2. ŠTA JE VAKUF?
Vakuf označava dobro koje neka osoba (vakif) svojevoljno izdvoji iz svoje
imovine, predajući je Allahu, dok prihodi ili svrha vakufa služe ljudima. Vakuf
nije propisan niti naređen Kur'anom, ali na njega potiče sam
poslanik Muhammed u hadisima. Dokument kojim se opisuje vakuf zove
se vakufnama. Na kraju svake vakufname stoji: "Proklet bio onaj ko na bilo
koji način oskrnavi ovo moje dobro djelo!"
Vakuf je sredstvo za napredak u ekonomskom, kulturnom, društvenom
i civilizacijskom pogledu nekog društva.
Prvim vakufom smatra se vakuf Omera r. a, koji je uvakufio bašču
s palmama, koju je nazvao "Semg".
3. Prve orijentalno-islamske objekte na području Bosne i
Hercegovine podigao je Isa-beg Ishaković kao svoj vakuf, o
čemu govori najstariji osmanlijski dokument u Bosni i
Hercegovini, vakufnama Isa-bega Ishakovića, datirana
između 1. februara i 3. marta 1462 (džumadel-ula 866).
VAKUFI U BOSNI I HERCEGOVINI
4. Najpoznatiji vakifi u Bosni i Hercegovini
Najpoznatiji vakifi u Bosni i Hercegovini su:
Isa-beg Ishaković
Gazi Husrev-beg
Rustem-paša Opuković
Mehmed-paša Sokolović
Ferhad-beg Sokolović
Mehmed-beg Karađoz
Ali-paša Rizvanbegović
5. Careva džamija, Sarajevo
Jedan od vakufa
Isa-beg Ishakovića
Brusa bezistan, Sarajevo
Jedan od vakufa
Rustem-paše Okupovića
Gazi Husrev-begova džamija,
medresa i biblioteka
Najznačajniji vakufi
Gazi Husrev-bega
Džamija Ali-paše
Rizvanbegovića, Buna kod
Mostara
Karađoz begova
džamija, Mostar
Most Mehmed-paše
Sokolovića, Višegrad
6. VAKUFI U
SANDŽAKU
Hadži Kadina džamija, Novi Pazar
Vakif je hadži Kada Bejtović
Hadži Mehova džamija, Novi Pazar
Vakif je hadži Mehmed Džanković
džamija Pertevnihal Valide sultanije, Sjenica
Vakif je Pertevnihal Sultan
Hadži Zekerija džamija, Pjevlja
Vakif je hadži Zekerija
7. BOŠNJAČKI VAKUFI U
PALESTINI
Zasigurno su najznačajniji i najveći palestinski bošnjački vakufi oni koje je Džezzar Ahmed-paša
Bošnjak (1730–1804) podigao u Akki, gradu na sjeveru Palestine. Džezzar Ahmed-paša je
ne samo najveći vakif Akke već i najveći vakif osmanskodobne Palestine. Bio
je veliki graditelj Akke, a i lično se zanimao za arhitekturu i građevinu. I sam je
pravio i crtao građevinske planove, dizajnirao i nadgledao gradnju.
Osavremenio je i proširio fortifikaciju Akke, udvostručio Han Šahverda (Eš-
Šahverda), te podigao akvadukt i novi vodovod, Han Umdan (El-Umdan, Han
stupova), najveći i najočuvaniji karavan-saraj u Palestini, bezistan Suk El-
Džezzar, Veliki hamam, šadrvan, medresu, biblioteku, turbe, tri džamije,
petnaest sebilja, divanhanu, radnje, skladišta, hamame, mlinove, kahve,
pekare, vakufske kuće, gradske parkove, vojne barake itd. Njegova džamija
Nur Ahmedija predstavlja najveću osmansku džamiju u Palestini, a ujedno
treću najveću džamiju u Palestini uopće, nakon El-Akse u Jerusalemu
(Mesdžid el-Aksa) i Ibrahimove džamije (El-Harem el-Ibrahimi) u Hebronu.
Prema nekima, riječ je o najljepšoj palestinskoj džamiji. Ahmed-paša je,
također, obnovio i proširio fortifikaciju Bejruta.
