selma gasi - gestalt approach to professional burnout
1. “Profesionalni stres i
prevencija burnout-a u VCT
centru – Geštalt pristup"
Sarajevo, 17.05.2012.god. Selma Gaši, dipl.psih., psih.th.
2. Uvod
Geštalt psihologija - stoji na stanovištu da je cjelina
važnija od dijelova: doživljaji se ne sastoje od
perceptivnih elemenata, koji se struktuiraju u
određene sadržaje, niti se ponašanje može svesti na
puku kombinaciju refleksa ili uvjetovanih reakcija.
Geštalt psihoterapija – osnovne ideje geštalt terapije
su figura i pozadina, polariteti, kontakt, promjena i
svjesnost. Glavni cilj geštalt terapije je svjesnost tj.
naglašavanje svjesnosti i kvalitete kontakta između
individue i okoline.
3. Geštalt terapija i eksperiment
U geštalt terapiji se često koriste eksperimenti kao
što su igranje uloga, tehnika prazne stolice, rad sa
snovima itd. U eksperimentima se radi na
produbljivanju svjesnosti, istraživanju nepoznatih
aspekata klijentove ličnosti te potisnutih osjećanja i
akcija. U skladu sa osnovnim principima
fenomenološke teorije, geštalt terapija želi povećati
svjesnost klijenta kako bi ga na taj način oslobodila
za rast i upravljanje vlastitom sudbinom.
Cilj geštalt terapije je integracija misli, osjećanja i
čulnih procesa.
4. Psihoterapija
Psihoterapija nam pomaže da postanemo svjesni
svojih motiva, osjećaja i misli. Kada bismo bili
savršeno svjesni naših misli i osjećanja, onda ne
bismo imali simptome. Ponašali bismo se
racionalno, bez «zaglavljivanja» u depresiju i
anksioznost, stres, učili bismo iz vlastitih grešaka i
ne bismo povrijeđivali one koje volimo, niti sebe.
Pitanja koja geštalt terapeut postavlja nisu «zašto»
već kako taj problem utiče na klijentov život u
ovom momentu, u sadašnjosti.
5. Kontakt u GT
Kontakt predstavlja osnovu ljudskog razvoja,
i da bi se osoba razvila, treba riskirati
kontakt sa nečim što je novo za nju.
Garancija dobrog kontakta nije to što
možemo da vidimo i čujemo već kako
vidimo i čujemo. Profesionalni stres
nam ne predstavlja situacija u kojoj se
nalazimo, već kako je mi doživljavamo.
6. Uspostavljanje kontakta...
Uspostavljanje kontakta ne vodi uvijek ka
sreći, ali to je suštinska komponenta
ljudskog života. Strah od nesreće je često
dovoljan razlog da osoba izbjegne kontakt
kako bi sačuvala svoju «sreću».
Problem je što je posljedica toga
neuspjeh. Šta to znači za
profesionalan stres?
7. Vid
Sluh
Govor
Dodir
Pokret
- Šta se dešava sa našim kontakt
funkcijama dok razgovaramo sa
šefom ili sa pacijentom? Koju poruku
one šalju? Kako ih mi vidimo?
8. Ciklus kontakta – Svako iskustvo ima svoj ciklus; nešto
počne, dolazi do sredine i zatim do kraja. Možemo reći da
je čitav naš život kompleks ciklusa: naš profesionalni,
ljubavni, tjelesni ili socijalni ciklus.
Izbor i primjena prikladne
AKCIJE FINALNI KONTAKT
MOBILIZACIJA ZADOVOLJSTVO
i uzbuđenje ili post-kontakt i
SVIJESNOST o javljanju dovršavanje geštalta
socijalne ili biološke potrebe
POVLAČENJE ili
SENZACIJA organizam u
mirovanju
9. Disfunkcije u ciklus kontaktu
Poremećaji u bilo kojem dijelu ciklusa prirodno ometaju
ritam zadovoljenja potreba osobe.
Konfluencija - može spriječiti zadovoljavajući razvoj faze
senzacije, desenzitizacija - može spriječiti punu
svjesnost, defleksija - ometa mobilizaciju, introjekcija -
može spriječiti efikasnu akciju, projekcija - dobar finalni
kontakt i retrofleksija - fazu zadovoljenja, a
zaokupljenost sobom, egotizam- ometa efikasno
povlačenje.
10. Pojam stresa
Lazarus (1966) – predložio da se stres tretira
kao organizujući pojam za razumijevanje širokog
raspona pojava koje su izuzetno važne za
ljudsku i životinjsku prilagodbu.
Najčešće prihvaćena definicija stresa koja kaže
da je stres stanje ili osjećaj u kojem se nalazi
određena osoba kada smatra da zahtjevi u
njenom životu premašuju osobna i društvena
sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju.
11. Distres i eustres
Stres je termin koji označava različite vrste
životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. Vrlo
je važno vodi li reakcija na stres ka boljoj adaptaciji
organizma ili u pogrešnu prilagodbu
(maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do
promjena u mozgu, tjelesnim funkcijama,
raspoloženju i ponašanju. Kad stres ima negativne
posljedice, govorimo o distresu, a pozitivni stres ili
eustres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja te
omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove
zahtjeve i uslove okoline.
13. Suočavanje sa stresom
Postoje dva načina suočavanja sa stresom:
- jedan je usmjeren na problem,
- drugi na emocije.
Ako pokušavamo riješiti problem zapravo
pokušavamo ukloniti stresor. Ako tražimo utjehu
prijatelja ili se bavimo nečim što nas
zabavlja/opušta na taj način se usmjeravamo na
uklanjanje negativnih emocija. Svakako je bolje
ukloniti stresor, ali ponekad to nije moguće.