SlideShare a Scribd company logo
Teorije zavjera između
političke patologije i cinizma




                                 1
Svrha
1. Depatologizirati TZ
2. Objasniti TZ putem psihoanalize i
   teorije ciničnog uma
3. Prikazati rezultate istraživanja TZ u Hrvatskoj




                                                     2
Uobičajeno mišljenje o TZ?
• uvreda “zdravom razumu”
• a priori netočna teorija
  – Razlog za isključivanje iz zajednice “ozbiljnih ljudi”
• Postoje li situacije kad sama TZ postaje
  sredstvo isključivanja?
  – Doživljaj kolektivne ugroženosti
  – Politička kriza
  – U autoritarnim i totalitarnim režimima
  – Ni demokratski poretci nisu cijepljeni protiv TZ
• Neutralna definicija?                                      3
“Zdravorazumsko poimanje TZ”
• Loša imitacija znan. teorije  politička patologija
• K.R. Popper: “urotnička teorija društva”
  – objašnjava društveni fenomen otkrivanjem ljudi ili grupa
    koje imaju skriveni interes (koji valja razotkriti) i
    koji su ga planirali te se urotili kako bi ga ostvarili
  – sekularizirano religijsko praznovjerje
  – institucije - rezultat smišljenog plana - grupna ličnost
  – raširen obrazac mišljenja s vrlo malo istine
  – gotovo nikad se ne ostvaruju kako su planirane
• Ne mogu predvidjeti nenamjeravane posljedice
  Spoznajno pogrešne teorije                                  4
TZ kao “nerazumnost”
• H. Lasswell, F. Neumann, R. Hofstadter
• patološko paranoidno mišljenje,
  – svojstveno političkom ekstremizmu,
    autoritarnosti i populizmu
• Lasswell:
  – povezao političko agitiranje s pretjeranim
    nepovjerenjem u javne poslove
  – prevenirano od strane eksperata
  – ZADATAK: kultiviranje prikladnih, razumnih ili
    “normalnih” političkih subjekata
                                                     5
TZ kao “nerazumnost”
• H. Lasswell, F. Neumann, R. Hofstadter
• patološko paranoidno mišljenje,
  – svojstveno političkom ekstremizmu,
    autoritarnosti i populizmu
• Lasswell:
 Cijelo bi čovječanstvo mogao uništiti jedan paranoik na vlasti
 zamišljajući grandioznim rješenjem pretvaranje planete u golemu
 pogrebnu lomaču.
 Paranoici ne bi smjeli biti lideri velikih država. Takvi mogu biti čelnici
 malih država ili samo na čelu malih bandi.
 Čak i vrlo mala potreba za sigurnošću u današnjim uvjetima zahtijeva
 otkrivanje, neutralizaciju i eventualno osujećivanje paranoika. (1948,6
 str.184)
TZ kao “nerazumnost”
•   F. Neumann
    –   Vjerovanje u TZ posljedica je alijenacije na 3 razine:
        psihološkoj, društvenoj i političkoj
    1. Ψ: svako društvo potiskuje zadovoljavanje
       libidinoznih poriva  otuđenje ega od poriva
    2. Σ: otuđenje od rada – srednju klasu čini podložnom
       identifikaciji s autoritarnim vođama + strah od
       statusne degradacije  tjeskoba proganjanja
    3. Π: svjesno odbacivanje političkog sistema  apatija
        otvara put cezarističkom pokretu

                                                                 7
TZ kao “nerazumnost”
•   R. Hofstadter
    –   Paranoidni stil mišljenja
    –   Kontekst uspona “Nove američke desnice” –
        McCarthy, Goldwather, John Birch Society...
    –   SRŽ: doživljaj proganjanja, sistematiziran u
        grandioznim TZ o povijesnim događajima
    –   Stil je najvažniji!
    –   Razlika nije u “nedostatku činjenica već u imaginaciji”
    –   Svojstven političkom ekstremizmu

                                                              8
Kritike
• M. Fenster
  – Povijesni kontekst pojave ovakvog shvaćanja TZ
  – Uspon masovnog društva  kulturne industrije 
    prijetnja idealu “dolične” politike
  – Paralelan fenomen projekcije straha:
    • Iskustvo Hladnog rata  makartistička projekcija
    • Strah od propadanja američke politike i kulture
      u masovnom društvu  patologizacija TZ
  – Uspostava patološkog političkog Drugog
    • Označen kao devijantan i opasan
    • Snažno retoričko sredstvo ušutkavanja pol. protivnika
    • Fetišizacija konsenzusa  depolitizacija politike       9
Kritike
• Ch. Pigden
  – Razumno je i opravdano vjerovati u TZ ako to
    dokazi sugeriraju
  – Svaka je iole povijesno i politički pismena osoba
    teoretičar zavjera
  – Velik broj javnih informacija nije moguće objasniti
    izvan konspirativnog okvira
  – Mnogo je TZ koje se prihvaćaju kao neproblematično
    i legitimno znanje
    • 9/11
    • Državni udari, atentati, masovna ubojstva
    • Smjenjivanje lidera, korupcija...
  – “Cijena slobode je stalna budnost” = besmislica       10
TZ kao (ne)znanje
Glavni zaključci rasprave:
• Vrlo je teško uspostaviti kriterije za
  razlikovanje opravdanih od neopravdanih TZ
• Opovrgljivost nije opravdan kriterij za TZ
• Teoretičari zavjera nisu radikalni skeptici
• No, nema odgovora na pitanje:
  “Koliko je društvo konspirativno?”
“učeni agnosticizam”
                                                11
Drugačiji pristup
• onkraj suprotstavljanja obmane i skrivene istine
 TZ = teorija koje tvrdi da postoji zavjera
• Interpretativni okvir  objašnjava pol. zbivanja
  kao posljedicu smišljenih i naoko nepovezanih
  aktivnosti tj. tajnih dogovora o izvršavanju:
   – nezakonitih ili nemoralnih postupaka i ciljeva ili
   – primjeni istih kako bi se postigao nekakav legalan
   cilj
• f = odrediti frontu prijatelj/neprijatelj 
  rascjep
• Objasniti strukturu i političku funkciju TZ:            12
   – Teorija ciničnog uma Petera Sloterdijka
Teorija ciničnog uma
  TZ = simptomatsko čitanje zbilje
  – Ispunjava prazninu između “službenog” i “stvarnog”
  Peter Sloterdijk, “Kritika ciničnog uma” (1983)
Svjestan distance između ideološke maske i društv.realnosti

 ideološko značenje   rascjep
                                    “stvarno” značenje političkih
      diskurza                      igara partikularnih interesa
                                – slutnja i sumnja u zavjeru
                                – doživljaj prijetnje
                                – zamisliv krivac
                                                                13
Cinični um
            Cinizam                                 Kinizam

             Besramnost, “prljavi” realizam
             Izraz su različitih pozicija moći
Gospodska kultura i rafiniranost          Plebejsko, popularno mišljenje
Sve “visoko” reducira na                   odlučnost da se ne dopusti
najniži nazivnik                           skrivanje “gole istine” iza tzv.
                                           kulturnih maski
Oni znaju što čine i to i dalje čine. Oni znaju što elite čine i demaskiraju ih

Obrana dominantne ideologije              Kritika vodećih struktura i
                                          dominantne ideologije
         CINIČNE TZ                                KINIČNE TZ                 14
Prijevod na teoriju “dvostruke
              fantazme”
Realno, Imaginarno and Simboličko
 Realno = ono što još nije simbolizirano, što
preostaje nakon simbolizacije ili se opire
svakoj simbolizaciji
 Imaginarno = slike i predodžbe o cjelovitim,
integralnim entitetima
 daje Simboličkom poretku iluziju cjelovitosti

Simboličko = poredak “označitelja”;
             = svijet ideologije, kulture...
                                                  15
Prijevod na teoriju “dvostruke
                 fantazme”
Konstrukcija neprijatelja proizlazi iz Realnog u
drugome



Nepodnošljivo svojstvo drugoga ►temeljni društveni
                                        antagonizam

Ono pobuđuje pitanje: Što drugi želi?

“Ti mi nešto kažeš, ali što time želiš, na što ciljaš?”
Rašireno u politici                                       16
Prijevod na teoriju “dvostruke
                fantazme”
Iz nepodnošljive zagonetke o tome kakva je
 želja drugoga nastaje fantazma
Uznemirujuće objašnjenje:
      Zašto naše društvo ne funkcionira?
      Tko je odgovoran za naše osiromašenje?
      Tko nas eksploatira?
      TKO KRADE NAŠ UŽITAK?
Npr. anti-semitizam
Predodžba o neprijatelju:
- Pred-ideološka jezgra ideologije – sablasna prikaza
- Okvir koji koordinira našu žudnju                     17
Prijevod na teoriju “dvostruke
               fantazme”
SIMBOLIČKO   Zajednica   ugroza   Židovska z.


