#NoFrills14 - Social Business Intelligence per il turismo.Freedata Labs
L’offerta turistica, al giorno d’oggi, non può più fare a meno del web che è diventato uno strumento indispensabile per la promozione del territorio. Ma far parte della rete non basta: è necessario sviluppare progetti mirati che sappiano ascoltare il web. L’esserci non basta, contano soprattutto il dove, il quando, il come e il perché. Ad entrare in gioco non è solo il sito ma anche tutto l’ecosistema dei Social Network e dei Media online, che insieme possono veicolare “storie” che interessino il cliente e creino fidelizzazione.
Il 26 settembre si sono aperte le porte della 14° edizione di NoFrills, il più importante evento italiano sul turismo che si è svolto a Bergamo in due giornate ricche di cultura, spettacoli ed esposizioni da tutta Italia.
Freedata Labs è intervenuta con un workshop intitolato “Social Business Intelligence per il turismo. Metodi e strumenti per conoscere, costruire e gestire la propria notorietà in rete”.
Durante il workshop abbiamo offerto una panoramica degli strumenti esistenti (con l’aiuto di tanti casi pratici) per comprendere come progettare una presenza in rete efficace, a partire dall’analisi delle conversazioni online.
Insieme a Valeria Severini, consigliere Assintel e CEO Freedata Labs, è intervenuto Giovanni Fera, Founder Bewe. Il dibattito è stato guidato da Maria Grazia Mattei, Vicepresidente Assintel e Founder Meet The Media Guru.
It covers seismic method, gravity method, electromagnetic method, magnetic method and radiometric method. all these methods help in mineral exploration
Three Indians were decorated with the Bharat Ratna in the very first year — 1954( the year civilian awards were instituted):
The elder statesman, Chakravarti Rajagopalachari,
The vice- president, Sarvepalli Radhakrishnan and
The Nobel laureate, C.V. Raman.
No one said at the time that
All three were south Indian,
All three Brahmins.
Their pre-eminence was manifest.
They accepted the decoration with respect and went about their work according to their lights.
The cradle of civilization is a term referring to locations where, according to current archaeological data, civilization is understood to have emerged.
Current thinking is that there was no single "cradle", but several civilizations that developed independently; with the Fertile Crescent, Mesopotamia and Egypt, understood to be the earliest.
2. Računar je konstruisan tako da može raspoznati i direktno u procesoru
izvršavati određeni broj elementarnih operacija koje se nazivaju mašinske
operacije.
Izrazi kojima se zadaju mašinske operacije nazivaju se mašinske instrukcije
(instrukcije procesora) ili mašinske naredbe.
Plan delovanja koje treba da obavi neki izvršilac naziva se program. Svaki
program sastoji se iz niza uputstava (naloga, instrukcija) za njegovo odvijanje.
U složenijim programima često se pojavljuju grupe naredbi koje se ponavljaju
na više mesta u istom programu ili u raznim programima, a čine određenu
funkcionalnu celinu. Ove grupe naredbi nazivaju se potprogrami.
Postoje dve vrste potprograma:
1. procedure i
2. funkcije
3. procesor
Glavna
memorija
Program
Podaci
Podaci za obradu
• Rezultati
Instrukcije programa
Svi savremeni računari realizovani su tako da se i program za rešavanje nekog
problema i polazni podaci nad kojima će se obavljati operacije nalaze istovremeno
smešteni u glavnoj memoriji računara.
Procesor obrađuje podatke zapamćene u glavnoj memoriji, upravljan programom
koji je, takođe, zapamćen u glavnoj memoriji.
Ovakav princip realizacije računara naziva se princip programskog upravljanja
računarom
4. Da bi neki zadatak mogao da bude rešen pomoću računara, potrebno je da za njega
postoji program.
Program predstavlja sredstvo komunikacije između čoveka i računara, jer saopštava
(prenosi) računaru postupak rešavanja nekog zadatka.
Proces pripreme programa, koji se sastoji od projektovanja, pisanja i testiranja
(provere) programa naziva se programiranje.
Ljudi koji pripremaju programe nazivaju se programeri.
Programiranje predstavlja veštinu ili tehniku konstruisanja i formulisanja programa za
rešavanje konkretnih zadataka.
Sastoji se od više faza a najznačajnije su:
1. projektovanje programa – određivanje(nalaženje) niza operacija (radnji) kojima se
rešava konkretni problem.
2. pisanje programa – predstavljanje programa na način koji će računar moći da
prihvati i izvrši
3. testiranje programa – provara da li program funkcioniše pravilno, tj.saglasno
definisanom zadatku.