je da je 35
,14%
ispitanika zaposleno u organizacijama koje posjeduju
certifikate ISO 9001 i ISO 14001, a uz ta dva certifikata jož i treæi i to OHSAS
18
001, u 18
,92%
. Certificirane sustave upravljanja po meðunarodnim normama
prikazuje tablica 24, slika 22.
Pitanje24.Certificirani sustavi upravljanja po meðunarodnim normama:
OdgovorBroj
anketiranih%
1.ISO 90013047,622.ISO 140011625
,40ISO 9001 + ISO 140011335
,143.
OHSAS 18
0011015
,8
7ISO 9001 + ISO 14001 + OHSAS 18
001718
,924.ISO 2200023,175
.
ISO/IEC 2700134,766.SA 8
00000,007.ostalo 34,76Ukupno sa certifikatima375
8
,73-
bez
odgovora (bez certifikata)2641,27Ukupno63100,00Tablica 24. Certificirani
sustavi upravljanja po meðunarodnim
Slika 22. Certificirani sustavi upravljanja po meðunarodnim normama
2.5
.5
Ocjena postojeæeg stanja
2.5
.5
.1 Ocjena težnji struènjaka sigurnosti prema integraciji sigurnosti
Ocjenjujuæi težnje struènjaka sigurnosti prema integraciji podruèja i
poslova sigurnosti u poslovnoj praksi vlastitih organizacija (tablica 25
, slika
23), nežto viže od polovice ispitanika je u pozitivnom podruèju ocjene, pri èemu
ih se 44,44%
uglavnom slaže, a 7,94%
se u potpunosti slaže s tom tvrdnjom.
Neutralno je 26,98
%
ispitanika. U negativnom podruèju ocjene, 17,46%
ispitanika
se uglavnom ne slaže, dok se 3,17%
u potpunosti ne slaže s tom tvrdnjom.
Zadovoljavajuæa je èinjenica koja je ujedno i pokrijepljena rezultatima
istraživanja, kako struènjaci sigurnosti maksimalno teže integraciji podruèja,
ali i poslova sigurnosti s visokih 44,44%
.
Tvrdnja25
.Struènjaci sigurnosti maksimalno teže integraciji podruèja i poslova
sigurnosti:
1u potpunosti se ne slažem23,172uglavnom se
ne slažem1117,463niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam1726,98
4uglavnom se
slažem28
44,445
7,94-
bez odgovora00,00Ukupno63100,00Tablica
25
. Ocjena težnji struènjaka sigurnosti prema integraciji sigurnosti

Slika 23. Ocjena težnji struènjaka sigurnosti prema integraciji sigurnosti
2.5
.5
.2
Ocjena znanja struènjaka sigurnosti u podruèju sigurnosti i menadžmenta
Iako se najviže ispitanika (38
,10%
) uglavnom slaže, a 9,5
2%
u potpunosti
slaže s tvrdnjom da struènjaci sigurnosti posjeduju najvižu razinu znanja iz
podruèja sigurnosti i menadžmenta (tablica 26, slika 24), treba isto tako
istaknuti i da se 20,63%
ispitanika uglavnom ne slaže, a 9,5
2%
u potpunosti se
ne slaže s tom tvrdnjom, dok je 22,22%
neutralno. Time se utvrðuju, temelji
potrebe usavržavanja znanja iz sigurnosti i menadžmenta.
Ohrabrujuæa je takoðer okolnost, žto struènjaci sigurnosti posjeduju
najvižu razinu znanja, žto samo potvrðuje kako posjedujemo veæ sad kvalitetan
kadar struènjaka sigurnosti.
Tvrdnja26.Struènjaci sigurnosti posjeduju najvižu razinu znanja iz podruèja
sigurnosti i menadžmenta:
2
2uglavnom se ne slažem1320,633niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam1422,224
,105
2-
100,00Tablica 26. Ocjena znanja struènjaka sigurnosti u podruèju sigurnosti i
menadžmenta
Slika 24. Ocjena znanja struènjaka sigurnosti u podruèju sigurnosti i
menadžmenta
2.5
.5
.3
Ocjena organizacije sigurnosti u poduzeæima (organizacijama)
Ocjenjujuæi organizaciju sigurnosti u svojim poduzeæima (tablica 27,
slika 25
) najviže ispitanika (39,69%
) se uglavnom slaže, a 9,5
2%
u potpunosti
slaže s tvrdnjom da je organizacija sigurnosti optimalna, integrirana i
ekonomièna, bez preklapanja odgovornosti. No, èak 30,16%
ispitanika je
neutralno, a u negativnom podruèju ocjene, uglavnom se ne slaže 14,29%
, dok se u
potpunosti ne slaže 6,35
%
ispitanika.
Zakljuèujuæi na temelju provedenog istraživanja, da iako u 39,68
%
sluèajeva organizacija sigurnosti je optimalna, integrirana i ekonomièna bez
preklapanja odgovornosti, ipak postoji èak 14,29%
sluèajeva, koji su u
suprotnosti reèenom.
Tvrdnja27.Organizacija sigurnosti je optimalna, integrirana i ekonomièna, bez
preklapanja odgovornosti:
2uglavnom se ne slažem914,293niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam1930,164
39,68
5
2-
100,00Tablica 27. Ocjena organizacije sigurnosti u poduzeæima (organizacijama)
Slika 25
. Ocjena organizacije sigurnosti u poduzeæima (organizacijama)
2.5
.5
.4
Ocjena postignute razine sigurnosti s ekonomskog aspekta
Iako je i u ocjeni postignute razine sigurnosti s ekonomskog aspekta
(tablica 28
, slika 26) veæina ispitanika u pozitivnom podruèju ocjene, jer se
najviže ispitanika (36,5
1%
), uglavnom slaže, a 7,94%
u potpunosti slaže s
tvrdnjom, da je postignuta visoka razina sigurnosti, jer su žtete minimalne, a
ulaganja optimalna. Treba istaknuti i negativno podruèje ocjene u kojem se èak
30,16%
ispitanika uglavnom ne slaže, a 4,17%
u potpunosti ne slaže s tom
tvrdnjom. Osim toga neutralno je 20,63%
ispitanika.
Pored ovakvog rezultata istraživanja nije težko zakljuèiti, kako je u ovom
trenutku prisutna visoka razina sigurnosti, a žto proizlazi jer su žtete
minimalne, a ulaganja optimalna. No, od posebnog æe interesa biti zanimljivi
rezultati ponovljenog istraživanja, kada æe se u potpunosti implementirati
menadžment integralne sigurnosti.
Tvrdnja28
.Postignuta je visoka razina sigurnosti jer su žtete minimalne, a
ulaganja optimalna:
uglavnom se ne slažem1930,163niti se slažem, niti se ne slažem, ne znam1320,634

Cmrecnjak istrazivanje problematike_mis_29-8-08

Cmrecnjak istrazivanje problematike_mis_29-8-08

Recommended

Recommended

More Related Content

Viewers also liked

Viewers also liked (12)

Similar to Cmrecnjak istrazivanje problematike_mis_29-8-08

Similar to Cmrecnjak istrazivanje problematike_mis_29-8-08 (8)

Cmrecnjak istrazivanje problematike_mis_29-8-08