“Profesionalni stres i     prevencija burnout-a u VCT      centru – Geštalt pristup"Sarajevo, 17.05.2012.god.   Selma Gaši...
Uvod   Geštalt psihologija - stoji na stanovištu da je cjelina    važnija od dijelova: doživljaji se ne sastoje od    per...
Geštalt terapija i eksperiment   U geštalt terapiji se često koriste eksperimenti kao    što su igranje uloga, tehnika pr...
Psihoterapija   Psihoterapija nam pomaže da postanemo svjesni    svojih motiva, osjećaja i misli. Kada bismo bili    savr...
Kontakt u GTKontakt predstavlja osnovu ljudskog razvoja, i da bi se osoba razvila, treba riskirati kontakt sa nečim što je...
Uspostavljanje kontakta... Uspostavljanje kontakta ne vodi uvijek ka  sreći, ali to je suštinska komponenta  ljudskog živ...
Vid             Sluh            Govor            Dodir            Pokret  - Šta se dešava sa našim kontaktfunkcijama dok r...
Ciklus kontakta – Svako iskustvo ima svoj ciklus; nešto   počne, dolazi do sredine i zatim do kraja. Možemo reći da     je...
Disfunkcije u ciklus kontaktu   Poremećaji u bilo kojem dijelu ciklusa prirodno ometaju    ritam zadovoljenja potreba oso...
Pojam stresa   Lazarus (1966) – predložio da se stres tretira    kao organizujući pojam za razumijevanje širokog    raspo...
Distres i eustres   Stres je termin koji označava različite vrste    životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. ...
   Vježba / prikaz rada
Suočavanje sa stresom   Postoje dva načina suočavanja sa stresom:-   jedan je usmjeren na problem,-   drugi na emocije.Ak...
HVALA!
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

selma gasi - gestalt approach to professional burnout

811 views

Published on

6th Regional Conference in Sarajevo, May 17-18 2012.

Published in: Health & Medicine
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
811
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
4
Actions
Shares
0
Downloads
8
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

selma gasi - gestalt approach to professional burnout

  1. 1. “Profesionalni stres i prevencija burnout-a u VCT centru – Geštalt pristup"Sarajevo, 17.05.2012.god. Selma Gaši, dipl.psih., psih.th.
  2. 2. Uvod Geštalt psihologija - stoji na stanovištu da je cjelina važnija od dijelova: doživljaji se ne sastoje od perceptivnih elemenata, koji se struktuiraju u određene sadržaje, niti se ponašanje može svesti na puku kombinaciju refleksa ili uvjetovanih reakcija. Geštalt psihoterapija – osnovne ideje geštalt terapije su figura i pozadina, polariteti, kontakt, promjena i svjesnost. Glavni cilj geštalt terapije je svjesnost tj. naglašavanje svjesnosti i kvalitete kontakta između individue i okoline.
  3. 3. Geštalt terapija i eksperiment U geštalt terapiji se često koriste eksperimenti kao što su igranje uloga, tehnika prazne stolice, rad sa snovima itd. U eksperimentima se radi na produbljivanju svjesnosti, istraživanju nepoznatih aspekata klijentove ličnosti te potisnutih osjećanja i akcija. U skladu sa osnovnim principima fenomenološke teorije, geštalt terapija želi povećati svjesnost klijenta kako bi ga na taj način oslobodila za rast i upravljanje vlastitom sudbinom. Cilj geštalt terapije je integracija misli, osjećanja i čulnih procesa.
  4. 4. Psihoterapija Psihoterapija nam pomaže da postanemo svjesni svojih motiva, osjećaja i misli. Kada bismo bili savršeno svjesni naših misli i osjećanja, onda ne bismo imali simptome. Ponašali bismo se racionalno, bez «zaglavljivanja» u depresiju i anksioznost, stres, učili bismo iz vlastitih grešaka i ne bismo povrijeđivali one koje volimo, niti sebe. Pitanja koja geštalt terapeut postavlja nisu «zašto» već kako taj problem utiče na klijentov život u ovom momentu, u sadašnjosti.
  5. 5. Kontakt u GTKontakt predstavlja osnovu ljudskog razvoja, i da bi se osoba razvila, treba riskirati kontakt sa nečim što je novo za nju. Garancija dobrog kontakta nije to što možemo da vidimo i čujemo već kako vidimo i čujemo. Profesionalni stres nam ne predstavlja situacija u kojoj se nalazimo, već kako je mi doživljavamo.
  6. 6. Uspostavljanje kontakta... Uspostavljanje kontakta ne vodi uvijek ka sreći, ali to je suštinska komponenta ljudskog života. Strah od nesreće je često dovoljan razlog da osoba izbjegne kontakt kako bi sačuvala svoju «sreću». Problem je što je posljedica toga neuspjeh. Šta to znači za profesionalan stres?
  7. 7. Vid Sluh Govor Dodir Pokret - Šta se dešava sa našim kontaktfunkcijama dok razgovaramo sašefom ili sa pacijentom? Koju porukuone šalju? Kako ih mi vidimo?
  8. 8. Ciklus kontakta – Svako iskustvo ima svoj ciklus; nešto počne, dolazi do sredine i zatim do kraja. Možemo reći da je čitav naš život kompleks ciklusa: naš profesionalni, ljubavni, tjelesni ili socijalni ciklus.Izbor i primjena prikladneAKCIJE FINALNI KONTAKTMOBILIZACIJA ZADOVOLJSTVOi uzbuđenje ili post-kontakt iSVIJESNOST o javljanju dovršavanje geštaltasocijalne ili biološke potrebe POVLAČENJE ili SENZACIJA organizam u mirovanju
  9. 9. Disfunkcije u ciklus kontaktu Poremećaji u bilo kojem dijelu ciklusa prirodno ometaju ritam zadovoljenja potreba osobe. Konfluencija - može spriječiti zadovoljavajući razvoj faze senzacije, desenzitizacija - može spriječiti punu svjesnost, defleksija - ometa mobilizaciju, introjekcija - može spriječiti efikasnu akciju, projekcija - dobar finalni kontakt i retrofleksija - fazu zadovoljenja, a zaokupljenost sobom, egotizam- ometa efikasno povlačenje.
  10. 10. Pojam stresa Lazarus (1966) – predložio da se stres tretira kao organizujući pojam za razumijevanje širokog raspona pojava koje su izuzetno važne za ljudsku i životinjsku prilagodbu. Najčešće prihvaćena definicija stresa koja kaže da je stres stanje ili osjećaj u kojem se nalazi određena osoba kada smatra da zahtjevi u njenom životu premašuju osobna i društvena sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju.
  11. 11. Distres i eustres Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. Vrlo je važno vodi li reakcija na stres ka boljoj adaptaciji organizma ili u pogrešnu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, tjelesnim funkcijama, raspoloženju i ponašanju. Kad stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, a pozitivni stres ili eustres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja te omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uslove okoline.
  12. 12.  Vježba / prikaz rada
  13. 13. Suočavanje sa stresom Postoje dva načina suočavanja sa stresom:- jedan je usmjeren na problem,- drugi na emocije.Ako pokušavamo riješiti problem zapravo pokušavamo ukloniti stresor. Ako tražimo utjehu prijatelja ili se bavimo nečim što nas zabavlja/opušta na taj način se usmjeravamo na uklanjanje negativnih emocija. Svakako je bolje ukloniti stresor, ali ponekad to nije moguće.
  14. 14. HVALA!

×