SlideShare a Scribd company logo

Programiranje CNC strojeva

•
•
S
ssuserd1c606

programiranje CNC strojeva primjenom G funkcija

Engineering
1 of 254
Download to read offline
Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE NC STROJEVA I ROBOTA doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 16. travnja 2021. 7:45 Akademska godina 2019. / 2020.
2 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zašto je izumljeno programiranje CNC strojeva??? Koja su najvažnija tehnička otkrića (patenti) omogućila konstruiranje CNC stroja?
3 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Leonardo da Vinci je izumio kuglični ležaj između godina 1498-1500. Dizajnirao ga je da smanji trenje između dvije ploče koje bi bile u kontaktu u njegovom drugom poznatom dizajnu za helikopter. Sredinom 1740-ih, kavezni kotrljajući ležaj izumio je John Harrison 1794. Philip Vaughan je patentirao kuglični ležaj 1869 Jules Suriray je patentirao radijalni ležaj -prvo stavljen u bicikl Prvo poznato otkriće uređaja tipa kugličnog ležaja je bila jednostavna rotirajuća ploča s kuglama ispod, vjerojatno kako bi se omogućilo ljudima koji jedu za stolom jednostavno okretanje stola kako bi dobili drugu hranu. To je bilo: a) u Egiptu za vrijeme faraona Tutenkamona b) u carstvu Maya između 734 i 766 god. c) u Rimskom carstvu za cara Kaligule oko 40 A.D. Kuglični ležaj patentirao je: a) Leonardo da Vinci 1498. b) Philip Vaughan 1794. c) Jules Suriray 1869.
4 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izum tokarilice za rezanje metala omogućio je proizvodnju standardnih veličina navoja što je omogućilo razvoj masovne proizvodnje. Tokarilicu je konstruirao: a) Thomas Newcomen 1712. b) Maudslay 1800. god. c) Bodmer 1839. Prvi elektromotor izumio je: a) 1821. Michael Faraday, britanski fizičar b) 1887. Nikola Tesla c) 1910. William Bradford Shockley
5 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 1801 by Joseph Marie Jacquard Jacquard razvio stroj za pletenje i tkanje upravljan bušenom vrpcom
6 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković  1948 – US Air Force (zrakoplovstvo SAD-a) je pokrenulo projekt razvitka alatnog stroja koji bi bio sposoban u zahtjevanoj točnosti obrađivati složene dijelove za avionsku industriju (ugovor potpisan 1949.) Projekt je rađen na MIT (MassachusetsInstiute of Technology) pod vodstvom Johna Parsonsa. 1945. Mauchly i Eckert razvijaju prvi digitalni elektronički kompjutor ENIAC 1947. J. Parsons (Parsons Corporation) je počeo eksperimente za primjenu 3-osnih krivuljnih podataka za upravljanje gibanjem stroja pri proizvodnji dijelova za avione
7 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković  1952. NC je ostvaren. MIT je pokazao da je simultano 3-osno gibanje moguće (uz primjenu laboratorijski izrađenog kontrolera i Cincinnati HYDROTEL okomitog vretena)  1955. NC postaje dostupan industriji  1959 - MIT je objavio razvitak prvog jezika za programiranje NC strojeva. Jezik je nazvan APT - Automaticaly Programmed Tools.  1960 – Direktno numeričko upravljanje (DNC). Eliminirana je potreba za bušenom trakom na kojoj su programi. NC program se može učitati u stroj.
8 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • 1968 Kearney & Trecker Corp (USA) je konstruirala "Milwaukee-Matic Model II," prvi praktično primjenjivi obradni centar. • Naziv "machining center" je tada prvi put primijenjen. 1899 1970-tih – pojava CNC alatnih strojeva, a odmah nakon toga Distribuiranog numeričkog upravljanja – DNU - smisao u organizacijskom dijelu (računalo upravlja izmjenama alata, stezne naprave...)
9 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković  1980-tih – pojava grafičkih CAM/CAD sustava. Javljaju se CAD/CAM sustavi za OS Unix, a kasnije i za PC. Što slijedi? Industry 5.0 !!!
10 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Tradicionalno, operater (majstor) odlučuje i podešava razne parametre stroja kao što su brzina vrtnje, dubina rezanja, ručni nadzor kretanja alata itd. CNC: Computer and Numeric Control • Kod CNC strojeva sve ove funkcije i nadzor kretanja alata vrši računalo primjenom računalnih programa.
11 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Karakteristike CNC strojeva Način hlađenja ….. Prednosti: Skraćenje ciklusa obrade, …. Nedostaci: Velika investicija, …. Dimenzije: od malih do velikih Preciznost: od 0,01 do 0,001 mm Operativne karakteristike: snaga, moment, brzina vrtnje, Veličina radnog prostora: …. Broj i vrsta prihvata alata: … Vrsta upravljačke jedinice: … Broj osi: …
12 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje obrade na CNC stroju je kodiranje geometrijskih, tehnoloških i ostalih informacija koje jednoznačno definiraju tehnološki slijed izrade nekog dijela na CNC stroju. Što je programiranje obrade na CNC stroju? Kodiranje se provodi na jeziku koji upravljačka jedinica CNC stroja „razumije”.
13 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Priprema za programiranje CNC stroja podrazumijeva znanja koja su potrebna za sve postupke programiranja, a obuhvaća slijedeće elemente: 1. Koordinatni sustav i nul-točke 2. Vrste upravljanja 3. Analiza dokumentacije i izrada tehnološke dokumentacije 4. Izrada CNC programa
14 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kojem od prikazanih predmeta odgovaraju projekcije niže? Odgovor: A) B) C)
15 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kojem od prikazanih predmeta odgovara projekcija niže? Odgovor: A) B) C)
16 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pronađi grešku na projekciji niže! Odgovor: nije prikazan dio ruba provrta na donjoj strani predmeta
17 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Prije programiranja treba analizirati crtež: Pažnju obratiti na: - Individualne tolerancije - Tolerancije slobodnih mjera - Geometrijske tolerancije - Površinsku hrapavost
18 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Treba uočiti da za tehničko crtanje nije bitan položaj predmeta u odnosu na ishodište koordinatnog sustava, ali je za numeričko upravljanje od presudne važnosti.
19 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate označenih točaka Rješenje: Kako se očitavaju koordinate točaka? Točka A B C D E F X Y Točka A B C D E F X 50 -80 -30 70 0 -50 Y 60 30 -70 -40 80 0 Iz točke spustiti okomicu na pojedinu os i očitati iznos na osi.
20 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kako je geometrijski opisan predmet? - Plohama - Bridovima - Točkama Plohe su omeđene bridovima, a bridovi su definirani oblikom i karakterističnim (krajnjim) točkama. Oblik predmeta nastaje gibanjem alata po određenoj putanji koja je definirana upravo krajnjim točkama. Za CNC programiranje potrebno je definirati koordinate tih karakterističnih točaka.
21 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Koje su karakteristične točke ovog predmeta ? početak i kraj kružnog luka, poćetak i kraj dužine, početak simetrale provrta, … Kod bridova koji su povezani u zatvorenu konturu krajnja točka jednog brida ujedno je i početak drugog brida. Da bi definirali međusobni položaj karakterističnih točaka predmet se postavlja u koordinatni sustav.
22 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Je li svejedno gdje ćemo postaviti ishodište koordinatnog sustava?? Premet se izrađuje iz pripremka koji je potrebno definirati s dodacima za obradu. Je li svejedno kako ćemo orijentirati predmet??
23 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Je li svejedno kako ćemo orijentirati predmet?? Pri orijentiranju predmeta treba voditi računa o mogućnostima stezanja predmeta. Pri orijentiranju predmeta treba voditi računa o baznim površinama predmeta.
24 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer oblika predmeta i putanje alata po konturi (bridovima) koja je definirana krajnjim točkama.
25 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Za zadavanje geometrijskih informacija (definiranje međusobnog položaja alata i obratka u radnom prostoru CNC stroja) potrebno je na stroj i obradak postaviti koordinatne sustave. U primjeni je desni pravokutni koordinatni sustav (prema skici).
26 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate označenih točaka Točka X Y Z P1 P2 P3 Rješenje: Točka X Y Z P1 20 20 50 P2 40 -40 40 P3 -40 40 20
27 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate karakterističnih točaka
28 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U polarnom koordinatnom sustavu, točka se opisuje radijus vektorom i kutom koji taj vektor čini u odnosu prema važećem polu i osi koja prolazi kroz taj pol. Točka P opisana je radijusom RP=4 i kutom AP=120° Primjer primjene polarnog koordinatnog sustava:
29 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate označenih točaka Točka RP AP T1 T2 T3 T4 T5 Rješenje:
30 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Za prikazani predmet označiti karakteristične točke konture te odrediti njihove koordinate.
31 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Rješenje: Uočimo da je predmet simetričan u odnosu na obje osi pa je logično da se ishodište pravokutnog koordinatnog sustava (na crtežu oznaka W) postavi u središte predmeta.
32 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Tko je izumio dvodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav? Odgovor: francuski matematičar René Descartes 1637. Tko je izumio polarni koordinatni sustav? a) Isaac Newton b) Euclid c) Jakob Bernoulli Nekoliko desetljeća nakon što je Descartes objavio dvodimenzionalni koordinatni sustav, Sir Isaac Newton (1640.-1727.) je razvio deset različitih koordinatnih sustava. Jedan od tih je polarni koordinatni sustav koji je koristio da iscrta spiralu. Švicarski matematičar Jakob Bernoulli (1654.-1705.) prvi je koristio polarni koordinatni sustav za širi raspon problema s računanjem i skovao je izraze "pol" i "polarne osi" koji se i danas koriste u polarnom koordinatnom sustavu. Nepoznato o poznatome:
33 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Za razumijevanje principa rada CNC strojeva bitno je poznavati i razumjeti referentne točke stroja. Matematičkom vezom između ovih točaka omogućeno je programeru precizno vođenje oštrice alata u koordinatnom sustavu obratka.
34 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković M - Strojna nultočka (Machine zero point) Određuje ju proizvođač CNC stroja i ne može se mijenjati. Ona je ishodište strojnog koordinatnog sustava i od nje se računaju svi pomaci alata. W - Nultočka izratka (Workpiece zero point) Proizvoljno odabrana točka na obratku. S obzirom na tu točku programiraju se sve koordinate točaka putanje alata u apsolutnom koordinatnom sustavu. A - Privremena nultočka obratka Najčešće se primjenjuje kod tokarilica postavljanjem na čeonu površinu stezne glave funkcijom G54 (vidi poglavlje 5.8).
35 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković N - Nul točka držača alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata. Određuje ju proizvođač stroja i ne može se mijenjati. B - Početna točka alata ( Begin point) Od te točke prvi alat počinje s obradom. Kod nekih upravljačkih jedinica ova točka ima oznaku F, a postoji i točka držača alata koja ima oznaku E. Postavljanjem alata u nosač alata točka E i F se poklope. R - Referentna točka stroja (Reference point) Točka u radnom području stroja, a određena je položajem mikroprekidača. Njihov položaj je određen u fazi konstrukcije stroja, stalan je i nepromjenjiv. Služi za kalibriranje mjernog sustava.
36 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kod glodalice referentna točka alata se nalazi na čelu prihvata alata, P Kod tokarilice  se nalazi na čeonoj površini revolverske glave na promjeru prihvata alata za bušenje. Korekcijom duljine alata, nultočka N se „pomiče“ na vrh alata P.
37 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
38 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na slici su prikazani smjerovi gibanja dijelova stroja Gibanjem radnog stola u desno postižu se –X (negativne koordinate) i obratno …!!!
39 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kod postavljanja koordinatnog sustava na stroj polazi se od osi z: • kod strojeva s čvrstim glavnim vretenom os z se podudara ili je usporedna s osi glavnog vretena, • ako je glavno vreteno nagibno, ali tako da je samo u jednom položaju usporedno s nekom od osi, onda se ta os obilježava kao os z, • ako je glavno vreteno nagibno tako da može biti usporedno s više osi, onda je os z ona koja je okomita na površinu stezanja obratka (radni stol), • ako se glavno vreteno može gibati u smjeru svoje osi (usporedno s osi z), onda se ta os obilježava kao os w, • ako stroj ima više vretena, glavno je ono koje je okomito na radni stol, • ako stroj nema glavno vreteno (blanjalice, erozimati, itd.), os z je okomita na radni stol.
40 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Os x je usporedna s radnim stolom i uvijek okomita na os z, a smjer se može utvrditi na slijedeći način: a) rotira alat • Ako je os z vodoravna, tada pozitivan smjer osi x ide u desno gledajući od glavnog vretena prema obratku. • Ako je os z uspravna, onda kod jednostupnih strojeva (konzolne glodalice) pozitivan smjer osi x ide u desno kad se gleda od vretena prema obratku, a kod dvostupnih pozitivan smjer osi x ide u desno kad se od vretena gleda prema lijevom stupu.
41 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
42 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković b) rotira obradak Os x je okomita u odnosu na os obratka, a pozitivan smjer osi x ide od obratka prema nosaču alata (revolver glavi). Os c koristi se kod programiranja tokarskih centara (vidi funkcije G17 i G19). Određivanje pozitivnog smjera koordinatnih osi slijedi položaj prstiju desne ruke
43 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Srednja škola Oroslavje, 43
44 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Točnost postizanja koordinata ovisi o: …. Stanju dijelova stroja …. Rotirajuće vreteno, izvor: Weiss
45 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Koordinatni sustav stroja nije pogodan za programiranje, jer bi se sve koordinate izratka morale računati s obzirom na točku M. Programer određuje način postavljanja i stezanja obratka na radni stol stroja te određuje položaj nul točku W na obratku. Proces određivanja položaja točke W počinje već pri analizi crteža. Pri tome treba: • uočiti bazne površine predmeta. Točka W se obično nalazi na sjecištu baznih površina, • analizirati pojedine kote na crtežu, utvrditi koje su kritične te utjecaj potencijalne lokacije točke W na iste, • odlučiti o načinu postavljanja i stezanja obratka vodeći računa o redoslijedu operacija obrade. Također, treba uzeti u obzir efikasnost i mogućnost preciznog postavljanja obratka u koordinatni sustav stroja za sve obratke u seriji. Definiranje položaja točke W na mjesto koje je teško precizno odrediti na stroju ili teško provjeriti nije uobičajeno i smanjuje produktivnost CNC operatera.
46 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Predmeti koji se obrađuju na tokarilici su cilindrični pa se razmatranje svodi na dvije osi: x i z. • Koordinata X točke W se postavlja u osi predmeta pa je nula. • Koordinata Z točke W najčešće se postavlja na čelu stezne glave ili na desnoj čeonoj površni obratka.
47 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Mogućnosti definiranja točke W pripremka u izborniku Workpiece
48 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kod prizmatičnih predmeta neke od mogućih položaja točke W prikazuje slika niže. Primijetimo da će za svaku odabranu lokaciju točke W koordinate karakterističnih točaka predmeta imati drugačije koordinate (npr. točka A za svaki od navedenih slučajeva ima drugačije koordinate) Kod prizmatičnih predmeta koordinata Z točke W obično se postavlja na najvišu točku predmeta. Koordinate X i Y točke W često se postavljaju u lijevi donji kut obratka kako bi se programiranje vršilo u prvom kvadrantu koordinatnog sustava.
49 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri programiranju izrade cilindričnih predmeta ili oblika koji su simetrično raspoređeni u odnosu na simetrale predmeta, točka W se postavlja u sjecištu simetrala.
50 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Upravljačka jedinica stroja omogućava programiranje u dva mjerna sustava:  apsolutnom  inkrementnom PROGRAMABILNI MJERNI SUSTAVI
51 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U apsolutnom mjernom sustavu, koordinate pojedinih točaka označavaju udaljenost tih točaka od ishodišta aktivnog koordinatnog sustava (točka W). Predznak (-) ili (+) određuje kvadrant u kojem se točka nalazi.
52 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer za tokarenje: Napomena: Vrijednost X koordinate unosi se kao promjer.
53 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
54 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U inkrementnom mjernom sustavu, lokacija sljedeće točke se zadaje udaljenošću od lokacije prethodne točke i po iznosu i po predznaku (može se reći da se zadaje iznos pomaka alata u smjeru pojedinih osi). Odnosno, lokacije ciljne točke u koju se alat treba gibati zadaje se u odnosu na trenutni položaj alata. Lančani način kotiranja sugerira primjenu tog načina zadavanja koordinata. Osnovna prednost i primjena inkrementnog mjernog sustava je pri pisanju potprograma za identične operacije koje se ponavljaju na različitim dijelovima izratka.
55 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
56 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
57 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: Odredi koordinate točaka P1, P2, P3 i P4 na skici primjenjujući po potrebi pravokutne i polarne koordinate. Rješenje: Analizom skice može se utvrditi da su točke P1 i P2 kotirane u odnosu na ishodište koordinatnog sustava. Točka P3 je definirana u odnosu na točku P2 kutom 120° i udaljenošću 65 mm. Zbog toga ćemo točku P2 smatrati polom za definiranje točke P3. Točka P4 u smjeru osi y ima iste koordinate kao točka P3, a iznos koordinate X u odnosu na ishodište pravokutnog koordinatnog sustava je nula.
58 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: Odredi koordinate točaka P1, P2, P3 i P4 na skici primjenjujući po potrebi pravokutne i polarne koordinate. Rješenje: Analizom skice može se utvrditi da su točke P1 i P2 kotirane u odnosu na ishodište koordinatnog sustava. Točka P3 je definirana u odnosu na točku P2 kutom 120° i udaljenošću 65 mm. Zbog toga ćemo točku P2 smatrati polom za definiranje točke P3. Točka P4 u smjeru osi y ima iste koordinate kao točka P3, a iznos koordinate X u odnosu na ishodište pravokutnog koordinatnog sustava je nula.
59 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Odredi koordinate točaka konture na slici. Točka 1 2 3 4 5 6 7 X Z
60 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
61 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri analizi crteža pozornost treba usmjeriti na:  materijal pripremka, dimenzije i stanje isporuke, masa pripremka  tolerancije i dosjede (pojedine vrste operacija mogu postići određene tolerancije, vidi prilog 9)  traženu kvalitetu površinske obrade  toplinsku obradu  uklanjanje oštrih rubova  količinu proizvoda koja se izrađuje. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
62 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pridruži geometrijskim tolerancijama njihove simbole: a) P-1 Q-3 R-4 S-2 b) P-3 Q-1 R-4 S-2 c) P-3 Q-1 R-2 S-4 d) P-2 Q-1 R-3 S-2 Tko zna više?
63 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slika 4.5 Plan stezanja obratka načinjen primjenom NX program Plan stezanja Slika: Stege za stezanje obratka
64 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Svi materijali koji se obrađuju tehnologijom odvajanja čestica svrstani su u šest grupa ovisno o rezljivosti prema DIN ISO 513 (Tablica 4.1). Svaka grupa označena je odgovarajućim slovom i bojom. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
65 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Nakon analize crteža, pristupa se izradi tehnološke dokumentacije. Prva u nizu aktivnosti je određivanje redoslijeda operacija obrade i baznih površina Slijedi odabir stroja te definiranje stezanja obratka za pojedine operacije obrade. Sljedeća važna aktivnost je odabir reznih alata za pojedine operacije obrade. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
66 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slika 4.4 Svojstva reznih materijala
67 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Koji od sljedećih je najtvrđi alat za rezanje materijala poslije dijamanta? (a) Tvrdi karbidi (b) Keramika (c) Brzorezni čelik (d) Kubični bor-nitrid Tko zna više? Za preciznu obradu neželjeznih legura poželjan je dijamant jer ima. 1. Nizak koeficijent toplinskog širenja 2. Visoka otpornost na trošenje 3. Visoka tlačna čvrstoća 4. Mala žilavost loma Koja je od ovih tvrdnji točna? (a) 1 i 2 (b) 1 i 4 (c) 2 i 3 (d) 3 i 4 Pridruži popisu 1 odgovarajuće pojmove s popisa 2. Popis 1 (materijal reznog alata) Popis 2 (glavni sastojak) A. Brzorezni čelik 1. Ugljik B. Stelit 2. Molidben C. Dijamant 3. Nitrid D. Presvučeni tvrdi metal 4. Niobij 5. Kobalt A B C D (a) 2 1 3 5 (b) 2 5 1 3 (c) 5 2 4 3 (d) 4 3 2 1
68 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Tvrdnja (T): Dijamantni alati mogu se koristiti na velikim brzinama. Razlog (R): Dijamantni alati imaju vrlo nizak koeficijent trenja. (a) T i R su pojedinačno istiniti, a R je ispravno objašnjenje za T (b) T i R su pojedinačno istiniti, ali R nije točno objašnjenje za T (c) T je istinito, ali R je netočno (d) T je netočno, ali R je istina Tko zna više? Razmotrite sljedeće materijale alata: 1. HSS 2. Tvrdi metal 3. Keramika 4. Dijamant Ispravan redoslijed ovih materijala u opadajućem redoslijedu brzine rezanja je: (a) 4, 3, 1, 2 (b) 4, 3, 2, 1 (c) 3, 4, 2, 1 (d) 3, 4, 1, 2
69 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Važno pitanje pri izboru alata je da li za obradu primijeniti standardni ili specijalni alat? Drugo često pitanje je da li za obradu primijeniti najnoviji ili uobičajeni alat? Cijena je iznos koji plaćamo za nabavku alata. Stvarni trošak alata je funkcija produktivnosti. Trošak alata sudjeluje u trošku izrade obratka s približno 3 %. Dakle, pažnju treba usmjeriti na produktivnost alata, a ne na njegovu cijenu. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU Treće pitanje je vezano za trošak alata.
70 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje je postupak pisanja programa prema dogovorenim pravilima, a može se obaviti ručno ili pomoću računala. METODE PROGRAMIRANJA Dijaloško (radioničko) programiranje Pomoću dijaloškog programiranja program se kreira na upravljačkoj jedinici CNC stroja u samoj radionici Ručno programiranje podrazumijeva da tehnolog ručno ispisuje svaki redak programa. Programiranje se vrši off-line.
71 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje pomoću računala - podrazumijeva automatsku izradu CNC programa na osnovi 3D geometrije izratka, raspoloživih alata i režima obrade pomoću CAD/CAM sustava kao što su CADEM, CATIA, MASTERCAM, SOLIDCAM i dr. METODE PROGRAMIRANJA CADEM software
72 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ručno programiranje Npr. u posjetu tvrtki će doći posjetitelj iz drugog grada. Posjetitelju treba napisati uputu kako da dođe od autobusnog kolodvora do tvrtke. Da bi to učinili, trebamo si vizualno predočiti put do tvrtke, a potom točno određenim redoslijedom napisati instrukcije za pojedino kretanje. Posjetitelj će čitati instrukcije iz upute te ih izvršavati jednu po jednu sve dok ne dođe do cilja. Na sličan način, programer pri ručnom programiranju mora imati sposobnost prostornog predočavanja operacija obrade koje treba izvršiti na obratku Princip pisanja CNC programa može se pokazati analogijom sa bilo kojim nizom korak- po-korak instrukcija.
73 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri ručnom pisanju programa potrebno je uvažiti određena pravila o oblikovanju programa. Program treba oblikovati (strukturirati) tako da:  upravljačka jedinica prepozna i na siguran način izvrši opisane operacije  omogući programeru čitljivost vlastitog programa i izmjene programa i nakon dužeg vremenskog perioda, odnosno omogući čitljivost drugoj osobi koja će koristiti napisani program (potprogram)  omogući operateru lako praćenje izvršenja pojedinih operacija na stroju Dobro oblikovan program možemo usporediti s cestom kojom vozimo automobil. Cesta je puna znakova koji nas upozoravaju na moguće opasnosti, ali nam daju i korisne informacije kako bismo sigurno došli do željenog cilja. Ručno programiranje
74 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Informacije koje će omogućiti lako čitanje programa pišu se u obliku komentara, a trebaju se nalaziti:  na početku programa (zaglavlje programa)  na početku svake operacije  pri pozivu svakog alata  pri svakom pozivu M0 funkcije. U zaglavlju programa piše se:  ime programera  datum izrade programa  upravljačka jedinica za koju je program napisan  status programa, revizija.  naziv projekta  naziv i broj crteža  materijal i dimenzije pripremka  pozicija nultočke Ručno programiranje
75 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Osim dokumentiranja programa pomoću komentara, strukturiranje programa obuhvaća grupiranje i jednoobraznost pojedinih funkcija. Grupiranje funkcija primjenjuje se za definiranje:  osnovnih postavki na početku programa (nultočka, mjerne jedinice, izbor radne površine i sl.)  alata na početku operacije (korekcija alata, režim obrade, smjer vrtnje)  prilazne putanje alata površini obratka  završetka rada alata (završetak kompenzacije radijusa alata, pozicioniranje alata u točku izmjene alata i dr.)  završetaka rada programa (završetak modalnih funkcija, pozicioniranje alata u točku izmjene obratka). Ručno programiranje
76 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zaglavlje programa (komentar) Definicija osnovnih postavki na početku programa Opis operacije (komentar) Definicija alata Funkcije operacije obrade Definicija završetka rada alata …. Opis operacije (komentar) Definicija alata Funkcije operacije obrade Definicija završetka rada alata …. Definicija završetka rada programa Primjenom strukturiranja, program će biti oblikovan na sljedeći način: Program strukturiran na ovakav način bit će pregledan i omogućit će brze korekcije Ručno programiranje
PROGRAMIRANJE NC STROJEVA I ROBOTA Veleučilište u Slavonskom Brodu 16.4.2021. 19:45 77 SINUMERIK 840D OSNOVE PROGRAMIRANJA Programski paket: WinNc 3DView
78 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slova i brojke Koriste se slova engleske abecede. Nema razlike između velikih i malih slova. A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N,O, P, Q, R, S, T, U, V, W X, Y, Z 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 Specijalni znakovi koji se mogu ispisati ( Lijeva zagrada ” Navodnici ) Desna zagrada _ Znak za podvlačenje [ Lijeva uglata zagrada . Decimalna točka ] Desna uglata zagrada , Zarez < Manje od ; Komentar > Veće od − Oduzimanje; negativni predznak : Glavni blok = Jednako / Dijeljenje; preskoči izvođenje bloka * Množenje + Zbrajanje; pozitivni predznak %, &, ’, ?, ! Rezervirani znakovi, ne koristiti $ Oznaka za sistemske−interne varijable Struktura i sadržaj programa definiran je propisom DIN 66025 tj. ISO 6983. Sljedeći znakovi koriste se pri pisanju CNC programa.
79 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Svaki redak programa naziva se BLOK ili programska rečenica. Blok se sastoji od RIJEČI, a riječi od ADRESE i pripadajuće brojčane vrijednosti. Za riječi često koristimo naziv funkcije programa.
80 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pojedine rezervirane adrese imaju sljedeće značenje: N Određuje redni broj bloka (podbloka), a može se pisati u jedinicama (1,2,3,…), deseticama (10,20,30 …) ili proizvoljno. Moguće je pisati blokove i bez N adrese. G Kazuje način gibanja alata ( brzi hod, radni hod, …) X,Y,Z Koordinate ciljne točke u koju se giba alat u smjeru osi x, y i z F, S Adrese koje određuju režim obrade T,D Adrese koje određuju alat M Pomoćne strojne funkcije H Ostale funkcije Ostale važnije rezervirane adrese su: I,J,K Koordinate kod kružnih gibanja L Poziv potprograma P Broj pozivanja potprograma R Aritmetička konstanta : Glavni blok ; Iza ovog znaka (adrese) slijedi komentar
81 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija Opis G0 Gibanje u brzom hodu G1 Pravocrtno gibanje u radnom hodu G2 Kružno gibanje u smjeru kazaljke na satu G3 Kružno gibanje suprotno smjeru kazaljke na satu G4 Vrijeme čekanja G9 Precizno zaustavljanje nemodalno G17 Izbor radne površine - XY G18 Izbor radne površine - XZ G19 Izbor radne površine - YZ G25 Donja granica radnog područja / ograničenje brzine vrtnje vretena G26 Gornja granica radnog područja / ograničenje brzine vrtnje vretena G33 Tokarenje / glodanje navoja G331 Urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave G332 Urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave – povratno gibanje G40 Isključenje kompenzacije radijusa alata G41 Uključivanje lijeve kompenzacije radijusa alata G42 Uključivanje desne kompenzacije radijusa alata G53 Poništavanje nultočke G54-G57 Postavljanje nultočke
82 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija Opis G60 Precizno zaustavljanje - modalno G601 Definiranje preciznosti izrade kutova – veliko G602 Definiranje preciznosti izrade kutova – srednje G603 Definiranje preciznosti izrade kutova – malo G63 Urezivanje navoja s kompenzacijom stezne glave G64 Neprekinuta putanja pri izradi konture G640 Neprekinuta putanja pri izradi konture, moguće definiranje zaobljenja G70 Mjerni sustav u engleskim jedinicama (inčima) G71 Mjerni sustav u milimetrima G90 Apsolutni mjerni sustav G91 Inkrementni mjerni sustav G94 Brzina posmaka u mm/min (inch/min) G95 Posmak u mm/okr (inch/okr) G96 Konstantna brzina rezanja uključena G97 Konstantna brzina rezanja isključena G110 Zadavanje pola u odnosu na trenutnu točku alata G111 Zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja G112 Zadavanje pola u odnosu prema posljednje zadanom važećem polu
