2. Oznake koje određuju strukturu dokumenta
Ovo smo već naučili, ali da ponovimo:
<html> i </html> odreĎuju početak i kraj dokumenta
<head> i </head> odreĎuju zaglavlje dokumenta
<body> i <body> odreĎuju početak i kraj tijela
dokumenta
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
2
3. Oznake za rad s tekstom
<p> i </p> odreĎuju odlomak (paragraph)
<br /> služi za prelazak u novi red
<h1> do <h6> (parne oznake) služe za zadavanje
naslova različitog značaja: h1 je najveći, glavni naslov,
h2 podnaslovi,…
Iako ovo baš nisu sve oznake za rad s tekstom, puno
više od ovog nam niti ne treba
Uz pomoć css-a moguće je dijelove teksta oblikovati na
najrazličitije načine
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
3
4. Oznake za rad s listama
<ul> i </ul> odreĎuju početak i kraj liste s grafičkim
oznakama (unordered list)
<ol> i </ol> odreĎuju početak i kraj liste s brojevima
(ordered list)
<dl> i </dl> odreĎuju početak i kraj definicijske liste
<li> i </li> odreĎuju pojedinu stavku liste s brojevima ili
grafičkim oznakama (list item)
<dt> i </dt> odreĎuju jedan pojam definicijske liste
(definition term)
<dd> i </dd> odreĎuju jedan opis definicijske liste
(definition description)
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
4
5. Primjer liste s grafičkim oznakama
HTML kod
Izgled u pregledniku
<ul>
<li>kupus</li>
<li>kelj</li>
<li>koraba</li>
</ul>
• kupus
• kelj
• koraba
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
5
6. Primjer liste s brojevima
HTML kod
Izgled u pregledniku
<ol>
<li>kupus</li>
<li>kelj</li>
<li>koraba</li>
</ol>
1. kupus
2. kelj
3. koraba
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
6
7. Primjer definicijske liste
HTML kod
Izgled u pregledniku
<dl>
<dt>kupus</dt>
<dd>pun je C vitamina</dd>
<dt>kelj</dt>
<dd>izvrstan je na lešo</dd>
<dt>koraba</dt>
<dd>nema juhe bez
korabe</dd>
</dl>
kupus
pun je C vitamina
kelj
izvrstan je na lešo
koraba
nema juhe bez korabe
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
7
8. O listama
Liste su vrlo često korišten element na web stranicama
Pomoću css-a ih možemo oblikovati tako da ih je na prvi
pogled teško prepoznati
Trebalo bi ih koristiti gdje god imamo kakvo nabrajanje ili
zbirku kratkih tekstualnih navoda
Često se koriste za izbornike na web stranicama
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
8
9. Poveznice
Poveznice su osnova www-a
Kreiramo ih pomoću oznaka <a> i </a>
Obavezan je atribut href koji odreĎuje adresu ili
dokument prema kojem pokazuje poveznica
Primjer:
<a href=“http://www.google.com”>gugl</a>
Kako će izgledati poveznica obično se odredi css-om
Ako nije drugačije odreĎeno, tekst poveznice će biti
podcrtan i prikazan drugom (plavom) bojom
Poveznica ne mora biti samo tekst, može biti i slika… :
<a href=“http://www.google.com”><img
src=“slike/slika1.jpg” /></a>
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
9
10. Apsolutne adrese
U apsolutnim adresama se u argumentu href navodi
cjelovit url prema kojemu pravimo poveznicu, npr:
<a href=“http://www.tehnickaskola.net”>škola</a>
Apsolutne adrese su neizbježne kad želimo poveznicu
prema nekom drugom web mjestu
Nisu praktične za povezivanje sa stranicama s istog web
mjesta (otežano lokalno isprobavanje, nije fleksibilno u
odnosu na domenu na koju će se postaviti web
mjesto…)
Kad god je to moguće koristimo relativne adrese
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
10
11. Relativne adrese
U relativnim adresama navodimo put od dokumenta na
kojem kreiramo poveznicu do dokumenta prema kojemu
pokazuje poveznica, npr:
<a href=“obrasci/korisnik/prijava.html”>prijavi se</a>
Prethodna poveznica je prema stranici prijava.html do
koje ćemo od aktualnog dokumenta doći tako da
proĎemo kroz mape obrasci i korisnik
korisnik
korisnik
poveznica
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
prijava.html
2012. / 2013.
11
12. …relativne adrese
Ako želimo napraviti poveznicu prema dokumentu izvan
mape aktualnog dokumenta koristimo se simbolom ../,
npr:
<a href=“../../prijava.html”>prijavi se</a>
Prethodna poveznica je prema stranici prijava.html do
koje ćemo od aktualnog dokumenta doći tako da
prethodno dva puta izaĎemo iz mape
Neka mapa
Neka podmapa
prijava.html
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
poveznica
2012. / 2013.
12
13. Sidra
Sidro je odreĎeno mjesto na stranici prema kojemu
možemo napraviti poveznicu. Kreiramo ga oznakom a i
atributom name:
<a name="napomena"></a>
Sidro nije vidljivo na stranici.
Na istoj stranici možemo napraviti poveznicu prema tom
sidru koristeći znak # (stranica će se automatski
pomaknuti i pokazati dio sa sidrom):
<p><a href="#napomena">Poveznica</a> prema
napomeni.</p>
Poveznicu prema sidru možemo napraviti i sa druge
stranice, npr koristeći relativnu adresu:
<a href=“napomene.html#napomena">napomena</a>
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
13
14. Tablice
Tablice su se nekad upotrebljavale kao način da
rasporedimo elemente na stranici, kao strukturni
element. Danas se to ne preporuča.