IMAGINARNO
                         Neprijatelj


              Užitak     Drugi
REALNO
                                           18
Hipoteze
1. Cinične TZ govore iz pozicije samo-poimane
   „moralne većine” i najčešće diskurzivne pozicije
   centra političke moći (na vlasti)
  - Nastoje zaštiti monolitno zamišljen sistem i organski
    pojmljenu zajednicu.
  - Pojednostavljen doživljaj neprijatelja – ljutnja, strah…

1. Kinične TZ govore iz pozicije partikularnih,
   fragmentiranih ili individualnih pozicija moći
  - Kritiziraju elitu moći (na vlasti) najčešće s periferije
     političkog diskurza
  - Upozoravaju na rascjepe koje cinici svjesno
     ignoriraju, osim kad se osjećaju ugroženima
  - Manje ili više napuštaju fantazmatski okvir
                                                               19
Metode istraživanja
1. Analiza diskurza
   1980. – 2007. analiza političkih tjednika

   Start, Danas, Globus, Nacional, Polet, Nedjeljna Dalmacija
    itd.

   Audio i video materijali

1. Anketno istraživanje
   Najistaknutije TZ (1990.-2007.) – ljestvica

   Istraživanja provedena krajem 2007. i početkom 2012.

   Reprezentativni uzorci građana Hrvatske (n=1081, n=1002)
                                                                 20
Odabrane TZ
a. Predsjednici Tuđman i Milošević dogovorili su podjelu BiH u Karađorđevu.
    [20, 27, 53] (15, 45, 40)
b. Ubojstvo Josipa Reihl Kira organizirali su hrvatski ekstremisti kojima je
   odgovarao rat sa Srbima. [24, 44, 32] (12, 67, 21)
c. Neke su velike sile tijekom agresije na Hrvatsku namjerno potkopavale
   njeno osamostaljenje kako bi održale Jugoslaviju. [7, 18, 75] (6, 40, 54)
d. Vukovar je 1991. godine prodan kao dio tajnog plana o razmjeni
   teritorija. [32, 28, 40] (15, 43, 42)
e. Pretvorba i privatizacija velikim su dijelom rezultat sprege mafije i
   državnih struktura. [7, 18, 75] (4, 31, 65)
f. Zločini nad civilnim stanovništvom u Bljesku i Oluji djelo su smišljene
   politike etničkog čišćenja tadašnje hrvatske vlasti. [62, 21, 17]
                                                       (44, 37, 18)
g. Haaški sud je osnovan da bi se kaznili krivci za raspad SFRJ, izjednačili
   agresor i žrtve i prikrila prava uloga nekih velikih sila u ovom sukobu.
   [17, 27, 56] (12, 41, 47)                                                21
Odabrane TZ
h. Svjetska banka, MMF i druge međunarodne institucije više od
   desetljeća ekonomski i financijski koloniziraju Hrvatsku. [14, 34, 52]
                                                                 (11, 49,
   40)
i. Pod krinkom domoljublja obavještajno podzemlje radi samo za svoje
   sebične interese i obračune s neistomišljenicima. [15, 35, 50]
   (8,53,39)
j. Najopasniji neprijatelji Hrvatske su tzv. borci za ljudska prava koji
   dolaze iz redova jugonostalgičara i suradnika stranih agentura.
   [39, 31, 30] (26, 49, 25)
k. Od sredine 1990-ih godina tadašnje su oporbene stranke smišljeno
   destabilizirale državu i ugrožavale njenu samostalnost.
   [50, 31, 19] (30, 48, 22)
l. Europska unija je zavjera krupnog kapitala kojem je cilj uništiti
   nacionalne države. [46, 28, 26] (29, 42, 29)
m.Daleko od javnosti i nasuprot volji građana Hrvatska se nastoji       22
   regionalnim povezivanjem uvući u novu balkansku federaciju.
Rezultati anketnog istraživanja

1. Koliko su raširena vjerovanja u hrvatske TZ?

2. Kakva je struktura zavjereničkog mišljenja?

3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno
   za političko ponašanje?




                                                 23
Rezultati anketnog istraživanja

                    1. Koliko su raširena vjerovanja u hrvatske TZ?

                                                   Histogram



              200




                                                                           Normal
              150
Frekvencije




              100




               50




                                                                             Mean =5,05
                                                                           Std. Dev. =2,947
                                                                               N =1.081
                0
                    -5,00     0,00          5,00          10,00    15,00

                            Slika 5. Broj zavjera u koje vjeruje
                                                                                              24
Rezultati anketnog istraživanja
2. Kakva je struktura zavjereničkog mišljenja?
                                                                                                            Zavjere       Unut. i
TVRDNJA                                                                                                   vlasti u 90-     vanj.
                                                                                                              ima        neprijatel
                                                                                                                            ja
a) Predsjednici Tuđman i Milošević dogovorili su podjelu BiH u Karađorđevu.                                  ,786
b) Ubojstvo Josipa Reihl Kira organizirali su hrvatski ekstremisti kojima je odgovarao rat sa                ,771
Srbima.
c) Neke su velike sile tijekom agresije na Hrvatsku namjerno potkopavale njeno osamostaljenje                              ,450
kako bi održali Jugoslaviju.
d) Vukovar je 1991. godine prodan kao dio tajnog plana o razmjeni teritorija.                                ,695
e) Pretvorba i privatizacija velikim su dijelom rezultat sprege mafije i državnih struktura.                 ,658
f) Zločini nad civilnim stanovništvom u Bljesku i Oluji djelo su smišljene politike etničkog čišćenja        ,493
tadašnje hrvatske vlasti.
g) Haaški sud je osnovan da bi se kaznili krivci za raspad SFRJ, izjednačili agresor i žrtve i prikrila                    ,584
prava uloga nekih velikih sila u ovom sukobu.
h) Svjetska banka, MMF i druge međunarodne institucije više od desetljeća ekonomski i financijski                          ,569
koloniziraju Hrvatsku.
i) Pod krinkom domoljublja obavještajno podzemlje radi samo za svoje sebične interese i obračune             ,541
s neistomišljenicima.
j) Najopasniji neprijatelji Hrvatske su tzv. borci za ljudska prava koji dolaze iz redova                                  ,744
jugonostalgičara i suradnika stranih agentura.
k) Od sredine 1990-ih godina tadašnje su oporbene stranke smišljeno destabilizirale državu i                               ,657
ugrožavale njenu samostalnost.
l) Europska unija je zavjera krupnog kapitala kojem je cilj uništiti nacionalne države.                                    ,685
m) Daleko od javnosti i nasuprot volji građana Hrvatska se nastoji regionalnim povezivanjem                                ,59225
uvući u novu balkansku federaciju.
% objašnjene varijance                                                                                       22,4          22,2
Rezultati anketnog istraživanja
3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno
   za političko ponašanje?
                                                                                          108




                                              Konzervativizam
 Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja




                                                                              Nacionalizam106


                                                                                                                               Komunizam
                                                                                          104


                                                    Demokršćanstvo
                                                                                          102
                                                                          Niti jedan


                                                                                          100
                                              92         94          96           98         100           102      104         106        108




                                                                                           98




                                                                                                   Liberalizam   Socijaldemokracija
                                                                                           96
                                                                                                                                                 26
                                                                                   Zavjere vlasti u 90-ima
Rezultati anketnog istraživanja
3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno
   za političko ponašanje?
                                                                                              112



                                                                                              110
 Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja




                                                   Ustaše
                                                                                              108



                                                                                              106



                                                                                              104



                                                                                  Domobrani   102



                                                                                              100
                                              94            95   96   97     98       99         100      101       102   103          104

                                                                           Ne znam    Na više strana Izvan sukoba
                                                                                               98


                                                                                                                           Partizani
                                                                                               96                                            27
                                                                            Zavjere vlasti u 90-ima
Rezultati anketnog istraživanja
3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno
   za političko ponašanje?                                                               108




                                                                                         106
  Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja




                                                                    HSP

                                                                                         104

                                                    HDZ

                                                                                         102

                                                                                               HDSSB            HSLS

                                                                                         100
                                               92         94   96            98             100        102    HSU   104       106


                                                                                         HSS
                                                                                          98


                                                                                                         DC
                                                                                                       IDS            HNS   SDP
                                                                                          96                                        28
                                                                          Zavjere vlasti u 90-ima
Rezultati anketnog istraživanja
3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno
   za političko ponašanje?                                                                              0,32



                                                 HDZ
Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja




                                                                     HSP
                                                                                                        0,22
                                                                                    HDSSB


                                                Ivo Sanader      Anto Đapić
                                                                                                        0,12


                                                                                                          HSU
                                                                                                                      Đurđa Adlešić
                                                                                                        0,02