83 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković M funkcije Funkcija Opis M0 Programirano zaustavljanje M1 Uvjetno zaustavljanje M2 Kraj programa M3 Uključivanje vrtnje vretena udesno ( u smjeru kazaljke na satu) M4 Uključivanje vrtnje vretena u lijevo ( suprotno smjeru kazaljke na satu) M5 Zaustavljanje vrtnje vretena M6 Izmjena alata – okretanje revolverske glave M8 Uključivanje rashladnog sredstva M9 Isključivanje rashladnog sredstva M17 Kraj potprograma M20 Odmicanje konjića (šiljka) M21 Stezanje šiljkom M30 Kraj glavnog programa
84 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija Opis TRANS Programirana nultočka ATRANS Programirana nultočka inkrementno CHF Umetanje zakošenja po osi z CHR Umetanje zakošenja po konturi CIP Kružno gibanje u radnom hodu kroz točke S Brzina vrtnje vretena ili obratka (frekvencija vrtnje) F Posmak / brzina posmaka T Adresa (broj) alata D Broj korekcije alata WALIMON Uključivanje područja rada WALIMOF Isključivanje područja rada LIMS Ograničavanje najveće brzine vrtnje vretena SCALE Programirano mjerilo DIAMON Zadavanje x koordinate preko promjera DIAMOF Zadavanje x koordinate preko radijusa AC Unos apsolutnih koordinata u inkrementnom modu IC Unos inkrementnih koordinata u apsolutnom modu RND Zaobljenje kutova nemodalno RNDM Zaobljenje kutova modalno NORM Pravocrtni način prilaženja početnoj točki – kompenzacija radijusa alata KONT Način prilaženja početnoj točki po radijusu – kompenzacija radijusa alata
85 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ako se adresa sastoji od jednog znaka, pridruživanje brojčane vrijednosti obavlja se pisanjem adrese i uz nju brojčane vrijednosti (npr. X14), iako je moguće pisati i X=14. Primjeri pridruživanja vrijednosti adresi dani su niže: X10.25 pridružuje vrijednost +10,25 adresi X X-14.5 pridružuje vrijednost -14,5 adresi X Y0.37 pridružuje vrijednost +0,37 adresi Y Y.37 pridružuje vrijednost +0,37 adresi Y Z=-.2EX-3 pridružuje vrijednost -0,2*10-3 adresi Z
86 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer uporabe modalne funkcije je N40 G1 F500 X10 Y-20 N50 Y80 Modalne funkcije ostaju pohranjene u memoriji upravljačke jedinice stroja i ostaju aktivne dok se ne ponište s nekom od funkcija iz iste skupine ili s funkcijom za kraj programa. Iznos modalnih G funkcija ostaje važeći sve dok im se ne pridruži nova vrijednost. Blok N40 sadrži modalne funkcije G1, F500, X10 i Y-20. Blok N50 potpuno napisan glasio bi N50 G1 F500 X10 Y80 Budući da se mijenja vrijednost samo adrese Y zbog preglednosti nije potrebno pisati adrese kojima se vrijednost ne mijenja. Ne-modalne funkcije su aktivne samo u bloku u kojem su programirane. Primjer uporabe nemodalne funkcije je N120 G1 X=IC(12) Y=IC(8) N130 X=IC(12) Y=IC(-10)
87 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U jednom programskom bloku može se nalaziti i više od jedne G funkcije. Npr. N70 G90 G0 X10 Y20 Z30 Pri tome treba paziti da u istom bloku ne budu funkcije koje ne mogu biti aktivne u isto vrijeme.
88 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Neke M funkcije izvršavaju se na početku bloka bez obzira na kojem se mjestu u bloku nalazile. Npr. u bloku N100 G0 X14 Y23 Z11 M8, uključivanje rashladnog sredstva (M8) je na kraju bloka, ali će se početi izvršavati istovremeno s početkom gibanja alata (G0). To su funkcije: M3, M4, M6, M8,
89 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ove funkcije se mogu pisati u bloku zajedno s ostalim G funkcijama, ali ih češće pišemo u zasebnom bloku zbog preglednosti programa. Pomoćne strojne funkcije koje se izvršavaju na kraju bloka su: M0, M1, M2, M5, M9, M30. Neke M funkcije izvrše se u bloku u kojem su navedene i time prestaje njihovo djelovanje: Djelovanje drugih M funkcija (M3, M4, M5, M8, M9) traje sve dok se ne zada neka druga M funkcija iz iste grupe. M0, M1, M2, M6, M30.
90 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
91 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G71 - mjerni sustav u milimetrima G70 - mjerni sustav u inchima • koordinatama (adresama) X,Y,Z te I,J,K • korekciji alata • brzini posmaka (mm/min ili inch/mm) • konstantnoj brzini rezanja • kompenzaciji radijusa alata Izbor vrste jedinica odrazit će se pri:
92 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Inč (engleski: inch) ili palac je ime mjerna jedinica za dužinu. U jednoj stopi ima: Tko zna više? a) 25,4 inča b) 12 inča c) 8 inča Jedan međunarodni inč je jednak: a) 25,4 mm b) 2,54 mm c) 18 mm U dimenziji automobilskih guma se kombinira s metričkim oznakama. Primjerice 195/60 x 15 znači da je širina gume 195 mm, visina boka 60% širine, dakle 117 mm. Koliki je onda vanjski promjer gume? a) 381 mm b) 615 mm c) 498 mm Je li se negdje kombinira inč s metričkim oznakama? a) DA b) NE
93 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Američki sustav mjera je sličan Imperijalnom sustavu koji se upotrebljavao u Ujedinjenom Kraljevstvu do 1995. Oba sustava su se razvila od uporabe lokalnih veličina, koje vode porijeklo sve do starog Rima. Tijekom vremena one su se mijenjale i standardizirale, a danas imaju točnu određenu vrijednost prema SI sustavu. Od a)1988. godine b) 1978 godine c) 1998. SI sustav se postepeno uvodi i u SAD, iako puno sporije nego bilo gdje drugdje, tako da se Američki sustav mjera još uvijek podučava u školama kao glavni sustav, a SI sustav kao dodatak. Proizvodi imaju na sebi i SI oznake, iako su osnovne mjere i dalje u Američkom sustavu mjera. Od 2007. godine Američki sustav mjera je praktično jedini sustav koji se upotrebljava na svijetu osim SI sustava. Tko zna više?
94 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izbor radne površine vrši se funkcijama: G17 – funkcija za rad u XY ravnini G18 – funkcija za rad u XZ ravnini G19 – funkcija za rad u YZ ravnini G19 G17 Koje ravnine obrade uočavamo na slici?
95 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G19 G18 Glodalica
96 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Apsolutni mjerni sustav zadaje se funkcijom G90. Inkrementni mjerni sustav zadaje se funkcijom G91.
97 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Istovremena uporaba apsolutnog i inkrementnog mjernog sustava? U važećem apsolutnom sustavu mjerenja (funkcija G90), možemo uporabiti koordinate u inkrementnom mjernom sustavu u obliku: Postoji mogućnost istovremene uporabe apsolutnog i inkrementnog mjernog sustava. Ako je aktivan inkrementni mjerni sustav (G91), koordinate u apsolutnom mjernom sustavu ćemo zadati u obliku: X=IC(…) Y=IC(…) Z=IC(…). X=AC(…) Y=AC(…) Z=AC(…) Incremental Coordinate
98 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer primjene funkcija AC i IC pri tokarenju G90 G91 X80 Z-40 X40 Z-20 ; točka B ili ili X=IC(40) Z=IC(-20) X=AC(80) Z=AC(-40); točka B
99 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Za primjer na slici tablica desno prikazuje odgovarajuće koordinate pri odabiru apsolutnog mjernog sustava (G90) i odabiru inkrementnog mjernog sustava (G91). Za oba slučaja dana je varijanta s uključenom opcijom DIAMON i opcijom DIAMOF.
100 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Definiranje položaja referentne točke W, tj. ishodišta koordinatnog sustava obratka može se definirati funkcijama: G54 - nultočka obratka koju postavlja operater na stroju TRANS – programirani linearni pomak nultočke obratka ATRANS - programirani linearni pomak nultočke obratka inkrementn TRANS – pomiče nultočku W definiranu s G54 (G55…) na novu poziciju. Ova funkcija poništava prethodne funkcije TRANS, ATRANS, ROT, AROT... ATRANS pomiče nultočku u odnosu na zadnju poziciju (G54 G55… TRANS) Način zadavanja u programu: TRANS X… Y… Z… ATRANS X… Y… Z…
101 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na glodalicama se pomak nultočke M obavlja izravno funkcijom G54 na izradak ili pomoću funkcija G54 i TRANS.
102 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: G54 u parametrima ima vrijednosti X=155, Y=55, Z=125 Primjer 2: Komentirajte položaj točke W W z y x
103 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 3: Komentirajte položaj točke W i baznih površina za pojedino stezanje predmeta! 3. stezanje 1. stezanje 2. stezanje Zaključak: Prilikom svakog stezanja položaj točke W se mijenja što utječe na točnost izrade. Zato obradu izvršiti sa što manje stezanja!
104 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković N50 G54 ;poziv nul-točke na steznoj napravi N60 TRANS X24 Y48 Z70 ;translatorno premještanje nul-točke na prvi obradak N70 GRUBA_DZEP ;poziv potprograma za grubu obradu džepa N80 TRANS X132 Y48 Z70 ;translatorno premještanje nul-točke na drugi obradak N90 GRUBA_DZEP ;poziv potprograma za grubu obradu džepa Primjer primjene funkcije TRANS
105 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 5: Gdje biste postavili točku W za prikazane predmete? Objasnite svoj izbor.
106 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na tokarilicama se prvi pomak koordinatnog sustava provodi funkcijom G54 na čelo stezne glave (ponekad na čelo steznih čeljusti) (točka A), a zatim funkcijom TRANS (ATRANS) na čelo obrađene površine izratka (slika 5.16). Time se lako određuje položaj točke W mjerenjem dužine izratka. Drugi način je da se etalonom dotakne čelo obratka, očitaju koordinate na stroju, te na osnovi njih upiše vrijednost za G54. U programu tada imamo samo G54 bez funkcije TRANS.
107 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pol se programira funkcijama: G110, G111, G112 X... Y... Z... G110, G111, G112 AP=... RP=... G110 - zadavanje pola u odnosu na trenutnu točku alata G111 - zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja G112 – zadavanje pola u odnosu na posljednji važeći pol X, Y, Z – koordinate pola AP – kut u opsegu 0° ... 360° u odnosu na pozitivni smjer horizontalne osi radne ravnine RP – polarni radijus. Za primjer na slici pol u točki O1 definira se na osnovi poznatih udaljenosti po osi x i po osi y od točke W na slijedeći način: Definiranje pola nam omogućava primjenu polarnih koordinata. G111 X60 Y60 Z0
108 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak Napiši zaglavlje programa, ako se programiranje vrši za upravljačku jedinicu SINUMERIK 840D, programiranje se vrši u apsolutnom mjernom sustavu, mjerne jedinice su mm, vrši se uzdužna obrada na tokarilici, rad je s promjerom. N10 ; Izradio: doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković N20 ; Datum: 16. 4. 2021. N30 ; Upravljačka jedinica: SINUMERIK 840D N40 ; Projekt: Kolegij-Programiranje NC strojeva N50 ; Crtež: A1-1-1 N60 ; Naziv dijela: Vježba pisanja zaglavlja N70 ; Materijal obratka: čelik C45 N80 ; Status programa: Rev 0 N80 ; -------------------------------------------------------- Zaglavlje programa s komentarima Sigurnosni redak N90 G90 G18 G71 G95 DIAMON G40 N100 G54 ; postavljanje točke W na obratku
109 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na CNC strojevima vrlo je važno upravljanje brzinom vrtnje vretena te posmakom (brzinom posmaka) kako bi se postigli optimalni rezultati obrade. Kontrola brzine vrtnje glavnog vretena obavlja se adresom S Pri pokretanju programa brzina vrtnje glavnog vretena je nula (S0). Postoje dva načina zadavanja brzine vrtnje glavnog vretena: • izravno (min-1) • posredno preko obodne brzine (m/min ili ft/min ovisno o izboru mjernih jedinica) Primjer izravnog programiranja: G97 S1200 ; brzina vrtnje vretena je 1200 min-1 Kod CNC tokarilica u uporabi su oba načina, a kod glodalica samo prvi. Izravni način zadaje se funkcijom G97, a posredni funkcijom G96
110 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Brzina vrtnje glavnog vretena n računa se na osnovi odabrane brzine rezanja vc Zadatak Odredi brzinu vrtnje brzoreznog glodala promjera Ø16, ako se obrađuje čelik C45. Iz knjige stranica 397, Tablica 30.1.1 za brzorezna glodala i materijal alata ugljični čelik može se očitati brzina rezanja od 25 do 32 m/min. Odabrano: 28 m/min. Rješenje n=28/(0,016•π)=557 o/min n=??
111 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Eng: G96 - Constant Surface Speed Pri pokretanju programa brzina vrtnje glavnog vretena je nula. Najveća brzina vrtnje glavnog vretena na pojedinom stroju je ograničena konstrukcijom stroja i steznom glavom, tj. u postavkama stroja, a ne upravljačkom jedinicom. Postoje dva načina zadavanja brzine vrtnje glavnog vretena: funkcija način primjena G97 izravno (min-1) glod. + tokarilice G96 posredno preko brzine rezanja (m/min ili ft/min) tokarilice
112 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija G97 v = d ∙3.14159 ∙ n U kojim slučajevima primjenjujemo konstantnu brzinu vrtnje (G97)? knjiga strana 74. Brzina rezanja se mijenja po promjeru: Kod izravnog načina zadavanja brzine vrtnje iznos brzine vrtnje zadaje se funkcijom Sxxxx, gdje je xxxx brzina vrtnje u min-1. Primjer: G97 S1200 ; brzina vrtnje glavnog vretena je 1200 min-1
113 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G96 – konstantna brzina rezanja (m/min) LIMS – ograničenje brzine vrtnje glavnog vretena uz aktivnu funkciju G96 Kako kvaliteta obrađene površine ovisi o brzini rezanja vc slijedi zaključak da pri završnoj obradi brzina rezanja treba biti konstantna. U tehničkoj praksi, često je važno osigurati ujednačenu kvalitetu pojedinih površina. Funkcije za programiranje konstantne brzine rezanja: G96 S... (uključivanje konstantne brzine rezanja, S je brzina rezanja u m/min) G97 (isključivanje konstantne brzine rezanja)
114 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković    d v n c Pri tokarenju brzinu vrtnje treba mijenjati ovisno o promjeru d prema gornjem izrazu! Primjer zadavanja funkcije G96: G96 S=150 LIMS=6000 Kako ostvariti konstantnu brzinu rezanja?? G96 – konstantna brzina rezanja (m/min) LIMS – ograničenje brzine vrtnje glavnog vretena uz aktivnu funkciju G96 S=150 u ovome slučaju definira brzinu rezanja od 150 m/min (ne brzinu vrtnje!) LIMS=6000 ograničava brzinu vrtnje glavnog vretena na 6000 o/min Nakon točke A brzina vrtnje je 6000 o/min, tj. brzina rezanja vc opada!
115 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Iz prethodno opisanog mogu se vidjeti prednosti primjene konstantne brzine rezanja: - jednostavnije programiranje, optimalna brzina se zadaje izravno bez potrebe računanja brzine vrtnje glavnog vretena, - osigurana je ujednačena kvaliteta površinske obrade, - trajanje oštrice alata je optimalno, - trajanje obrade je optimalno. Treba također reći da postoje slučajevi kada se ne bi trebalo primijeniti konstantnu brzinu rezanja: - pri operacijama obrade koje su u osi z kao što je bušenje, razvrtanje, urezivanje navoja, - pri tokarenju navoja, - pri primjeni pokretanih alata (konstantna brzina rezanja primjenjuje se samo za glavno vreteno).
116 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Brzina rezanja pri glodanju, bez obzira na smjer kretanja glodala (x, y ili z), je konstantna! Kako ostvariti konstantnu brzinu rezanja kod glodanja??    d v n c
117 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pomicanja alata se može zadati u dva oblika: funkcija opis G94  brzina pomaka alata u jedinici vremena  (rabimo naziv brzina posmaka)  brzina gibanja alata ili radnog stola (obratka)  uglavnom se primjenjuje na glodalicama, a označava udaljenost koju alat pređe u jedinici vremena (mm/min) F  iznos posmaka ili brzine posmaka ovisno je li aktivna funkcija G94 ili G95  oblik zadavanja funkcije je Fx.xxx (aktivna funkcija G95), tj. Fxxxx.x (aktivna funkcija G94)  funkcija je modalna G95  pomak alata po jednom okretaju vretena  (rabimo naziv posmak)  uglavnom se primjenjuje kod tokarilica, a označava udaljenost u mm koju alat pređe za jednog okretaj glavnog vretena (mm/okr)
118 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković M3 - uključivanje vrtnje vretena u smjeru kretanja kazaljke na satu M4 - uključivanje vrtnje vretena u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu M5 – zaustavljanje vrtnje vretena Pokretanjem CNC programa glavno vreteno se ne okreće. Da bi se počelo okretati u programu osim brzine vrtnje treba zadati i smjer vrtnje. M5 Kada se kod glodalice primjenjuje M3, a kada M4. Navedi primjer. Kada se kod tokarilice primjenjuje M3, a kada M4?
119 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri tokarenju smjer vrtnje glavnog vretena zadaje se obzirom na izvedbu alata (lijevi ili desni alat) i konstrukcijsku poziciju revolver glave u stroju. Pri bušenju i glodanju smjer vrtnje je najčešće M3 jer se radi s desnoreznim alatom. Smjer i brzina vrtnje u pravilu se zadaju u istom bloku. Ako nisu zadani u istom bloku, glavno vreteno će se početi okretati tek kad upravljačka jedinica dobije oba podatka. M4 M3 O čemu ovisi izbor M3 ili M4 kod tokarenja? Navedi obradu kod koje se primjenjuje i M3 i M4. Koji smjer vrtnje programirati u konkretnom slučaju?
120 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković T1 D1 D2 D3  D9 T2 D1 T4 D1 T6 D1 D2 D3 T9 D1 D2 Alat u programu definiramo adresom (funkcijom) T… (T1 do T99) gdje broj iza alata označava mjesto na koje je alat fizički smješten. Funkcija korekcije alata D Pojedinom alatu je moguće pridružiti od 1 do 9 različitih korekcija alata (za više reznih oštrica pojedinog alata). Ako za pojedini alat nije zadana ni jedna D funkcija, D1 se automatski pridružuje.
121 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Početnoj referentnoj točki alata N je pridružena korekcija alata D0. Programiranjem funkcije T, tj. D1 (D2, D3, …) kontrola upravljanja se premješta na referentnu točku alata P (vrh rezne oštrice alata) pa je zbog toga potrebno prethodno izmjeriti alate (duljina, promjer …) i podatke upisati u upravljačku jedinicu stroja.
122 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković CNC stroj treba neki način da zna koliko se svaki alat proteže od točke N vretena do vrha alata (P). To se postiže pomoću korekcije duljine alata.
123 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Orijentacije oštrica alata (lijevo za položaj osi x prema gore i desno za položaj osi x prema dolje) C. edge pos. – orijentacija oštrice alata prema slici
124 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Automatska izmjena alata uz primjenu funkcije M6 M6 M6
125 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: Ručna izmjena alata (bez M6 funkcije, samo T funkcija) N50 G17 ; Definira ravninu obrade, a time i os za primjenu korekcije duljine alata N60 T1 ;Aktivira se alat T1 s pripadajućom korekcijom D1 … N90 G0 Z... ; u smjeru osi z (G17!) primijenjena je korekcija duljine alata D1 … N190 M0 ; programirano zaustavljanje - ručno postavljanje alata T4 N200 T4 D2 ;Aktivira se alat T4 s korekcijom D2 ... N270 G0 Z... D1 ;aktivira korekciju D1 za alat T4, mijenja se samo oštrica alata
126 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Korekcija duljine alata se aktivira istovremeno kada i alat postaje aktivan. Korekcija se primjenjuje pri prvom programiranom kretanju alata u smjeru koordinatne osi u odnosu na koju je definirana korekcija alata. Primjer 2: Automatska izmjena alata uz primjenu funkcije M6 N50 G17 ; Definira ravninu obrade, a time i os za primjenu korekcije duljine alata N60 T1 ;Predodabir alata ... N100 M6 ;Izmjena alata, alat T1 s korekcijom D1 postaje aktivan N110 G0 Z... ; u smjeru osi z (G17!) primijenjena je korekcija duljine alata ... N240 G0 Z... D2 ;aktivira i primjenjuje korekciju D2 alata T1 (u smjeru osi z) … N500 T4 ;Predodabir alata T4, Pažnja: alat T1 s korekcijom D2 je još aktivan! ... N550 D3 M6 ;Izmjena alata, alat T4 s korekcijom D3 postaje aktivan
PROGRAMIRANJE NC STROJEVA I ROBOTA Veleučilište u Slavonskom Brodu 16.4.2021. 19:46 127 Objašnjenje G – funkcija
128 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Gibanje alata može biti:  u praznom hodu – funkcija G0  u radnom hodu  pravocrtno G1  po kružnom luku G2 ili G3 Prije definiranja gibanja alata treba programirati:  točku W (G54, TRANS)  mjerne jedinice (G70, G71)  ravninu obrade (G17, G18, G19)  apsolutni ili inkrementalni mjerni sustav (G90, G91)  alat (T, D)  smjer vrtnje alata (M3, M4)  brzinu vrtnje glavnog vretena (S)  brzinu posmaka tj. posmak (G94, G95, F)  i po potrebi još neke druge funkcije … Ako drugačije nije programirano, podrazumijeva se vođenje nul točke alata P P
129 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • alat se giba kroz zrak i nije u kontaktu s obratkom • gibanje se izvodi vrlo velikom brzinom koja je određena od strane proizvođača stroja i ne može se promijeniti • ubrzanje/usporenje se vrši automatski na početku tj. kraju gibanja Sintaksa funkcije u pravokutnom k. sustavu: G0 X… Y… Z… gdje su X,Y,Z koordinate ciljne točke gibanja Krajnja pozicija gibanja može biti programirana u apsolutnim koordinatama G90 (u odnosu na točku W) ili inkrementalnim G91 (u odnosu na prethodnu poziciju alata). U polarnom sustavu: G0 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni polumjer Primjenjuje se pri gibanju alata: • iz početne točke obrade prema obratku • od obratka prema točki izmjene alata • pri pozicioniranju za izvršenje pojedinih operacija obrade • u točku izmjene obratka.
130 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
131 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković PAŽNJA! Najčešće se alat prvo kreće pod kutom od 45° u obje osi, a onda linearno samo po jednoj osi do krajnje točke. G0 G0 G0
132 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Primjenjuje se za obradu, tj. alat je u dodiru s materijalom • Alat se giba po pravcu od početne točke do ciljne točke gibanja. • Gibanje se vrši istovremeno po svim programiranim osima sve do ciljne točke • Brzina posmaka F mora biti zadana u bloku s G1 ili prije. • Za određivanje putanje alata koristi se linearna interpolacija Sintaksa funkcije u pravokutnom k.s: G1 X… Z… G1 X… ANG=… G1 Z… ANG=… gdje su X,Z koordinate ciljne točke U polarnom sustavu: G1 AP… RP… F.... AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni polumjer Primjer programiranja:
133 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Sintaksa funkcije: G1 X… Y… Z… F.... Ili u polarnom sustavu: G1 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni polumjer G1 X… Y… CHF… G1 X… Y… CHR… G1 X… Y… RND… Skošenje ili zaobljenje će biti umetnuto nakon bloka u kojem je napisano. Umetnuti će se simetrično/ tangencijalno u konturi ugla. CHR=5 CHR=5
134 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkciju RND je moguće primijeniti kod zaobljenja između dva ravna brida, zaobljenja između ravnog i kružnog brida, ali i za neke kombinacije zaobljenja između kružnih lukova. CHR Skošenje ili zaobljenje
135 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija ANG Sintaksa funkcije: G1 ANG=… X… ili G1 ANG=… Z… ANG je kut gibanja alata od točke u kojoj se alat nalazi do ciljne točke u odnosu na os z. Primjer:
136 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer: Promotrimo gibanje alata od točke 2 do točke 3. Na crtežu je zadan iznos kuta i Z koordinata. Funkcija za gibanje alata od točke 2 do 3 imat će oblik: G1 Z-80 ANG=140
137 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer:
138 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G1 X30 Z-38 G1 Z-35 RND=2 G3 X30 Z-25 CR6 RND=2 G3 X30 Z-15 CR6 RND=2 G1 Z-11 RND=1 G1 X19 Z-5.2 RND=4 G1 Z0 RND=1 G1 X-1 Skošenje ili zaobljenje
139 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Osim linearne interpolacije, upravljačka jedinica omogućava i kružnu interpolaciju. Gibanje po kružnom luku je zadano s pet podatka: • ravninom obrade • početnom točkom kružnog gibanja • smjerom gibanja • ciljnom točkom kružnog gibanja (koordinate ili lučni kut) • radijusom kružnice (ili središte kružnice) Ravnina obrade kod tokarenja je najčešće G18. Početna točka kružnog gibanja je trenutna pozicija alata i upravljačka jedinica ju automatski očitava. Ostala tri podatka potrebno je zadati.
140 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G2 ili G3 I, K ili AC(I), AC(K) X, Z
141 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Druga dva podatka biramo od niže navedenih podataka: X, Z IC(X), IC(Z) koordinate ciljne točke gibanja u apsolutnom mjernom sustavu koordinate ciljne točke gibanja u inkrementnom mjernom sustavu AR kut kružnog luka u stupnjevima CR radijus kružnog luka I, K AC(K), AC(I) koordinate središta kružnice u odnosu na početnu točku alata koordinate središta kružnice u odnosu na točku W
142 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Podaci kojima se može zadati gibanje po kružnom luku u pravokutnom koordinatnom sustavu od točke 1 do točke 2 TOKARENJE - PRAVOKUTNI KOORDINATNI SUSTAV K,I – koordinate središta kružnice inkrementalno u odnosu na točku 1 AC(K),AC(I) – koordinate središta kružnice u odnosu na točku W X,Z – koordinate ciljne točke u aps. mjernom sustavu (G90) IC(X),IC(Z) – koordinate ciljne točke u inkrementnom mjernom sustavu (G91) CR – polumjer kružnice AR – kut između početne i ciljne točke gibanja
143 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Podaci kojima se može zadati gibanje po kružnom luku u pravokutnom koordinatnom sustavu – GLODANJE – PRAVOKUTNI KOORDINATNI SUSTAV K,I – koordinate središta kružnice inkrementalno u odnosu na točku 1 AC(K),AC(I) – koordinate središta kružnice u odnosu na točku W X,Z – koordinate ciljne točke u aps. mjernom sustavu (G90) IC(X),IC(Z) – koordinate ciljne točke u inkrementnom mjernom sustavu (G91) CR – polumjer kružnice AR – kut između početne i ciljne točke gibanja
144 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G111 X… Y… RP – polumjer kružnice AP – INKREMENTALNI kut između početne i ciljne točke gibanja Podaci kojima se može zadati gibanje po kružnom luku u POLARNOM koordinatnom sustavu – GLODANJE
145 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Sintaksa funkcije (važi i za G2 i G3) G2 X... Z... I... K... G2 X... Z... CR=... G2 AR=... I... K... G2 AR=... X... Z... G2 RP=… AP=…
146 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 (ili G3) X… Z… CR=±… X, Z – koordinate krajnje točke CR – polumjer kružnice CR=+ za kutove do 180°, CR=- za kutove preko 180°. Programiranje kružnog luka pomoću CR adrese
147 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje kružnog luka pomoću I, K adrese Parametri I, K određuju središte kružnog luka. Kod većine upravljačkih jedinica, zadaju se inkrementno u odnosu na početnu točku alata, ali se mogu zadati i pomoću apsolutnih koordinata
148 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer programiranja: G96 S100 LIMS=5000 G0 X35 Z5 G1 Z-20 F0.1 G2 X67 Z-36 CR16 ILI G2 X67 Z-36 I16 K0 G1 X68 G3 X100 Z-52 CR16 ILI G3 X100 Z-52 I0 K-16 G1 Z-82 …
149 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na slici pomak ciljne točke od 2 mm po x osi uzrokuje pomak središta kružnog luka za 1,4 mm. Putanja definirana crtežom (1-2) razlikuje se od putanje gibanja alata (luk crvene boje), ali upravljačka jedinica neće javiti pogrešku pa pri programiranju CR metodom nećemo znati ako postoji greška pri zadavanju koordinata
150 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G1 X40 Z-20 G2 X40 Z-50 CR30.13
151 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Osnovne operacije koje se izvode na tokarilicama su prikazane desno. Ostvariva kvaliteta površinske obrade je od N5.
152 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Prema položaju radnog vretena tokarilice se mogu podijeliti na:  horizontalne (horizontalno radno vreteno) i  vertikalne tokarilice (karusel tokarilice).
153 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Sustav smještaja i izmjene alata
154 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Odabir alata za obradu obuhvaća slijedeće korake: a) Analiza obratka • analizu tolerancija i kvalitete površinske obrade • vrstu operacije obrade (uzdužna, poprečna, vanjska, unutarnja, i sl.) • vrstu obrade (gruba, srednja, završna) i smjer obrade • vrstu materijala obratka (pripadnost grupi P, M, K, N, H) b) Analiza stroja na kojem će se vršiti obrada • snaga stroja • najveća brzina vrtnje i posmaka • način stezanja obratka • broj alata u revolver glavi • postoji li sustav za rashladno sredstvo i dr. c) Izbor materijala alata d) Izbor oblika, veličine i radijusa pločice e) Odabir držača alata f) Odabir odgovarajućeg načina stezanja a) Izbor režima obrade
155 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
156 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Postoje različiti oblici reznih pločica, a o odabranom obliku ovisi mogući režim obrade te čvrstoća oštrice. • Oblik, veličine i oznake pločica su standardizirani (prilog 3). • Nakon odabira rezne pločice, iz kataloga alata se odabire odgovarajući držač pločice koji će omogućiti izradu tražene geometrije obrađivane površine.
157 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Veličina rezne pločice Veličina pločice za završnu obradu – min. efektivna dubina rezanja la > 1/3 r.
158 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Radijus vrha rezne pločice r je ključni faktor u operacijama tokarenja. Izbor veličine radijusa ovisi o:  dubini rezanja, ap  posmaku, f  geometriji obratka (radijusi udubljenja) a utječe na:  kvalitetu površinske obrade,  lomljenje odvojene čestice,  čvrstoću pločice. Radijus vrha pločice r Područje (uvjeti) primjene Mali (0.2, 0.4, 0.8) Završna obrada s malom dubinom rezanja Obrada dijelova kao što su vitka vratila Kada postoji opasnost od nastajanja vibracija Obrada malih radijusa Veliki (1.2, 1.6, 2.0) Gruba obrada s velikim posmacima i dubinama rezanja Obrada tvrdih materijala Obrada s prekidnim rezom Kada je krutost stroja dobra
159 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Definiranje načina stezanja
160 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izmjenjive pločice za grubu obradu Izmjenjive pločice za završnu obradu Wiper pločice
161 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Mogućnost obrade pojedinih oblika plohe ovisi prije svega o stražnjem kutu alata
162 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izbor režima obrade za tokarenje Vrijednosti parametara se biraju na osnovi:  vrste materijala obratka  vrste materijala reznog alata  uvjeta obrade (dobri, prosječni, teški)  geometrije alata (kutovi, dimenzije, radijus vrha pločice)  tipa operacije (gruba, srednja ili završna obrada. Kod završne obrade analizirati zadanu hrapavost površine i tolerancije.); Dobri uvjeti obrade Prosječni uvjeti obrade Teški uvjeti obrade
163 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Brzina rezanja Glavni čimbenici na osnovi kojih se računa optimalna brzina rezanja su:  vrsta obrađivanog materijala (rezljivost);  vrsta materijala alata  vrsta obrade (završna ili gruba obrada)  ekonomični vijek trajanja alata
