Kineziološka metodika u RN
•Download as PPTX, PDF•
0 likes•823 views
Vrste odgojno-obrazovnog rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi.
Recommended
Recommended
More Related Content
Viewers also liked
Viewers also liked (9)
Similar to Kineziološka metodika u RN
Similar to Kineziološka metodika u RN (20)
Kineziološka metodika u RN
- 1. Kineziološka metodika u OŠ ŽSV učitelja RN OŠ B. Šulek, I.G. Kovačić, D. Tadijanović i A. Mihanović, 19.04.2016. Slav. Brod
- 3. ODGOJNO – OBRAZOVNI PROCES Odgojno – obrazovni proces Nastavni rad
- 4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD NASTAVNI RAD Redovita nastava Izborna nastava Dopunska nastava Dodatna nastava IZVANNASTAVNI RAD Tjelesno i zdravstveno područje Jezično- komunikacijsko područje Matematičko- prirodoslovno područje Umjetničko područje IZVANUČIONIČKI RAD Školski izlet Školska ekskurzija Škola u prirodi
- 5. USMJERENOST ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Smjernice rada u tjelesnom i zdravstvenom području Usmjerenost nastavnog procesa Ishodi nastavnog procesa Kompetencije učenika
- 6. USMJERENOST DIJAGNOSTIKA STANJA UČENIKA VERTIKALNA UNUTARPREDMETNA POVEZANOST IZVEDBENI PLAN I PROGRAM HORIZONTALNA UNUTARPREDMETNA POVEZANOST PROVEDBA NASTAVNOG PROCESA
- 7. ISHODI
- 8. KOMPETENCIJE UČENIKA OBRAZOVNE KINANTROPOLOŠKE ODGOJNE ZDRAVSTVENE
- 9. TIPOVI SATI NASTAVNOG RADA SAT UVOĐENJA SAT USVAJANJA PROGRAMSKOG SADRŽAJA SAT USAVRŠAVANJA PROGRAMSKOG SADRŽAJA
- 11. PRISTUPI IZVEDBENOME PLANIRANJU I PROGRAMIRANJU SLIJED POSTUPAKA NASTAVNOGA PROCESA U TJELESNOM I ZDRAVSTVENOM PODRUČJU (NELJAK,2008.) 1. PROVJERAVANJE početno 2. PLANIRANJE 3. PROGRAMIRANJE 4. PRIPREMANJE 5. PROVOĐENJE 6. PRAĆENJE 7. PROVJERAVANJE redovito 8. PROVJERAVANJE završno
- 12. METODOLOGIJA IZRADE IZVEDBENIH PLANOVA I PROGRAMA I. PRIPREMNA FAZA IZRADE PREDRADNJE PRIJELAZNI PROGRAM RADA DIJAGNOSTIKA STANJA OBRADA I ANALIZA PODATAKA
- 13. I. PRIPREMNA FAZA IZRADE PREDRADNJE PRIJELAZNI PROGRAM RADA DIJAGNOSTIKA STANJA OBRADA I ANALIZA PODATAKA II. ZAVRŠNA FAZA IZRADE IZRADA IZVEDBENOG PLANA I PROGRAMA PLANIRANJE POSTAVKE PLANA I PROGRAMA CILJ I ISHODI PLANA I PROGRAMA IZBOR PROGRAMSKIH SADRŽAJA VRJEDNOVANJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA PROGRAMIRANJE RASPODJELA PROGRAMSKIH SADRŽAJA ODREĐIVANJE SATI PROVJERAVANJA ODREĐIVANJE SATI ZAKLJUČIVANJA OCJENA
- 16. AE – aerobna izdržljivost ES – eksplozivna snaga RS – repetitivna snaga KO – koordinacija FL fleksibilnost AG – agilnost …
- 17. PMZ – provjera motoričkog znanja PMP – provjeravanje motoričkih postignuća PKP – provjeravanje kinantropoloških postignuća
- 18. PREPORUKE KOD IZRADE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA: • Nastavna tema koja se prvi put uvrštava u programsku jedinicu predstavlja novo gradivo te se upisuje na prvo mjesto programske jedinice. Preostale nastavne teme upisuju se redoslijedom njihove učestalosti od najmanje do najviše.
