Intervju za magazin Start 02/2012 - Masti i kolesterol ne uništavaju srce!

1. Ishrana
ANITA 5UPE, SIgTNftNKA KOJA JE U SVEDsKOJ DIPTOMIRAIA PREHRANU I NUTRIcIONIZAM
*ob)rr- - koles,t
tr$lFmG
ffim
Sluibene prehrambene smjernice da se smanji unos masnoda i poveda unos ugljikohidrata stare
su tek tridesetak godina O Usprkos awijekenom mi3ljenju, de6ljanje i mr$av-ljenje nisu uvjero-
ffiu
vani kolitinom hrane o Meso, riba, jaja,prirodne masn;ie ipowtL jednostavnol.d"*o do si-
tosti bezda se preje4"-9 o Kruh, tjestenina inznapeciva,$eier i $krob, daju turbo energiju i
mogu sadinj avati dodatak prehrani, a ne njezina bazu
) r*ao, ?dravko {rupovif :dravko@startbih.irfa va... te rafinirana biljna ulja i margarini. Bira-
ju se diste namirnice najbLi|,e svom izvornom JO-'OIFEXAT, :,.
Dolazak proljeia je naiieifi alarmda,je vri-
jeme za dotjerivanje linije jer d_o mora i pla-
ie nije ostalo puno vremena. Sta mislite o
diplomirala prchra- .. striktnim dijitama koje su nekako najpopu-
nulnutrldonzaln '1.-.
larnije poput UIU dijete, Antkelulitne, Atkin-
naGetebodkom -..i',i .'
ldnLvefzltett4* .'': ii;
sove,TtodneVnedijelr.,,?,,:,. r,' :'.,,
- Nema instant rjelenja. Reduhe ijske dijeteili
Posfednjedvi- .ti'..,,1,$';.,' dijete ra'smanjenim uno5om kalorija isma-
jegodinevo- r,t 1,r'.r,'i,:.' njenim :unosom masnoee,,mogu samo tre:
dipopular- . I l.i11,r.r,'
nutno dovesti do gubitka odredenog broja
rublogktine ,t t-o_...., kilograma, koji se iesto vra(aju ujoi'veiern
i lazi o hra- , {--,.'*. broju jer dolazi do takozv-anog jo-jo efekto.
;r 'r ri''r':'
ni,gdjepiie Naie tijelo ima genetskirugraden mehani:
o tome ka- :, ri:,,,:;.r
, zam - preiivljavanje. Kad ne unosimo dovoli-
ko se uz pri- ..:.. .'.:. .. i: tuaciju, bar no hrane; tada tijelo misli da je doila glad i
rodnu i zdravu '. ',:.,
,,,:ti'' u ovom dije- teika Vremena,:pa se postavlja u stanje Sted-
prehranu mo- 'r-,:,.1.- _ ,,,1:'.' lu Evrope, da nje. To znaii da se metabolizam usporava i
te dod do boljeg i ' ' , .,.{:': li je mogude hra- tijelo troiiminimalne koliiine enegije za ii-
zdravlja i normalne " . .:.": niti se zdravo ztfira- votne funkcije, neito kao ito na primjer,ra-
:' j;
tjelesne teLine. - ' -;":;r'::ij"' leParei
.. .:i,r::r:.,,i:J::,-', '
di medvjed za vrijeme zimskog sna.0sim'to:
_ Ovaj naiin prehrane ne izi- ga, tijelo nastojiStovi$e te energije spremiti
IIVORNA TJUDSKA PREHRANA skuje veii troSak. Prehrana sebazirana za kasnije, pa kada nakon dijete,poinemo je-
Zagovornik ste LCHF dij ete, Molete nam obiinim domaiimjelima i lokalno proizvede- sti normalno, tijelo sprema ve(inu uneienih
teti od tegaje izvedena taskraienica i zbog nim namirnic ama i zaptavo predstavlja u3tedu kalorija u obliku masnih rezervi itako dolazi
kojih razloga j e preporuiujetei novcajer odbacujemo veliki dio skupih indu, do ponovnog debljanja iak i sa manjim ko-
- LCHF zapravo nije dijetaveinatinptehta- strijskih prer adevina i junk foo da,D ok nam se liiinama hrane.
