1. WORLD WIDE WEB

2. Uvod u WWW (1/4)
 singularni pristup off-line multimediji
 omogućava da samo jedan korisnik bude u
interakciji s multimedijskom ili
hipermedijskom aplikacijom koja se koristila
na neumreženom računalu
 ne omogućava istovremeno pregledavanje
aplikacija od strane više korisnika

3. Uvod u WWW (2/4)
 razvoj računalnih mreža omogućio je
istovremeno informiranje velikog broja
korisnika – najpoznatija takva usluga je
WWW koji objedinjuje hipermediju i
računalne mreže

4. Uvod u WWW (3/4)
 WWW je mrežni navigacijski servis ili
sinteza drugih Internet usluga (telnet, FTP,
e-mail,…) koji pomaže u pronalaženju
resursa na Internetu

5. Uvod u WWW (4/4)
 ideju je predložio Tom Berners – Lee
1989. godine
 koristi korisničko-poslužiteljski sustav
(omogućuje i dohvaćanje i davanje
informacija)

6. WWW poslužitelji i klijenti (1/4)
 WWW poslužitelji
isporučuje WWW hipermedijske dokumente
na zahtjev klijenta
preglednici (klijenti) šalju poruke
poslužiteljima zahtijevajući određene
dokumente ili servise koje poslužitelj
podržava

7. WWW poslužitelji i klijenti (2/4)
poslužitelj vraća dokument ili dostupni servis
instalirani na jačim računalima

8. WWW poslužitelji i klijenti (3/4)
 WWW klijenti (preglednik, browser)
program koji predstavlja korisničko sučelje
prema WWW mreži i koji prikazuje dokumente
dohvaćene sa WWW servera

9. WWW poslužitelji i klijenti (4/4)
resurs se dohvaća tako da klijent uspostavi
TCP vezu sa računalom-poslužiteljem na
kojem se resurs nalazi, te po uspostavljenoj
vezi šalje poruku tražeći taj resurs
instalirani na manjim radnim stanicama i
osobnim računalima

10. WWW klijentski programi (1/1)
 programi sa grafičkim sučeljem (ali koriste se i
tekstualni te glasovni preglednici)
 neki od grafičkih preglednika:
 NSCA Mosaic (prvi grafički preglednik)
 Microsoft Internet Explorer
 Netscape Navigator

11. HTTP protokol (1/2)
 HTTP je ASCII protokol i svaka interakcija
se sastoji od jednog ASCII zahtjeva nakon
kojeg slijedi jedan odgovor
 neke ugrađene metode za zahtjeve
klijenta: GET, HEAD, PUT, POST,
DELETE, LINK, UNLINK

12. HTTP protokol (2/2)
 Faze uspostavljanja HTTP-a:
uspostavljanje veze
zahtjev klijenta serveru
odgovor servera klijentu
prekidanje veze od strane servera

13. URL (1/3)
 standardna adresa koja se koristi za
pronalaženje stranice Web poslužitelja ili
drugog resursa na Internetu i predstavlja
opis lokacije

14. URL (2/3)
 3 dijela:
ime protokola za dohvat podatka (://)
DNS ime Internet računala na kojem se nalazi
traženi servis (/)
ime datoteke i direktorija u kojem se ona
nalazi

15. URL (3/3)
 primjer URL-a:
protokol://ime.racunala/direktorij/datoteka
 potpuni URL sastoji se od sva 3 dijela, dok
se kod djelomičnog neki dio može
izostaviti (ovisno o tipu URL-a)
 tipovi URL-a: HTTP, FTP, e-mail

16. HTML jezik (1/3)
 standardni jezik koji se koristi na WWW-u
za kreiranje i prepoznavanje
hipermedijskih dokumenata prenosivih
među različitim računalnim platformama
 koristi se od 1990. godine, a od 1999.
godine službena verzija je HTML 4.0

17. HTML jezik (2/3)
 označavanje HTML elemenata:
početna oznaka – ime i atributi elementa (<i>)
sadržaj elementa
završna oznaka (</i>)

18. HTML jezik (3/3)
 neki od osnovnih HTML 4.0 elemenata:
strukutralni elementi
oblikovanje odlomaka
oblikovanje znakova
označavanje listi
kreiranje hiperveza
kreiranje tablica
…..