- 19. • U programske jedinice koje se odnose na sate usavršavanja, kao prva nastavna tema upisuje se ona koja je po planu do tada imala najmanju učestalost.
- 20. • U izvedbenom programu točan broj nastavnih tema po pojedinom satu nije određen, već nastavnik odlučuje koliko će ih programirati temeljem svih pokazatelja (materijalni uvjeti rada, dijagnostika stanja učenika), a najčešće sastavlja od dvije do četiri nastavne teme.
- 21. • Poligonski način vježbanja može se osmisliti od određenih biotičkih i jednostavnijih kinezioloških motoričkih znanja te se mogu programirati već u razrednoj nastavi. • Stanični, stazni i kružni način vježbanja zbog svoje složenosti koriste se od 5. razreda osnovne škole.
- 22. • U jednoj programskoj jedinici ne smiju biti programirane dvije nove nastavne teme. • U jednoj programskoj jedinici ne smiju biti programirane jedna nova nastavna tema i druga nastavna tema koja se provjerava.
- 23. • Kada se na satu planira provjeravanje nastavne teme tada je uputno da ostale nastavne teme budu iznimno usavršene. Preporučljivo je da broj ostalih tema bude jedna ili dvije. • Provjeravanje nastavne teme nije uputno planirati pretposljednji sat u pojedinom polugodištu.
- 24. • Provjeravanje nastavne teme treba planirati neposredno nakon niza sati ponavljanja ili najviše s jednim satom odmaka od posljednjeg sata ponavljanja. • Na jednoj programskoj jedinici ne smiju se programirati dvije nastavne teme koje zahtijevaju izrazito čuvanja i/ili pomaganje.
Editor's Notes
- OBRAZOVANJE je povezni proces stjecanja znanja i razvoja sposobnosti. Kada osoba započne sa stjecanjem znanja ona aktivira i mijenja svoje sposobnosti, a viša razina sposobnosti omogućuje višu razinu znanja. Obrazovnost je kvaliteta ličnosti koja je određena njegovim znanjem i sposobnostima. Obrazovanje je značajno i za odgoj jer nove spoznaje učenika o nečemu su preduvjet odgojnim promjenama. Odgojno – obrazovni proces je povezani proces stjecanja znanja, razvoja sposobnosti i promjena načina ponašanja učenika. Provodi se nastavnim radom, izvannastavnim radom, izvanučioničkim radom, au tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi i izvanškolskim aktivnostima učanika. Ukupnost odgojno-obrazovnog procesa u školstvu određena je u jednoj nastavnoj godini školskim kurikulumom. NASTAVNI PROCES je najorganiziranija formalna vrsta odgojno-obrazovnog procesa u čijoj provedbi sudjeluju 3 činitelja: učitelj, učenik i programski sadržaj.
- Odgojno-obrazovni rad provodi se kao nastavni, izvannastavni i izvannučionički rad. NASTAVNI RAD – ostvaruje se redovitom i izbornom nastavom, te dopunskom i dodatnom nastavom. IZVANNASTAVNI RAD – provodi se s ciljem poticaja učenika za rad izvan redovite nastave. Ne smatra se nastavnim nego odgojno-obrazovnim radom jer nema provjeravanja, ocjenjivanja i zaključivanja ocjena. Nastavniku omogućuju veću slobodu kreiranja odgojno-obrazovnog rada. IZVANUČIONIČKI RAD – podrazumijeva ostvarivanje planiranih sadržaja izvan škole. Tu spadaju izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazališta, galerije, terenska nastava, škola u prirodi. Cilj je učenje otkrivanjem u neposrednoj životnoj stvarnosti u kojemu se učenici susreću s prirodnom i kulturnom okolinom.
- Da bi se postigla izvrsnost odgojno-obrazovnog procesa potrebno je definirati usmjerenost. Njeno definiranje u cijelosti mora ciljano stremiti ishodima nastavnog procesa. Jedino će na takav način cjelogodišnja provedba nastavnog procesa biti fokusirana prema osobnim postignućima učenika tj. kompetencijama učenika.