ne ili joi bolje redeno - nadin livota. LCHF pr ehranabazira na ugljikohidratima, kolidin-
je skraienica od Low Carb High Fat, Sto zna- skijedemo puno
di manje ugljikohidrata i vi5e masnoie. Ovaj vi5e, zatojer su
naiin prehrane najslidn!'i j e izvornoj ljudskoj ugljikohidrati
prehrani prije dolaska indusrrijske rafinira- nutritivno siro-
ne hrane i upravo kao takav pruZa opdmalne maSni i sadrie samo
uvjete za dobro zdravlje i normalnu tjelesnu praznekalonje,pane
teLinu. On ima i druge, engleske, nazivekao daju pravu sitost. Ma-
!;to su Paleo, Primal, Low Carb i zaptavo pred- snoie su bogate
stavlja cijeli pokret koji jezadnjih godina po- hrarlivimwa-
stigao veliku popularnost i proiirio se zapad- rimaikalori.
nim zemljama. Osnova ove prehrane je prava jxna,enugr-
izvornahrana - riba, meso, jaja, obilje raznog jom,tedaju
povria i priro dne zdrave masnoieJedu se i pu- dugotrryniju
nomasni mlijedni proizvodi, oraiasti plodovi sitost i zato
ivo&.Izbjegavaju se namirnice bogate $ede- seuzLCHF
rom i Skrobom - kruh, tjestenina, raznapeci- jede kolidinski
62 c-+*r"+-+ ".,,.,r',,.t,tr,t'.rt;:ItIii:.iril
trli d! :: lr
,*i:,r;;.iji1
r' l:.1.a1i1:;r

2. Ishrana
STATNO U TIJEKU
Na koji naiin upotpunjujete svoja znanja?
-Jako puno iitam, svakodnevno. Pratim strui-
nu literaturu na engleskom i Svedskom i stal-
no sam u tijeku novih saznanja i zbivanja sa
podruija prehrane i zdravlja.
nie, a sitije! Osim toga, kad je dovjek zdravi-
jr, troii manjenovcaza nepotrebne posjete li-
jednicima i skupe lijekove.
Prehrambene navike ste stitu od malena, a
statistike govore da djeca imaju sve vi$e pro-
blema sa gojaznosti.. Kalvu ishranu, odno-
sno kakve namirnice preporutujete djeci, a
3ta je najbolj e za vLin.u u Skoli i zr6to?
-Dabidjecazdravo rasla i razvlladobar ima-
nitet te da bi imala energije za Skolu i uienje,
trebaju jesti pravu domaiu hranu sa obiljem
zAr av rh hr aryivih masnoia iz jaja, maslaca, me -
voie i povrie. Djeci trebaju punoma-
sa, ribe, te
sni mlijedni proizvodikao jogurt, kefir, mile-
ram i pravo domaie mlijeko, a neligbtveuije.
Kruh, tjesteninainznapeciva, Seier i 3krob,
daju turbo energiju i mogu sadinjavati doda-
tak prehrani, a ne njezinu baza.
Umjesto slatkiia,dje-
ci se mogu dati
miilidrugi
oralasti
plodo-
vii sje-
men-
ke, te
voie.
Treba
izbjegav ati industr{j ske p reradevine - hrenov -
ke, salame, pahuljice, peciva, keksg iips, slat-
kiSe...jer su prepuni Stetnih sastojaka.
!.UEKOVI PRIKRIVA'U UZROKE
SrR IzeIEGAUATI Koje namirnice se mogu jesti u skoro ne,o'
Koje namirnice generalno treba izbjegavati i zaito? granitenim koliiinamai
- Seder treba izbjegavati, jer ne samo da deblja, nego dovodi i do brojnih poreme- - Samo prehrana koj a sebazfua na previ5e 5e-
daja i bolesnih stanja u organizmu. lzmedu ostalog izaziva ovisnost kao droge, al- iera, Skroba i opienito neprirodnim namir-
kohol i cigarete, jer utieie na osjetljivu biokemiju mozga. Zbog toga je izuzetno nicama moie dovesti do potrebe da se ne-
Stetan za djecu iiji je mozak joS u razvoju jer stvara podlogu za druge vrste ovisno- 5to jede u neogranidenim kolidinama zbog
sti kasnije u iivotu. toga ito je ona nuritivno siroma3na pa tije-
Proizvodi od iitaricoi braino nam se od struinjaka i medija uporno name(u kao lo traiijoS,Ako se driimo praveizvotnehta-
zdravi. No iitarice se ve(im dijelom sastoje od Skroba koji nije niSta drugo nego ii- ne, dobivamo sve hranjive wari koje trebamo,
sti 5eder, glukoza, i zato ga treba izbjegavati, posebice osobe koje iele smriaviti. pa postiZemo kontrolu a.petita i potreba za
Osim toga, iitarice sadrie i teiko probavljivi protein"g/uten, koji je jedan od najve-
prejedanjem nestaje. Meso, ribu, j aja, prirod-
(ih alergena i uzroinik velikog broja autoimunoloikih bolesti. Zitarice sadrie i ta-
ne masnoie i povriejednostavno jedemo do
kozvane antinutrijente kao Stoje fitinskakiselina, koja spreiava apsorpciju vainih
sitosti bez da se prejedamo. Pokuiajte, uvje-
minerala ieljeza, magnezija, kalcija, bakra i cinka.
tit iete se i sami.