164 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Posmak radijus vrha pločice (mm) 0,4 0,8 1,2 1,6 2,4 najveći posmak (mm-1) 0,2 – 0,3 0,3 – 0,4 0,4 – 0,6 0,6 – 1,0 0,7 – 1,5 Hrapavost površine (μm) Radijus vrha pločice (mm) Stare oznake Ra Rt 0,4 0,8 1,2 1,6 posmak (mm/okr) N6 0,8 1,6 0,07 0,1 0,12 0,14 N7 1,6 4 0,11 0,16 0,19 0,22 N8 3,2 10 0,17 0,15 0,30 0,35 N9 6,3 16 0,22 0,32 0,39 0,45 Izbor posmaka pri završnoj obradi
165 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Dubina rezanja Za poznati stroj i njegovu raspoloživu snagu te odabrani posmak iz prikazanog izraza moguće je izračunati najveću dubinu rezanja kod grube obrade ap koja se može ostvariti na stroju. Tipične vrijednosti dubine rezanja kod završne obrade su od 0,1 mm do 1 mm. Preporuka proizvođača alata je da najmanja efektivna dubina rezanja ne bude manja od 2/3 r.
166 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer
167 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković http://www.sandvik.coromant.com/en-gb/pages/default.aspx Za izbor režima obrade pojedini proizvođači alata daju podršku preko interneta: Primjerice SANDVIK: kliknuti
168 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković SANDVIK
169 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
170 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Operacijski list
171 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Redoslijed operacija obrade različit je za „duge“ i „kratke“ pripremke. Dugi pripremci (duljina > 3 promjera) moraju se stegnuti šiljkom pri obradi. Stezanje šiljkom preporučuje se i kada je duljina stezanja manja od 5 mm ili omjer duljine stezanja i promjera stezanja manji od 0,8 odnosno kada su zadane vrlo male tolerancije izrade. Pripremak koji može proći kroz steznu glavu: - S jedne, pa s druge strane poravna se čelo na završnu mjeru i izradi središnje gnijezdo - Zatim se pripremak steže s jedne strane u steznu glavu, a s druge strane šiljkom. - Slijedi gruba pa završna obrada konture predmeta te elemenata koji su na konturi (utori, žljebovi, navoji, provrti).
172 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Plan stezanja Izbor načina oslanjanja i stezanja utječe na:  veličinu površina koje se mogu obraditi  točnost izrade  veličinu dozvoljenih sila rezanja, a time i na izbor režima obrade  putanju alata, a time na oblik i veličinu alata.
173 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 50
174 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Naziv alata Nož za vanjsku grubu obradu Nož za vanjsku završnu obradu Broj alata T2 T6 Korekcija alata oznaka D1 D1 radijus rε 1,2 0,4 L1 2,123 2,413 L2 3,123 1,923 stražnji kut alata 5° 50° orijent. oštrice 3 3 Oznaka držača SCLNL 1212 SVJCL 1212 Oznaka izmjenjive pločice CNMG 12 04 08 VNMG 16 04 08 Materijal izmjenjive pločice P20 P20 Skica alata Plan alata
175 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Plan rezanja Materijal prikazanog predmeta aluminij Zadana hrapavost površine je Ra 1.6 Obradu možemo izvršiti: • u smjeru osi z, • u smjeru osi x ili • paralelno s konturom predmeta. • Obzirom na raspoloživi stroj i njegovu snagu te odabrani posmak računa se najveća dubina rezanja ap • Da bi odredili dubinu rezanja po prolazu potrebno je odrediti dodatak za završnu obradu.
176 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Dodatak za završnu obradu Pri odabiru veličine dodatka za završnu obradu treba razmotriti smjer obrade, oblik obrađivane površine, te vrstu i geometriju uporabljenog alata. Najveća veličina dodatka u smjeru osi x (poprečna obrada) ovisi o smjeru obrade (slika 10.8). Ako se radi o obradi prema gore, tipični iznos dodatka je između 0,08 mm i 0,15 mm. Pri tokarenju površina paralelnih s osi z, ako su uvjeti obrade dobri, dodatak po strani je približno jednak vrijednosti radijusa vrha pločice, ali ne bi trebao biti manji od 2/3 rε
177 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Računska dubina rezanja će za četiri prolaska biti: Ako se za svaki sloj doda prilazna i odlazna putanja alata dobiti će se plan rezanja. Pri tome postoje dvije varijante: varijanta bez povratnog kretanja alata (stepenasta površina) i s povratnim kretanjem alata (glatka površina). Potreban broj prolazaka je: 𝑖 = (30 − (8 + 0,5 ∙ 2))/3 = 3,5 → 4 Plan rezanja
178 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Plan rezanja u ACAD-u:
179 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Prvo ćemo označiti točke gibanja alata: Pa ćemo nacrtati tablicu s koordinatama:
180 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković DEFINIRANJE ALATA ZA SIMULACIJU OBRADE
181 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 181 Podaci o alatu unose se u program pod: .... TOOLS OFFSET Definiranje alata za izvođenje operacija na stroju
182 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Definiranje alata za izvođenje obrade na stroju Podaci o alatu – izbornik Parameter Tool offset Položaj orijentacije smjera oštrice alata.
183 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA Središnje gnijezdo Središnje gnijezdo služi za definiranje osi predmeta u odnosu na koju se obrađuju ostali dijelovi obratka. Kružnost središnjeg gnijezda je posebno važna jer kružnost ostalih dijelova predmeta koji se nakon toga obrađuju ne može biti veća od nje. Koncentričnost središnjeg gnijezda u odnosu na os predmeta utječe na centar masa rotacijskog predmeta. Precizna koncentričnost osigurava postavljanje središte masa u os vrtnje i time minimalno potrebne dodatke za obradu. Odstupanje od koncentričnosti rezultira u debalansu masa, tj. pojavi vibracija, a može dovesti i do škarta proizvoda. Dimenzije i oblici središnjeg gnijezda su standardizirani (DIN 332). Dimenzije središnjeg gnijezda se odabiru na osnovi promjera tj. mase predmeta predmeta te vrste operacije obrade.
184 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Oblik središnjeg gnijezda se odabire ovisno o njegovoj namjeni. Najčešće se koristi oblik „A“ i oblik „B“. Oblik „B“ se primjenjuje u slučajevima češćeg korištenja središnjeg gnijezda u predmetu (oblikom je osigurano manje oštećivanje površine središnjeg gnijezda), a oblik „A“ se primjenjuje u slučajevima rjeđeg korištenja. Središnje gnijezdo
185 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U slučaju da gotovi predmet ne smije imati središnje gnijezdo potrebno je predvidjeti ekstra dodatak na pripremku (na crtežu označen a) u kojem se izrađuje središnje gnijezdo, a koji se nakon obrade predmeta odsijeca. Središnje gnijezdo
186 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Središnje gnijezdo izrađuje se odgovarajućim standardnim alatom (HSS, tvrdi metal) Dubina zabušivanja uzima se u iznosu od 90 % pune dubine Središnje gnijezdo
187 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Stvaranje alata željenog tipa i dimenzija u 3D-VIEW Koraci: 1. Odabrati alat koji želimo izraditi. (U ovom primjeru zabušivač 4 mm (Centre drill). 2. Iz kataloga alata ili preko interneta pronaći podatke za željeni alat. CARBIDE, CENTER DRILLS www.yg1.kr
188 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Tvrdometalni zabušivači
189 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 3. Pokrenuti program 3D-ToolGenerator 4. Kliknuti na New
190 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Odabrati tip Popuniti tablicu Odabrati boju (klik na cutter colour) Kliknuti na 3D on te na Store 5. Kreirati alat
191 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA Programiranje bušenja materijala koji nisu zahtjevni za obradu može se izvršiti bez primjene gotovih ciklusa. Pri tome postoji nekoliko uvjeta koji trebaju biti zadovoljeni: dubina bušenja ne smije biti veća od tri promjera provrta, odvojena čestica mora biti sitna i lagano izlaziti iz provrta kroz zavojnicu svrdla, nema prekidanja odvojene čestice i vađenja alata iz provrta. Primjer: Zadan je pripremak dimenzija Ø35x95. Materijal pripremka je C45. Treba izraditi standardno središnje gnijezdo tipa „A“. Iz tablice 9.1 se očita d1=4 mm, t=7,4 mm. Odabrani alat je standardno HSS svrdlo za centralno gnijezdo. Dubina bušenja je 0,9 ∙ 7,4 = 6,7 mm. Režim obrade očita se iz priloga 1, tablica 1.11. Brzina vrtnje je 1850 okr/mm, a posmak 0,07 mm/okr.
192 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA
193 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Program za izradu središnjeg gnijezda bez uporabe ciklusa: ; „ZAGLAVLJE” G90 G71 G95 G97 G17 DIAMON G40 ; SIGURNOSNI REDAK G54 ; DEFINIRANJE TOCKE W NA CELU OBRATKA T5 D1 M6 M8 ; DEFINIRANJE ALATA ZA SRED. GNIJEZDO S1850 F0.07 M3 G0 X0 Z2 ; POZICIONIRANJE ALATA G1 Z-6.7 ; BUSENJE DO KONACNE DUBINE G4 S3 ; VRIJEME CEKANJA 3 OKRETAJA G1 Z0 ; POVRAT ALATA DO IZLAZA IZ PROVRTA G0 Z50 M9 M30 IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA
194 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kada se radi o izradi provrta ili navoja uobičajeno je izvršiti zabušivanje pomoću Start svrdla čime se osigurava koncentričnost (precizna lokacija) provrta, a u isto vrijeme se skida oštar rub provrta. Dubina zabušivanja lako se izračuna na osnovi veličine promjera provrta i veličine skošenja. Na slici lijevo prikazan je provrt Ø10.2 (za navoj M12). Skošenje za ulaz navoja zadano je u iznosu 2 mm. Kako je kut skošenja 45° katete karakterističnog trokuta na detalju desno su jednake pa se dubina bušenja lako izračuna kao zbroj iznosa skošenja i pola iznosa promjera provrta. Materijal: C45 (popušten) (HB 190) IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA
195 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA PRIMJENOM CIKLUSA U programu WinNC pritiskom na horizontalnu funkcijsku tipku <F4> Support, otvara se izbornik standardnih ciklusa za: • tokarenje (Turning) • bušenje (Deep hole drilling) • izradu navoja (Thread). Odabirom SUPPORT  Deep hole drilling otvara se izbornik koji nudi:
196 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada plitkih provrta - CYCLE81 i CYCLE82 Primjenjuju se pri izradi plitkih provrta (dubina/promjer < 3 tj. L/D < 3). Alat u jednom kretanju vrši bušenje do konačne dubine. Prije početka bušenja, svrdlo mora biti pozicionirano na X=0. RTP - povratna ravnina (na koju se vraća alat nakon izrade provrta) RFP - referentna ravnina. Koordinata Z ulaza u provrt. SDIS - sigurnosni razmak iznad RFP na koji se alat pozicionira s G0 DP - ravnina do koje se buši u odnosu na točku W DPR - dubina bušenja u odnosu na RFP. Zadaje se apsolutna vrijednost, a program određuje smjer bušenja na osnovi odnosa RTP i RFP. Zadaje se ili DP ili DPR. DTB - vrijeme čekanja na dnu provrta. Izraženo je u sekundama, ako je DTB > 0, odnosno u broju okretaja, ako je DTB < 0.
197 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ciklus 81 Najčešće se primjenjuje za izradu centralnog gnijezda na čelu pripremka. Može se primijeniti i za zabušivanje pri izradi dubokih provrta kako bi se osigurala točna lokacija provrta te za izradu skošenja na ulazu u provrt primjenom NC start svrdla Ciklus 82 Namjena mu je bušenje plitkih provrta gdje se zahtijeva dobra kvaliteta površine dna provrta (npr. izrada upusta). To se ostvaruje tako da svrdlo načini određeni broj okretaja na dnu provrta (vrijeme čekanja). Također je moguće nastajanje ogrebotina na stjenki provrta za vrijeme povrata svrdla na RTP. CYCLE81(RTP,RFP,SDIS,DP,DPR) CYCLE82(RTP,RFP,SDIS,DP,DPR,DTB) Izrada plitkih provrta - CYCLE81 i CYCLE82
198 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer: … ; nehrđajući austenitni čelik ; vc = 60 m/min (?) ; T7 je puno tvrdometalno svrdlo N230 T7 D1 M6 N240 S2387 F0.2 M3 N250 G17 G0 X0 Z5 N260 CYCLE81(5,0,2,-8.4,1) N270 G0 Z60 N280 G18 …. Za alat s kutom vrha 118°: DP = -6 – 0,3*promjer alata DP = -6 – 0,3*8 = -8,4 Izrada plitkih provrta - CYCLE81 i CYCLE82
199 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
200 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
201 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
202 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković ISO 460.1-0800-024A0-XM GC34 CoroDrill 460
203 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković CHANGE CUTTING DATA
204 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Bušenje dubokih provrta - CYCLE83 Primjenjuje se pri izradi dubokih provrta (dubina/promjer>3). Pri dubokom bušenju pojavljuje se problem odvođenja odvojene čestice iz provrta zbog čega se ukupna dubina provrta ne može napraviti iz jednog zahvata. Potrebno je prekidanje rezanja i vađenje svrdla do zadane ravnine zbog lomljenja odvojene čestice, njenog izbacivanja iz provrta i omogućavanja efikasnijeg hlađenja alata i izratka. Pri svakom ponovnom zahvatu korak bušenja se smanjuje. To smanjenje može biti zadano u apsolutnom iznosu u mm (npr. 2 mm) ili kao faktor (npr. 0,8). Primjerice, ako je dubina prvog bušenja 12 mm, a smanjenje 2 mm, korak drugog bušenja će biti 10 mm (ukupna dubina je 12+10=22 mm), korak trećeg bušenja 8 mm (ukupna dubina je 12+10+8=30 mm) i tako dalje sve dok se ne dostigne zadana konačna dubina bušenja. Ako je smanjenje zadano kao faktor od npr. 0,8, drugi korak će iznositi 0,8 x 12=9,6 mm, treći korak 9,6 x 0,8=7,68 mm itd. Pri tome korak ne može biti manji od zadanog parametrom MDEP.
205 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ravnina na koju alat vrši povrat definira parametar VARI. Za vrijednost VARI=0 alat se pomiče za iznos naveden u parametru VRT. Ako je VRT=0 program će uzeti iznos od 1 mm. Za vrijednost VARI=1 alat cijelom duljinom izlazi iz provrta. Ciklus se ne primjenjuje pri uporabi svrdala s izmjenjivim pločicama od tvrdog metala. Bušenje dubokih provrta - CYCLE83
206 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Preporuke za korekciju režima obrade ovisno o odnosu dubine provrta i promjera: FDEP - koordinata po osi z do koje se vrši prvo bušenje. FDPR - dubina prvog bušenja u odnosu na referentnu površinu izražena kao apsolutna vrijednost. Ako se radi s konstantnim korakom bušenja (DAM=0), orijentacijski iznosi su: 2xD za dubine bušenja L/D≤5, 1,5xD za L/D≤7, 1,0xD za L/D≤10 i 0,75D za L/D>10. Zadaje se ili FDEP ili FDPR. U obzir treba uzeti i vrstu materijala. DAM - smanjenja koraka bušenja. Za DAM>0 uzima se navedeni iznos, za DAM<0 radi se o faktoru smanjenja koraka bušenja, a za DAM=0 korak bušenja je konstantan. Dozvoljene vrijednosti su od -0,001 do -1. Kod prolaznih rupa treba obratiti pažnju na izlaz alata iz materijala zbog mogućeg nastajanja srha. DTS - vrijeme čekanja prije nastavka bušenja radi odvajanja odvojene čestice od alata. Obično se zadaje uz VARI=1. Može biti zadano u sekundama (pozitivna vrijednost) ili u broju okretaja (negativna vrijednost). Bušenje dubokih provrta - CYCLE83
207 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković FRF - faktor smanjenja posmaka pri prvom koraku bušenja. Primjenjuje se radi postizanja veće točnosti lociranja provrta te u slučaju tvrde površine obratka. Vrijednosti su od 0,001 do 1. VARI - varijanta izrade rupe. Nakon svakog koraka bušenja alat se podigne: VARI=0 - za 1 mm radi loma odvojene čestice VARI=1 - do RTP radi loma i izbacivanja odvojene čestice iz provrta AXN - definira smjer bušenja. MDEP - minimalna dubina pojedinog koraka bušenja. Potrebno ju je definirati kada je DAM<0. VRT - iznos za koji se alat podiže pri VARI=0. Ako se ne zada, uzima se 1 mm. DTD - vrijeme čekanja nakon dostizanja konačne dubine bušenja DP. Može biti zadano u sekundama (pozitivna vrijednost) ili u broju okretaja (negativna vrijednost).
208 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković DIS1 - sigurnosna udaljenost pri ulasku u provrt za sljedeći korak bušenja pri VARI=1. Ako se ne zada (DIS1=0), program računa na sljedeći način: DIS1=0,6 mm za dubine provrta do 30 mm DIS1=0,02*dubina provrta za dubine 30 do 350 mm Primjer: …. N100 G18 N120 T7 D1 M6 N130 S1200 M3 N140 G94 N150 F120 N160 G0 X0 Z5 N170 CYCLE83(5,0,2,-26.4,0,-12,0,3,0,0,1,1,1,0, 0,0,0) … Bušenje dubokih provrta - CYCLE83
209 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ciklusi za urezivanje navoja Urezivanje navoja uporabom CYCLE840 Namjena ciklusa CYCLE840 je urezivanje navoja u izbušeni provrt pomoću stezne glave s mogućnošću kompenzacije pritiska koja ima oprugu radi kompenziranja odstupanja u vođenju alata čime se sprječava njegov lom. Obratiti pažnju da je ostvarena dubina navoja često veća od programirane. Posebnu pažnju treba obratiti na veličinu posmaka. Posmak je 90% do 98% iznosa koraka navoja. SUPPORT  Thread  With comp chuck
210 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković SDR - smjer vrtnje vretena pri povratku (0-automatska promjena; 3-u desno; 4-u lijevo) SDAC - smjer vrtnje vretena pri izradi navoja (3-u desno; 4-u lijevo; 5-zaustavljanje vrtnje) ENC - uporaba enkodera (0-uporaba enkodera; 1-bez uporabe enkodera; za strojeve koji nemaju enkoder, ovaj parametar se ne razmatra) Enkoderi su mjerni pretvarači kutnog ili linearnog pomaka. Služe za mjerenje stvarne pozicije alata. MPIT - nazivna vrijednost navoja (od 3 za M3 do 48 za M48) PIT - korak navoja u mm (od 0,001 do 2000). Zadaje se MPIT ili PIT. PTAB - korak navoja PIT zadan je: 0 – u jedinicama aktivnog mjernog sustava 1 – u mm; 2 – navoja po inču; 3 – inča po jednom okretaju vretena Urezivanje navoja uporabom CYCLE840
211 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković TECH - tehnologija izrade znamenka jedinica (preciznost pozicioniranja): 0 – programirano prije ciklusa, 1 – G601, 2 – G602, 3 - G603 (G601 – preciznije, G603 – manje precizno) znamenka desetica (kontrola posmaka): 0 – programirano prije ciklusa, 1 – FFWON, 2 – FFWOF FFWON – kontrola posmaka je uključena. Omogućuje precizniju putanju alata, tj. veću točnost izrade. FFWOF – kontrola posmaka je isključena. znamenka stotica (kočenje): 0 – bez izračuna, 1 – s izračunom Urezivanje navoja uporabom CYCLE840
212 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Iz priloga 2, može se odrediti potreban promjer rupe za navoj M6 (uobičajeno promjer rupe = Nazivni promjer navoja – korak navoja). Za M6 promjer rupe iznosi 5 mm. Dubina rupe treba biti veća od duljine navoja za najmanje 2 koraka navoja. G95 G18 N200 T7 D1 M3 M6 ; ureznik M6 N210 G97 S600 F0.95 ; korak navoja je 1 mm pa je F=0.95 N220 G0 X0 Z5 N230 CYCLE840(5,0,3,-15,0,0,4,3,0,0,1,1,0,0) Urezivanje navoja uporabom CYCLE840
213 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Urezivanje navoja ciklusom CYCLE84 SUPPORT  Thread  Rigid taping Prije uporabe provjeriti je li stroj podržava ovaj ciklus. Ciklus urezuje navoj s krutom steznom glavom. Gibanje alata duž osi z i vrtnja vretena moraju biti precizno sinkronizirani što se vrši pomoću enkodera. Po potrebi se mijenja posmak sinkronizirane osi održavajući zadani omjer brzine vrtnje vretena i posmaka kako bi se postigao zadani korak navoja. To je moguće samo na strojevima čija vretena imaju dovoljno malu masu i inerciju kako bi se njihova rotacija mogla dovoljno brzo dinamički mijenjati. Prednost ovog ciklusa je preciznija izrada navoja, pogotovo u mekim materijalima te duži životni vijek alata. Dubina navoja se preciznije ostvaruje iako i ovdje dolazi do određenog odstupanja.
214 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje izrade konture predmeta Kontura predmeta je vanjski i/ili unutarnji obris predmeta. Kontura se sastoji od jednog ili više elementarnih oblika kao što je prikazano na primjeru niže. Oblici kao što su utori, žljebovi, provrti i navoji obično se izrađuju s drugim alatom pa se prilikom definiranja konture ne uzimaju u obzir. Dakle, oblik konture mora biti takav da se može izraditi s jednim alatom. Osnovni oblik za programiranje izrade konture
215 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kontura za „alat 1” Kontura za „alat 2” Oblik konture može biti takav da se ne može izraditi upotrebom samo jednog alata. Što tada??
216 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
217 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada konture primjenom ciklusa SUPPORT  Turning  Stock removal NPP - naziv potprograma u kojem je definirana kontura MID - najveća dubina rezanja po prolasku Standardni ciklus za izradu konture je CYCLE95
218 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković VARI - varijante izrade Znamenka jedinica (i desetica) - definira način obrade prema slici 11.16. Znamenka stotica definira način grube obrade (slika 11.16 desno). 0 - s povratnim kretanjem („površina bez stepenica) 2 - bez povratnog kretanja (ostaje stepenasta površina)
219 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Smjer kretanja alata ima značajan utjecaj na proces obrade. On utječe na: odvođenje odvojene čestice trošenje alata kvalitetu obrađene površine trajanje alata U potprogramu koji definira konturu, nisu dozvoljene funkcije kao što su G17, TRANS, G42, i sl.
220 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak za izradu konture.
221 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri završnoj obradi ploha paralelnih x i z osi, ne pojavljuju se problemi točnosti pri obradi, ali pri obradi zaobljenja, skošenja i konusa problemi točnosti obrade se javljaju, ako se ne koristi kompenzacija radijusa vrha oštrice. Razlog za to je što se, pri programiranju, imaginarni vrh oštrice alata vodi po konturi zadanoj crtežom, a stvarni dodir s obratkom se ostvaruje u nekoj drugoj točki alata
222 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U ovom slučaju točka B alata određuje stvarnu putanju alata (pri kretanju alata u smjeru osi x to je točka C, a pri kretanju u smjeru osi z to je točka A). Iz slike je vidljivo da će nastati greška obrade u vidu manje odstranjenog materijala (površina 1-1'- 2-2') zbog nepoklapanja putanje točke B i obrađivane površine.
223 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
224 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje putanje alata treba izvršiti po putanji 1''-2'' sa radijusom R - rε kako bi se stvarna putanja alata poklopila s zadanom konturom obratka. Početnu točku obrade treba korigirati u smjeru osi z, tj. ona će iznositi Z1 - rε. Također, završnu točku putanje alata treba korigirati i to u smjeru osi x, tj. ona će iznositi X2 - 2∙ rε. Pri izradi zaobljenja također dolazi do greške obrade
225 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G42 – uključivanje desne kompenzacije radijusa vrha alata (alat je desno od obrađivane površine gledajući smjer gibanja alata) G41 – uključivanje lijeve kompenzacije radijusa vrha alata G40 – isključivanje kompenzacije radijusa vrha alata
226 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kompenzacija radijusa vrha oštrice alata može se uključiti i isključiti samo pri pravocrtnom gibanju alata, tj. pri zadavanju funkcija G1 i G0. Kompenzacija se uključuje po prilaznoj putanji, a isključuje po odlaznoj putanji.
227 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pogreške pri programiranju putanje alata
228 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer: Završna obrada konture … N300 T2 D1 M6 N310 S1600 F0.1 M3 N320 G0 G41 X16 Z0 N330 G96 S150 LIMS=3000 N340 G1 X-1.6 N350 G1 Z3 G40 G0 X4 N360 G42 G0 X8 N370 G1 Z-12 N380 G2 X14 Z-15 CR3 N390 G1 X26 Z-35 N400 G1 X34 N410 G0 G40 Z80 N420 G97 …
229 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje izrade utora Žljebovi su relativno česta operacija izrade na CNC tokarilicama. To su uski usijeci u površini predmeta određene dubine. Služe kao kanali za podmazivanje, osiguravaju dosjed dijelova: postoje žljebovi za brtve, za remenice itd Žljebove je moguće grupirati na osnovi tri kriterija:  oblika  smještaja na predmetu  dimenzija i tolerancija.
230 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Uske žljebove do širine 8 mm moguće je izraditi jednim ulaskom alata u obradak. Često oštrica takvog alata ima Wiper oblik što omogućuje postizanje male hrapavosti obrađene površine i uske tolerancije (tolerancija širine alata je oko ±0,02 mm). Gruba obrada uskih žljebova širih od 8 mm Gruba obrada širokih žljebova moguće je raditi na dva načina: kosim ili okomitim ulaskom alata u materijal Programiranje izrade utora
231 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slijed zahvata pri završnoj obradi PROGRAMIRANJE IZRADE JEDNOSTAVNOG ŽLIJEBA – vidi udžbenik PROGRAMIRANJE IZRADE PRECIZNOG ŽLIJEBA – vidi udžbenik Programiranje izrade utora
232 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ciklus CYCLE93 SUPPORT  Turning  Groove RCO1, RCO2, RCI1, RCI2 – radijus ili skošenje, vidi sliku Vrijednosti za radijus su pozitivne, a za skošenje negativne Izrada utora primjenom ciklusa
233 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković VARI - varijante izrade. Znamenka jedinica određuje položaj žlijeba u odnosu na obradak (točka žlijeba na koju se odnosi SPL), a time i smjer obrade žlijeba. Znamenka desetica određuje način zadavanja skošenja. Unutar ciklusa automatski se aktivira kompenzacija radijusa alata kako bi se dobile točne dimenzije žlijeba. Po završetku ciklusa kompenzacija radijusa alata se isključuje. Izrada utora primjenom ciklusa
234 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja Zadano: Materijal obratka: ugljični čelik C45 Kvaliteta površinske obrade: Ra 1.6 Tolerancije slobodnih mjera: ISO 2768-mK Dimenzije pripremka: Φ30 x 45
235 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 1. Odabrati alat (u primjeru odabran proizvođač Sandvik coromant Izrada utora: Primjer programiranja
236 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
237 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
238 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
239 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
240 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
241 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
242 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
243 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje izrade žljebova Ciklus CYCLE94 Namjena ciklusa je izrada udubljenja (plitkih žljebova) u skladu s DIN 509, oblika E i F, za proizvode promjera većeg od 3 mm. Oblik E se primjenjuje za obratke kod kojih nema potrebe za daljnjom obradom površine, okomite na os obratka. Cilindrična površina može se po potrebi naknadno obraditi. Oblik F se primjenjuje za obratke kod kojih su cilindrična površina i naslona površina međusobno okomite i postoji mogućnost potrebe za daljnjom obradom tih površina (tipično kada je potrebno brušenje cilindrične površine). Također, ovaj tip udubljenja će se primijeniti ako na čeonu površinu dosjeda neki drugi dio. SUPPORT  Turning  Undercut  Undercut form E..F
244 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Veličine r, t1, f, g i t2 se automatski određuju unutar CYCLE94, a u tablici niže navedene su informativno. Z je dodatak za naknadnu obradu. Zahtijevana hrapavost površine udubljenja je Ra 3.2 Pri izradi udubljenja, treba obratiti pozornost odabiru odgovarajućeg alata (oblik i rε). Za oblik F primjer odgovarajućeg alata Programiranje izrade žljebova
245 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na tokarilici se mogu izrađivati vanjski ili unutarnji navoji s konstantnim korakom. Postoje jednovojni ili viševojni navoji. TOKARENJE NAVOJA Prije izrade navoja potrebno je izračunati kut uspona navoja β (koristiti podatke iz priloga 2), odabrati odgovarajući alat te režim obrade.
246 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Smjer izrade lijevog tj. desnog navoja (time je određena početna točka obrade) ovisi o izboru lijevog ili desnog alata. Obratiti pažnju na smjer rotacije vretena (M3 ili M4).
247 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slika 14.4 Oblik pločice za izradu punog profila navoja a), za izradu djelomičnog profila b), pločica s jednim reznim vrhom c), pločica s više reznih vrhova d) Profil navoja se oblikuje u više prolazaka noža. Pri tome postoje različite mogućnosti za izbor načina ulaska alata u materijal te dubine rezanja.
248 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Centralni ulaz alata je najjednostavniji i najbrži način. Obje strane alata vrše rezanje, a primjenjuje se kod navoja s korakom 1,5 i većim, kod materijala s kratkom odvojenom česticom te kod otvrdnutih materijala. Vrh alata izložen je visokim temperaturama što ograničava dubinu rezanja. Kod većih koraka navoja moguća je pojava vibracija. Ulaz alata po jednom boku primjenjuje se kod koraka navoja manjih od 1,5 te kod izrade trapeznih navoja. Često je ovo prvi izbor za mnoge operacije tokarenja navoja. Zadnji način ulaska alata primjenjuje se kod materijala s dugom odvojenom česticom te kod jako velikih koraka navoja (5 mm i više). Trajanje alata je u ovom slučaju najduže.
249 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Dubina rezanja također je bitan element režima obrade. Konstantna dubina rezanja omogućava bolju kontrolu odvojene čestice, ali zahtjeva veći broj prolazaka noža. Ne primjenjuje se za izradu navoja koraka većeg od 1.5 mm. Metoda promjenjive dubine rezanja (konstantna površina odvojene čestice) je prvi izbor u većini slučajeva.
250 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izbor režima obrade ovisi o obratku (materijal, tvrdoća, dimenzije), vrsti navoja (vanjski, unutarnji, kvaliteta površinske obrade), vrsti primijenjenog rashladnog sredstva, odabiru držača alata i alata te mogućnostima raspoloživog stroja. Kao prvi izbor brzine rezanja navoja za neke materijale, može poslužiti tablica
251 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Broj prolazaka može se orijentacijski odrediti prema tablici 14.2 Poslije završne obrade konture, a prije izrade navoja na konturi je potrebno napraviti udubljenje za izlaz navoja. Udubljenje se može napraviti programiranjem bez korištenja ciklusa ili češće primjenom standardnog ciklusa - CYCLE96
252 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković CIKLUS CYCLE96 Namjena ciklusa je izrada udubljenja u skladu s DIN 76, oblika A, B, C i D, za izradu metričkih ISO navoja, dimenzija M3 do M68. SUPPORT  Turning  Undercut  Thread undercut
253 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Napomena: Obratiti pozornost pri odabiru odgovarajućeg alata (stražnji kut alata treba biti veći od 30° i radijus vrha pločice rε manji od R iz tablice).
254 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković HVALA NA PAŽNJI “Let me tell you the secret that has led to my goal. My strength lies solely in my tenacity.” ‐ Louis Pasteur