Html oznake za rad s tablicama su:
» <table> i </table> odreĎuju tablicu
» <tr> i </tr> odreĎuju jedan red tablice
» <td> i </td> odreĎuje jedno polje tablice
Jednostavna tablica 2 2 imala bi kod:
<table>
<tr><td>gore lijevo</td><td>gore desno</td></tr>
<tr><td>gore lijevo</td><td>gore desno</td></tr>
</table>
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
14
15. Spajanje polja u tablici
Polja u tablici možemo spojiti pomoću atributa rowspan
(preko koliko redova se proteže spojeno polje) i colspan
(preko koliko stupaca se proteže spojeno polje)
<table><tr>
<td>1</td><td colspan="2">2-3</td>
</tr><tr>
<td rowspan="2">4-7</td><td>5</td><td>6</td>
</tr><tr>
<td>8</td><td>9</td>
1
2-3
</tr></table>
4-7
5
8
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
6
9
15
16. Dodatne mogućnosti tablica
Oznaka caption unutar oznake table služi za zadavanje
naslova tablice
Oznaka colgroup služi za grupiranje i zajedničko
zadavanje svojstva grupi stupaca. Njen argument span
odreĎuje koliko stupaca obuhvaća, a ako se ne navede,
podrazumijeva se jedan.
thead zadaje zaglavlje u kojemu se nalazi naslovni red
tablice
th su pojedina polja u naslovnom retku ili naslovnom
stupcu. Što je naslovljeno odreĎuje se atributom scope
koji može imati vrijednosti row (red), col (stupac),
rowgroup (grupa redova), colgroup (grupa stupaca)
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
16
17. …dodatne mogućnosti tablica
tfoot zadaje podnožje u kojemu je zadnji red tablice
tbody zadaje dio (glavni) tablice u kojemu su ostala polja
(podaci)
Primjer uporabe navedenih oznaka je na slijedećem
slajdu
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
17
19. Slike na stranici
Gotovo svaka web stranica sadrži i slike
Sliku ubacujemo pomoću neparne oznake img
Obavezan je atribut src kojim zadajemo adresu
(najčešće relativnu) slike koju želimo prikazati
Nisu obavezni, ali su poželjni i slijedeći atributi:
» width – širina slike u pikselima
» height – visina slike u pikselima
» alt – kratki opis (naslov) slike, bit će prikazan ako iz bilo kojeg
razloga nije moguće prikazati sliku
Primjer:
<img src=“slike/prva.jpg” width=“100” height=“70”
alt=“Dinamo – Hajduk: 0 – 0” />
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
19
20. Strukturni elementi stranice
S dosadašnjim znanjem ne možemo lijepo rasporediti
elemente na stranici niti organizirati njen sadržaj.
Da bismo to mogli potrebno je poznavati slijedeće
oznake:
<div> i </div> - zadaju pravokutno područje u kojega
možemo umetnuti bilo koji drugi sadržaj
Sav vidljivi sadržaj na stranici obično je organiziran u
nekoliko div oznaka
Ako nije drugačije odreĎeno css-om, granice i pozadina
div elementa nisu vidljivi, a širina mu je preko cijelog
dostupnog područja
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
20
21. Strukturni elementi stranice
<span> i </span> zadaju element kojim se najčešće
služimo kako bismo obuhvatili neki dio teksta i omogućili
zadavanje nekog oblikovanja (css stila) na njega
Da bismo omogućili oblikovanje div i span elemenata
najčešće im dodjeljujemo atribute id (div) ili class (span i
div)
Primjeri:
<div id=“red”><p>Ovo je odlomak u crvenom div-u.</p></div>
<p>Molimo unesite ispravno <span class=“red”>ime</span>.</p>
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
21
22. Blok i linijski elementi
Gotovo sve html elemente dijelimo na blok ili linijske
Blok (Block) elementi:
»
»
»
»
Zauzimaju maksimalnu dostupnu širinu
Sadržaj im započinje (i završava) novim retkom
Unutar sebe mogu sadržavati druge blok ili linijske elemente
Najčešći blok elementi: div, h1 do h6, p, ul, ol, dl, table, form,…
Linijski (Inline) elementi:
» Zauzimaju samo toliko širine koliko je potrebno
» Nema prelaska u novi red na početku niti na kraju elementa
» Ne mogu unutar sebe sadržavati blok elemente, ali mogu druge
linijske elemente.
» Najčešći linijski elementi: a, span, img, br,…
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
22
23. Primjer blok i linijskih elemenata
Kod 1:
<p>Just wait a minute! <span class=“red”>You want a question that goes with
the answer for 42? </span>Well, how about what's six times seven?</p>
Rezultat 1:
Kod 2:
<p>Just wait a minute! <div class=“red”>You want a question that goes with the
answer for 42? </div>Well, how about what's six times seven?</p>
Rezultat 2:
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
23
25. Zaključak
Ovo je vrlo kratki i nepotpuni pregled HTML oznaka,
osim navedenih koje su često korištene postoje i mnoge
druge
Ovdje nismo spomenuli oznake za rad s obrascima, o
njima u nekom od slijedećih poglavlja
Potpunije preglede svih html oznaka možete pronaći na:
» http://www.quackit.com/html_5/tags/
» http://www.w3schools.com/tags/default.asp
» Ili jednostavno zaguglajte “html tags”
WebGrupa - Tehnička škola, Požega - Hrvoje Mikolčević
2012. / 2013.
25