Raf inir an a i hidr o g enizir on a biljn o uljo i mar gari fii sad rie previ 5e v i Sestru ko n eza-
Idealna linija je ujetia san Lena, aaposljed-
si(enih masno(a omega 6 koje djeluju inflnmltorno, izazivaju upalna stanja u orga-
nje'vrijeme i muikarci sve vi3e vode ratuna
nizmu i pridonose razvoju brojnih kroniinih oboljenja.Osim toga, ove masno(e se
o izgleda i zdrava, Da li je to mogude po-
u procesu rofiniranjaihidrogenacijeizlaiu raznim kemijskim promjenama u kojima
se koriste vrlo opasne kemikalije iiji se ostaci nalaze u gotovim proizvodima.
satibez gladovanja i zakoje vrijemel
- Ne samo da je moguio nego se vitka linija
s-S"*:rd 6l

3. Ishranra
jedino moie postiii i zadrLati - bez gladova-
nja. Gladovanjem se mogu izgobitildogrami,
ali oni se neminovno vraiaju, Usprkos uvrije-
L,enom mi5lj enj u, debljanje i mr5 avlj enj e nis u
uvjetovani kolidinom hrane, ve( hormonima
i vrstom hrane koja djeluje na na5 hormonal-
ni sustav. Prehrana bogata Seierom i Skrobom
dovodi do povi3enog Seiera u krvi i izluiiva-
nja hormona inzulina koji sav onaj Seier kojeg
trenutno ne potro5imo za energtlu, pretvara a
masne naslage. Osim toga, inzuhn zalJjuiav a
na5e masne stanice i onemoguiava sagorijeva-
nje masnoie za energiju. Prehrana sa smanje-
nim udjelom u$ikohidrat a odrLava nivo Seie-
ra u krvi stabilnim i ne dovodi do izlaiivanja
inzulina,Tada se masne stanice otkljuiavaju
i mi moiemo tro$iti vlastite masne rezerveza
energiju. Thko dolazi do mrSavljenj a i to bez
osjetaja gladi, jer slobodno mo2emo jesti onu
hranu koja ne stimulira izluiivanje inzalina -
masnoie i proteine. Ritam mrdavljenja vrloJe
r.azliiit od osobe do osobe i ovisi o tjelesnim
predispozicijama, zdravstvenom stanju i ra-
n!'emprovodenjuizgladnjujuiihdiy'eta.Ovaj
proces ne treba ubtzavati niri stres ati naprljed,
ve( teba pustiti tijelo da se prirodno dovede
u svoje optimalno stanje i ravnoteLa,
Kada govorimo o zdravoj ishrani, podrazu-
mijevamo zdrave osobe. Sta savjetujete oni-
ma koji imaju neki metabolitki ili hormonal- ,STAglt*il SttFRn , .: , ,,,,
itetni, te da izaziv aju sr iane bolesti, zadeplj enje
Lila,padak i rak. Medutim, ova tvrdqja nema
ni poremedaj poput krvnog pritiska, $titne
Zlijezde' r aznih oblika dijabetesai
,, lllnAil D[il znanstvene osnove veije nesretni tezultatne-
utemeljenih mitova, predrasuda, ali i komerci-
- Osobe koje boluju od'neke bolesti narodi- ' MoiE liiishrana pomoii u ublaiavanju.sva- ,,
jalnih interesa. SluZbene prehrambene smjer-
, kodnevnog stresa sa kojim se s{oiavamo?