                                             -0,49       -0,39          -0,29   -0,19       -0,09              0,01          0,11       0,21       0,31          0,41

                                                                                        Josip Friščić                  HSS
                                                                                                    -0,09             HSLS



                                                                                                    -0,19                                         Ljubo Jurčić
                                                                                                                                               IDS
                                                                                                                                                     Radimir Čačić
                                                                                                                                                          Vesna Pusić
                                                                                                    -0,29                                         HNS SDP
                                                                                                                                      SDSS
                                                                                                                                                  Stjepan Mesić
                                                                                                                                                          Zoran Milanović
                                                                                                    -0,39                                                               29
                                                                                        Zavjere vlasti u 90-ima
Rezultati anketnog istraživanja
3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno
   za političko ponašanje?
             0,400

                                                                                R2

             0,350




             0,300




             0,250




             0,200
        R2




             0,150




             0,100




             0,050




             0,000

                     SDP   HNS   IDS   SDSS HSLS        HSS     HSU HDSSB HSP   HDZ
                                            political parties

                                                                                      30
Privremeni zaključak
TZ nisu svojstvene samo ekscentricima
  – Njeguju ih visoka politika, mediji i građani
  – Nemaju samo antidemokratske, autoritarne i
    kolektivno-zaštitne potencijale (svojstvene UVN)
  – Teorije o zavjerama vlasti funkcioniraju kao iznošenje
    “prljavog rublja” demokratskog poretka
  – Povezane su sa socijalizacijskim i ideološkim
    varijablama
  – Bitne su za predviđanje biračkog ponašanja
  – Bitne su za razumijevanje artikulacije političkih
    rascjepa u hrvatskom društvu
• Mogu li TZ biti simptomi širih
  političkih, društvenih i povijesnih procesa?          31

More Related Content

Viewers also liked

Resources on the river vendorapplication final
Resources on the river vendorapplication finalResources on the river vendorapplication final
Resources on the river vendorapplication final
Toddy Wobbema
 
Have you ever thought about increasing your income?
Have you ever thought about increasing your income?Have you ever thought about increasing your income?
Have you ever thought about increasing your income?
Suhaib Mohamed
 
Healthcare forum
Healthcare forumHealthcare forum
Healthcare forum
Toddy Wobbema
 
Gestión de Imagen como Factor Clave de Posicionamiento
Gestión de Imagen como Factor Clave de PosicionamientoGestión de Imagen como Factor Clave de Posicionamiento
Gestión de Imagen como Factor Clave de Posicionamiento
Ricardo Jose Rosas Calderin
 
Healthcare forum
Healthcare forumHealthcare forum
Healthcare forum
Toddy Wobbema
 
Estrategia de Marketing
Estrategia de MarketingEstrategia de Marketing
Estrategia de Marketing
Ricardo Jose Rosas Calderin
 
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich HegelGeorg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich HegelcoopNJ
 
Bhuj earthquake 2001
Bhuj earthquake 2001Bhuj earthquake 2001
Bhuj earthquake 2001
Ankit Windlas
 

Viewers also liked (8)

Resources on the river vendorapplication final
Resources on the river vendorapplication finalResources on the river vendorapplication final
Resources on the river vendorapplication final
 
Have you ever thought about increasing your income?
Have you ever thought about increasing your income?Have you ever thought about increasing your income?
Have you ever thought about increasing your income?
 
Healthcare forum
Healthcare forumHealthcare forum
Healthcare forum
 
Gestión de Imagen como Factor Clave de Posicionamiento
Gestión de Imagen como Factor Clave de PosicionamientoGestión de Imagen como Factor Clave de Posicionamiento
Gestión de Imagen como Factor Clave de Posicionamiento
 
Healthcare forum
Healthcare forumHealthcare forum
Healthcare forum
 
Estrategia de Marketing
Estrategia de MarketingEstrategia de Marketing
Estrategia de Marketing
 
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich HegelGeorg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
 
Bhuj earthquake 2001
Bhuj earthquake 2001Bhuj earthquake 2001
Bhuj earthquake 2001
 

Similar to Teorije zavjera u hrvatskoj političkoj zbilji

Mediji, propaganda i sistem
 Mediji, propaganda i sistem Mediji, propaganda i sistem
Mediji, propaganda i sistem
Dragan Kalamanda
 
Nilus - Protokoli sionskih mudraca
Nilus - Protokoli sionskih mudracaNilus - Protokoli sionskih mudraca
Nilus - Protokoli sionskih mudracaboshkosavich
 
Zločin i kazna - prezentacija.ppt
Zločin i kazna - prezentacija.pptZločin i kazna - prezentacija.ppt
Zločin i kazna - prezentacija.ppt
KorinaMatkovic
 
Proba
ProbaProba
Od polariteta do jedinstva
Od polariteta do jedinstvaOd polariteta do jedinstva
Od polariteta do jedinstva
Tena Čačić
 
Vjera i nada
Vjera i nadaVjera i nada
Vjera i nada
seminarskid
 
6 guido-knopp-hitlerovi-pomocnici
6 guido-knopp-hitlerovi-pomocnici6 guido-knopp-hitlerovi-pomocnici
6 guido-knopp-hitlerovi-pomocniciPobratim Vujo
 
Psihologija savremenih ljevičara
Psihologija savremenih ljevičaraPsihologija savremenih ljevičara
Psihologija savremenih ljevičara
aco bojic
 
Erich Fromm anatomija ljudske destruktivnosti 1
Erich Fromm   anatomija ljudske destruktivnosti 1Erich Fromm   anatomija ljudske destruktivnosti 1
Erich Fromm anatomija ljudske destruktivnosti 1
Stanka Popov
 
Sinteza
Sinteza Sinteza
Sinteza
Roman Glas
 
Fasizam u hrvatskoj ij
Fasizam u hrvatskoj   ijFasizam u hrvatskoj   ij
Fasizam u hrvatskoj ij
masterski
 
Priče iz budućeg rata
Priče iz budućeg rataPriče iz budućeg rata
Priče iz budućeg rata
Zorislav
 
2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.ppt2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.ppt
kitre1
 
šTo je starije mediji ili politika
šTo je starije mediji ili politikašTo je starije mediji ili politika
šTo je starije mediji ili politikaSanijela Matković
 
Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.
Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.
Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.
Aleksandra Kolaric
 
Sociologija
SociologijaSociologija
SociologijaLejas
 
Politika za ljude
Politika za ljudePolitika za ljude
Politika za ljude
Roman Glas
 
Moć, vlast i država
Moć, vlast i državaMoć, vlast i država
Moć, vlast i državaElena Novak
 

Similar to Teorije zavjera u hrvatskoj političkoj zbilji (18)

Mediji, propaganda i sistem
 Mediji, propaganda i sistem Mediji, propaganda i sistem
Mediji, propaganda i sistem
 
Nilus - Protokoli sionskih mudraca
Nilus - Protokoli sionskih mudracaNilus - Protokoli sionskih mudraca
Nilus - Protokoli sionskih mudraca
 
Zločin i kazna - prezentacija.ppt
Zločin i kazna - prezentacija.pptZločin i kazna - prezentacija.ppt
Zločin i kazna - prezentacija.ppt
 
Proba
ProbaProba
Proba
 
Od polariteta do jedinstva
Od polariteta do jedinstvaOd polariteta do jedinstva
Od polariteta do jedinstva
 
Vjera i nada
Vjera i nadaVjera i nada
Vjera i nada
 
6 guido-knopp-hitlerovi-pomocnici
6 guido-knopp-hitlerovi-pomocnici6 guido-knopp-hitlerovi-pomocnici
6 guido-knopp-hitlerovi-pomocnici
 
Psihologija savremenih ljevičara
Psihologija savremenih ljevičaraPsihologija savremenih ljevičara
Psihologija savremenih ljevičara
 
Erich Fromm anatomija ljudske destruktivnosti 1
Erich Fromm   anatomija ljudske destruktivnosti 1Erich Fromm   anatomija ljudske destruktivnosti 1
Erich Fromm anatomija ljudske destruktivnosti 1
 
Sinteza
Sinteza Sinteza
Sinteza
 
Fasizam u hrvatskoj ij
Fasizam u hrvatskoj   ijFasizam u hrvatskoj   ij
Fasizam u hrvatskoj ij
 
Priče iz budućeg rata
Priče iz budućeg rataPriče iz budućeg rata
Priče iz budućeg rata
 
2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.ppt2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.ppt
 
šTo je starije mediji ili politika
šTo je starije mediji ili politikašTo je starije mediji ili politika
šTo je starije mediji ili politika
 
Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.
Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.
Analiza medijskih komentara postizbornog razdoblja, studeni 2015.
 