Recommended

01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologijuKosara Zivgovic
 
Osnove programiranja nc cnc glodalica
Osnove programiranja nc cnc glodalicaOsnove programiranja nc cnc glodalica
Osnove programiranja nc cnc glodalicaJasna Kepić-Hrvić
 
Naredbe G0, G1, G2, G3
Naredbe G0, G1, G2, G3Naredbe G0, G1, G2, G3
Naredbe G0, G1, G2, G3Semsudin Habibovic
 
Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaMiroslava Stevanović
 
CNC - Kompenzacija radijusa vrha alata
CNC - Kompenzacija radijusa vrha alataCNC - Kompenzacija radijusa vrha alata
CNC - Kompenzacija radijusa vrha alataUniversity of Slavonski Brod
 
Obrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemObrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemcveta52
 
Dobra prezentacija
Dobra prezentacijaDobra prezentacija
Dobra prezentacijaJasna Kepić-Hrvić
 
Modalne i nemodalne naredbe. G i M naredbe
Modalne i nemodalne naredbe. G i M naredbeModalne i nemodalne naredbe. G i M naredbe
Modalne i nemodalne naredbe. G i M naredbeSemsudin Habibovic
 

Recommended

01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologiju01 -uvod_u_cnc_tehnologiju
01 -uvod_u_cnc_tehnologijuKosara Zivgovic
 
Osnove programiranja nc cnc glodalica
Osnove programiranja nc cnc glodalicaOsnove programiranja nc cnc glodalica
Osnove programiranja nc cnc glodalicaJasna Kepić-Hrvić
 
Naredbe G0, G1, G2, G3
Naredbe G0, G1, G2, G3Naredbe G0, G1, G2, G3
Naredbe G0, G1, G2, G3Semsudin Habibovic
 
Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaMiroslava Stevanović
 
CNC - Kompenzacija radijusa vrha alata
CNC - Kompenzacija radijusa vrha alataCNC - Kompenzacija radijusa vrha alata
CNC - Kompenzacija radijusa vrha alataUniversity of Slavonski Brod
 
Obrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemObrada metala-rezanjem
Obrada metala-rezanjemcveta52
 
Dobra prezentacija
Dobra prezentacijaDobra prezentacija
Dobra prezentacijaJasna Kepić-Hrvić
 
Modalne i nemodalne naredbe. G i M naredbe
Modalne i nemodalne naredbe. G i M naredbeModalne i nemodalne naredbe. G i M naredbe
Modalne i nemodalne naredbe. G i M naredbeSemsudin Habibovic
 
Cn cglodanje haas
Cn cglodanje haasCn cglodanje haas
Cn cglodanje haasStanko Radovanovic
 
Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaMiroslava Stevanović
 
Prilog-rezimi obrade.pdf
Prilog-rezimi obrade.pdfPrilog-rezimi obrade.pdf
Prilog-rezimi obrade.pdfssuserd1c606
 
POD
PODPOD
PODGoran Fsb
 
Sve o bušenju
Sve o bušenjuSve o bušenju
Sve o bušenjuJasna Kepić-Hrvić
 
Obrada busenjem
Obrada busenjemObrada busenjem
Obrada busenjemAleksandarPavlovic40
 
Struganje
StruganjeStruganje
Struganjeradojecvrkotic
 
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora iSredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora iDejan Jovanovic
 
Podela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaPodela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaDalibor Pusonja
 
Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014Miroslava Stevanović
 
Rezanje testerama
Rezanje testeramaRezanje testerama
Rezanje testeramaMiroslava Stevanović
 
Termicka obrada
Termicka obradaTermicka obrada
Termicka obradaMiroslava Stevanović
 
Glodanje
GlodanjeGlodanje
GlodanjeMiroslava Stevanović
 
Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14Miroslava Stevanović
 
Obrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjemObrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjemMiroslava Stevanović
 
Prikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuPrikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuEdin Višnjić
 
Tokarilice
TokariliceTokarilice
TokariliceSSDJ
 
Proracun cilindricnog zupcanika i vratila
Proracun cilindricnog zupcanika i vratilaProracun cilindricnog zupcanika i vratila
Proracun cilindricnog zupcanika i vratilaMarko Azinovic
 
Proizvodne tehnologije as 2009 2
Proizvodne tehnologije as 2009 2Proizvodne tehnologije as 2009 2
Proizvodne tehnologije as 2009 2Mo Firefox
 
Alati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgAlati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgMilorad Rakić
 

More Related Content

What's hot

Prilog-rezimi obrade.pdf
Prilog-rezimi obrade.pdfPrilog-rezimi obrade.pdf
Prilog-rezimi obrade.pdfssuserd1c606
 
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora iSredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora iDejan Jovanovic
 
Podela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaPodela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaDalibor Pusonja
 
Prikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuPrikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuEdin Višnjić
 
Tokarilice
TokariliceTokarilice
TokariliceSSDJ
 
Proracun cilindricnog zupcanika i vratila
Proracun cilindricnog zupcanika i vratilaProracun cilindricnog zupcanika i vratila
Proracun cilindricnog zupcanika i vratilaMarko Azinovic
 
Proizvodne tehnologije as 2009 2
Proizvodne tehnologije as 2009 2Proizvodne tehnologije as 2009 2
Proizvodne tehnologije as 2009 2Mo Firefox
 
Alati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgAlati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgMilorad Rakić
 

What's hot (20)

Cn cglodanje haas
Cn cglodanje haasCn cglodanje haas
Cn cglodanje haas
 
Izrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanikaIzrada navoja i zupcanika
Izrada navoja i zupcanika
 
