CENTRALNA MEMORIJA
-Racunar obradjuje podatke izvrsavajuci naredbe date
programu.
-Program i podaci koj se obradjuju uskladisteni su u
unutrasnjoj memoriji. Ova memorija se sastoji od
elektronskih kola, od kojih svako moze da ima dva
stanja koja seobicno oznacavau sa 0 i 1. Zbog toga se ova
kola zovu bit( skraceno od binary digit- binarna cifra.
- Posto je kolicina informacija koja moze da se skladisti u
jedno ovakvo kolo suvise mala, bitovi se u memoriji
udruzuju u grupe( registre ), koji su kod persnalnih
racunara duzine 8 bita. Ovakva grupa se zove bajt.
(byte)








Stanje svakog bita je signal za racunar i 8 bita moze imati
256 razlicitih kombinacija nula i jedinica, pa tako jedan
bajt moze predstavaljati 256 razlicitih znakova u
zavisnosti od kombinacije uskladistene u njemu.
Koja kombinacija predstavlja koji znak definise se
tabelom koja se zove kod. Najcesce je u upotrebi ASCII
kod (American Standard for Information Interchange),
mada se ponekad primenjuju i drugi kodovi, na primer:
EBCDIC (Extended Binary Coded Decimal Interchange
Code).
Svaka grupa bitova u memoriji ima svoju adresu, koja se
koristi prilikom uskladistavanja podataka ili njihovog
ocitavanja. Prilkom ucitavanja sadrzaja neke adrese pravi
se kopija tog sadrzaja, a sadrzaj adrese se ne menja.
Kapacitet memorije se izrazava brojem bajtova.
Uobicajeno je da se kapacitet memorije grupa od 1024
bajta oznaci prefiksom k (kilo) ispred oznake za bajt
(1024 B = 1KB) a grupa od 1024 KB je jedan MB ,
oznacava se prefiksom M, ispred oznake za bajt. Jos vece
jedinice su 1GB(1024 MB) i 1TB (1024 GB).
ARITMETICKO-LOGICKA JEDINICA
Aritmeticko –logicka jedinica sastoji se od registara i
elektronskih kola potrebnih za izvodjenje aritmetickih
operacija-sabiranja,oduzimanja,mnozenja i deljenja-i
logickih operacija-uporedjivanja dve vrednosti da bi se
odredilo veca i odredjivanja da li je izraz istinit ili nije.
Upocetku su ove operacije izvodjene samo sa celim
brojevima dok su operacije sa realnim brojevima
izvodjene softverski
Kasnije aritmeticko-logicko jednici pridodata posebna
jedinica za izvidjenje operacija sa realnim brojevima i
izracuvanje trigonometrijskih i drugih funkcija(floating
point processor),koja je u pocetku bila realizovana kao
posebna jedinica (coprocessor),dok su kod savremeni
racunara obe jednice realizovane u okviru isto cipa.









Kontrolna jedinica je koordinator rada
celokupnog racunraskog sistema.Ona
kontrolise izvrsavanje programa,uzima
instrukcije iz memorije i prepoznaje
ih,dekodira i naredjuje odgovarajuce akcije
drugim jedinicama,zapocinje operacije ulaznoizlaznih jedinica i prenosi podatke u centralnu
memoriju i iz nje.Kod savremeni racunara
sastoji se od skupa cipova kojima se kontrolise i
koordinira rad celokupnog sistema.







Jedinice spoljene memorije sluze za cuvanje
programa i podataka kada racunar nije u
upotrebi; Kada se koristi,progrma po kome
radi i svi podaci koje racunar obradjuje nalaze
se u unutrasnjoj memoriji ili kroz nju prolaze.
Medjutim,za vreme rada racunara delovi
programa i podaci koji trenutno nisu potrebni
privremeno se skladiste na jednicama spoljne
memorije,kojih ima dva tipa:
Sa direktnim pristupomž
Sa sekvencijalnim pristupom
Memorija sa direktnim pristupom je magnetni
disk.On se realizuje u dva oblika.Kao disketa
(Floppy disk) ili kao tvrdi disk (Hard disk) .
 Znacajni parametri za izbor diska su:
-Srednje vreme pristupa podacima
-Brzina prenosa podataka
-Kapacitet diska



Za unosenje programa i podataka u
visekorisnicki racunarnajcesce se koristi
terminal,koji se sastoji od ekrana i
tastature.Kod personalnih racunarase osim
tasture kao ulazne jedinice koriste i
mis,digitajzer(graficki tablet),kao i razni drugi
specijalizovani uredjaji ( skener,digitalni
fotoaparat,citac bar-koda)


Najcesca izlazna jednica je monitor(kod PC
racunara ili ekran terminala (kod
visekorisnickih racunara).Za stampanje manjih
kolicina podataka koriste se serijski
stampaci,koji stampaju znak po znak,ili laserski
stampaci.Pored toga,Kao izlazna jednica moze
se koristiti i automatski crtac(ploter).