Sociologija
SociologijaSociologija
Sociologija
 
Politika za ljude
Politika za ljudePolitika za ljude
Politika za ljude
 
Moć, vlast i država
Moć, vlast i državaMoć, vlast i država
Moć, vlast i država
 

Teorije zavjera u hrvatskoj političkoj zbilji

  • 1. Teorije zavjera između političke patologije i cinizma 1
  • 2. Svrha 1. Depatologizirati TZ 2. Objasniti TZ putem psihoanalize i teorije ciničnog uma 3. Prikazati rezultate istraživanja TZ u Hrvatskoj 2
  • 3. Uobičajeno mišljenje o TZ? • uvreda “zdravom razumu” • a priori netočna teorija – Razlog za isključivanje iz zajednice “ozbiljnih ljudi” • Postoje li situacije kad sama TZ postaje sredstvo isključivanja? – Doživljaj kolektivne ugroženosti – Politička kriza – U autoritarnim i totalitarnim režimima – Ni demokratski poretci nisu cijepljeni protiv TZ • Neutralna definicija? 3
  • 4. “Zdravorazumsko poimanje TZ” • Loša imitacija znan. teorije  politička patologija • K.R. Popper: “urotnička teorija društva” – objašnjava društveni fenomen otkrivanjem ljudi ili grupa koje imaju skriveni interes (koji valja razotkriti) i koji su ga planirali te se urotili kako bi ga ostvarili – sekularizirano religijsko praznovjerje – institucije - rezultat smišljenog plana - grupna ličnost – raširen obrazac mišljenja s vrlo malo istine – gotovo nikad se ne ostvaruju kako su planirane • Ne mogu predvidjeti nenamjeravane posljedice Spoznajno pogrešne teorije 4
  • 5. TZ kao “nerazumnost” • H. Lasswell, F. Neumann, R. Hofstadter • patološko paranoidno mišljenje, – svojstveno političkom ekstremizmu, autoritarnosti i populizmu • Lasswell: – povezao političko agitiranje s pretjeranim nepovjerenjem u javne poslove – prevenirano od strane eksperata – ZADATAK: kultiviranje prikladnih, razumnih ili “normalnih” političkih subjekata 5
  • 6. TZ kao “nerazumnost” • H. Lasswell, F. Neumann, R. Hofstadter • patološko paranoidno mišljenje, – svojstveno političkom ekstremizmu, autoritarnosti i populizmu • Lasswell: Cijelo bi čovječanstvo mogao uništiti jedan paranoik na vlasti zamišljajući grandioznim rješenjem pretvaranje planete u golemu pogrebnu lomaču. Paranoici ne bi smjeli biti lideri velikih država. Takvi mogu biti čelnici malih država ili samo na čelu malih bandi. Čak i vrlo mala potreba za sigurnošću u današnjim uvjetima zahtijeva otkrivanje, neutralizaciju i eventualno osujećivanje paranoika. (1948,6 str.184)
  • 7. TZ kao “nerazumnost” • F. Neumann – Vjerovanje u TZ posljedica je alijenacije na 3 razine: psihološkoj, društvenoj i političkoj 1. Ψ: svako društvo potiskuje zadovoljavanje libidinoznih poriva  otuđenje ega od poriva 2. Σ: otuđenje od rada – srednju klasu čini podložnom identifikaciji s autoritarnim vođama + strah od statusne degradacije  tjeskoba proganjanja 3. Π: svjesno odbacivanje političkog sistema  apatija  otvara put cezarističkom pokretu 7
  • 8. TZ kao “nerazumnost” • R. Hofstadter – Paranoidni stil mišljenja – Kontekst uspona “Nove američke desnice” – McCarthy, Goldwather, John Birch Society... – SRŽ: doživljaj proganjanja, sistematiziran u grandioznim TZ o povijesnim događajima – Stil je najvažniji! – Razlika nije u “nedostatku činjenica već u imaginaciji” – Svojstven političkom ekstremizmu 8
  • 9. Kritike • M. Fenster – Povijesni kontekst pojave ovakvog shvaćanja TZ – Uspon masovnog društva  kulturne industrije  prijetnja idealu “dolične” politike – Paralelan fenomen projekcije straha: • Iskustvo Hladnog rata  makartistička projekcija • Strah od propadanja američke politike i kulture u masovnom društvu  patologizacija TZ – Uspostava patološkog političkog Drugog • Označen kao devijantan i opasan • Snažno retoričko sredstvo ušutkavanja pol. protivnika • Fetišizacija konsenzusa  depolitizacija politike 9
  • 10. Kritike • Ch. Pigden – Razumno je i opravdano vjerovati u TZ ako to dokazi sugeriraju – Svaka je iole povijesno i politički pismena osoba teoretičar zavjera – Velik broj javnih informacija nije moguće objasniti izvan konspirativnog okvira – Mnogo je TZ koje se prihvaćaju kao neproblematično i legitimno znanje • 9/11 • Državni udari, atentati, masovna ubojstva • Smjenjivanje lidera, korupcija... – “Cijena slobode je stalna budnost” = besmislica 10
  • 11. TZ kao (ne)znanje Glavni zaključci rasprave: • Vrlo je teško uspostaviti kriterije za razlikovanje opravdanih od neopravdanih TZ • Opovrgljivost nije opravdan kriterij za TZ • Teoretičari zavjera nisu radikalni skeptici • No, nema odgovora na pitanje: “Koliko je društvo konspirativno?” “učeni agnosticizam” 11
  • 12. Drugačiji pristup • onkraj suprotstavljanja obmane i skrivene istine  TZ = teorija koje tvrdi da postoji zavjera • Interpretativni okvir  objašnjava pol. zbivanja kao posljedicu smišljenih i naoko nepovezanih aktivnosti tj. tajnih dogovora o izvršavanju: – nezakonitih ili nemoralnih postupaka i ciljeva ili – primjeni istih kako bi se postigao nekakav legalan cilj • f = odrediti frontu prijatelj/neprijatelj  rascjep • Objasniti strukturu i političku funkciju TZ: 12 – Teorija ciničnog uma Petera Sloterdijka
  • 13. Teorija ciničnog uma TZ = simptomatsko čitanje zbilje – Ispunjava prazninu između “službenog” i “stvarnog” Peter Sloterdijk, “Kritika ciničnog uma” (1983) Svjestan distance između ideološke maske i društv.realnosti ideološko značenje rascjep “stvarno” značenje političkih diskurza igara partikularnih interesa – slutnja i sumnja u zavjeru – doživljaj prijetnje – zamisliv krivac 13
  • 14. Cinični um Cinizam Kinizam Besramnost, “prljavi” realizam Izraz su različitih pozicija moći Gospodska kultura i rafiniranost Plebejsko, popularno mišljenje Sve “visoko” reducira na odlučnost da se ne dopusti najniži nazivnik skrivanje “gole istine” iza tzv. kulturnih maski Oni znaju što čine i to i dalje čine. Oni znaju što elite čine i demaskiraju ih Obrana dominantne ideologije Kritika vodećih struktura i dominantne ideologije CINIČNE TZ KINIČNE TZ 14
  • 15. Prijevod na teoriju “dvostruke fantazme” Realno, Imaginarno and Simboličko Realno = ono što još nije simbolizirano, što preostaje nakon simbolizacije ili se opire svakoj simbolizaciji Imaginarno = slike i predodžbe o cjelovitim, integralnim entitetima  daje Simboličkom poretku iluziju cjelovitosti Simboličko = poredak “označitelja”; = svijet ideologije, kulture... 15
  • 16. Prijevod na teoriju “dvostruke fantazme” Konstrukcija neprijatelja proizlazi iz Realnog u drugome Nepodnošljivo svojstvo drugoga ►temeljni društveni antagonizam Ono pobuđuje pitanje: Što drugi želi? “Ti mi nešto kažeš, ali što time želiš, na što ciljaš?” Rašireno u politici 16
  • 17. Prijevod na teoriju “dvostruke fantazme” Iz nepodnošljive zagonetke o tome kakva je želja drugoga nastaje fantazma Uznemirujuće objašnjenje: Zašto naše društvo ne funkcionira? Tko je odgovoran za naše osiromašenje? Tko nas eksploatira? TKO KRADE NAŠ UŽITAK? Npr. anti-semitizam Predodžba o neprijatelju: - Pred-ideološka jezgra ideologije – sablasna prikaza - Okvir koji koordinira našu žudnju 17
  • 18. Prijevod na teoriju “dvostruke fantazme” SIMBOLIČKO Zajednica ugroza Židovska z. IMAGINARNO Neprijatelj Užitak Drugi REALNO 18