Prilog-rezimi obrade.pdf
Prilog-rezimi obrade.pdfPrilog-rezimi obrade.pdf
Prilog-rezimi obrade.pdf
 
POD
PODPOD
POD
 
Sve o bušenju
Sve o bušenjuSve o bušenju
Sve o bušenju
 
Obrada busenjem
Obrada busenjemObrada busenjem
Obrada busenjem
 
Struganje
StruganjeStruganje
Struganje
 
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora iSredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i
Sredanovic prezentacije sa vjezbi iz alata i pribora i
 
Podela vratila i osovina
Podela vratila i osovinaPodela vratila i osovina
Podela vratila i osovina
 
Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014Busenje 2013 2014
Busenje 2013 2014
 
Rezanje testerama
Rezanje testeramaRezanje testerama
Rezanje testerama
 
Termicka obrada
Termicka obradaTermicka obrada
Termicka obrada
 
Glodanje
GlodanjeGlodanje
Glodanje
 
Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14Brusenje 2013 14
Brusenje 2013 14
 
Obrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjemObrada delova od lima odvajanjem
Obrada delova od lima odvajanjem
 
Prikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezuPrikazivanje predmeta na crtezu
Prikazivanje predmeta na crtezu
 
Tokarilice
TokariliceTokarilice
Tokarilice
 
Proracun cilindricnog zupcanika i vratila
Proracun cilindricnog zupcanika i vratilaProracun cilindricnog zupcanika i vratila
Proracun cilindricnog zupcanika i vratila
 
Proizvodne tehnologije as 2009 2
Proizvodne tehnologije as 2009 2Proizvodne tehnologije as 2009 2
Proizvodne tehnologije as 2009 2
 
Alati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kgAlati i pribori sa mf kg
Alati i pribori sa mf kg
 