- Za kvalitetu osmišljavanja usmjerenosti nastavnog procesa važni su : DIJAGNOSTIKA STANJA UČENIKA – prikupljanje podataka o kvaliteti motoričkih znanja, stanju kinantropoloških obilježja i sklonostima učenika prema određenim sportovima i kineziološkim aktivnostima. VERTIKALNA UNUTARPREDMETNA POVEZANOST – određivanje elemenata nastavnog procesa koji će usmjereno voditi prema ishodima tijekom više godina. Odnosi se na okvirni izbor, vrednovanje i raspodjelu programskih sadržaja iz razreda u razred. HORIZONTALNA UNUTARPREDMETNA POVEZANOST određivanje elemenata nastavnog procesa koji će usmjereno voditi prema ishodima procesa u tekućoj nastavnoj godini. KVALITETA IZRADE IZVEDBENOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA I PISANIH PRIPREMA ZA SAT – konkretiziraju ideje koje je nastavnik ugradio u navode o vertikalnoj i horizontalnoj unutarpredmetnoj povezanosti. KVALITETA PROVEDBE NASTAVNOG PROCESA izvršni je dio ostvarenja usmjerenosti nastavnog procesa. USMJERENOST nastavnog procesa je objektivno, znanstveno utemeljeno osmišljavanje kratkoročnih i dugoročnih promjena o znanjima, sposobnostima i osobinama učenika koji će se ostvariti s visokom razinom vjerojatnosti tijekom provedbe odgojno-obrazovnog rada.
- ISHODI su stručno osmišljeni navodi o tome što se od učenika očekuje da zna, razumije i da je sposoban pokazati i učiniti nakon završetka dijela ili cijelog odgojno-obrazovnog procesa. Navod kojim se definira ishod mora biti takav da se njegov smisao može iskazati kroz kriterije, skale, mjere, ljestvice procjenjivanja, ocjenjivanja. Ishodi nastavnog procesa za jednu nastavnu godinu navode se zajednički za cijeli razredni odjel. Stoga je ocjena jedino od mjerila postignute razine ishoda nastavnog procesa za svakog pojedinog učenika a time i stupanj ostvarivosti njegove kompetencije. Ishodi su svojstva odgojno-obrazovnog ili nastavnog procesa a kompetencije su ostvarena svojstva učenika.
- Načinima praćenja, elementima ocjenjivanja, pregledu rada i imeniku bliske su sljedeće skupine kompetencija: OBRAZOVNE KOMPETENCIJE – odnose se na osposobljenost učenika za samostalnu praktičnu primjenu kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja: usvajanje znanja o provođenju higijenskih navika, primjena znanja o očuvanju i promicanju zdravlja, kvalitetna primjena osnovnih pravila sportskih igara. KINANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE – odnose se na osposobljenost učenika za samostalnu promjenu morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. ODGOJNE KOMPETENCIJE – odnose se na osposobljenost učenika za cjeloživotnu primjenu stečenih pedagoško-psihološko-socioloških pojavnosti. ZDRAVSTVENE KOMPETENCIJE – odnose se na razine naučenosti znanja o očuvanju i promicanju zdravlja, znanja o pravilnoj ishrani, razvoju svijesti o zdravstvenoj kulturi i zdravom načinu življenja.
- Nastavni rad čine redovna i izborna nastava tjelesne i zdravstvene kulture. Obje vrste propisane su za tjelesno i zdravstveno područje nastavnim planovima i područjima. Nazivi tipova sati nastavnog rada koriste se u redovnoj i izbornoj nastavi tzk-a a uvijek se navode u pisanoj pripremi za sat tzk-a i upisuju u dnevnik rada. SAT UVOĐENJA – na početku svake godine prvi sat se posvećuje uvođenju učenika u nastavni proces. Najčešće teme koje se rješavaju na ovom satu odnose se na: upoznavanje učenika s izvedbenim nastavnim planom i programom, isticanje nastavnih tema koje će se ocjenjivati, pojašnjavanje kriterija ocjenjivanja, podijeliti listiće za roditelje o uvidu u zdravstveno stanje učenika. Daju se učenicima informacije o inicijalnom provjeravanju motoričkih znanja i kinantropoloških obilježja. SAT USVAJANJA PROGRAMSKOG SADRŽAJA – na njemu učenici po prvi put se upoznaju s novim programskim sadržajem. Tijekom ovog sata učenici po prvi put senzorno počinju usvajati nove informacije. Cilj je stvaranje predodžbe o strukturi gibanja i njeno početno izvođenje. Nastavnik najavljuje, opisuje i pokazuje motorički zadatak. Učenik pokušava razumjeti opisano i pokazano, osmišljava izvedbu i pokušava izvesti motoričko gibanje. Na satu usvajanja gradiva u pravilu se postavlja jedna nova nastavna tema uz od 1 do 3 poznate teme. Usvajanje složenijeg motoričkog znanja može se provoditi i dva sata zaredom. SAT USAVRŠVANJA PROGRAMSKIH SADRŽAJA – je sat na kojem se provode programski sadržaji s ciljem početnog i naprednog usavršavanja, te stabilizacije i automatizacije motoričkog gibanja. Veća usklađenost pokreta i kretnji postiže se procesiranjem informacija o gibanju u određenimcentrima središnjeg živčanog sustava. Što dovodi do usklađvanja unutar strukture pojedinog gibanja.