  • 19. Hipoteze 1. Cinične TZ govore iz pozicije samo-poimane „moralne većine” i najčešće diskurzivne pozicije centra političke moći (na vlasti) - Nastoje zaštiti monolitno zamišljen sistem i organski pojmljenu zajednicu. - Pojednostavljen doživljaj neprijatelja – ljutnja, strah… 1. Kinične TZ govore iz pozicije partikularnih, fragmentiranih ili individualnih pozicija moći - Kritiziraju elitu moći (na vlasti) najčešće s periferije političkog diskurza - Upozoravaju na rascjepe koje cinici svjesno ignoriraju, osim kad se osjećaju ugroženima - Manje ili više napuštaju fantazmatski okvir 19
  • 20. Metode istraživanja 1. Analiza diskurza  1980. – 2007. analiza političkih tjednika  Start, Danas, Globus, Nacional, Polet, Nedjeljna Dalmacija itd.  Audio i video materijali 1. Anketno istraživanje  Najistaknutije TZ (1990.-2007.) – ljestvica  Istraživanja provedena krajem 2007. i početkom 2012.  Reprezentativni uzorci građana Hrvatske (n=1081, n=1002) 20
  • 21. Odabrane TZ a. Predsjednici Tuđman i Milošević dogovorili su podjelu BiH u Karađorđevu. [20, 27, 53] (15, 45, 40) b. Ubojstvo Josipa Reihl Kira organizirali su hrvatski ekstremisti kojima je odgovarao rat sa Srbima. [24, 44, 32] (12, 67, 21) c. Neke su velike sile tijekom agresije na Hrvatsku namjerno potkopavale njeno osamostaljenje kako bi održale Jugoslaviju. [7, 18, 75] (6, 40, 54) d. Vukovar je 1991. godine prodan kao dio tajnog plana o razmjeni teritorija. [32, 28, 40] (15, 43, 42) e. Pretvorba i privatizacija velikim su dijelom rezultat sprege mafije i državnih struktura. [7, 18, 75] (4, 31, 65) f. Zločini nad civilnim stanovništvom u Bljesku i Oluji djelo su smišljene politike etničkog čišćenja tadašnje hrvatske vlasti. [62, 21, 17] (44, 37, 18) g. Haaški sud je osnovan da bi se kaznili krivci za raspad SFRJ, izjednačili agresor i žrtve i prikrila prava uloga nekih velikih sila u ovom sukobu. [17, 27, 56] (12, 41, 47) 21
  • 22. Odabrane TZ h. Svjetska banka, MMF i druge međunarodne institucije više od desetljeća ekonomski i financijski koloniziraju Hrvatsku. [14, 34, 52] (11, 49, 40) i. Pod krinkom domoljublja obavještajno podzemlje radi samo za svoje sebične interese i obračune s neistomišljenicima. [15, 35, 50] (8,53,39) j. Najopasniji neprijatelji Hrvatske su tzv. borci za ljudska prava koji dolaze iz redova jugonostalgičara i suradnika stranih agentura. [39, 31, 30] (26, 49, 25) k. Od sredine 1990-ih godina tadašnje su oporbene stranke smišljeno destabilizirale državu i ugrožavale njenu samostalnost. [50, 31, 19] (30, 48, 22) l. Europska unija je zavjera krupnog kapitala kojem je cilj uništiti nacionalne države. [46, 28, 26] (29, 42, 29) m.Daleko od javnosti i nasuprot volji građana Hrvatska se nastoji 22 regionalnim povezivanjem uvući u novu balkansku federaciju.
  • 23. Rezultati anketnog istraživanja 1. Koliko su raširena vjerovanja u hrvatske TZ? 2. Kakva je struktura zavjereničkog mišljenja? 3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno za političko ponašanje? 23
  • 24. Rezultati anketnog istraživanja 1. Koliko su raširena vjerovanja u hrvatske TZ? Histogram 200 Normal 150 Frekvencije 100 50 Mean =5,05 Std. Dev. =2,947 N =1.081 0 -5,00 0,00 5,00 10,00 15,00 Slika 5. Broj zavjera u koje vjeruje 24
  • 25. Rezultati anketnog istraživanja 2. Kakva je struktura zavjereničkog mišljenja? Zavjere Unut. i TVRDNJA vlasti u 90- vanj. ima neprijatel ja a) Predsjednici Tuđman i Milošević dogovorili su podjelu BiH u Karađorđevu. ,786 b) Ubojstvo Josipa Reihl Kira organizirali su hrvatski ekstremisti kojima je odgovarao rat sa ,771 Srbima. c) Neke su velike sile tijekom agresije na Hrvatsku namjerno potkopavale njeno osamostaljenje ,450 kako bi održali Jugoslaviju. d) Vukovar je 1991. godine prodan kao dio tajnog plana o razmjeni teritorija. ,695 e) Pretvorba i privatizacija velikim su dijelom rezultat sprege mafije i državnih struktura. ,658 f) Zločini nad civilnim stanovništvom u Bljesku i Oluji djelo su smišljene politike etničkog čišćenja ,493 tadašnje hrvatske vlasti. g) Haaški sud je osnovan da bi se kaznili krivci za raspad SFRJ, izjednačili agresor i žrtve i prikrila ,584 prava uloga nekih velikih sila u ovom sukobu. h) Svjetska banka, MMF i druge međunarodne institucije više od desetljeća ekonomski i financijski ,569 koloniziraju Hrvatsku. i) Pod krinkom domoljublja obavještajno podzemlje radi samo za svoje sebične interese i obračune ,541 s neistomišljenicima. j) Najopasniji neprijatelji Hrvatske su tzv. borci za ljudska prava koji dolaze iz redova ,744 jugonostalgičara i suradnika stranih agentura. k) Od sredine 1990-ih godina tadašnje su oporbene stranke smišljeno destabilizirale državu i ,657 ugrožavale njenu samostalnost. l) Europska unija je zavjera krupnog kapitala kojem je cilj uništiti nacionalne države. ,685 m) Daleko od javnosti i nasuprot volji građana Hrvatska se nastoji regionalnim povezivanjem ,59225 uvući u novu balkansku federaciju. % objašnjene varijance 22,4 22,2
  • 26. Rezultati anketnog istraživanja 3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno za političko ponašanje? 108 Konzervativizam Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja Nacionalizam106 Komunizam 104 Demokršćanstvo 102 Niti jedan 100 92 94 96 98 100 102 104 106 108 98 Liberalizam Socijaldemokracija 96 26 Zavjere vlasti u 90-ima
  • 27. Rezultati anketnog istraživanja 3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno za političko ponašanje? 112 110 Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja Ustaše 108 106 104 Domobrani 102 100 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 Ne znam Na više strana Izvan sukoba 98 Partizani 96 27 Zavjere vlasti u 90-ima
  • 28. Rezultati anketnog istraživanja 3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno za političko ponašanje? 108 106 Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja HSP 104 HDZ 102 HDSSB HSLS 100 92 94 96 98 100 102 HSU 104 106 HSS 98 DC IDS HNS SDP 96 28 Zavjere vlasti u 90-ima
  • 29. Rezultati anketnog istraživanja 3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno za političko ponašanje? 0,32 HDZ Zavjere unutarnjih i vanjskih neprijatelja HSP 0,22 HDSSB Ivo Sanader Anto Đapić 0,12 HSU Đurđa Adlešić 0,02 -0,49 -0,39 -0,29 -0,19 -0,09 0,01 0,11 0,21 0,31 0,41 Josip Friščić HSS -0,09 HSLS -0,19 Ljubo Jurčić IDS Radimir Čačić Vesna Pusić -0,29 HNS SDP SDSS Stjepan Mesić Zoran Milanović -0,39 29 Zavjere vlasti u 90-ima
  • 30. Rezultati anketnog istraživanja 3. Koliko je zavjereničko mišljenje relevantno za političko ponašanje? 0,400 R2 0,350 0,300 0,250 0,200 R2 0,150 0,100 0,050 0,000 SDP HNS IDS SDSS HSLS HSS HSU HDSSB HSP HDZ political parties 30
  • 31. Privremeni zaključak TZ nisu svojstvene samo ekscentricima – Njeguju ih visoka politika, mediji i građani – Nemaju samo antidemokratske, autoritarne i kolektivno-zaštitne potencijale (svojstvene UVN) – Teorije o zavjerama vlasti funkcioniraju kao iznošenje “prljavog rublja” demokratskog poretka – Povezane su sa socijalizacijskim i ideološkim varijablama – Bitne su za predviđanje biračkog ponašanja – Bitne su za razumijevanje artikulacije političkih rascjepa u hrvatskom društvu • Mogu li TZ biti simptomi širih političkih, društvenih i povijesnih procesa? 31