Programiranje CNC strojeva

  • 1. Naziv kolegija: PROGRAMIRANJE NC STROJEVA I ROBOTA doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 16. travnja 2021. 7:45 Akademska godina 2019. / 2020.
  • 2. 2 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zašto je izumljeno programiranje CNC strojeva??? Koja su najvažnija tehnička otkrića (patenti) omogućila konstruiranje CNC stroja?
  • 3. 3 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Leonardo da Vinci je izumio kuglični ležaj između godina 1498-1500. Dizajnirao ga je da smanji trenje između dvije ploče koje bi bile u kontaktu u njegovom drugom poznatom dizajnu za helikopter. Sredinom 1740-ih, kavezni kotrljajući ležaj izumio je John Harrison 1794. Philip Vaughan je patentirao kuglični ležaj 1869 Jules Suriray je patentirao radijalni ležaj -prvo stavljen u bicikl Prvo poznato otkriće uređaja tipa kugličnog ležaja je bila jednostavna rotirajuća ploča s kuglama ispod, vjerojatno kako bi se omogućilo ljudima koji jedu za stolom jednostavno okretanje stola kako bi dobili drugu hranu. To je bilo: a) u Egiptu za vrijeme faraona Tutenkamona b) u carstvu Maya između 734 i 766 god. c) u Rimskom carstvu za cara Kaligule oko 40 A.D. Kuglični ležaj patentirao je: a) Leonardo da Vinci 1498. b) Philip Vaughan 1794. c) Jules Suriray 1869.
  • 4. 4 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izum tokarilice za rezanje metala omogućio je proizvodnju standardnih veličina navoja što je omogućilo razvoj masovne proizvodnje. Tokarilicu je konstruirao: a) Thomas Newcomen 1712. b) Maudslay 1800. god. c) Bodmer 1839. Prvi elektromotor izumio je: a) 1821. Michael Faraday, britanski fizičar b) 1887. Nikola Tesla c) 1910. William Bradford Shockley
  • 5. 5 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 1801 by Joseph Marie Jacquard Jacquard razvio stroj za pletenje i tkanje upravljan bušenom vrpcom
  • 6. 6 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković  1948 – US Air Force (zrakoplovstvo SAD-a) je pokrenulo projekt razvitka alatnog stroja koji bi bio sposoban u zahtjevanoj točnosti obrađivati složene dijelove za avionsku industriju (ugovor potpisan 1949.) Projekt je rađen na MIT (MassachusetsInstiute of Technology) pod vodstvom Johna Parsonsa. 1945. Mauchly i Eckert razvijaju prvi digitalni elektronički kompjutor ENIAC 1947. J. Parsons (Parsons Corporation) je počeo eksperimente za primjenu 3-osnih krivuljnih podataka za upravljanje gibanjem stroja pri proizvodnji dijelova za avione
  • 7. 7 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković  1952. NC je ostvaren. MIT je pokazao da je simultano 3-osno gibanje moguće (uz primjenu laboratorijski izrađenog kontrolera i Cincinnati HYDROTEL okomitog vretena)  1955. NC postaje dostupan industriji  1959 - MIT je objavio razvitak prvog jezika za programiranje NC strojeva. Jezik je nazvan APT - Automaticaly Programmed Tools.  1960 – Direktno numeričko upravljanje (DNC). Eliminirana je potreba za bušenom trakom na kojoj su programi. NC program se može učitati u stroj.
  • 8. 8 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • 1968 Kearney & Trecker Corp (USA) je konstruirala "Milwaukee-Matic Model II," prvi praktično primjenjivi obradni centar. • Naziv "machining center" je tada prvi put primijenjen. 1899 1970-tih – pojava CNC alatnih strojeva, a odmah nakon toga Distribuiranog numeričkog upravljanja – DNU - smisao u organizacijskom dijelu (računalo upravlja izmjenama alata, stezne naprave...)
  • 9. 9 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković  1980-tih – pojava grafičkih CAM/CAD sustava. Javljaju se CAD/CAM sustavi za OS Unix, a kasnije i za PC. Što slijedi? Industry 5.0 !!!
  • 10. 10 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Tradicionalno, operater (majstor) odlučuje i podešava razne parametre stroja kao što su brzina vrtnje, dubina rezanja, ručni nadzor kretanja alata itd. CNC: Computer and Numeric Control • Kod CNC strojeva sve ove funkcije i nadzor kretanja alata vrši računalo primjenom računalnih programa.
  • 11. 11 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Karakteristike CNC strojeva Način hlađenja ….. Prednosti: Skraćenje ciklusa obrade, …. Nedostaci: Velika investicija, …. Dimenzije: od malih do velikih Preciznost: od 0,01 do 0,001 mm Operativne karakteristike: snaga, moment, brzina vrtnje, Veličina radnog prostora: …. Broj i vrsta prihvata alata: … Vrsta upravljačke jedinice: … Broj osi: …
  • 12. 12 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje obrade na CNC stroju je kodiranje geometrijskih, tehnoloških i ostalih informacija koje jednoznačno definiraju tehnološki slijed izrade nekog dijela na CNC stroju. Što je programiranje obrade na CNC stroju? Kodiranje se provodi na jeziku koji upravljačka jedinica CNC stroja „razumije”.
  • 13. 13 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Priprema za programiranje CNC stroja podrazumijeva znanja koja su potrebna za sve postupke programiranja, a obuhvaća slijedeće elemente: 1. Koordinatni sustav i nul-točke 2. Vrste upravljanja 3. Analiza dokumentacije i izrada tehnološke dokumentacije 4. Izrada CNC programa
  • 14. 14 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kojem od prikazanih predmeta odgovaraju projekcije niže? Odgovor: A) B) C)
  • 15. 15 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kojem od prikazanih predmeta odgovara projekcija niže? Odgovor: A) B) C)
  • 16. 16 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pronađi grešku na projekciji niže! Odgovor: nije prikazan dio ruba provrta na donjoj strani predmeta
  • 17. 17 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Prije programiranja treba analizirati crtež: Pažnju obratiti na: - Individualne tolerancije - Tolerancije slobodnih mjera - Geometrijske tolerancije - Površinsku hrapavost
  • 18. 18 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Treba uočiti da za tehničko crtanje nije bitan položaj predmeta u odnosu na ishodište koordinatnog sustava, ali je za numeričko upravljanje od presudne važnosti.
  • 19. 19 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate označenih točaka Rješenje: Kako se očitavaju koordinate točaka? Točka A B C D E F X Y Točka A B C D E F X 50 -80 -30 70 0 -50 Y 60 30 -70 -40 80 0 Iz točke spustiti okomicu na pojedinu os i očitati iznos na osi.
  • 20. 20 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kako je geometrijski opisan predmet? - Plohama - Bridovima - Točkama Plohe su omeđene bridovima, a bridovi su definirani oblikom i karakterističnim (krajnjim) točkama. Oblik predmeta nastaje gibanjem alata po određenoj putanji koja je definirana upravo krajnjim točkama. Za CNC programiranje potrebno je definirati koordinate tih karakterističnih točaka.
  • 21. 21 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Koje su karakteristične točke ovog predmeta ? početak i kraj kružnog luka, poćetak i kraj dužine, početak simetrale provrta, … Kod bridova koji su povezani u zatvorenu konturu krajnja točka jednog brida ujedno je i početak drugog brida. Da bi definirali međusobni položaj karakterističnih točaka predmet se postavlja u koordinatni sustav.
  • 22. 22 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Je li svejedno gdje ćemo postaviti ishodište koordinatnog sustava?? Premet se izrađuje iz pripremka koji je potrebno definirati s dodacima za obradu. Je li svejedno kako ćemo orijentirati predmet??
  • 23. 23 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Je li svejedno kako ćemo orijentirati predmet?? Pri orijentiranju predmeta treba voditi računa o mogućnostima stezanja predmeta. Pri orijentiranju predmeta treba voditi računa o baznim površinama predmeta.
  • 24. 24 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer oblika predmeta i putanje alata po konturi (bridovima) koja je definirana krajnjim točkama.
  • 25. 25 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Za zadavanje geometrijskih informacija (definiranje međusobnog položaja alata i obratka u radnom prostoru CNC stroja) potrebno je na stroj i obradak postaviti koordinatne sustave. U primjeni je desni pravokutni koordinatni sustav (prema skici).
  • 26. 26 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate označenih točaka Točka X Y Z P1 P2 P3 Rješenje: Točka X Y Z P1 20 20 50 P2 40 -40 40 P3 -40 40 20
  • 27. 27 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate karakterističnih točaka
  • 28. 28 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U polarnom koordinatnom sustavu, točka se opisuje radijus vektorom i kutom koji taj vektor čini u odnosu prema važećem polu i osi koja prolazi kroz taj pol. Točka P opisana je radijusom RP=4 i kutom AP=120° Primjer primjene polarnog koordinatnog sustava:
  • 29. 29 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Odrediti koordinate označenih točaka Točka RP AP T1 T2 T3 T4 T5 Rješenje:
  • 30. 30 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak: Za prikazani predmet označiti karakteristične točke konture te odrediti njihove koordinate.
  • 31. 31 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Rješenje: Uočimo da je predmet simetričan u odnosu na obje osi pa je logično da se ishodište pravokutnog koordinatnog sustava (na crtežu oznaka W) postavi u središte predmeta.
  • 32. 32 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Tko je izumio dvodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav? Odgovor: francuski matematičar René Descartes 1637. Tko je izumio polarni koordinatni sustav? a) Isaac Newton b) Euclid c) Jakob Bernoulli Nekoliko desetljeća nakon što je Descartes objavio dvodimenzionalni koordinatni sustav, Sir Isaac Newton (1640.-1727.) je razvio deset različitih koordinatnih sustava. Jedan od tih je polarni koordinatni sustav koji je koristio da iscrta spiralu. Švicarski matematičar Jakob Bernoulli (1654.-1705.) prvi je koristio polarni koordinatni sustav za širi raspon problema s računanjem i skovao je izraze "pol" i "polarne osi" koji se i danas koriste u polarnom koordinatnom sustavu. Nepoznato o poznatome:
  • 33. 33 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Za razumijevanje principa rada CNC strojeva bitno je poznavati i razumjeti referentne točke stroja. Matematičkom vezom između ovih točaka omogućeno je programeru precizno vođenje oštrice alata u koordinatnom sustavu obratka.
  • 34. 34 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković M - Strojna nultočka (Machine zero point) Određuje ju proizvođač CNC stroja i ne može se mijenjati. Ona je ishodište strojnog koordinatnog sustava i od nje se računaju svi pomaci alata. W - Nultočka izratka (Workpiece zero point) Proizvoljno odabrana točka na obratku. S obzirom na tu točku programiraju se sve koordinate točaka putanje alata u apsolutnom koordinatnom sustavu. A - Privremena nultočka obratka Najčešće se primjenjuje kod tokarilica postavljanjem na čeonu površinu stezne glave funkcijom G54 (vidi poglavlje 5.8).
  • 35. 35 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković N - Nul točka držača alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata. Određuje ju proizvođač stroja i ne može se mijenjati. B - Početna točka alata ( Begin point) Od te točke prvi alat počinje s obradom. Kod nekih upravljačkih jedinica ova točka ima oznaku F, a postoji i točka držača alata koja ima oznaku E. Postavljanjem alata u nosač alata točka E i F se poklope. R - Referentna točka stroja (Reference point) Točka u radnom području stroja, a određena je položajem mikroprekidača. Njihov položaj je određen u fazi konstrukcije stroja, stalan je i nepromjenjiv. Služi za kalibriranje mjernog sustava.
  • 36. 36 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kod glodalice referentna točka alata se nalazi na čelu prihvata alata, P Kod tokarilice  se nalazi na čeonoj površini revolverske glave na promjeru prihvata alata za bušenje. Korekcijom duljine alata, nultočka N se „pomiče“ na vrh alata P.
  • 37. 37 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 38. 38 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na slici su prikazani smjerovi gibanja dijelova stroja Gibanjem radnog stola u desno postižu se –X (negativne koordinate) i obratno …!!!
  • 39. 39 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kod postavljanja koordinatnog sustava na stroj polazi se od osi z: • kod strojeva s čvrstim glavnim vretenom os z se podudara ili je usporedna s osi glavnog vretena, • ako je glavno vreteno nagibno, ali tako da je samo u jednom položaju usporedno s nekom od osi, onda se ta os obilježava kao os z, • ako je glavno vreteno nagibno tako da može biti usporedno s više osi, onda je os z ona koja je okomita na površinu stezanja obratka (radni stol), • ako se glavno vreteno može gibati u smjeru svoje osi (usporedno s osi z), onda se ta os obilježava kao os w, • ako stroj ima više vretena, glavno je ono koje je okomito na radni stol, • ako stroj nema glavno vreteno (blanjalice, erozimati, itd.), os z je okomita na radni stol.
  • 40. 40 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Os x je usporedna s radnim stolom i uvijek okomita na os z, a smjer se može utvrditi na slijedeći način: a) rotira alat • Ako je os z vodoravna, tada pozitivan smjer osi x ide u desno gledajući od glavnog vretena prema obratku. • Ako je os z uspravna, onda kod jednostupnih strojeva (konzolne glodalice) pozitivan smjer osi x ide u desno kad se gleda od vretena prema obratku, a kod dvostupnih pozitivan smjer osi x ide u desno kad se od vretena gleda prema lijevom stupu.
  • 41. 41 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 42. 42 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković b) rotira obradak Os x je okomita u odnosu na os obratka, a pozitivan smjer osi x ide od obratka prema nosaču alata (revolver glavi). Os c koristi se kod programiranja tokarskih centara (vidi funkcije G17 i G19). Određivanje pozitivnog smjera koordinatnih osi slijedi položaj prstiju desne ruke
  • 43. 43 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Srednja škola Oroslavje, 43
  • 44. 44 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Točnost postizanja koordinata ovisi o: …. Stanju dijelova stroja …. Rotirajuće vreteno, izvor: Weiss
  • 45. 45 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Koordinatni sustav stroja nije pogodan za programiranje, jer bi se sve koordinate izratka morale računati s obzirom na točku M. Programer određuje način postavljanja i stezanja obratka na radni stol stroja te određuje položaj nul točku W na obratku. Proces određivanja položaja točke W počinje već pri analizi crteža. Pri tome treba: • uočiti bazne površine predmeta. Točka W se obično nalazi na sjecištu baznih površina, • analizirati pojedine kote na crtežu, utvrditi koje su kritične te utjecaj potencijalne lokacije točke W na iste, • odlučiti o načinu postavljanja i stezanja obratka vodeći računa o redoslijedu operacija obrade. Također, treba uzeti u obzir efikasnost i mogućnost preciznog postavljanja obratka u koordinatni sustav stroja za sve obratke u seriji. Definiranje položaja točke W na mjesto koje je teško precizno odrediti na stroju ili teško provjeriti nije uobičajeno i smanjuje produktivnost CNC operatera.
  • 46. 46 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Predmeti koji se obrađuju na tokarilici su cilindrični pa se razmatranje svodi na dvije osi: x i z. • Koordinata X točke W se postavlja u osi predmeta pa je nula. • Koordinata Z točke W najčešće se postavlja na čelu stezne glave ili na desnoj čeonoj površni obratka.
  • 47. 47 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Mogućnosti definiranja točke W pripremka u izborniku Workpiece
  • 48. 48 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kod prizmatičnih predmeta neke od mogućih položaja točke W prikazuje slika niže. Primijetimo da će za svaku odabranu lokaciju točke W koordinate karakterističnih točaka predmeta imati drugačije koordinate (npr. točka A za svaki od navedenih slučajeva ima drugačije koordinate) Kod prizmatičnih predmeta koordinata Z točke W obično se postavlja na najvišu točku predmeta. Koordinate X i Y točke W često se postavljaju u lijevi donji kut obratka kako bi se programiranje vršilo u prvom kvadrantu koordinatnog sustava.
  • 49. 49 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri programiranju izrade cilindričnih predmeta ili oblika koji su simetrično raspoređeni u odnosu na simetrale predmeta, točka W se postavlja u sjecištu simetrala.
  • 50. 50 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Upravljačka jedinica stroja omogućava programiranje u dva mjerna sustava:  apsolutnom  inkrementnom PROGRAMABILNI MJERNI SUSTAVI
  • 51. 51 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U apsolutnom mjernom sustavu, koordinate pojedinih točaka označavaju udaljenost tih točaka od ishodišta aktivnog koordinatnog sustava (točka W). Predznak (-) ili (+) određuje kvadrant u kojem se točka nalazi.
  • 52. 52 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer za tokarenje: Napomena: Vrijednost X koordinate unosi se kao promjer.
  • 53. 53 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 54. 54 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U inkrementnom mjernom sustavu, lokacija sljedeće točke se zadaje udaljenošću od lokacije prethodne točke i po iznosu i po predznaku (može se reći da se zadaje iznos pomaka alata u smjeru pojedinih osi). Odnosno, lokacije ciljne točke u koju se alat treba gibati zadaje se u odnosu na trenutni položaj alata. Lančani način kotiranja sugerira primjenu tog načina zadavanja koordinata. Osnovna prednost i primjena inkrementnog mjernog sustava je pri pisanju potprograma za identične operacije koje se ponavljaju na različitim dijelovima izratka.
  • 55. 55 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 56. 56 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 57. 57 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: Odredi koordinate točaka P1, P2, P3 i P4 na skici primjenjujući po potrebi pravokutne i polarne koordinate. Rješenje: Analizom skice može se utvrditi da su točke P1 i P2 kotirane u odnosu na ishodište koordinatnog sustava. Točka P3 je definirana u odnosu na točku P2 kutom 120° i udaljenošću 65 mm. Zbog toga ćemo točku P2 smatrati polom za definiranje točke P3. Točka P4 u smjeru osi y ima iste koordinate kao točka P3, a iznos koordinate X u odnosu na ishodište pravokutnog koordinatnog sustava je nula.
  • 58. 58 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: Odredi koordinate točaka P1, P2, P3 i P4 na skici primjenjujući po potrebi pravokutne i polarne koordinate. Rješenje: Analizom skice može se utvrditi da su točke P1 i P2 kotirane u odnosu na ishodište koordinatnog sustava. Točka P3 je definirana u odnosu na točku P2 kutom 120° i udaljenošću 65 mm. Zbog toga ćemo točku P2 smatrati polom za definiranje točke P3. Točka P4 u smjeru osi y ima iste koordinate kao točka P3, a iznos koordinate X u odnosu na ishodište pravokutnog koordinatnog sustava je nula.
  • 59. 59 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Odredi koordinate točaka konture na slici. Točka 1 2 3 4 5 6 7 X Z
  • 60. 60 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
  • 61. 61 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri analizi crteža pozornost treba usmjeriti na:  materijal pripremka, dimenzije i stanje isporuke, masa pripremka  tolerancije i dosjede (pojedine vrste operacija mogu postići određene tolerancije, vidi prilog 9)  traženu kvalitetu površinske obrade  toplinsku obradu  uklanjanje oštrih rubova  količinu proizvoda koja se izrađuje. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
  • 62. 62 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pridruži geometrijskim tolerancijama njihove simbole: a) P-1 Q-3 R-4 S-2 b) P-3 Q-1 R-4 S-2 c) P-3 Q-1 R-2 S-4 d) P-2 Q-1 R-3 S-2 Tko zna više?
  • 63. 63 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slika 4.5 Plan stezanja obratka načinjen primjenom NX program Plan stezanja Slika: Stege za stezanje obratka
  • 64. 64 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Svi materijali koji se obrađuju tehnologijom odvajanja čestica svrstani su u šest grupa ovisno o rezljivosti prema DIN ISO 513 (Tablica 4.1). Svaka grupa označena je odgovarajućim slovom i bojom. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
  • 65. 65 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Nakon analize crteža, pristupa se izradi tehnološke dokumentacije. Prva u nizu aktivnosti je određivanje redoslijeda operacija obrade i baznih površina Slijedi odabir stroja te definiranje stezanja obratka za pojedine operacije obrade. Sljedeća važna aktivnost je odabir reznih alata za pojedine operacije obrade. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU
  • 66. 66 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slika 4.4 Svojstva reznih materijala
  • 67. 67 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Koji od sljedećih je najtvrđi alat za rezanje materijala poslije dijamanta? (a) Tvrdi karbidi (b) Keramika (c) Brzorezni čelik (d) Kubični bor-nitrid Tko zna više? Za preciznu obradu neželjeznih legura poželjan je dijamant jer ima. 1. Nizak koeficijent toplinskog širenja 2. Visoka otpornost na trošenje 3. Visoka tlačna čvrstoća 4. Mala žilavost loma Koja je od ovih tvrdnji točna? (a) 1 i 2 (b) 1 i 4 (c) 2 i 3 (d) 3 i 4 Pridruži popisu 1 odgovarajuće pojmove s popisa 2. Popis 1 (materijal reznog alata) Popis 2 (glavni sastojak) A. Brzorezni čelik 1. Ugljik B. Stelit 2. Molidben C. Dijamant 3. Nitrid D. Presvučeni tvrdi metal 4. Niobij 5. Kobalt A B C D (a) 2 1 3 5 (b) 2 5 1 3 (c) 5 2 4 3 (d) 4 3 2 1
  • 68. 68 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Tvrdnja (T): Dijamantni alati mogu se koristiti na velikim brzinama. Razlog (R): Dijamantni alati imaju vrlo nizak koeficijent trenja. (a) T i R su pojedinačno istiniti, a R je ispravno objašnjenje za T (b) T i R su pojedinačno istiniti, ali R nije točno objašnjenje za T (c) T je istinito, ali R je netočno (d) T je netočno, ali R je istina Tko zna više? Razmotrite sljedeće materijale alata: 1. HSS 2. Tvrdi metal 3. Keramika 4. Dijamant Ispravan redoslijed ovih materijala u opadajućem redoslijedu brzine rezanja je: (a) 4, 3, 1, 2 (b) 4, 3, 2, 1 (c) 3, 4, 2, 1 (d) 3, 4, 1, 2
  • 69. 69 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Važno pitanje pri izboru alata je da li za obradu primijeniti standardni ili specijalni alat? Drugo često pitanje je da li za obradu primijeniti najnoviji ili uobičajeni alat? Cijena je iznos koji plaćamo za nabavku alata. Stvarni trošak alata je funkcija produktivnosti. Trošak alata sudjeluje u trošku izrade obratka s približno 3 %. Dakle, pažnju treba usmjeriti na produktivnost alata, a ne na njegovu cijenu. KORACI PRI PROGRAMIRANJU IZRADE NA CNC STROJU Treće pitanje je vezano za trošak alata.
  • 70. 70 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje je postupak pisanja programa prema dogovorenim pravilima, a može se obaviti ručno ili pomoću računala. METODE PROGRAMIRANJA Dijaloško (radioničko) programiranje Pomoću dijaloškog programiranja program se kreira na upravljačkoj jedinici CNC stroja u samoj radionici Ručno programiranje podrazumijeva da tehnolog ručno ispisuje svaki redak programa. Programiranje se vrši off-line.
  • 71. 71 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje pomoću računala - podrazumijeva automatsku izradu CNC programa na osnovi 3D geometrije izratka, raspoloživih alata i režima obrade pomoću CAD/CAM sustava kao što su CADEM, CATIA, MASTERCAM, SOLIDCAM i dr. METODE PROGRAMIRANJA CADEM software
  • 72. 72 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ručno programiranje Npr. u posjetu tvrtki će doći posjetitelj iz drugog grada. Posjetitelju treba napisati uputu kako da dođe od autobusnog kolodvora do tvrtke. Da bi to učinili, trebamo si vizualno predočiti put do tvrtke, a potom točno određenim redoslijedom napisati instrukcije za pojedino kretanje. Posjetitelj će čitati instrukcije iz upute te ih izvršavati jednu po jednu sve dok ne dođe do cilja. Na sličan način, programer pri ručnom programiranju mora imati sposobnost prostornog predočavanja operacija obrade koje treba izvršiti na obratku Princip pisanja CNC programa može se pokazati analogijom sa bilo kojim nizom korak- po-korak instrukcija.
  • 73. 73 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri ručnom pisanju programa potrebno je uvažiti određena pravila o oblikovanju programa. Program treba oblikovati (strukturirati) tako da:  upravljačka jedinica prepozna i na siguran način izvrši opisane operacije  omogući programeru čitljivost vlastitog programa i izmjene programa i nakon dužeg vremenskog perioda, odnosno omogući čitljivost drugoj osobi koja će koristiti napisani program (potprogram)  omogući operateru lako praćenje izvršenja pojedinih operacija na stroju Dobro oblikovan program možemo usporediti s cestom kojom vozimo automobil. Cesta je puna znakova koji nas upozoravaju na moguće opasnosti, ali nam daju i korisne informacije kako bismo sigurno došli do željenog cilja. Ručno programiranje
  • 74. 74 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Informacije koje će omogućiti lako čitanje programa pišu se u obliku komentara, a trebaju se nalaziti:  na početku programa (zaglavlje programa)  na početku svake operacije  pri pozivu svakog alata  pri svakom pozivu M0 funkcije. U zaglavlju programa piše se:  ime programera  datum izrade programa  upravljačka jedinica za koju je program napisan  status programa, revizija.  naziv projekta  naziv i broj crteža  materijal i dimenzije pripremka  pozicija nultočke Ručno programiranje
  • 75. 75 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Osim dokumentiranja programa pomoću komentara, strukturiranje programa obuhvaća grupiranje i jednoobraznost pojedinih funkcija. Grupiranje funkcija primjenjuje se za definiranje:  osnovnih postavki na početku programa (nultočka, mjerne jedinice, izbor radne površine i sl.)  alata na početku operacije (korekcija alata, režim obrade, smjer vrtnje)  prilazne putanje alata površini obratka  završetka rada alata (završetak kompenzacije radijusa alata, pozicioniranje alata u točku izmjene alata i dr.)  završetaka rada programa (završetak modalnih funkcija, pozicioniranje alata u točku izmjene obratka). Ručno programiranje
  • 76. 76 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zaglavlje programa (komentar) Definicija osnovnih postavki na početku programa Opis operacije (komentar) Definicija alata Funkcije operacije obrade Definicija završetka rada alata …. Opis operacije (komentar) Definicija alata Funkcije operacije obrade Definicija završetka rada alata …. Definicija završetka rada programa Primjenom strukturiranja, program će biti oblikovan na sljedeći način: Program strukturiran na ovakav način bit će pregledan i omogućit će brze korekcije Ručno programiranje
  • 77. PROGRAMIRANJE NC STROJEVA I ROBOTA Veleučilište u Slavonskom Brodu 16.4.2021. 19:45 77 SINUMERIK 840D OSNOVE PROGRAMIRANJA Programski paket: WinNc 3DView
  • 78. 78 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slova i brojke Koriste se slova engleske abecede. Nema razlike između velikih i malih slova. A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N,O, P, Q, R, S, T, U, V, W X, Y, Z 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 Specijalni znakovi koji se mogu ispisati ( Lijeva zagrada ” Navodnici ) Desna zagrada _ Znak za podvlačenje [ Lijeva uglata zagrada . Decimalna točka ] Desna uglata zagrada , Zarez < Manje od ; Komentar > Veće od − Oduzimanje; negativni predznak : Glavni blok = Jednako / Dijeljenje; preskoči izvođenje bloka * Množenje + Zbrajanje; pozitivni predznak %, &, ’, ?, ! Rezervirani znakovi, ne koristiti $ Oznaka za sistemske−interne varijable Struktura i sadržaj programa definiran je propisom DIN 66025 tj. ISO 6983. Sljedeći znakovi koriste se pri pisanju CNC programa.
  • 79. 79 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Svaki redak programa naziva se BLOK ili programska rečenica. Blok se sastoji od RIJEČI, a riječi od ADRESE i pripadajuće brojčane vrijednosti. Za riječi često koristimo naziv funkcije programa.
  • 80. 80 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pojedine rezervirane adrese imaju sljedeće značenje: N Određuje redni broj bloka (podbloka), a može se pisati u jedinicama (1,2,3,…), deseticama (10,20,30 …) ili proizvoljno. Moguće je pisati blokove i bez N adrese. G Kazuje način gibanja alata ( brzi hod, radni hod, …) X,Y,Z Koordinate ciljne točke u koju se giba alat u smjeru osi x, y i z F, S Adrese koje određuju režim obrade T,D Adrese koje određuju alat M Pomoćne strojne funkcije H Ostale funkcije Ostale važnije rezervirane adrese su: I,J,K Koordinate kod kružnih gibanja L Poziv potprograma P Broj pozivanja potprograma R Aritmetička konstanta : Glavni blok ; Iza ovog znaka (adrese) slijedi komentar
  • 81. 81 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija Opis G0 Gibanje u brzom hodu G1 Pravocrtno gibanje u radnom hodu G2 Kružno gibanje u smjeru kazaljke na satu G3 Kružno gibanje suprotno smjeru kazaljke na satu G4 Vrijeme čekanja G9 Precizno zaustavljanje nemodalno G17 Izbor radne površine - XY G18 Izbor radne površine - XZ G19 Izbor radne površine - YZ G25 Donja granica radnog područja / ograničenje brzine vrtnje vretena G26 Gornja granica radnog područja / ograničenje brzine vrtnje vretena G33 Tokarenje / glodanje navoja G331 Urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave G332 Urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave – povratno gibanje G40 Isključenje kompenzacije radijusa alata G41 Uključivanje lijeve kompenzacije radijusa alata G42 Uključivanje desne kompenzacije radijusa alata G53 Poništavanje nultočke G54-G57 Postavljanje nultočke
  • 82. 82 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija Opis G60 Precizno zaustavljanje - modalno G601 Definiranje preciznosti izrade kutova – veliko G602 Definiranje preciznosti izrade kutova – srednje G603 Definiranje preciznosti izrade kutova – malo G63 Urezivanje navoja s kompenzacijom stezne glave G64 Neprekinuta putanja pri izradi konture G640 Neprekinuta putanja pri izradi konture, moguće definiranje zaobljenja G70 Mjerni sustav u engleskim jedinicama (inčima) G71 Mjerni sustav u milimetrima G90 Apsolutni mjerni sustav G91 Inkrementni mjerni sustav G94 Brzina posmaka u mm/min (inch/min) G95 Posmak u mm/okr (inch/okr) G96 Konstantna brzina rezanja uključena G97 Konstantna brzina rezanja isključena G110 Zadavanje pola u odnosu na trenutnu točku alata G111 Zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja G112 Zadavanje pola u odnosu prema posljednje zadanom važećem polu
  • 83. 83 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković M funkcije Funkcija Opis M0 Programirano zaustavljanje M1 Uvjetno zaustavljanje M2 Kraj programa M3 Uključivanje vrtnje vretena udesno ( u smjeru kazaljke na satu) M4 Uključivanje vrtnje vretena u lijevo ( suprotno smjeru kazaljke na satu) M5 Zaustavljanje vrtnje vretena M6 Izmjena alata – okretanje revolverske glave M8 Uključivanje rashladnog sredstva M9 Isključivanje rashladnog sredstva M17 Kraj potprograma M20 Odmicanje konjića (šiljka) M21 Stezanje šiljkom M30 Kraj glavnog programa