- SAT PROVJERAVANJA PROGRAMSKIH SADRŽAJA – na ovom satu provode se postupci provjeravanja motoričkih znanja, motoričkih postignuća ili kinantropoloških obilježja. Provjeravanje repetitivne snage ili funkcionalnih sposobnosti nastavnik može samo bilježiti zbog praćenja. Motorička znanja i dostignuća u pravilu se ocjenjuju. Motorička znanja ocjenjuju se neposredno nakon provjeravanja. Motorička postignuća se na satu provjeravanja samo bilježe a vrednuju se poslije nakon usporedbe vrijednosti motoričkog postignuća pojedinog učenika s orijentacijskim vrijednostima. SAT USUSTAVLJIVANJA PROGRAMSKIH SADRŽAJA smisao sata je povezivanje motoričkih znanja ili sinteza događanja tijekom nekog razdoblja. Nakon usvajanja i usavršavanja tema iz određenog sporta planira se sat-dva pripadne sportske igre tijekom cijelog glavnog dijela sata jer planski postavljena igra je usustavljivanje svih motoričkih znanja od kojih je sastavljena.
- U razrednoj nastavi prevladava svesmjerni pristup planiranju i programiranju. Obilježava ga uvrštavanje velikog broja raznorodnih programskih sadržaja zbog svestranog početnog motoričkog obrazovanja i utjecaja na veliki broj kinantropoloških obilježja učenika ove dobi. U ovom uzrastu moguće je aktivirati i mijenjati sukladno zonama senzibiliteta razvoja, veliki broj sposobnosti i osobina učenika. PROVJERAVANJE – početno ili inicijalno- je postupak prikupljanja podataka o učeniku s ciljem utvrđivanja početnog stanja. PLANIRANJE – je skup radnji kojima se osmišljava ostvarenje cilja i ishoda nastavnog procesa, a prethode i u funkciji su programiranja. PROGRAMIRANJE – je postupak raspodjele programskih sadržaja po programskim jedinicama, određivanje sata provjeravanja motoričkih znanja, motoričkih postignuća i kinantropoloških obilježja učenika te određivanje sati zaključivanja ocjena. PRIPREMANJE– je pisani postupak stručnoga i organizacijskoga osmišljavanja jednoga teorijskoga ili praktičnog nastavnog sata tzk-a. PROVOĐENJE – nastavnog procesa je praktično ostvarivanje postavljenih ciljeva i obrazovne, kinantropološke i odgojne usmjerenosti izvedbenog nastavnoga plana i programa. PRAĆENJE nastavnog procesa je sustavno prikupljanje i bilježenje podataka o zdravstvenim, kineziološkim, psihološkim, pedagoškim i sociološkim pojavnostima kod učenika. PROVJERAVANJE – redovito ili kontinuirano- je višekratni planirani i organizirani postupak utvrđivanja stanja učenika u određenim elementima obrazovne, kinantropološke ili odgojne smjernice rada tijekom nastavne godine. Vremenske termine redovitoga provjeravanja nastavnik određuje u izvedbenom planu i programu. PROVJERAVANJE – završno ili finalno – odnosi se na provjeravanje kinantropoloških obilježja učenika, a provodi se sredinom drugoga polugodišta. Analizom rezultata i njihovom usporedbom s rezultatima početnog provjeravanja mogu se utvrditi promjene u obilježjima učenika.