Editor's Notes

  1. ...i kroz depatologizaciju prikazati dominantne teorijske pristupe koje su ih smatrale oblikom političke patologije ... I njoj bliske teorije cinizma ... , s naglaskom na utjecaj na pol. ponašanje.
  2. Smatra se pojednostavljenom i bizarnom interpretacijom koja nije dostojna našeg ozbiljnijeg razmatranja. To je... ... ...oni koji vjeruju u TZ obično se smatraju luckastim, bizarnim ili čak poremećenim osobama, političkim ili kliničkim paranoicima koje mainstream krugovi (često političari ali i znanstvenici i intelektualci) isključuju iz kruga ozbiljnih osoba. Autori i konzumenti TZ doživljavaju “proceduru isključivanja”. No... ...tada TZ dolazi, izgovara se s mjesta političke moći, iz središta političkog diskurza ... ... Npr. u nacistički, staljinistički režim imali su široku uporabu TZ za obračunavanje sa svojim protivnicima Dakle, u svakom je slučaju opasno misliti teoriju zavjera. Obično je opasno vjerovati u njih da vas ne proglase osobom čije riječi ne vrijede ništa. No još je opasnije kad teoretičari zavjera dođu na vlast. To zorno prikazuje slučaj nacista koji, kad su došli na vlast pokušali su putem zavjere pobijediti pretpostavljenu zavjeru “Sionskih mudraca”. Ovaj primjer, osim što pokazuje ubojiti potencijal TZ, pokazuje također da nisu sve teorije zavjera netočne teorije. Teorija o nacističkoj zavjeri je točna teorija zavjere. Pitanje je onda je li moguće osmisliti neutralnu definiciju TZ i donosi li nam ona neke nove mogućnosti, otvara li nove perspektive u istraživanju TZ? Moj stav je da treba istovremeno izbjeći njihovo prihvaćanje kao golih činjenica ali također ne svoditi ih na fenomen masovne histerije. TZ nam kao psihološki sadržaj, kao misli i interpretacije različitih političkih aktera (bitne za njihovo ponašanje), mogu nešto više reći o funkcioniranju političkog diskurza.
  3. Razmotrimo prvo kako se uspostavljalo tzv. ZRP TZ... U zadnjih 70-ak godina u ovom se polju poimanja ili diskurzu, koji dolazi iz društvene teorije i društvenih znanosti, TZ smještalo u prostor između... Da nešto s TZ nije u redu počinje s Popperom... ... ...u kojem dolazi do personifikacije uzroka nevolja u društvu i povijesti. Takva je teorija slična Homerovoj koncepciji društva, u kojoj sve što se događa na poljanama Troje jest rezultat zavjera na Olimpu. Jedino su ovdje, u TZ na mjesto bogova postavljeni moćni pojedinci i grupe. ...i shvaćaju se kao zavjerenički agenti ... I kad postoji nastojanje inspirirano zavjereničkim planom... ...i upravo je to najveći neodstatak TZ u odnosu na društvene teorije.
  4. Daljnji korak u poistovjećivanju TZ s nerazumnošću tj. raspamećenošću svojstveno je trima eminentnim autorima: ... Oni uokviravaju TZ u terminima patološkog paranoidnog mišljenja... Lasswell je u svojim poznatim djelima: Psychopathology and Politics (1930) i Power and Personality (1948) uspostavio konceptualni kontekst za paranoidno mišljenje kao politički problem antidemokratskog ponašanja na način da je: - ...naročito gorljivu podršku nekoj ideologiji ili pokretu... ...u razmatranju javnih pitanja i problema - koje bi po njemu trebalo biti osujećeno ili spriječeno od strane eksperata... Ovi eksperti, stručnjaci trebali bi biti svojevrsni “društveni psi-čuvari”, kontrolori. To su znanstvenici i istraživači usko vezani uz “opću medicinu, psihopatologiju, fiziološku psihologiju i s njima povezanim disciplinama”. - sa zadatkom da ...
  5. U kontekstu II svjetskog rata i kasnije prijetnje izbijanja Nuklearnog rata, kao ilustraciju njegovog razumijevanja paranoidnog mišljenja možemo uzeti sljedeće misli: ... ...Što je posebno zanimljivo u ovim riječima Harolda Lasswella? Upravo njihov paranoidni karakter.
  6. ...sljedeći je autor koji je doprinio patologizaciji konspirativnog mišljenja. U svom poznatom tekstu, “Strah i politika” (1957) TZ tumači kao posljedicu alijenacije na tri razine... Općenito rečeno, da biste vjerovali u TZ potrebno je prije toga doživljavati svijet besmislenim te osjećati se bespomoćnim u takvom svijetu Prva je razina otuđenja posljedica univerzalne društvene represije libidinoznih nagona koja se manifestira kao otuđenje ega od nagona... Druga je proizvod industrijskog društva – alijenacije od rada – koja je proizvod monotonog, zatupljujućeg posla i putem buržoaskih društvenih vrijednosti, koji čine posebno srednju klasu sklonu cezarizmu ili regresivnoj identifikaciji s autoritarnim političkim vođama, regresiju na hordu i gubitak ega. Kompetetivna tržišna situacija pojačava strah od statusne degradacije i paranoidne ideje koje su pojačane putem TZ od strane autoritarnih vođa. U takvoj se društvenoj konstelaciji onda putem TZ transformira realni strah u neurotični strah koji se umanjuje identifikacijom s vođom-demagogom i njegovom klikom. Ovakve afektivne tendencije postupno onesposobljavaju građane da misle svojom glavom te da aktivno participiraju u društvu što nadalje pridonosi njihovoj političkoj alijenaciji ili svjesnom odbacivanju političkog sustava što vodi apatiji. To KONAČNO otvara put cezarističkom pokretu koji prezire pravila i institucionalizira strah.
  7. Richard Hofstadter , poznati američki povjesničar snažno se oslanjao na prethodne ideje . - U svojevrsnom klasiku američkih političkih eseja “The Paranoid Style in American Politics” (1965) opisuje vjerovanje u TZ kao ... ... “ jednostavno zato (kako sam kaže) jer niti jedna druga riječ ne izražava kvalitete gorljivog pretjerivanja, nepovjerljivosti i konspirativnog fantaziranja...”. -proučava ovaj stil mišljenja u kontekstu straha od subverzija i anti-politike u SADu te uspona... - To je svjetonazor i način samo-izražavanja (ekspresije) u kojem središnju ulogu ima... - Za njega je stil ovdje najvažnije svojstvo , “ način na koji se u ideje vjeruje i kako ih se zastupa, prije nego istinitost ili lažnost njihova sadržaja” jer svaki sistem se ideja može izražavati na paranoidan način. - Dakle, paranoidni stil ne razlikuje se od normalnog političkog razmišljanja u “nedostatku činjenica, već u pretjeranoj imaginativnosti” On je “preuveličavanje uobičajenog” koje prijeti postati nerazumno dominantno mišljenje. - Za Hofstadtera, ovaj je paranoidni stil svojstven Fašizmu, Staljinizmu, “frustriranim nacionalizmima”, populističkim pokretima i političkim ekstremistima koji ne podržavaju pluralistički konsenzus liberalnog društva. Ovakvo konceptualno “zašivanje” iracionalnosti s opasnim političkim aktivnostima postalo je vremenom službeni stav liberalne države. Vrlo često je korišteno za patologizaciju političkog disidentstva i neslaganja te posljedično u svrhu isključivanja. Ukratko, sukladno ovom isključivom pristupu, ako vjerujete u TZ tada vas se ne smije ozbiljno shvaćati.
  8. ... Potrebno je razumjeti... ...  ...Za Hofstadera, TZ su još jedan ŠARENI ARTKL. Proizvodnja i konzumacija paranoidnog stila mišljenja je istovjetna s proizvodnjom i potrošnjom robe masovne kulture te pokazatelj slabe obrazovanosti u politici. Kulturna industrija – proizvodi “ČOVJEKA MASE” koji projicira privatne probleme i osobne emocije u javnost. Njemu je na pameti kako da prije svega sebe zadovolji, da osigura samome sebi pun novčanik, a ne da o javnim pitanjima razmišlja polazeći od interesa zajednice. Stoga je prijetnja... ... ...Kao što... Tako i ... ...koje se shvaća kao unutarnji dezintegrator političkog poretka  ... Time se...