  • 84. 84 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija Opis TRANS Programirana nultočka ATRANS Programirana nultočka inkrementno CHF Umetanje zakošenja po osi z CHR Umetanje zakošenja po konturi CIP Kružno gibanje u radnom hodu kroz točke S Brzina vrtnje vretena ili obratka (frekvencija vrtnje) F Posmak / brzina posmaka T Adresa (broj) alata D Broj korekcije alata WALIMON Uključivanje područja rada WALIMOF Isključivanje područja rada LIMS Ograničavanje najveće brzine vrtnje vretena SCALE Programirano mjerilo DIAMON Zadavanje x koordinate preko promjera DIAMOF Zadavanje x koordinate preko radijusa AC Unos apsolutnih koordinata u inkrementnom modu IC Unos inkrementnih koordinata u apsolutnom modu RND Zaobljenje kutova nemodalno RNDM Zaobljenje kutova modalno NORM Pravocrtni način prilaženja početnoj točki – kompenzacija radijusa alata KONT Način prilaženja početnoj točki po radijusu – kompenzacija radijusa alata
  • 85. 85 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ako se adresa sastoji od jednog znaka, pridruživanje brojčane vrijednosti obavlja se pisanjem adrese i uz nju brojčane vrijednosti (npr. X14), iako je moguće pisati i X=14. Primjeri pridruživanja vrijednosti adresi dani su niže: X10.25 pridružuje vrijednost +10,25 adresi X X-14.5 pridružuje vrijednost -14,5 adresi X Y0.37 pridružuje vrijednost +0,37 adresi Y Y.37 pridružuje vrijednost +0,37 adresi Y Z=-.2EX-3 pridružuje vrijednost -0,2*10-3 adresi Z
  • 86. 86 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer uporabe modalne funkcije je N40 G1 F500 X10 Y-20 N50 Y80 Modalne funkcije ostaju pohranjene u memoriji upravljačke jedinice stroja i ostaju aktivne dok se ne ponište s nekom od funkcija iz iste skupine ili s funkcijom za kraj programa. Iznos modalnih G funkcija ostaje važeći sve dok im se ne pridruži nova vrijednost. Blok N40 sadrži modalne funkcije G1, F500, X10 i Y-20. Blok N50 potpuno napisan glasio bi N50 G1 F500 X10 Y80 Budući da se mijenja vrijednost samo adrese Y zbog preglednosti nije potrebno pisati adrese kojima se vrijednost ne mijenja. Ne-modalne funkcije su aktivne samo u bloku u kojem su programirane. Primjer uporabe nemodalne funkcije je N120 G1 X=IC(12) Y=IC(8) N130 X=IC(12) Y=IC(-10)
  • 87. 87 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U jednom programskom bloku može se nalaziti i više od jedne G funkcije. Npr. N70 G90 G0 X10 Y20 Z30 Pri tome treba paziti da u istom bloku ne budu funkcije koje ne mogu biti aktivne u isto vrijeme.
  • 88. 88 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Neke M funkcije izvršavaju se na početku bloka bez obzira na kojem se mjestu u bloku nalazile. Npr. u bloku N100 G0 X14 Y23 Z11 M8, uključivanje rashladnog sredstva (M8) je na kraju bloka, ali će se početi izvršavati istovremeno s početkom gibanja alata (G0). To su funkcije: M3, M4, M6, M8,
  • 89. 89 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ove funkcije se mogu pisati u bloku zajedno s ostalim G funkcijama, ali ih češće pišemo u zasebnom bloku zbog preglednosti programa. Pomoćne strojne funkcije koje se izvršavaju na kraju bloka su: M0, M1, M2, M5, M9, M30. Neke M funkcije izvrše se u bloku u kojem su navedene i time prestaje njihovo djelovanje: Djelovanje drugih M funkcija (M3, M4, M5, M8, M9) traje sve dok se ne zada neka druga M funkcija iz iste grupe. M0, M1, M2, M6, M30.
  • 90. 90 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 91. 91 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G71 - mjerni sustav u milimetrima G70 - mjerni sustav u inchima • koordinatama (adresama) X,Y,Z te I,J,K • korekciji alata • brzini posmaka (mm/min ili inch/mm) • konstantnoj brzini rezanja • kompenzaciji radijusa alata Izbor vrste jedinica odrazit će se pri:
  • 92. 92 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Inč (engleski: inch) ili palac je ime mjerna jedinica za dužinu. U jednoj stopi ima: Tko zna više? a) 25,4 inča b) 12 inča c) 8 inča Jedan međunarodni inč je jednak: a) 25,4 mm b) 2,54 mm c) 18 mm U dimenziji automobilskih guma se kombinira s metričkim oznakama. Primjerice 195/60 x 15 znači da je širina gume 195 mm, visina boka 60% širine, dakle 117 mm. Koliki je onda vanjski promjer gume? a) 381 mm b) 615 mm c) 498 mm Je li se negdje kombinira inč s metričkim oznakama? a) DA b) NE
  • 93. 93 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Američki sustav mjera je sličan Imperijalnom sustavu koji se upotrebljavao u Ujedinjenom Kraljevstvu do 1995. Oba sustava su se razvila od uporabe lokalnih veličina, koje vode porijeklo sve do starog Rima. Tijekom vremena one su se mijenjale i standardizirale, a danas imaju točnu određenu vrijednost prema SI sustavu. Od a)1988. godine b) 1978 godine c) 1998. SI sustav se postepeno uvodi i u SAD, iako puno sporije nego bilo gdje drugdje, tako da se Američki sustav mjera još uvijek podučava u školama kao glavni sustav, a SI sustav kao dodatak. Proizvodi imaju na sebi i SI oznake, iako su osnovne mjere i dalje u Američkom sustavu mjera. Od 2007. godine Američki sustav mjera je praktično jedini sustav koji se upotrebljava na svijetu osim SI sustava. Tko zna više?
  • 94. 94 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izbor radne površine vrši se funkcijama: G17 – funkcija za rad u XY ravnini G18 – funkcija za rad u XZ ravnini G19 – funkcija za rad u YZ ravnini G19 G17 Koje ravnine obrade uočavamo na slici?
  • 95. 95 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G19 G18 Glodalica
  • 96. 96 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Apsolutni mjerni sustav zadaje se funkcijom G90. Inkrementni mjerni sustav zadaje se funkcijom G91.
  • 97. 97 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Istovremena uporaba apsolutnog i inkrementnog mjernog sustava? U važećem apsolutnom sustavu mjerenja (funkcija G90), možemo uporabiti koordinate u inkrementnom mjernom sustavu u obliku: Postoji mogućnost istovremene uporabe apsolutnog i inkrementnog mjernog sustava. Ako je aktivan inkrementni mjerni sustav (G91), koordinate u apsolutnom mjernom sustavu ćemo zadati u obliku: X=IC(…) Y=IC(…) Z=IC(…). X=AC(…) Y=AC(…) Z=AC(…) Incremental Coordinate
  • 98. 98 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer primjene funkcija AC i IC pri tokarenju G90 G91 X80 Z-40 X40 Z-20 ; točka B ili ili X=IC(40) Z=IC(-20) X=AC(80) Z=AC(-40); točka B
  • 99. 99 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Za primjer na slici tablica desno prikazuje odgovarajuće koordinate pri odabiru apsolutnog mjernog sustava (G90) i odabiru inkrementnog mjernog sustava (G91). Za oba slučaja dana je varijanta s uključenom opcijom DIAMON i opcijom DIAMOF.
  • 100. 100 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Definiranje položaja referentne točke W, tj. ishodišta koordinatnog sustava obratka može se definirati funkcijama: G54 - nultočka obratka koju postavlja operater na stroju TRANS – programirani linearni pomak nultočke obratka ATRANS - programirani linearni pomak nultočke obratka inkrementn TRANS – pomiče nultočku W definiranu s G54 (G55…) na novu poziciju. Ova funkcija poništava prethodne funkcije TRANS, ATRANS, ROT, AROT... ATRANS pomiče nultočku u odnosu na zadnju poziciju (G54 G55… TRANS) Način zadavanja u programu: TRANS X… Y… Z… ATRANS X… Y… Z…
  • 101. 101 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na glodalicama se pomak nultočke M obavlja izravno funkcijom G54 na izradak ili pomoću funkcija G54 i TRANS.
  • 102. 102 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: G54 u parametrima ima vrijednosti X=155, Y=55, Z=125 Primjer 2: Komentirajte položaj točke W W z y x
  • 103. 103 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 3: Komentirajte položaj točke W i baznih površina za pojedino stezanje predmeta! 3. stezanje 1. stezanje 2. stezanje Zaključak: Prilikom svakog stezanja položaj točke W se mijenja što utječe na točnost izrade. Zato obradu izvršiti sa što manje stezanja!
  • 104. 104 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković N50 G54 ;poziv nul-točke na steznoj napravi N60 TRANS X24 Y48 Z70 ;translatorno premještanje nul-točke na prvi obradak N70 GRUBA_DZEP ;poziv potprograma za grubu obradu džepa N80 TRANS X132 Y48 Z70 ;translatorno premještanje nul-točke na drugi obradak N90 GRUBA_DZEP ;poziv potprograma za grubu obradu džepa Primjer primjene funkcije TRANS
  • 105. 105 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 5: Gdje biste postavili točku W za prikazane predmete? Objasnite svoj izbor.
  • 106. 106 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na tokarilicama se prvi pomak koordinatnog sustava provodi funkcijom G54 na čelo stezne glave (ponekad na čelo steznih čeljusti) (točka A), a zatim funkcijom TRANS (ATRANS) na čelo obrađene površine izratka (slika 5.16). Time se lako određuje položaj točke W mjerenjem dužine izratka. Drugi način je da se etalonom dotakne čelo obratka, očitaju koordinate na stroju, te na osnovi njih upiše vrijednost za G54. U programu tada imamo samo G54 bez funkcije TRANS.
  • 107. 107 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pol se programira funkcijama: G110, G111, G112 X... Y... Z... G110, G111, G112 AP=... RP=... G110 - zadavanje pola u odnosu na trenutnu točku alata G111 - zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja G112 – zadavanje pola u odnosu na posljednji važeći pol X, Y, Z – koordinate pola AP – kut u opsegu 0° ... 360° u odnosu na pozitivni smjer horizontalne osi radne ravnine RP – polarni radijus. Za primjer na slici pol u točki O1 definira se na osnovi poznatih udaljenosti po osi x i po osi y od točke W na slijedeći način: Definiranje pola nam omogućava primjenu polarnih koordinata. G111 X60 Y60 Z0
  • 108. 108 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak Napiši zaglavlje programa, ako se programiranje vrši za upravljačku jedinicu SINUMERIK 840D, programiranje se vrši u apsolutnom mjernom sustavu, mjerne jedinice su mm, vrši se uzdužna obrada na tokarilici, rad je s promjerom. N10 ; Izradio: doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković N20 ; Datum: 16. 4. 2021. N30 ; Upravljačka jedinica: SINUMERIK 840D N40 ; Projekt: Kolegij-Programiranje NC strojeva N50 ; Crtež: A1-1-1 N60 ; Naziv dijela: Vježba pisanja zaglavlja N70 ; Materijal obratka: čelik C45 N80 ; Status programa: Rev 0 N80 ; -------------------------------------------------------- Zaglavlje programa s komentarima Sigurnosni redak N90 G90 G18 G71 G95 DIAMON G40 N100 G54 ; postavljanje točke W na obratku
  • 109. 109 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na CNC strojevima vrlo je važno upravljanje brzinom vrtnje vretena te posmakom (brzinom posmaka) kako bi se postigli optimalni rezultati obrade. Kontrola brzine vrtnje glavnog vretena obavlja se adresom S Pri pokretanju programa brzina vrtnje glavnog vretena je nula (S0). Postoje dva načina zadavanja brzine vrtnje glavnog vretena: • izravno (min-1) • posredno preko obodne brzine (m/min ili ft/min ovisno o izboru mjernih jedinica) Primjer izravnog programiranja: G97 S1200 ; brzina vrtnje vretena je 1200 min-1 Kod CNC tokarilica u uporabi su oba načina, a kod glodalica samo prvi. Izravni način zadaje se funkcijom G97, a posredni funkcijom G96
  • 110. 110 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Brzina vrtnje glavnog vretena n računa se na osnovi odabrane brzine rezanja vc Zadatak Odredi brzinu vrtnje brzoreznog glodala promjera Ø16, ako se obrađuje čelik C45. Iz knjige stranica 397, Tablica 30.1.1 za brzorezna glodala i materijal alata ugljični čelik može se očitati brzina rezanja od 25 do 32 m/min. Odabrano: 28 m/min. Rješenje n=28/(0,016•π)=557 o/min n=??
  • 111. 111 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Eng: G96 - Constant Surface Speed Pri pokretanju programa brzina vrtnje glavnog vretena je nula. Najveća brzina vrtnje glavnog vretena na pojedinom stroju je ograničena konstrukcijom stroja i steznom glavom, tj. u postavkama stroja, a ne upravljačkom jedinicom. Postoje dva načina zadavanja brzine vrtnje glavnog vretena: funkcija način primjena G97 izravno (min-1) glod. + tokarilice G96 posredno preko brzine rezanja (m/min ili ft/min) tokarilice
  • 112. 112 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija G97 v = d ∙3.14159 ∙ n U kojim slučajevima primjenjujemo konstantnu brzinu vrtnje (G97)? knjiga strana 74. Brzina rezanja se mijenja po promjeru: Kod izravnog načina zadavanja brzine vrtnje iznos brzine vrtnje zadaje se funkcijom Sxxxx, gdje je xxxx brzina vrtnje u min-1. Primjer: G97 S1200 ; brzina vrtnje glavnog vretena je 1200 min-1
  • 113. 113 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G96 – konstantna brzina rezanja (m/min) LIMS – ograničenje brzine vrtnje glavnog vretena uz aktivnu funkciju G96 Kako kvaliteta obrađene površine ovisi o brzini rezanja vc slijedi zaključak da pri završnoj obradi brzina rezanja treba biti konstantna. U tehničkoj praksi, često je važno osigurati ujednačenu kvalitetu pojedinih površina. Funkcije za programiranje konstantne brzine rezanja: G96 S... (uključivanje konstantne brzine rezanja, S je brzina rezanja u m/min) G97 (isključivanje konstantne brzine rezanja)
  • 114. 114 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković    d v n c Pri tokarenju brzinu vrtnje treba mijenjati ovisno o promjeru d prema gornjem izrazu! Primjer zadavanja funkcije G96: G96 S=150 LIMS=6000 Kako ostvariti konstantnu brzinu rezanja?? G96 – konstantna brzina rezanja (m/min) LIMS – ograničenje brzine vrtnje glavnog vretena uz aktivnu funkciju G96 S=150 u ovome slučaju definira brzinu rezanja od 150 m/min (ne brzinu vrtnje!) LIMS=6000 ograničava brzinu vrtnje glavnog vretena na 6000 o/min Nakon točke A brzina vrtnje je 6000 o/min, tj. brzina rezanja vc opada!
  • 115. 115 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Iz prethodno opisanog mogu se vidjeti prednosti primjene konstantne brzine rezanja: - jednostavnije programiranje, optimalna brzina se zadaje izravno bez potrebe računanja brzine vrtnje glavnog vretena, - osigurana je ujednačena kvaliteta površinske obrade, - trajanje oštrice alata je optimalno, - trajanje obrade je optimalno. Treba također reći da postoje slučajevi kada se ne bi trebalo primijeniti konstantnu brzinu rezanja: - pri operacijama obrade koje su u osi z kao što je bušenje, razvrtanje, urezivanje navoja, - pri tokarenju navoja, - pri primjeni pokretanih alata (konstantna brzina rezanja primjenjuje se samo za glavno vreteno).
  • 116. 116 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Brzina rezanja pri glodanju, bez obzira na smjer kretanja glodala (x, y ili z), je konstantna! Kako ostvariti konstantnu brzinu rezanja kod glodanja??    d v n c
  • 117. 117 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pomicanja alata se može zadati u dva oblika: funkcija opis G94  brzina pomaka alata u jedinici vremena  (rabimo naziv brzina posmaka)  brzina gibanja alata ili radnog stola (obratka)  uglavnom se primjenjuje na glodalicama, a označava udaljenost koju alat pređe u jedinici vremena (mm/min) F  iznos posmaka ili brzine posmaka ovisno je li aktivna funkcija G94 ili G95  oblik zadavanja funkcije je Fx.xxx (aktivna funkcija G95), tj. Fxxxx.x (aktivna funkcija G94)  funkcija je modalna G95  pomak alata po jednom okretaju vretena  (rabimo naziv posmak)  uglavnom se primjenjuje kod tokarilica, a označava udaljenost u mm koju alat pređe za jednog okretaj glavnog vretena (mm/okr)
  • 118. 118 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković M3 - uključivanje vrtnje vretena u smjeru kretanja kazaljke na satu M4 - uključivanje vrtnje vretena u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu M5 – zaustavljanje vrtnje vretena Pokretanjem CNC programa glavno vreteno se ne okreće. Da bi se počelo okretati u programu osim brzine vrtnje treba zadati i smjer vrtnje. M5 Kada se kod glodalice primjenjuje M3, a kada M4. Navedi primjer. Kada se kod tokarilice primjenjuje M3, a kada M4?
  • 119. 119 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri tokarenju smjer vrtnje glavnog vretena zadaje se obzirom na izvedbu alata (lijevi ili desni alat) i konstrukcijsku poziciju revolver glave u stroju. Pri bušenju i glodanju smjer vrtnje je najčešće M3 jer se radi s desnoreznim alatom. Smjer i brzina vrtnje u pravilu se zadaju u istom bloku. Ako nisu zadani u istom bloku, glavno vreteno će se početi okretati tek kad upravljačka jedinica dobije oba podatka. M4 M3 O čemu ovisi izbor M3 ili M4 kod tokarenja? Navedi obradu kod koje se primjenjuje i M3 i M4. Koji smjer vrtnje programirati u konkretnom slučaju?
  • 120. 120 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković T1 D1 D2 D3  D9 T2 D1 T4 D1 T6 D1 D2 D3 T9 D1 D2 Alat u programu definiramo adresom (funkcijom) T… (T1 do T99) gdje broj iza alata označava mjesto na koje je alat fizički smješten. Funkcija korekcije alata D Pojedinom alatu je moguće pridružiti od 1 do 9 različitih korekcija alata (za više reznih oštrica pojedinog alata). Ako za pojedini alat nije zadana ni jedna D funkcija, D1 se automatski pridružuje.
  • 121. 121 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Početnoj referentnoj točki alata N je pridružena korekcija alata D0. Programiranjem funkcije T, tj. D1 (D2, D3, …) kontrola upravljanja se premješta na referentnu točku alata P (vrh rezne oštrice alata) pa je zbog toga potrebno prethodno izmjeriti alate (duljina, promjer …) i podatke upisati u upravljačku jedinicu stroja.
  • 122. 122 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković CNC stroj treba neki način da zna koliko se svaki alat proteže od točke N vretena do vrha alata (P). To se postiže pomoću korekcije duljine alata.
  • 123. 123 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Orijentacije oštrica alata (lijevo za položaj osi x prema gore i desno za položaj osi x prema dolje) C. edge pos. – orijentacija oštrice alata prema slici
  • 124. 124 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Automatska izmjena alata uz primjenu funkcije M6 M6 M6
  • 125. 125 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer 1: Ručna izmjena alata (bez M6 funkcije, samo T funkcija) N50 G17 ; Definira ravninu obrade, a time i os za primjenu korekcije duljine alata N60 T1 ;Aktivira se alat T1 s pripadajućom korekcijom D1 … N90 G0 Z... ; u smjeru osi z (G17!) primijenjena je korekcija duljine alata D1 … N190 M0 ; programirano zaustavljanje - ručno postavljanje alata T4 N200 T4 D2 ;Aktivira se alat T4 s korekcijom D2 ... N270 G0 Z... D1 ;aktivira korekciju D1 za alat T4, mijenja se samo oštrica alata
  • 126. 126 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Korekcija duljine alata se aktivira istovremeno kada i alat postaje aktivan. Korekcija se primjenjuje pri prvom programiranom kretanju alata u smjeru koordinatne osi u odnosu na koju je definirana korekcija alata. Primjer 2: Automatska izmjena alata uz primjenu funkcije M6 N50 G17 ; Definira ravninu obrade, a time i os za primjenu korekcije duljine alata N60 T1 ;Predodabir alata ... N100 M6 ;Izmjena alata, alat T1 s korekcijom D1 postaje aktivan N110 G0 Z... ; u smjeru osi z (G17!) primijenjena je korekcija duljine alata ... N240 G0 Z... D2 ;aktivira i primjenjuje korekciju D2 alata T1 (u smjeru osi z) … N500 T4 ;Predodabir alata T4, Pažnja: alat T1 s korekcijom D2 je još aktivan! ... N550 D3 M6 ;Izmjena alata, alat T4 s korekcijom D3 postaje aktivan
  • 127. PROGRAMIRANJE NC STROJEVA I ROBOTA Veleučilište u Slavonskom Brodu 16.4.2021. 19:46 127 Objašnjenje G – funkcija
  • 128. 128 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Gibanje alata može biti:  u praznom hodu – funkcija G0  u radnom hodu  pravocrtno G1  po kružnom luku G2 ili G3 Prije definiranja gibanja alata treba programirati:  točku W (G54, TRANS)  mjerne jedinice (G70, G71)  ravninu obrade (G17, G18, G19)  apsolutni ili inkrementalni mjerni sustav (G90, G91)  alat (T, D)  smjer vrtnje alata (M3, M4)  brzinu vrtnje glavnog vretena (S)  brzinu posmaka tj. posmak (G94, G95, F)  i po potrebi još neke druge funkcije … Ako drugačije nije programirano, podrazumijeva se vođenje nul točke alata P P
  • 129. 129 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • alat se giba kroz zrak i nije u kontaktu s obratkom • gibanje se izvodi vrlo velikom brzinom koja je određena od strane proizvođača stroja i ne može se promijeniti • ubrzanje/usporenje se vrši automatski na početku tj. kraju gibanja Sintaksa funkcije u pravokutnom k. sustavu: G0 X… Y… Z… gdje su X,Y,Z koordinate ciljne točke gibanja Krajnja pozicija gibanja može biti programirana u apsolutnim koordinatama G90 (u odnosu na točku W) ili inkrementalnim G91 (u odnosu na prethodnu poziciju alata). U polarnom sustavu: G0 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni polumjer Primjenjuje se pri gibanju alata: • iz početne točke obrade prema obratku • od obratka prema točki izmjene alata • pri pozicioniranju za izvršenje pojedinih operacija obrade • u točku izmjene obratka.
  • 130. 130 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 131. 131 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković PAŽNJA! Najčešće se alat prvo kreće pod kutom od 45° u obje osi, a onda linearno samo po jednoj osi do krajnje točke. G0 G0 G0
  • 132. 132 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Primjenjuje se za obradu, tj. alat je u dodiru s materijalom • Alat se giba po pravcu od početne točke do ciljne točke gibanja. • Gibanje se vrši istovremeno po svim programiranim osima sve do ciljne točke • Brzina posmaka F mora biti zadana u bloku s G1 ili prije. • Za određivanje putanje alata koristi se linearna interpolacija Sintaksa funkcije u pravokutnom k.s: G1 X… Z… G1 X… ANG=… G1 Z… ANG=… gdje su X,Z koordinate ciljne točke U polarnom sustavu: G1 AP… RP… F.... AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni polumjer Primjer programiranja:
  • 133. 133 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Sintaksa funkcije: G1 X… Y… Z… F.... Ili u polarnom sustavu: G1 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni polumjer G1 X… Y… CHF… G1 X… Y… CHR… G1 X… Y… RND… Skošenje ili zaobljenje će biti umetnuto nakon bloka u kojem je napisano. Umetnuti će se simetrično/ tangencijalno u konturi ugla. CHR=5 CHR=5
  • 134. 134 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkciju RND je moguće primijeniti kod zaobljenja između dva ravna brida, zaobljenja između ravnog i kružnog brida, ali i za neke kombinacije zaobljenja između kružnih lukova. CHR Skošenje ili zaobljenje
  • 135. 135 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Funkcija ANG Sintaksa funkcije: G1 ANG=… X… ili G1 ANG=… Z… ANG je kut gibanja alata od točke u kojoj se alat nalazi do ciljne točke u odnosu na os z. Primjer:
  • 136. 136 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer: Promotrimo gibanje alata od točke 2 do točke 3. Na crtežu je zadan iznos kuta i Z koordinata. Funkcija za gibanje alata od točke 2 do 3 imat će oblik: G1 Z-80 ANG=140
  • 137. 137 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer:
  • 138. 138 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G1 X30 Z-38 G1 Z-35 RND=2 G3 X30 Z-25 CR6 RND=2 G3 X30 Z-15 CR6 RND=2 G1 Z-11 RND=1 G1 X19 Z-5.2 RND=4 G1 Z0 RND=1 G1 X-1 Skošenje ili zaobljenje
  • 139. 139 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Osim linearne interpolacije, upravljačka jedinica omogućava i kružnu interpolaciju. Gibanje po kružnom luku je zadano s pet podatka: • ravninom obrade • početnom točkom kružnog gibanja • smjerom gibanja • ciljnom točkom kružnog gibanja (koordinate ili lučni kut) • radijusom kružnice (ili središte kružnice) Ravnina obrade kod tokarenja je najčešće G18. Početna točka kružnog gibanja je trenutna pozicija alata i upravljačka jedinica ju automatski očitava. Ostala tri podatka potrebno je zadati.
  • 140. 140 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G2 ili G3 I, K ili AC(I), AC(K) X, Z
  • 141. 141 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Druga dva podatka biramo od niže navedenih podataka: X, Z IC(X), IC(Z) koordinate ciljne točke gibanja u apsolutnom mjernom sustavu koordinate ciljne točke gibanja u inkrementnom mjernom sustavu AR kut kružnog luka u stupnjevima CR radijus kružnog luka I, K AC(K), AC(I) koordinate središta kružnice u odnosu na početnu točku alata koordinate središta kružnice u odnosu na točku W
  • 142. 142 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Podaci kojima se može zadati gibanje po kružnom luku u pravokutnom koordinatnom sustavu od točke 1 do točke 2 TOKARENJE - PRAVOKUTNI KOORDINATNI SUSTAV K,I – koordinate središta kružnice inkrementalno u odnosu na točku 1 AC(K),AC(I) – koordinate središta kružnice u odnosu na točku W X,Z – koordinate ciljne točke u aps. mjernom sustavu (G90) IC(X),IC(Z) – koordinate ciljne točke u inkrementnom mjernom sustavu (G91) CR – polumjer kružnice AR – kut između početne i ciljne točke gibanja
  • 143. 143 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Podaci kojima se može zadati gibanje po kružnom luku u pravokutnom koordinatnom sustavu – GLODANJE – PRAVOKUTNI KOORDINATNI SUSTAV K,I – koordinate središta kružnice inkrementalno u odnosu na točku 1 AC(K),AC(I) – koordinate središta kružnice u odnosu na točku W X,Z – koordinate ciljne točke u aps. mjernom sustavu (G90) IC(X),IC(Z) – koordinate ciljne točke u inkrementnom mjernom sustavu (G91) CR – polumjer kružnice AR – kut između početne i ciljne točke gibanja
  • 144. 144 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G111 X… Y… RP – polumjer kružnice AP – INKREMENTALNI kut između početne i ciljne točke gibanja Podaci kojima se može zadati gibanje po kružnom luku u POLARNOM koordinatnom sustavu – GLODANJE
  • 145. 145 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Sintaksa funkcije (važi i za G2 i G3) G2 X... Z... I... K... G2 X... Z... CR=... G2 AR=... I... K... G2 AR=... X... Z... G2 RP=… AP=…
  • 146. 146 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 (ili G3) X… Z… CR=±… X, Z – koordinate krajnje točke CR – polumjer kružnice CR=+ za kutove do 180°, CR=- za kutove preko 180°. Programiranje kružnog luka pomoću CR adrese
  • 147. 147 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje kružnog luka pomoću I, K adrese Parametri I, K određuju središte kružnog luka. Kod većine upravljačkih jedinica, zadaju se inkrementno u odnosu na početnu točku alata, ali se mogu zadati i pomoću apsolutnih koordinata
  • 148. 148 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer programiranja: G96 S100 LIMS=5000 G0 X35 Z5 G1 Z-20 F0.1 G2 X67 Z-36 CR16 ILI G2 X67 Z-36 I16 K0 G1 X68 G3 X100 Z-52 CR16 ILI G3 X100 Z-52 I0 K-16 G1 Z-82 …
  • 149. 149 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na slici pomak ciljne točke od 2 mm po x osi uzrokuje pomak središta kružnog luka za 1,4 mm. Putanja definirana crtežom (1-2) razlikuje se od putanje gibanja alata (luk crvene boje), ali upravljačka jedinica neće javiti pogrešku pa pri programiranju CR metodom nećemo znati ako postoji greška pri zadavanju koordinata
  • 150. 150 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G1 X40 Z-20 G2 X40 Z-50 CR30.13
  • 151. 151 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Osnovne operacije koje se izvode na tokarilicama su prikazane desno. Ostvariva kvaliteta površinske obrade je od N5.
  • 152. 152 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Prema položaju radnog vretena tokarilice se mogu podijeliti na:  horizontalne (horizontalno radno vreteno) i  vertikalne tokarilice (karusel tokarilice).
  • 153. 153 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Sustav smještaja i izmjene alata
  • 154. 154 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Odabir alata za obradu obuhvaća slijedeće korake: a) Analiza obratka • analizu tolerancija i kvalitete površinske obrade • vrstu operacije obrade (uzdužna, poprečna, vanjska, unutarnja, i sl.) • vrstu obrade (gruba, srednja, završna) i smjer obrade • vrstu materijala obratka (pripadnost grupi P, M, K, N, H) b) Analiza stroja na kojem će se vršiti obrada • snaga stroja • najveća brzina vrtnje i posmaka • način stezanja obratka • broj alata u revolver glavi • postoji li sustav za rashladno sredstvo i dr. c) Izbor materijala alata d) Izbor oblika, veličine i radijusa pločice e) Odabir držača alata f) Odabir odgovarajućeg načina stezanja a) Izbor režima obrade
  • 155. 155 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 156. 156 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković • Postoje različiti oblici reznih pločica, a o odabranom obliku ovisi mogući režim obrade te čvrstoća oštrice. • Oblik, veličine i oznake pločica su standardizirani (prilog 3). • Nakon odabira rezne pločice, iz kataloga alata se odabire odgovarajući držač pločice koji će omogućiti izradu tražene geometrije obrađivane površine.
  • 157. 157 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Veličina rezne pločice Veličina pločice za završnu obradu – min. efektivna dubina rezanja la > 1/3 r.
  • 158. 158 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Radijus vrha rezne pločice r je ključni faktor u operacijama tokarenja. Izbor veličine radijusa ovisi o:  dubini rezanja, ap  posmaku, f  geometriji obratka (radijusi udubljenja) a utječe na:  kvalitetu površinske obrade,  lomljenje odvojene čestice,  čvrstoću pločice. Radijus vrha pločice r Područje (uvjeti) primjene Mali (0.2, 0.4, 0.8) Završna obrada s malom dubinom rezanja Obrada dijelova kao što su vitka vratila Kada postoji opasnost od nastajanja vibracija Obrada malih radijusa Veliki (1.2, 1.6, 2.0) Gruba obrada s velikim posmacima i dubinama rezanja Obrada tvrdih materijala Obrada s prekidnim rezom Kada je krutost stroja dobra
  • 159. 159 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Definiranje načina stezanja
  • 160. 160 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izmjenjive pločice za grubu obradu Izmjenjive pločice za završnu obradu Wiper pločice
  • 161. 161 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Mogućnost obrade pojedinih oblika plohe ovisi prije svega o stražnjem kutu alata
  • 162. 162 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izbor režima obrade za tokarenje Vrijednosti parametara se biraju na osnovi:  vrste materijala obratka  vrste materijala reznog alata  uvjeta obrade (dobri, prosječni, teški)  geometrije alata (kutovi, dimenzije, radijus vrha pločice)  tipa operacije (gruba, srednja ili završna obrada. Kod završne obrade analizirati zadanu hrapavost površine i tolerancije.); Dobri uvjeti obrade Prosječni uvjeti obrade Teški uvjeti obrade
  • 163. 163 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Brzina rezanja Glavni čimbenici na osnovi kojih se računa optimalna brzina rezanja su:  vrsta obrađivanog materijala (rezljivost);  vrsta materijala alata  vrsta obrade (završna ili gruba obrada)  ekonomični vijek trajanja alata