- PREDRADNJE – pripremna faza – da bi se nastavnik kvalitetno pripremio za nastavnu godinu treba učiniti uvid u propisani nastavni plan i program za određeni razred, uvid u materijalne uvjete rada provedbe redovite nastave i uvid u kurikulum zdravstvenog odgoja. Ukoliko se zbog materijalnih uvjeta rada neke teme ne mogu provoditi treba ih prilagoditi postojećem stanju. PRJELAZNI PROGRAM RADA – neposredno prije početka nastavne godine izrađuje se prijelazni program rada. Programira se nastavni rad za mjesec rujan u fondu od 8 nastavnih sati. Tako se 1. sat odnosi na započinjanje nastavnog procesa a vrijeme od 2. do 5. ili 6. sata za dijagnostiku stanja učenika. Posljednja dva ili tri sata mjeseca rujna koriste se za ponavljanje bitnih programskih sadržaja iz prethodnih godina i postupno uvođenje novih programskih sadržaja iz tekuće nastavne godine. SAT ZAPOČINJANJA NASTAVNOG PROCESA – upoznavanje učenika s školskim redom i načinom ponašanja na nastavi, razgovor o zdravstvenom statusu učenika, načine pravdanja izostanaka s nastave, podijeliti učenicima listić za roditelje o uvidu u zdravstveni status učenika. DIJAGNOSTIKA STANJA – OD 2. DO 5. A PONEKAD I NA 6. SATU PROVODI SE DIJAGNOSTIKA STANJA U SVRHU PRIKUPLJANJA PODATAKA O UČENICIMA KAKO BI NASTAVNIK UTEMELJENO MOGAO IZRADITI CJELOVITI IZVEDBENI nastavni plan i program. Dijagnostika stanja podrazumijeva prikupljanje podataka o motoričkim znanjima, kinantropološkim obilježjima i sklonostima učenika. Provjeravanje motoričkih znanja provodi se tijekom cijelog glavnog dijela sata a provjerava se 4 do 6 programskih sadržaja koji su iznimno značajni za nadogradnju nastavnog gradiva u tekućoj nastavnoj godini. Za provjeru kinantropoloških obilježja koristi se 4. i 5. a po procjeni i 6. sat. Provjeravanje se provodi tek nakon što su učenici izvršili minimalnu prilagodbu na nastavni proces i funkcionalno-motoričku prilagodbu na tjelesno vježbanje.
- Tijekom 6., 7. i 8. sata nastavnik programira ponavljanje programskih sadržaja iz prethodnih školskih godina koji su u funkciji tekuće godine ili kombinira učenje novih jednostavnijih programskih sadržaja iz tekuće nastavne godine. U tom vremenskom periodu nastavnik obrađuje podatke, po potrebi dodatno provjerava učenike te izrađuje cjeloviti izvedbeni nastavni plan i program za tekuću nastavnu godinu. Motorička znanja procjenjuju se provjeravanjem bitnih nastavnih tema prethodnih razreda. Ti podaci se ne upisuju niti u pregled rada nastavnika niti u imenik učenika već na posebno pripremljene liste koje samostalno izrađuje nastavnik. Cilj je uvid u inicijalnu razinu motoričkih znanja učenika temeljem koje se može objektivno pristupiti planiranju i programiranju.
- Izrada izvedbenog nastavnog plana i programa sastoji se od postavke plana i programa, cilj i zadaće plana i programa, izbor programskih sadržaja, vrednovanje programskih sadržaja, raspodjela programskih sadržaja, određivanje sati provjeravanja i određivanja sati zaključivanja ocjena. Osnovni kriterij izbora programskih sadržaja je njihova funkcionalna usklađenost s ciljem i ishodima plana i programa, a njihova konačna količina o broju sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture koji je predviđen pojedinim propisanim nastavnim planom i programom, zaključcima analize dijagnostike stanja i usmjerenosti programa. Složeniji programski sadržaji zahtijevaju veći broj ponavljanja da bi se osigurala kvaliteta njihove izvedbe. Programske sadržaje iz propisanih nastavnih planova i programa koji se ne mogu provoditi u izvornom obliku treba prilagoditi za provedbu prema materijalnim uvjetima rada. U određenom slučaju nastavnik može izostaviti i neke provedive nastavne teme ukoliko prema njegovoj prosudbi smatra da su manjeg značaja za ostvarivanje cilja i zadaća nastavnog plana i programa. Vrednovanje je postupak određivanja značaja pojedinog programskog sadržaja u suglasju s ciljem i ishodima programa.