Revenge

  • 1.
    CENTRALNA MEMORIJA -Racunar obradjujepodatke izvrsavajuci naredbe date programu. -Program i podaci koj se obradjuju uskladisteni su u unutrasnjoj memoriji. Ova memorija se sastoji od elektronskih kola, od kojih svako moze da ima dva stanja koja seobicno oznacavau sa 0 i 1. Zbog toga se ova kola zovu bit( skraceno od binary digit- binarna cifra. - Posto je kolicina informacija koja moze da se skladisti u jedno ovakvo kolo suvise mala, bitovi se u memoriji udruzuju u grupe( registre ), koji su kod persnalnih racunara duzine 8 bita. Ovakva grupa se zove bajt. (byte)
  • 3.
        Stanje svakog bitaje signal za racunar i 8 bita moze imati 256 razlicitih kombinacija nula i jedinica, pa tako jedan bajt moze predstavaljati 256 razlicitih znakova u zavisnosti od kombinacije uskladistene u njemu. Koja kombinacija predstavlja koji znak definise se tabelom koja se zove kod. Najcesce je u upotrebi ASCII kod (American Standard for Information Interchange), mada se ponekad primenjuju i drugi kodovi, na primer: EBCDIC (Extended Binary Coded Decimal Interchange Code). Svaka grupa bitova u memoriji ima svoju adresu, koja se koristi prilikom uskladistavanja podataka ili njihovog ocitavanja. Prilkom ucitavanja sadrzaja neke adrese pravi se kopija tog sadrzaja, a sadrzaj adrese se ne menja. Kapacitet memorije se izrazava brojem bajtova. Uobicajeno je da se kapacitet memorije grupa od 1024 bajta oznaci prefiksom k (kilo) ispred oznake za bajt (1024 B = 1KB) a grupa od 1024 KB je jedan MB , oznacava se prefiksom M, ispred oznake za bajt. Jos vece jedinice su 1GB(1024 MB) i 1TB (1024 GB).
  • 4.
    ARITMETICKO-LOGICKA JEDINICA Aritmeticko –logickajedinica sastoji se od registara i elektronskih kola potrebnih za izvodjenje aritmetickih operacija-sabiranja,oduzimanja,mnozenja i deljenja-i logickih operacija-uporedjivanja dve vrednosti da bi se odredilo veca i odredjivanja da li je izraz istinit ili nije. Upocetku su ove operacije izvodjene samo sa celim brojevima dok su operacije sa realnim brojevima izvodjene softverski Kasnije aritmeticko-logicko jednici pridodata posebna jedinica za izvidjenje operacija sa realnim brojevima i izracuvanje trigonometrijskih i drugih funkcija(floating point processor),koja je u pocetku bila realizovana kao posebna jedinica (coprocessor),dok su kod savremeni racunara obe jednice realizovane u okviru isto cipa.    
  • 5.
     Kontrolna jedinica jekoordinator rada celokupnog racunraskog sistema.Ona kontrolise izvrsavanje programa,uzima instrukcije iz memorije i prepoznaje ih,dekodira i naredjuje odgovarajuce akcije drugim jedinicama,zapocinje operacije ulaznoizlaznih jedinica i prenosi podatke u centralnu memoriju i iz nje.Kod savremeni racunara sastoji se od skupa cipova kojima se kontrolise i koordinira rad celokupnog sistema.
  • 6.
        Jedinice spoljene memorijesluze za cuvanje programa i podataka kada racunar nije u upotrebi; Kada se koristi,progrma po kome radi i svi podaci koje racunar obradjuje nalaze se u unutrasnjoj memoriji ili kroz nju prolaze. Medjutim,za vreme rada racunara delovi programa i podaci koji trenutno nisu potrebni privremeno se skladiste na jednicama spoljne memorije,kojih ima dva tipa: Sa direktnim pristupomž Sa sekvencijalnim pristupom
  • 7.
    Memorija sa direktnimpristupom je magnetni disk.On se realizuje u dva oblika.Kao disketa (Floppy disk) ili kao tvrdi disk (Hard disk) .  Znacajni parametri za izbor diska su: -Srednje vreme pristupa podacima -Brzina prenosa podataka -Kapacitet diska 
  • 8.
     Za unosenje programai podataka u visekorisnicki racunarnajcesce se koristi terminal,koji se sastoji od ekrana i tastature.Kod personalnih racunarase osim tasture kao ulazne jedinice koriste i mis,digitajzer(graficki tablet),kao i razni drugi specijalizovani uredjaji ( skener,digitalni fotoaparat,citac bar-koda)
  • 9.
     Najcesca izlazna jednicaje monitor(kod PC racunara ili ekran terminala (kod visekorisnickih racunara).Za stampanje manjih kolicina podataka koriste se serijski stampaci,koji stampaju znak po znak,ili laserski stampaci.Pored toga,Kao izlazna jednica moze se koristiti i automatski crtac(ploter).