  • 164. 164 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Posmak radijus vrha pločice (mm) 0,4 0,8 1,2 1,6 2,4 najveći posmak (mm-1) 0,2 – 0,3 0,3 – 0,4 0,4 – 0,6 0,6 – 1,0 0,7 – 1,5 Hrapavost površine (μm) Radijus vrha pločice (mm) Stare oznake Ra Rt 0,4 0,8 1,2 1,6 posmak (mm/okr) N6 0,8 1,6 0,07 0,1 0,12 0,14 N7 1,6 4 0,11 0,16 0,19 0,22 N8 3,2 10 0,17 0,15 0,30 0,35 N9 6,3 16 0,22 0,32 0,39 0,45 Izbor posmaka pri završnoj obradi
  • 165. 165 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Dubina rezanja Za poznati stroj i njegovu raspoloživu snagu te odabrani posmak iz prikazanog izraza moguće je izračunati najveću dubinu rezanja kod grube obrade ap koja se može ostvariti na stroju. Tipične vrijednosti dubine rezanja kod završne obrade su od 0,1 mm do 1 mm. Preporuka proizvođača alata je da najmanja efektivna dubina rezanja ne bude manja od 2/3 r.
  • 166. 166 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer
  • 167. 167 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković http://www.sandvik.coromant.com/en-gb/pages/default.aspx Za izbor režima obrade pojedini proizvođači alata daju podršku preko interneta: Primjerice SANDVIK: kliknuti
  • 168. 168 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković SANDVIK
  • 169. 169 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 170. 170 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Operacijski list
  • 171. 171 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Redoslijed operacija obrade različit je za „duge“ i „kratke“ pripremke. Dugi pripremci (duljina > 3 promjera) moraju se stegnuti šiljkom pri obradi. Stezanje šiljkom preporučuje se i kada je duljina stezanja manja od 5 mm ili omjer duljine stezanja i promjera stezanja manji od 0,8 odnosno kada su zadane vrlo male tolerancije izrade. Pripremak koji može proći kroz steznu glavu: - S jedne, pa s druge strane poravna se čelo na završnu mjeru i izradi središnje gnijezdo - Zatim se pripremak steže s jedne strane u steznu glavu, a s druge strane šiljkom. - Slijedi gruba pa završna obrada konture predmeta te elemenata koji su na konturi (utori, žljebovi, navoji, provrti).
  • 172. 172 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Plan stezanja Izbor načina oslanjanja i stezanja utječe na:  veličinu površina koje se mogu obraditi  točnost izrade  veličinu dozvoljenih sila rezanja, a time i na izbor režima obrade  putanju alata, a time na oblik i veličinu alata.
  • 173. 173 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 50
  • 174. 174 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Naziv alata Nož za vanjsku grubu obradu Nož za vanjsku završnu obradu Broj alata T2 T6 Korekcija alata oznaka D1 D1 radijus rε 1,2 0,4 L1 2,123 2,413 L2 3,123 1,923 stražnji kut alata 5° 50° orijent. oštrice 3 3 Oznaka držača SCLNL 1212 SVJCL 1212 Oznaka izmjenjive pločice CNMG 12 04 08 VNMG 16 04 08 Materijal izmjenjive pločice P20 P20 Skica alata Plan alata
  • 175. 175 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Plan rezanja Materijal prikazanog predmeta aluminij Zadana hrapavost površine je Ra 1.6 Obradu možemo izvršiti: • u smjeru osi z, • u smjeru osi x ili • paralelno s konturom predmeta. • Obzirom na raspoloživi stroj i njegovu snagu te odabrani posmak računa se najveća dubina rezanja ap • Da bi odredili dubinu rezanja po prolazu potrebno je odrediti dodatak za završnu obradu.
  • 176. 176 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Dodatak za završnu obradu Pri odabiru veličine dodatka za završnu obradu treba razmotriti smjer obrade, oblik obrađivane površine, te vrstu i geometriju uporabljenog alata. Najveća veličina dodatka u smjeru osi x (poprečna obrada) ovisi o smjeru obrade (slika 10.8). Ako se radi o obradi prema gore, tipični iznos dodatka je između 0,08 mm i 0,15 mm. Pri tokarenju površina paralelnih s osi z, ako su uvjeti obrade dobri, dodatak po strani je približno jednak vrijednosti radijusa vrha pločice, ali ne bi trebao biti manji od 2/3 rε
  • 177. 177 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Računska dubina rezanja će za četiri prolaska biti: Ako se za svaki sloj doda prilazna i odlazna putanja alata dobiti će se plan rezanja. Pri tome postoje dvije varijante: varijanta bez povratnog kretanja alata (stepenasta površina) i s povratnim kretanjem alata (glatka površina). Potreban broj prolazaka je: 𝑖 = (30 − (8 + 0,5 ∙ 2))/3 = 3,5 → 4 Plan rezanja
  • 178. 178 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Plan rezanja u ACAD-u:
  • 179. 179 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Prvo ćemo označiti točke gibanja alata: Pa ćemo nacrtati tablicu s koordinatama:
  • 180. 180 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković DEFINIRANJE ALATA ZA SIMULACIJU OBRADE
  • 181. 181 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 181 Podaci o alatu unose se u program pod: .... TOOLS OFFSET Definiranje alata za izvođenje operacija na stroju
  • 182. 182 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Definiranje alata za izvođenje obrade na stroju Podaci o alatu – izbornik Parameter Tool offset Položaj orijentacije smjera oštrice alata.
  • 183. 183 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA Središnje gnijezdo Središnje gnijezdo služi za definiranje osi predmeta u odnosu na koju se obrađuju ostali dijelovi obratka. Kružnost središnjeg gnijezda je posebno važna jer kružnost ostalih dijelova predmeta koji se nakon toga obrađuju ne može biti veća od nje. Koncentričnost središnjeg gnijezda u odnosu na os predmeta utječe na centar masa rotacijskog predmeta. Precizna koncentričnost osigurava postavljanje središte masa u os vrtnje i time minimalno potrebne dodatke za obradu. Odstupanje od koncentričnosti rezultira u debalansu masa, tj. pojavi vibracija, a može dovesti i do škarta proizvoda. Dimenzije i oblici središnjeg gnijezda su standardizirani (DIN 332). Dimenzije središnjeg gnijezda se odabiru na osnovi promjera tj. mase predmeta predmeta te vrste operacije obrade.
  • 184. 184 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Oblik središnjeg gnijezda se odabire ovisno o njegovoj namjeni. Najčešće se koristi oblik „A“ i oblik „B“. Oblik „B“ se primjenjuje u slučajevima češćeg korištenja središnjeg gnijezda u predmetu (oblikom je osigurano manje oštećivanje površine središnjeg gnijezda), a oblik „A“ se primjenjuje u slučajevima rjeđeg korištenja. Središnje gnijezdo
  • 185. 185 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U slučaju da gotovi predmet ne smije imati središnje gnijezdo potrebno je predvidjeti ekstra dodatak na pripremku (na crtežu označen a) u kojem se izrađuje središnje gnijezdo, a koji se nakon obrade predmeta odsijeca. Središnje gnijezdo
  • 186. 186 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Središnje gnijezdo izrađuje se odgovarajućim standardnim alatom (HSS, tvrdi metal) Dubina zabušivanja uzima se u iznosu od 90 % pune dubine Središnje gnijezdo
  • 187. 187 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Stvaranje alata željenog tipa i dimenzija u 3D-VIEW Koraci: 1. Odabrati alat koji želimo izraditi. (U ovom primjeru zabušivač 4 mm (Centre drill). 2. Iz kataloga alata ili preko interneta pronaći podatke za željeni alat. CARBIDE, CENTER DRILLS www.yg1.kr
  • 188. 188 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Tvrdometalni zabušivači
  • 189. 189 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 3. Pokrenuti program 3D-ToolGenerator 4. Kliknuti na New
  • 190. 190 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Odabrati tip Popuniti tablicu Odabrati boju (klik na cutter colour) Kliknuti na 3D on te na Store 5. Kreirati alat
  • 191. 191 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA Programiranje bušenja materijala koji nisu zahtjevni za obradu može se izvršiti bez primjene gotovih ciklusa. Pri tome postoji nekoliko uvjeta koji trebaju biti zadovoljeni: dubina bušenja ne smije biti veća od tri promjera provrta, odvojena čestica mora biti sitna i lagano izlaziti iz provrta kroz zavojnicu svrdla, nema prekidanja odvojene čestice i vađenja alata iz provrta. Primjer: Zadan je pripremak dimenzija Ø35x95. Materijal pripremka je C45. Treba izraditi standardno središnje gnijezdo tipa „A“. Iz tablice 9.1 se očita d1=4 mm, t=7,4 mm. Odabrani alat je standardno HSS svrdlo za centralno gnijezdo. Dubina bušenja je 0,9 ∙ 7,4 = 6,7 mm. Režim obrade očita se iz priloga 1, tablica 1.11. Brzina vrtnje je 1850 okr/mm, a posmak 0,07 mm/okr.
  • 192. 192 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA
  • 193. 193 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Program za izradu središnjeg gnijezda bez uporabe ciklusa: ; „ZAGLAVLJE” G90 G71 G95 G97 G17 DIAMON G40 ; SIGURNOSNI REDAK G54 ; DEFINIRANJE TOCKE W NA CELU OBRATKA T5 D1 M6 M8 ; DEFINIRANJE ALATA ZA SRED. GNIJEZDO S1850 F0.07 M3 G0 X0 Z2 ; POZICIONIRANJE ALATA G1 Z-6.7 ; BUSENJE DO KONACNE DUBINE G4 S3 ; VRIJEME CEKANJA 3 OKRETAJA G1 Z0 ; POVRAT ALATA DO IZLAZA IZ PROVRTA G0 Z50 M9 M30 IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA
  • 194. 194 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kada se radi o izradi provrta ili navoja uobičajeno je izvršiti zabušivanje pomoću Start svrdla čime se osigurava koncentričnost (precizna lokacija) provrta, a u isto vrijeme se skida oštar rub provrta. Dubina zabušivanja lako se izračuna na osnovi veličine promjera provrta i veličine skošenja. Na slici lijevo prikazan je provrt Ø10.2 (za navoj M12). Skošenje za ulaz navoja zadano je u iznosu 2 mm. Kako je kut skošenja 45° katete karakterističnog trokuta na detalju desno su jednake pa se dubina bušenja lako izračuna kao zbroj iznosa skošenja i pola iznosa promjera provrta. Materijal: C45 (popušten) (HB 190) IZRADA PROVRTA BEZ PRIMJENE CIKLUSA
  • 195. 195 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković IZRADA PROVRTA PRIMJENOM CIKLUSA U programu WinNC pritiskom na horizontalnu funkcijsku tipku <F4> Support, otvara se izbornik standardnih ciklusa za: • tokarenje (Turning) • bušenje (Deep hole drilling) • izradu navoja (Thread). Odabirom SUPPORT  Deep hole drilling otvara se izbornik koji nudi:
  • 196. 196 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada plitkih provrta - CYCLE81 i CYCLE82 Primjenjuju se pri izradi plitkih provrta (dubina/promjer < 3 tj. L/D < 3). Alat u jednom kretanju vrši bušenje do konačne dubine. Prije početka bušenja, svrdlo mora biti pozicionirano na X=0. RTP - povratna ravnina (na koju se vraća alat nakon izrade provrta) RFP - referentna ravnina. Koordinata Z ulaza u provrt. SDIS - sigurnosni razmak iznad RFP na koji se alat pozicionira s G0 DP - ravnina do koje se buši u odnosu na točku W DPR - dubina bušenja u odnosu na RFP. Zadaje se apsolutna vrijednost, a program određuje smjer bušenja na osnovi odnosa RTP i RFP. Zadaje se ili DP ili DPR. DTB - vrijeme čekanja na dnu provrta. Izraženo je u sekundama, ako je DTB > 0, odnosno u broju okretaja, ako je DTB < 0.
  • 197. 197 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ciklus 81 Najčešće se primjenjuje za izradu centralnog gnijezda na čelu pripremka. Može se primijeniti i za zabušivanje pri izradi dubokih provrta kako bi se osigurala točna lokacija provrta te za izradu skošenja na ulazu u provrt primjenom NC start svrdla Ciklus 82 Namjena mu je bušenje plitkih provrta gdje se zahtijeva dobra kvaliteta površine dna provrta (npr. izrada upusta). To se ostvaruje tako da svrdlo načini određeni broj okretaja na dnu provrta (vrijeme čekanja). Također je moguće nastajanje ogrebotina na stjenki provrta za vrijeme povrata svrdla na RTP. CYCLE81(RTP,RFP,SDIS,DP,DPR) CYCLE82(RTP,RFP,SDIS,DP,DPR,DTB) Izrada plitkih provrta - CYCLE81 i CYCLE82
  • 198. 198 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer: … ; nehrđajući austenitni čelik ; vc = 60 m/min (?) ; T7 je puno tvrdometalno svrdlo N230 T7 D1 M6 N240 S2387 F0.2 M3 N250 G17 G0 X0 Z5 N260 CYCLE81(5,0,2,-8.4,1) N270 G0 Z60 N280 G18 …. Za alat s kutom vrha 118°: DP = -6 – 0,3*promjer alata DP = -6 – 0,3*8 = -8,4 Izrada plitkih provrta - CYCLE81 i CYCLE82
  • 199. 199 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 200. 200 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 201. 201 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 202. 202 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković ISO 460.1-0800-024A0-XM GC34 CoroDrill 460
  • 203. 203 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković CHANGE CUTTING DATA
  • 204. 204 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Bušenje dubokih provrta - CYCLE83 Primjenjuje se pri izradi dubokih provrta (dubina/promjer>3). Pri dubokom bušenju pojavljuje se problem odvođenja odvojene čestice iz provrta zbog čega se ukupna dubina provrta ne može napraviti iz jednog zahvata. Potrebno je prekidanje rezanja i vađenje svrdla do zadane ravnine zbog lomljenja odvojene čestice, njenog izbacivanja iz provrta i omogućavanja efikasnijeg hlađenja alata i izratka. Pri svakom ponovnom zahvatu korak bušenja se smanjuje. To smanjenje može biti zadano u apsolutnom iznosu u mm (npr. 2 mm) ili kao faktor (npr. 0,8). Primjerice, ako je dubina prvog bušenja 12 mm, a smanjenje 2 mm, korak drugog bušenja će biti 10 mm (ukupna dubina je 12+10=22 mm), korak trećeg bušenja 8 mm (ukupna dubina je 12+10+8=30 mm) i tako dalje sve dok se ne dostigne zadana konačna dubina bušenja. Ako je smanjenje zadano kao faktor od npr. 0,8, drugi korak će iznositi 0,8 x 12=9,6 mm, treći korak 9,6 x 0,8=7,68 mm itd. Pri tome korak ne može biti manji od zadanog parametrom MDEP.
  • 205. 205 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ravnina na koju alat vrši povrat definira parametar VARI. Za vrijednost VARI=0 alat se pomiče za iznos naveden u parametru VRT. Ako je VRT=0 program će uzeti iznos od 1 mm. Za vrijednost VARI=1 alat cijelom duljinom izlazi iz provrta. Ciklus se ne primjenjuje pri uporabi svrdala s izmjenjivim pločicama od tvrdog metala. Bušenje dubokih provrta - CYCLE83
  • 206. 206 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Preporuke za korekciju režima obrade ovisno o odnosu dubine provrta i promjera: FDEP - koordinata po osi z do koje se vrši prvo bušenje. FDPR - dubina prvog bušenja u odnosu na referentnu površinu izražena kao apsolutna vrijednost. Ako se radi s konstantnim korakom bušenja (DAM=0), orijentacijski iznosi su: 2xD za dubine bušenja L/D≤5, 1,5xD za L/D≤7, 1,0xD za L/D≤10 i 0,75D za L/D>10. Zadaje se ili FDEP ili FDPR. U obzir treba uzeti i vrstu materijala. DAM - smanjenja koraka bušenja. Za DAM>0 uzima se navedeni iznos, za DAM<0 radi se o faktoru smanjenja koraka bušenja, a za DAM=0 korak bušenja je konstantan. Dozvoljene vrijednosti su od -0,001 do -1. Kod prolaznih rupa treba obratiti pažnju na izlaz alata iz materijala zbog mogućeg nastajanja srha. DTS - vrijeme čekanja prije nastavka bušenja radi odvajanja odvojene čestice od alata. Obično se zadaje uz VARI=1. Može biti zadano u sekundama (pozitivna vrijednost) ili u broju okretaja (negativna vrijednost). Bušenje dubokih provrta - CYCLE83
  • 207. 207 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković FRF - faktor smanjenja posmaka pri prvom koraku bušenja. Primjenjuje se radi postizanja veće točnosti lociranja provrta te u slučaju tvrde površine obratka. Vrijednosti su od 0,001 do 1. VARI - varijanta izrade rupe. Nakon svakog koraka bušenja alat se podigne: VARI=0 - za 1 mm radi loma odvojene čestice VARI=1 - do RTP radi loma i izbacivanja odvojene čestice iz provrta AXN - definira smjer bušenja. MDEP - minimalna dubina pojedinog koraka bušenja. Potrebno ju je definirati kada je DAM<0. VRT - iznos za koji se alat podiže pri VARI=0. Ako se ne zada, uzima se 1 mm. DTD - vrijeme čekanja nakon dostizanja konačne dubine bušenja DP. Može biti zadano u sekundama (pozitivna vrijednost) ili u broju okretaja (negativna vrijednost).
  • 208. 208 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković DIS1 - sigurnosna udaljenost pri ulasku u provrt za sljedeći korak bušenja pri VARI=1. Ako se ne zada (DIS1=0), program računa na sljedeći način: DIS1=0,6 mm za dubine provrta do 30 mm DIS1=0,02*dubina provrta za dubine 30 do 350 mm Primjer: …. N100 G18 N120 T7 D1 M6 N130 S1200 M3 N140 G94 N150 F120 N160 G0 X0 Z5 N170 CYCLE83(5,0,2,-26.4,0,-12,0,3,0,0,1,1,1,0, 0,0,0) … Bušenje dubokih provrta - CYCLE83
  • 209. 209 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ciklusi za urezivanje navoja Urezivanje navoja uporabom CYCLE840 Namjena ciklusa CYCLE840 je urezivanje navoja u izbušeni provrt pomoću stezne glave s mogućnošću kompenzacije pritiska koja ima oprugu radi kompenziranja odstupanja u vođenju alata čime se sprječava njegov lom. Obratiti pažnju da je ostvarena dubina navoja često veća od programirane. Posebnu pažnju treba obratiti na veličinu posmaka. Posmak je 90% do 98% iznosa koraka navoja. SUPPORT  Thread  With comp chuck
  • 210. 210 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković SDR - smjer vrtnje vretena pri povratku (0-automatska promjena; 3-u desno; 4-u lijevo) SDAC - smjer vrtnje vretena pri izradi navoja (3-u desno; 4-u lijevo; 5-zaustavljanje vrtnje) ENC - uporaba enkodera (0-uporaba enkodera; 1-bez uporabe enkodera; za strojeve koji nemaju enkoder, ovaj parametar se ne razmatra) Enkoderi su mjerni pretvarači kutnog ili linearnog pomaka. Služe za mjerenje stvarne pozicije alata. MPIT - nazivna vrijednost navoja (od 3 za M3 do 48 za M48) PIT - korak navoja u mm (od 0,001 do 2000). Zadaje se MPIT ili PIT. PTAB - korak navoja PIT zadan je: 0 – u jedinicama aktivnog mjernog sustava 1 – u mm; 2 – navoja po inču; 3 – inča po jednom okretaju vretena Urezivanje navoja uporabom CYCLE840
  • 211. 211 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković TECH - tehnologija izrade znamenka jedinica (preciznost pozicioniranja): 0 – programirano prije ciklusa, 1 – G601, 2 – G602, 3 - G603 (G601 – preciznije, G603 – manje precizno) znamenka desetica (kontrola posmaka): 0 – programirano prije ciklusa, 1 – FFWON, 2 – FFWOF FFWON – kontrola posmaka je uključena. Omogućuje precizniju putanju alata, tj. veću točnost izrade. FFWOF – kontrola posmaka je isključena. znamenka stotica (kočenje): 0 – bez izračuna, 1 – s izračunom Urezivanje navoja uporabom CYCLE840
  • 212. 212 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Iz priloga 2, može se odrediti potreban promjer rupe za navoj M6 (uobičajeno promjer rupe = Nazivni promjer navoja – korak navoja). Za M6 promjer rupe iznosi 5 mm. Dubina rupe treba biti veća od duljine navoja za najmanje 2 koraka navoja. G95 G18 N200 T7 D1 M3 M6 ; ureznik M6 N210 G97 S600 F0.95 ; korak navoja je 1 mm pa je F=0.95 N220 G0 X0 Z5 N230 CYCLE840(5,0,3,-15,0,0,4,3,0,0,1,1,0,0) Urezivanje navoja uporabom CYCLE840
  • 213. 213 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Urezivanje navoja ciklusom CYCLE84 SUPPORT  Thread  Rigid taping Prije uporabe provjeriti je li stroj podržava ovaj ciklus. Ciklus urezuje navoj s krutom steznom glavom. Gibanje alata duž osi z i vrtnja vretena moraju biti precizno sinkronizirani što se vrši pomoću enkodera. Po potrebi se mijenja posmak sinkronizirane osi održavajući zadani omjer brzine vrtnje vretena i posmaka kako bi se postigao zadani korak navoja. To je moguće samo na strojevima čija vretena imaju dovoljno malu masu i inerciju kako bi se njihova rotacija mogla dovoljno brzo dinamički mijenjati. Prednost ovog ciklusa je preciznija izrada navoja, pogotovo u mekim materijalima te duži životni vijek alata. Dubina navoja se preciznije ostvaruje iako i ovdje dolazi do određenog odstupanja.
  • 214. 214 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje izrade konture predmeta Kontura predmeta je vanjski i/ili unutarnji obris predmeta. Kontura se sastoji od jednog ili više elementarnih oblika kao što je prikazano na primjeru niže. Oblici kao što su utori, žljebovi, provrti i navoji obično se izrađuju s drugim alatom pa se prilikom definiranja konture ne uzimaju u obzir. Dakle, oblik konture mora biti takav da se može izraditi s jednim alatom. Osnovni oblik za programiranje izrade konture
  • 215. 215 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kontura za „alat 1” Kontura za „alat 2” Oblik konture može biti takav da se ne može izraditi upotrebom samo jednog alata. Što tada??
  • 216. 216 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 217. 217 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada konture primjenom ciklusa SUPPORT  Turning  Stock removal NPP - naziv potprograma u kojem je definirana kontura MID - najveća dubina rezanja po prolasku Standardni ciklus za izradu konture je CYCLE95
  • 218. 218 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković VARI - varijante izrade Znamenka jedinica (i desetica) - definira način obrade prema slici 11.16. Znamenka stotica definira način grube obrade (slika 11.16 desno). 0 - s povratnim kretanjem („površina bez stepenica) 2 - bez povratnog kretanja (ostaje stepenasta površina)
  • 219. 219 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Smjer kretanja alata ima značajan utjecaj na proces obrade. On utječe na: odvođenje odvojene čestice trošenje alata kvalitetu obrađene površine trajanje alata U potprogramu koji definira konturu, nisu dozvoljene funkcije kao što su G17, TRANS, G42, i sl.
  • 220. 220 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Zadatak za izradu konture.
  • 221. 221 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pri završnoj obradi ploha paralelnih x i z osi, ne pojavljuju se problemi točnosti pri obradi, ali pri obradi zaobljenja, skošenja i konusa problemi točnosti obrade se javljaju, ako se ne koristi kompenzacija radijusa vrha oštrice. Razlog za to je što se, pri programiranju, imaginarni vrh oštrice alata vodi po konturi zadanoj crtežom, a stvarni dodir s obratkom se ostvaruje u nekoj drugoj točki alata
  • 222. 222 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković U ovom slučaju točka B alata određuje stvarnu putanju alata (pri kretanju alata u smjeru osi x to je točka C, a pri kretanju u smjeru osi z to je točka A). Iz slike je vidljivo da će nastati greška obrade u vidu manje odstranjenog materijala (površina 1-1'- 2-2') zbog nepoklapanja putanje točke B i obrađivane površine.
  • 223. 223 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 224. 224 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje putanje alata treba izvršiti po putanji 1''-2'' sa radijusom R - rε kako bi se stvarna putanja alata poklopila s zadanom konturom obratka. Početnu točku obrade treba korigirati u smjeru osi z, tj. ona će iznositi Z1 - rε. Također, završnu točku putanje alata treba korigirati i to u smjeru osi x, tj. ona će iznositi X2 - 2∙ rε. Pri izradi zaobljenja također dolazi do greške obrade
  • 225. 225 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković G42 – uključivanje desne kompenzacije radijusa vrha alata (alat je desno od obrađivane površine gledajući smjer gibanja alata) G41 – uključivanje lijeve kompenzacije radijusa vrha alata G40 – isključivanje kompenzacije radijusa vrha alata
  • 226. 226 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Kompenzacija radijusa vrha oštrice alata može se uključiti i isključiti samo pri pravocrtnom gibanju alata, tj. pri zadavanju funkcija G1 i G0. Kompenzacija se uključuje po prilaznoj putanji, a isključuje po odlaznoj putanji.
  • 227. 227 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Pogreške pri programiranju putanje alata
  • 228. 228 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Primjer: Završna obrada konture … N300 T2 D1 M6 N310 S1600 F0.1 M3 N320 G0 G41 X16 Z0 N330 G96 S150 LIMS=3000 N340 G1 X-1.6 N350 G1 Z3 G40 G0 X4 N360 G42 G0 X8 N370 G1 Z-12 N380 G2 X14 Z-15 CR3 N390 G1 X26 Z-35 N400 G1 X34 N410 G0 G40 Z80 N420 G97 …
  • 229. 229 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje izrade utora Žljebovi su relativno česta operacija izrade na CNC tokarilicama. To su uski usijeci u površini predmeta određene dubine. Služe kao kanali za podmazivanje, osiguravaju dosjed dijelova: postoje žljebovi za brtve, za remenice itd Žljebove je moguće grupirati na osnovi tri kriterija:  oblika  smještaja na predmetu  dimenzija i tolerancija.
  • 230. 230 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Uske žljebove do širine 8 mm moguće je izraditi jednim ulaskom alata u obradak. Često oštrica takvog alata ima Wiper oblik što omogućuje postizanje male hrapavosti obrađene površine i uske tolerancije (tolerancija širine alata je oko ±0,02 mm). Gruba obrada uskih žljebova širih od 8 mm Gruba obrada širokih žljebova moguće je raditi na dva načina: kosim ili okomitim ulaskom alata u materijal Programiranje izrade utora
  • 231. 231 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slijed zahvata pri završnoj obradi PROGRAMIRANJE IZRADE JEDNOSTAVNOG ŽLIJEBA – vidi udžbenik PROGRAMIRANJE IZRADE PRECIZNOG ŽLIJEBA – vidi udžbenik Programiranje izrade utora
  • 232. 232 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Ciklus CYCLE93 SUPPORT  Turning  Groove RCO1, RCO2, RCI1, RCI2 – radijus ili skošenje, vidi sliku Vrijednosti za radijus su pozitivne, a za skošenje negativne Izrada utora primjenom ciklusa
  • 233. 233 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković VARI - varijante izrade. Znamenka jedinica određuje položaj žlijeba u odnosu na obradak (točka žlijeba na koju se odnosi SPL), a time i smjer obrade žlijeba. Znamenka desetica određuje način zadavanja skošenja. Unutar ciklusa automatski se aktivira kompenzacija radijusa alata kako bi se dobile točne dimenzije žlijeba. Po završetku ciklusa kompenzacija radijusa alata se isključuje. Izrada utora primjenom ciklusa
  • 234. 234 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja Zadano: Materijal obratka: ugljični čelik C45 Kvaliteta površinske obrade: Ra 1.6 Tolerancije slobodnih mjera: ISO 2768-mK Dimenzije pripremka: Φ30 x 45
  • 235. 235 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković 1. Odabrati alat (u primjeru odabran proizvođač Sandvik coromant Izrada utora: Primjer programiranja
  • 236. 236 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
  • 237. 237 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković
  • 238. 238 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
  • 239. 239 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
  • 240. 240 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
  • 241. 241 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
  • 242. 242 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izrada utora: Primjer programiranja
  • 243. 243 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Programiranje izrade žljebova Ciklus CYCLE94 Namjena ciklusa je izrada udubljenja (plitkih žljebova) u skladu s DIN 509, oblika E i F, za proizvode promjera većeg od 3 mm. Oblik E se primjenjuje za obratke kod kojih nema potrebe za daljnjom obradom površine, okomite na os obratka. Cilindrična površina može se po potrebi naknadno obraditi. Oblik F se primjenjuje za obratke kod kojih su cilindrična površina i naslona površina međusobno okomite i postoji mogućnost potrebe za daljnjom obradom tih površina (tipično kada je potrebno brušenje cilindrične površine). Također, ovaj tip udubljenja će se primijeniti ako na čeonu površinu dosjeda neki drugi dio. SUPPORT  Turning  Undercut  Undercut form E..F
  • 244. 244 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Veličine r, t1, f, g i t2 se automatski određuju unutar CYCLE94, a u tablici niže navedene su informativno. Z je dodatak za naknadnu obradu. Zahtijevana hrapavost površine udubljenja je Ra 3.2 Pri izradi udubljenja, treba obratiti pozornost odabiru odgovarajućeg alata (oblik i rε). Za oblik F primjer odgovarajućeg alata Programiranje izrade žljebova
  • 245. 245 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Na tokarilici se mogu izrađivati vanjski ili unutarnji navoji s konstantnim korakom. Postoje jednovojni ili viševojni navoji. TOKARENJE NAVOJA Prije izrade navoja potrebno je izračunati kut uspona navoja β (koristiti podatke iz priloga 2), odabrati odgovarajući alat te režim obrade.
  • 246. 246 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Smjer izrade lijevog tj. desnog navoja (time je određena početna točka obrade) ovisi o izboru lijevog ili desnog alata. Obratiti pažnju na smjer rotacije vretena (M3 ili M4).
  • 247. 247 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Slika 14.4 Oblik pločice za izradu punog profila navoja a), za izradu djelomičnog profila b), pločica s jednim reznim vrhom c), pločica s više reznih vrhova d) Profil navoja se oblikuje u više prolazaka noža. Pri tome postoje različite mogućnosti za izbor načina ulaska alata u materijal te dubine rezanja.
  • 248. 248 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Centralni ulaz alata je najjednostavniji i najbrži način. Obje strane alata vrše rezanje, a primjenjuje se kod navoja s korakom 1,5 i većim, kod materijala s kratkom odvojenom česticom te kod otvrdnutih materijala. Vrh alata izložen je visokim temperaturama što ograničava dubinu rezanja. Kod većih koraka navoja moguća je pojava vibracija. Ulaz alata po jednom boku primjenjuje se kod koraka navoja manjih od 1,5 te kod izrade trapeznih navoja. Često je ovo prvi izbor za mnoge operacije tokarenja navoja. Zadnji način ulaska alata primjenjuje se kod materijala s dugom odvojenom česticom te kod jako velikih koraka navoja (5 mm i više). Trajanje alata je u ovom slučaju najduže.
  • 249. 249 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Dubina rezanja također je bitan element režima obrade. Konstantna dubina rezanja omogućava bolju kontrolu odvojene čestice, ali zahtjeva veći broj prolazaka noža. Ne primjenjuje se za izradu navoja koraka većeg od 1.5 mm. Metoda promjenjive dubine rezanja (konstantna površina odvojene čestice) je prvi izbor u većini slučajeva.
  • 250. 250 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Izbor režima obrade ovisi o obratku (materijal, tvrdoća, dimenzije), vrsti navoja (vanjski, unutarnji, kvaliteta površinske obrade), vrsti primijenjenog rashladnog sredstva, odabiru držača alata i alata te mogućnostima raspoloživog stroja. Kao prvi izbor brzine rezanja navoja za neke materijale, može poslužiti tablica
  • 251. 251 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Broj prolazaka može se orijentacijski odrediti prema tablici 14.2 Poslije završne obrade konture, a prije izrade navoja na konturi je potrebno napraviti udubljenje za izlaz navoja. Udubljenje se može napraviti programiranjem bez korištenja ciklusa ili češće primjenom standardnog ciklusa - CYCLE96
  • 252. 252 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković CIKLUS CYCLE96 Namjena ciklusa je izrada udubljenja u skladu s DIN 76, oblika A, B, C i D, za izradu metričkih ISO navoja, dimenzija M3 do M68. SUPPORT  Turning  Undercut  Thread undercut
  • 253. 253 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković Napomena: Obratiti pozornost pri odabiru odgovarajućeg alata (stražnji kut alata treba biti veći od 30° i radijus vrha pločice rε manji od R iz tablice).
  • 254. 254 doc. dr. sc. Mladen Bošnjaković HVALA NA PAŽNJI “Let me tell you the secret that has led to my goal. My strength lies solely in my tenacity.” ‐ Louis Pasteur