- Raspodjela programskih sadržaja određuje strukturu programa. To je prvi postupak programiranja zbog čega raspodjeli treba pristupiti na način da program sadrži po tipovima sata oko 35% sati usvajanja novih nastavnih tema, 20 % sati provjeravanja i 45 % tipova sati usavršavanja i usustavljivanja motoričkog znanja. Kraće vremensko razdoblje između završenog učenja prvog znanja i učenja drugog znanja pojačava retroaktivnu inhibiciju (suprostavljanje). Zbog toga je potrebno u programu kada god je to moguće uvrstiti nekoliko sati usavršavanja motoričkih znanja bez učenja novog gradiva. Raspodjelu jednog programskog sadržaja treba koncentrirati tako da se od ukupne učestalosti barem prvih 50 – 70 % pojavljivanja u programu postavlja zaredom svaki sat. Raspodjela sadržaja treba omogućavati što učinkovitiju promjenu kinantropoloških obilježja.
- Usmjerenost na satu prema pojačanoj aktivaciji željene sposobnosti upisuje se oznakama. Kinantropološka usmjerenost može a i ne mora biti povezana s nastavnim temama u glavnom A dijelu sata. Nastavnik može izborom sadržaja, pogotovo za pripremni i B dio sata, ciljano odrediti aktivaciju onih sposobnosti koje su mjenjivije u određenom razvojnom razdoblju.
- Na satima provjeravanja kao prva nastavna tema upisuje se ona koja se provjerava. Nakon nje slijedi upisivanje ostalih nastavnih tema po redoslijedu učestalosti. U nastavku teme upisuje se skraćenica pmz, pmp ili pkp. Provjeravanje svake nastavne teme provodi se na posljednjem satu njezine učestalosti tijekom nastavne godine ili na kraju niza sati nakon koji se provjeravaju vrijednosti nekog bitnog kinantropološkog obilježja.
- Nastavna tema koja se prvi put uvrštava u programsku jedinicu predstavlja novo gradivo te se upisuje na prvo mjesto programske jedinice. Preostale nastavne teme upisuju se redoslijedom njihove učestalosti od najmanje do najviše.
- U programske jedinice koje se odnose na sate usavršavanja, kao prva nastavna tema upisuje se ona koja je po planu do tada imala najmanju učestalost.
- U izvedbenom programu točan broj nastavnih tema po pojedinom satu nije određen, već nastavnik odlučuje koliko će ih programirati temeljem svih pokazatelja (materijalni uvjeti rada, dijagnostika stanja učenika), a najčešće sastavlja od dvije do četiri nastavne teme.
- Poligonski način vježbanja može se osmisliti od određenih biotičkih i jednostavnijih kinezioloških motoričkih znanja te se mogu programirati već u razrednoj nastavi. Stanični, stazni i kružni način vježbanja zbog svoje složenosti koriste se od 5. razreda osnovne škole.
- U jednoj programskoj jedinici ne smiju biti programirane dvije nove nastavne teme. U jednoj programskoj jedinici ne smiju biti programirane jedna nova nastavna tema i druga nastavna tema koja
- Kada se na satu planira provjeravanje nastavne teme tada je uputno da ostale nastavne teme budu iznimno usavršene. Preporučljivo je da broj ostalih tema bude jedna ili dvije. Provjeravanje nastavne teme nije uputno planirati pretposljednji sat u pojedinom polugodištu.
- Provjeravanje nastavne teme treba planirati neposredno nakon niza sati ponavljanja ili najviše s jednim satom odmaka od posljednjeg sata ponavljanja. Na jednoj programskoj jedinici ne smiju se programirati dvije nastavne teme koje zahtijevaju izrazito čuvanja i/ili pomaganje.