  9. ... Smatra kako je posljedica “zdravorazumskog pristupa” široko rašireno mišljenje da u TZ ne treba vjerovati, niti ih proučavati. Nasuprot tome, P. drži ... ... Neke su TZ smislene, neke su besmislene, blesave i glupe, no one nisu takve jer su TZ nego jer imaju nedostatke i rupe u svojim objašnjenjima – npr. ciljeve zavjera koje zamišljaju mogu biti nemogući ili nedostižni. ... Za njega... ...iako te činjenice nisu svjesni mnogi intelektualci i politički analitičari. Ako vjerujete u izvore javnog informiranja (medije, institucije, povijesne tekstove i izvore itd.) veliki dio toga što nam oni prezentiraju nije moguće objasniti izvan okvira konspirativne interpretacije . Također, mnogo je TZ koje se prihvaćaju kao neproblematično i legitimno znanje . Npr. štogod mislili o 11. rujnu, racionalno je vjerovati da je ovaj događaj rezultat zavjere. Ako to ne mislimo morali bismo pretpostaviti da su se počinitelji ovog terorističkog čina slučajno susreli te im je odjednom, iznenada pala na pamet ideja da otmu avione i zabiju ih u Blizance, Bijelu kuću i Pentagon. Dakako, to bi bilo besmisleno misliti, ali ono što je problematično, navedena prva interpretacija se uopće ne smatra opravdanom TZ. Nadalje, povijest je prepuna ... ...koji su neshvatljivi izvan interpretacijskog okvira TZ. Čak i na razini svakodnevne demokratske politike zavjere su uobičajene, npr. u smjenjivanju posjednika različitih položaja, u podmićivanju, korupciji itd. Dakle, ljudi se upuštaju u zavjere i skloni su zavjereničkom mišljenju. Stoga bi nas dosljedno prihvaćanje “zdravorazumskog pristupa” dovelo u apsurdnu situaciju, učinilo mnoge dijelove povijesti nevjerojatnim i nespoznatljivim. K tome, ta bi situacija bila politički izrazito opasna. Ako ne bismo smjeli vjerovati u TZ tada ne bismo smjeli niti istraživati takva pitanja jer bi bilo koji odgovor do kojeg dođemo bio nešto u što ne smijemo vjerovati. NPR. “Mogli bismo vjerovati u mrtva tijela, ali ne i u to da se netko urotio da ih ubije; mogli bismo vjerovati da je novac nestao iz banke ali ne i da su ga lopovi ukrali. A to bi bila politička katastrofa...” - U tom slučaju bi načelo da je ... Bila prazna fraza. Bili bismo službeno slijepi na najozbiljnije prijetnje demokratskom poretku. Stoga je uvriježeno mišljenje da u TZ ne treba vjerovati niti ih istraživati predrasuda koja sramoti postojeće liberalno-demokratsko uređenje.
  10. Ova kritika je inicirala raspravu o TZ kao (ne)znanju... . Glavni zaključci te rasprave o kojoj možete čitati naširoko u knjizi Conspiracy Theories The Philosophical Debate su sljedeći : .... Bez da ih se brka sa sklonostima samih teoretičara zavjera, npr. u pogledu njihova fetišističkog odnosa prema odstupajućim podacima ... Jer oni koje se stražuje (a to su u pravilu moćnici) ni u kom slučaju nisu pasivni kao objekti istraživanja u prirodnim znanostima. Čak štoviše, opravdano je pretpostaviti aktivnu uključenost istraživanih aktera u to da će vam opstruirati ili preusmjeravati vaše istraživanje, kao što se to dogodilo u aferama Watergate i Iransko-kontraška afera. ... Njihove su osnovne pretpostavke mnogo zanimljivije. Jedna od njih je da imamo malo razloga vjerovati u informacije javnih institucija kad god su u pitanju ključni interesi vlasti. U tom smislu, teoretičari zavjera su u pravu kad tvrde da u današnjem društvu postoji neporeciva i velika apriorna vjerojatnost postojanja zavjera (Basham, 1993, 94-95). No.... Možemo samo pretpostaviti odgovor jer ne znamo jesu li temeljne, tzv. “opažene” informacije koje dobivamo od sredstava javnog informiranja filtrirane i fabricirane ili su u velikoj mjeri točne [1]. Osim toga, što je možda važnije za nemogućnost utvrđivanja stvarne konspirativnosti društva, nikada nećemo ništa saznati o neotkrivenim uspješnim zavjerama. Kad je riječ o Z -  uvijek imamo pristrani uzorak.  Zbog toga, sudionici ove rasprave preporučuju da – umjesto jednostavnog prihvaćanja ili odbacivanja TZ – trebamo prema njima biti JEDNAKO SKEPTIČNI kao i prema drugim teorijama, i to uvijek kad uočimo unutarnje nedostatke, kao što su nedosljednost, rupe u interpretaciji, pozivanje ne nevjerojatne ili neuvjerljive motive i druga nerealistična psihološka stanja, tehnički zastarjele tvrdnje i neslaganja između teorije i činjenica itd. Sukladno tome, neki autori zagovaraju “zlatnu sredinu između naivnosti i paranoje” ili “učeni agnosticizam” – bilo koji stav za ili protiv TZ treba imati uključen osigurač koji glasi da je to “provizorno, privremeno uvjerenje utemeljeno na interpretaciji prikupljenih dokaza”. ___________ [1] Pouzdanost i stabilnost zapisa u velikoj mjeri ovisi o širem pitanju stupnja zavjereničkih aktivnosti u institucijama u istraživanom kontekstu. Ovo je pitanje još važnije u digitalnom dobu, u kojem su mnogi zapisi izloženi mogućnosti manipulacije. (ibid. 102-103)
  11. Dakle, u načelu, nikada ne možemo biti sigurni o istinitosti TZ te za svaku posebnu TZ ovo pitanje istinitosti moramo ostaviti najčešće istraživačkom novinarstvu, policiji i sudovima. Predlažem drukčiji pristup , koji će istovremeno izbjeći prihvaćanje TZ kao “činjenica” i njihovu redukciju na fenomen masovne histerije...  Stoga ih jednostavno definiram kao teorije koje tvrde da postoji zavjera (Pigden, 226)[1] One su manje ili više popularne intepretacije politike bez obzira na dokazanost, bez obzira jesu li opravdne ili neopravdane, točne ili netočne. Ako želite da budem precizniji mogu reći da je TZ... ...TZ je stoga (kako bi rekao Žižek) simptomatsko čitanje zbilje slično kritici ideologije. Njena je osnovna funkcija ... ... I stoga bi ih trebalo istraživati kao izraz političkih rascjepa. Stoga ću pokušati ... ... primjenjujući postavke... _________________________________________
  12. / kao što sam prethodno naveo TZ su.... Koje općenito ispunjavaju prazninu, rascjep koja postoji između “službene”, javne ili izgovorene javne interpretacije i njoj pretpostavljenih i pripisanih “stvarnih” skrivenih interesa (u svrhu dominacije i eksploatacije) . / Ova je vrsta praznine ili rascjepa detaljno opisana u... . Za ovog je autora cinični um univerzalni i sveprisutni fenomen današnjice , ili drugim rječima dominantan obrazac mišljenja. Glavno obilježje ciničnog subjekta jest da je svjestan distance između... ...no, bez obzira na to on i dalje inzistira, ustrajava na toj masci. Cinizam obično funkcionira po načelu: “ Oni jako dobro znaju što čine, ali to i dalje čine” . Sada ću pokušati razviti ovaj argument kako bih objasnio karakter TZ. To znači da na razini svakodnevnog iskustva, u interpretaciji politički relevantnih događaja, subjekt doživljava rascjep između ideološkog značenja diskurza tj. formalnog vokabulara koji se koristi za javno opisivanje događaja unutar okvira “stabilnog i dobro-funkcionirajućeg” sistema i slutnje ili aluzije o stvarnom značenju tog događaja na razini političkih igara specifičnog interesa postojećih aktera u nekoj široj vremenskoj perspektivi. - U ovom procesu slutnja često zadobiva formu TZ . A da bi bila jasno artikulirana i izražena potrebni su joj akutni doživljaj osobne ili kolektivne instrumentaliziranosti ili prijetnje te dostupan ili zamisliv krivac [ In that situation, the actual opinion (or, rather, what the critical mass suspects to be true) is expressed in order to go through a „purification ritual “and establish the old or new ideological discourse. ]
  13. Sloterdijk također razlikuje cinizam od kinizma, dva termina koji imaju neke zajedničke karakteristike: ....”motiv za samoodržanjem u vremenima krize”, drskost, “otpuštanje kočnica” i “blebetanje stvari koje nisu za javnost” tj.... Slobodno možemo dodati da je upravo to ono što se obično veže uz TZ shvaćene kao neprikladno ili nepristojno interpretiranje Bez obzira na to, one su zraz... . Sloterdijk povezuje cynicism s gospodskom kulturom ... ... Dok je kinizam.... Svojevrsno subverzivno oporbeno mišljenje. Cinizm nastoji sve visoko... I tako predstavlja „antitezu vlastitom idealizmu koju drži ideologij om i maskerad om “ . Dotle kynicism djeluje kao . .. Također, oni funkcioniraju na različitim načelima. Cinizam po formuli .... A kinizam po formuli ... Also, they function on the basis of different formula . Tipična cinična izjava bila bi “Smrt jedne osobe je tragedija, smrt milijuna je statistika”. Nasurot tome, tipična kinična izjava bi bila “Car je gol!!!” Sukladno tome, može se govoriti o dva tipa teorija zavjera: Ako su kritika vodećih.... Onda su to Kinične A ako brane dominantnu... Onda su cinične TZ [ Since, in history, it appeared after kyni ci sm, cynicism may be defined as kynism that has pass over on the side of the power and idealism of governing ideology, and became its shadow, i.e. its dark side .]