19. HTML dokumenti (1/2)
 obične ASCII tekstualne datoteke sa
nastavkom .html ili .htm
 kreiraju se i testiraju lokalno, a na server
ih korisnik postavlja u posebni direktorij

20. HTML dokumenti (2/2)
 mogu se kreirati običnim editorima teksta,
specijalnim editorima ili HTML autorskim alatima
 sadrže oznake (tagove) za formatiranje dijelova
dokumenata koje daju informacije o izgledu i
hiperlinkovima (definiraju početak i kraj naslova,
odlomaka, listi,…)

21. Nedostaci HTML-a (1/1)
 fiksan skup oznaka (nemogućnost
kreiranja vlastitih oznaka)
 nema informacija o značenju sadržaja koji
su između oznaka
 ne može reprezentirati hijerarhiju
podataka
 opterećenje mreže zbog intenzivne klijent-
server komunikacije

22. XML (HyperText Markup
Language) (1/6)
 „proširljivi“ jezik oznaka kreiran zbog
nedostataka HTML-a
 nije fiksan i omogućava kreiranje vlastitih
oznaka
 dozvoljava korisnicima iz različitih
područja djelatnosti razvijanje vlastitih
skupova oznaka u obliku DTD-a

23. XML (HyperText Markup
Language) (2/6)
 služi za strukturiranje podataka, ne za
formatiranje i prezentiranje
 započinje sa XML deklaracijom koja
navodi verziju XML-a i <!DOCTYPE […]>
deklaracijom koja sadrzi DTD sa popisom
elemenata i njihovih atributa

24. XML (HyperText Markup
Language) (3/6)
 koristi se za:
izdvajanje podataka iz HTML dokumenta
prijenos podataka
dijeljenje podataka
pohranu podataka
povećanje dostupnosti podataka
stvaranje novih jezika za označavanje

25. XML (HyperText Markup
Language) (4/6)
 DTD - definira pravila za kreiranje novih
oznaka (može bit posebna datoteka ili
uključen u XML dokument)

26. XML (HyperText Markup
Language) (5/6)
 3 vrste DTD-a:
 strogi – isključuje uporabu svih zastarjelih HTML
atributa i elemenata
 prijelazni – dozvoljava zastarjele atribute i elemente
 DTD za okvire – ima dodatne opcije kojima se
dozvoljava korištenje okvira na web stranicama

27. XML (HyperText Markup
Language) (6/6)
 2 vrste dokumenata:
dobro formatirani
 mora sadržavati bar jedan element
 mora sadržavati glavni (root) element
 svi ostali elementi unutar dokumenta moraju biti
ugnježđeni bez prekrivanja medu njima
 ne mora imati DTD
valjani – dobro formatirani XML koji mora
imati i DTD

28. XHTML (EXtensible HyperText
Markup Language) (1/1)
 preciznija i „čišća“ verzija HTML-a
 kombinira HTML i XML (sastoji se od
elemenata HTML 4.0 i sintakse XML-a)

29. HTML vs. XHTML (1/1)
 XHTML elementi moraju biti pravilno
ugnježđeni, zatvoreni završnom oznakom,
pisani isključivo malim slovima i moraju
imati samo jedan glavni (root) element

30. SMIL (Synchronized Multimedia
Integration Language) (1/2)
 jezik oznaka za opisivanje i objavljivanje
audiovizualnih prezentacija na WWW
 pisan u xml-u
 omogućuje objedinjavanje neovisnih
medijskih elemenata (zvuka, slike , teksta,
videa,…) u zajedničku multimedijsku
prezentaciju

31. SMIL (Synchronized Multimedia
Integration Language) (2/2)
 koristi modularni pristup:
svi SMIL elementi podijeljeni su u module
svi dostupni moduli ne moraju biti uključeni u
svaku aplikaciju
definiraju se jezični profili koji opisuju
grupiranje modula