to trebaju voditi raduna o svojoj prehranijer ,- Moie, Stabilni nivo iedera u krvi ne dovo-' nice da se smanji unos masnoia i poveia unos
jeveii dio modernih bolesti upravo posljedi- ugljikohidrata stare su tek tridesetak godina i
di do naglih promjena raspoloienja kao 3to
ca moderne ishrane. Na Zalost, ove se bole- otkada su one uvedeng zapadnimse svijetorn
'seto dogaila kad je prehrana bogata iederi: ,
sti desto lijede lijekovima koji samo prikriva- proiirila epidemija debljine, metabolidkog sin-
mar pa' je utoliko
iovjek mirniji,i staloieniji,,
ju simptome, umjesto da se taLi pravi uzrok 0sim,toga, spoznaja da iinimo neit'o dobro' droma - dijabetes tip Z povi5eni krvni pritisak,
poremeiaja- Dijabetes, povi3eni krvni pritisak, za sebe donosi bolje raspoloienj€ i unutdr- poviSene masnoie u krvi, srdano-iilnih bolesti
povi5ene masnoie u krvi i debljina u podrud- nje zadovoljstvo. i mnogih vrsta raka. Danas se bez sumnje zna
ju trbuha nazivaju se zajednidkim imenom da prirodne masnoie izmesa, mlijeka ijaja ne
metabolicki sindrom i posledica su prerjera- predstavljaju opasnost za zdtavlje, a znamo i
nog uno.Senja Seiera i ikrob.a. Z.ato prehrana - Ishr anaje zasigurno jedan od uzroinika kar- da su od pamtivijeka predstavljale vrlo vai,an
sa smanjenim unosom ugljikohidrat a ima vr - cinoma. Mislim da na razvoj karcinoma dje- dio ljudske prehrana Istralivanjanam porvr-
lo pozitivne udinke na ove bolesti. Poremeiaj luju ruzna zagadenja iz hrane, vode i okoli3a, duju da su grupe naroda koje su se hranile na
rada Stitne i:Iijezde je autoimunoloika bolest, te ztaienjakojima smo izloLeni - mobilni re- radicionalan nadin prije dolaska civilizaciy'e sa
a danas sve vi5e modernog istrahivanjapoka- lefoni, be*iini internet itd. Razne industrij- bljelim bra5nom i Seierom,bihizuzetno zdra-
zuje snaLnu vezu izmeduvelikog broja autoi- ske preradevine sadrie kancerogene sastoj- vi i otporni ljudi koji nisu oboli;'evali od bole-
munoloikih bolesti i nepodno5enj aglutenaiz ke,jedan od mnogih primjeraje natrijev nitrit sti tipidnih za dana{nje vrijeme.
Litarica.Zato mnoge osobe sa autoimunolo5- koji se pod oznakom E250 sredstvo zakon- Da li ste sami provodili neka istraiivanja i
kim bolestima dotle velika poboljianja kad zewiranje koristi u svim suhomesnatim pro- do kalvih ste rezultata doSlii
izbace Litarrce iz ptehtane. rzvodima. - lJ zadnje dvije godine sam u kontaktu sa sto-
Na svom blogu vei daLewijerr'e tazbijate tinama ljudi koji svjedode kako imje ovajna-
KAD HRANA UBIJA prehramben e mitove i zablude. Koji su naj- din prehrane promyenio Livot na bolje. Mnogi
Sve vi$e ljudi obolijeva od raznih karcino- ie5ii mitovi izablade? od njih su kod svojih lijednika obavili kontrol-
ma. Koliko se to rno e dovesti u vezu sa na- - Najdeiia zabluda je opiepr ihv atena * r dnja da ne preglede koji su pokazali pobolj5anje vri-
dinom irhrane3 su masnoie Zivotinjskog por!'ekla i kolesterol jednosti $eiera u krvi, masnoie u krvi, krv-
nog pritiska i jetrenih proba, Poboljlanja su
se osjetila i kod osoba sa alerg!'skim i autoi-
DNEUNI MENI Veiera: Salataod raznog svjeieg povr(a (recimo
munololkim bolestima, a mo|danajmarkan-
krastavci, paprika, listovi ipinata, zelena sala-
Moiete li nam redi kako bi mogao izgledati tnije promjene na bolje mogu se pratiti kod
ta...) sa feta sirom i maslinama.
meni za jedan prosjeian dan? osoba koje su patile od stomaino-crijevnih
DorutaktJaja petena na maslacu, paprika, raj- Desert ili meduobrok: Maline ili drugo Sumsko tegoba. Dijabetiiari tip 2 i osobe sa ruzvije-
iica ili drugo povrie, kefir ilijogurt. voie sa tufenim slatkim vrhnjem. nom inzulinskom rezistencijom u stanju su
Rutak: )anjed kotlet ili drugo meso, peteno po- Nema vaganja hrane niti zbrajanja kalorija. potpuno baciti lijekove o kojima su ranije bili
vr(e, recimo tikvice i karfiol, sa umakom od iu- Pravilo LCHF je ledite kad ste gladnii jedite dok ovisni, ako se strogo dti,e pravila LCHF pre-
manjaka, maslaca i zatinskog bilja. se ne zasitite, ali se nemojte prejedati. Sluiajte hrane. Vrlo povoljan utjecaj ove prehrane uo-
Desert ili meduobrok: Bademi i orasi, kava. svoje tijelo. dava se i kod iena sa PCOS - sindrom polici-
stiinihjajnika. I
(A .",-
"i.q.r.i'