  14. Da bismo objasnili psihološku strukturu C i K TZ na sistematičniji način prevest ćemo ove opise u lakanovsku psihoanalitičku teoriju, prije svega njenu teoriju o “dvostrukoj... Sukladno lacanovskoj Ψ - analizi svako se ljudsko iskustvo može opisati referiranjem na 3 osnovna “poretka” ili “registra” (aspekti) ... To su: / ... . Premda su radikalno različiti svaki se definira referiranjem na ostala dva (Evans, 1996, 132). / Ukratko , Real no je ne differen cirano i onkraj svijeta jezika , to ono što .... Stoga je traumatično. Primjeri: neki šokantan događaj: npr. trenutak zabijanja aviona u twinse; osjećaj da se o nekoj temi još može govoriti; ili kad nekog ne volite ili volite a to ne možete objasniti..to što se opire simbolizaciji jest... Da izbjegnete takvu traumatsku situaciju pokušat ćete zamisliti i naknadno objasniti razloge za svoju mržnju. / Imaginar no je poredak slika, zamišljanja, imagnacije... ... Ili psihoanalitički govoreći to su fantazme. Osim toga, ovaj poredak sadrži lingvističku dimenziju “označenog”.  No, on je uvijek-već strukturiran od strane Simboličkog poretka, kojemu Imaginarni poredak daje iluziju.... Kada npr. kažete “neprijatelj”, slika ili ideja koju (imate u glavi i) povezujete s označiteljem “neprijatelj” jest ono što pripada imaginarnom poretku / Symboli čki poredak je prije svega ling v isti čka dimen zija “označitelja” , poredak čiji elementi nemaju pozit i tivne egzistencije već su uspostavljeni kroz sistem razlikovanja . No, on se ne odnosi samo na jezikm već i na područje intersubjektivnih odnosa, ideologije, kulture, zakona itd. Simboličko je glavna odrednica subjektivnosti i potpuno je kontingentan u svom postanku u odnosu na Realno. Rezimirajmo: Imaginarno se nalazi između druga dva poretka i uvijek se pojavljuje u dvostrukom izdanju: S jedne strane kao podrška Simboličkom poretku – slike mu daju iluziju funkcionalne cjelovitosti. S druge strane Imaginarno ispunjava neopisivu prazninu Realnoga.
  15. Srž TZ je slika neprijateljske grupe . Putem ove konstrukcije neprijatelja ljdi nastoje izbjeći i preoblikovati na imaginaran i simbolički način traumu koja je prouzrokovana iskustvom s neuhvatljivim, zastrašujućim i traumatičnim svojstvima Drugog. Iz Lakanovske perspektive, TZ proizlaze iz REALNOG, iz iskustva Realnog u drugome. Ovo je vrlo učinkovito eksploatirano i SF filmovima, ali i u realnosti.To je nemoguće koje se iznenada događa . Ovo nepodnošljivo svojstvo drugoga je izvor i osnova temeljnog društvenog antagonizma koji je zapravo neprevladiv. U situaciji kad komuniciramo s drugima, ovo nedostupno i enigmatično svojstvo drugoga potiče pitanje: Što drugi želi? For example ... ... koje su tvoje stvarne namjere, različite od onih koje otvoreno navodiš. Za Žižeka, ovo je pitanje posvuda rašireno u politici jer “je svaki politički zahtjev zahvaćen u dijalektiku u kojoj se uvijek cilja na nešto različito od doslovnog značenja”
  16. ...tj. Kao odgovor na ovo pitanje....nastaje fantazma , ili imaginar ni scenario , Drugim riječima, uznemirujuće objašnjenje zašto je nešto pošlo krivo npr.... U slučaju antisemitizma odgovor na pitanje “Što Židov želi?” je fantazma o židovskoj zavjeri tj. misterioznoj moći Židova da manipuliraju događajima, i da povlače konce iza scene. Ova je predodžba o neprijatelju... - ...koja sadrži sablasnu prikazu koja ispunjava neizrecivu prazninu u Realnom i istovremeno funkcionira kao ... -.. - Također, ova je predodžba pred-ideološka matrica na koju se onda nakalemljuju različite ideologije.
  17. Pogledajmo sad cjelovitu sliku: 3 su fundamentalna pretka ljudskog skustva Imaginarni je poredak uvijek u dvostrukom obliku: kao podrška simboličkom poretku kako bi mu dao iluziju funkcionalne potpunosti. Također, on popunjava prazninu u Realnom. Kao odgovor na pojavljivanje Realnog Drugog pojavljuje se slika neprijatelja ...koja je simbolički konstruirana sukladno konkretnim povijesno-političkim procesima. To je imaginarna sablast koja progana zbilju i manifestira se kao konkretna TZ. Ta je slika neprijatelja jedan način da se “ispuni” prazno mjesto društvenog antagonizma na simboličko-imaginaran način. Na simboličkoj razini se uspostavlja narativizirana TZ čiji se akteri doživljavaju kao ugroza za Zajednicu. Ovakva koncepcija zajednice ima podršku od strane fantazme koja je nastoji prikazati kao funkcionalno potpunu tj. savršenu. Slika Levijatana je tu uzeta kao egzemplar toakvog zamišljanja. Dakle, imamo simbolički ujedinjeno tijelo, utjelovljeno putem pojedinačnih tijela građana. Riječ je o svojevrsnoj organizmičkoj koncepciji zajednice. Ispod tijela nalazi se zemlja i građevine koje reprezentiraju ono što se najkraće obično naziva “naš način života” Ono što se na razini Realnog doživljava kao ugroženo, upravo je uživanje u ovoj zajednici. Sukladno tome, psihoanaliza smatra kako identificiranani neprijatelji ona imaju u ovom imaginariju status “KRADLJIVACA UŽITKA”. Drugim riječima, možemo govoriti o dva tipa fantazmi . Jedan je idealistična konstrukcija zajednice, dok je druga uznemirujuće objašnjenje zašto je nešto pošlo krivo s uživanjem u ovoj zajednici. Ove su fantazme međusobno usko povezane. Ono što treba imati na umu jest rascjep koji postoji između ovih fantazmi. No, mogu postojati 2 tipa kradljivaca užitka: Različite etničke, lingvističke, rasne manjine, tu možemo ubrojati i različite civilne udruge No i političke elite. TZ koje oko njih nastaju imale bi različit status i srukturu. Prve bi bile cinične jer govore iz pozicije dominantne ideologije i imaju strukturu koja je ovdje prikazana. Druge, koje kritiziraju vladajuće i dominantnu ideologiju mogle bi biti kiniče, uz uvjet da presijecaju fantazmatsku strukturu zajednice. U tom smislu možemo postaviti sljedeće hipoteze:
  18. These are the selected conspiratorial interpretations [ of actual politically relevant events, processes or behaviours of participants in the political life of Croatia or otherwise regarding Croatia , ] arranged in chronological order: First four are from the period before or during the first phase of the Homeland war. that... a) , ...in the parenthesis are, respectively, percents of citizens that disagree, that are undecided and that agree with particular statement. b)... Well-known pacifist, chief of police in Osijek (city in the eastern part of Croatia). Murdered in 1991 by a member of Croatian Army Next statement is about international Conspiracy against Croatia, that ...c)___ d) The next one, that ...... .... is part of the wider presumptions about collusive war. After these CTs from first phase of war, one widely accepted is about economic transition. e)..... Next controversial interpretation is well known and these days very actual Hague’s Tribunal CT that f)...... After that one, we have the opposite CT that g)........
  19. Subsequent international villains against Croatia are decribed in this way h)..….. The next one is about manipulation and abuse of Croatian secret services i)..... After that, we have CT about human rights activists described in the manner of president Tudjman’s theory of “black, green and yellow devils” j).... The next one is also from authoritarian arsenal about opposition k).... Recall that president Tudjman had used the term „ state opposition “. Penultimate CTs is about European Union l)..... The last one is about the spectre of Yugoslavia, m)..... ....the theory that have been present during the whole period. If you look at the prevalence numbers of beliefs in particular conspiratorial ideas you can see the controversy of opinions on the majority of events and processes. Last year I’ve made a replication of this research on a representative sample of citizens of Zagreb. The results were the same. Most of the studied events and processes are controversial for Croatian society even the two decades after they took place which may be an indication of certain lines of more global and permanent political cleavages . On one hand, these cleavages would be a reflection of political events which took place at the time and which are further reproduced in the future, but it should also be studied to what extent some earlier historical events reflect through them and correspond with them.