Za uspješnu prezentaciju potrebno je Istražiti i upoznati svoju publiku, dobro pripremite prezentaciju, prezentirati s entuzijazmom, biti otvoren, izravan i pratiti reakcije publike tokom prezentacije, te komunicirati verbalno i neverbalno.
Od sredine 15. stoljeća pa sve do kraja 17. stoljeća, Hrvati su bili u ratnim sukobima s Osmanlijama.
U stoljetnim sukobima usavršili su svoje ratne vještine te su postali jedna od najpoželjnijih plaćeničkih vojski u Europi. Među njima se posebno izdvajaju lako naoružani konjanici ili husari. Oni su oko vrata vezali jednobojnu maramu kao znak međusobnog raspoznavanja.
Druga teorija kaže da su marame koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja, u slučaju da su bili ranjeni. Treća je teorija romantična i kaže da su vojnicima marame oko vrata vezale njihove djevojke i time im obećavale vjernost. Takvu su modu Europom pronijeli hrvatski vojnici tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.). Posebno zanimanje pobudili su kod Francuza i njihovog kralja Luja XIV.
Luj XIV. napušta modu nošenja visokih, krutih, neudobnih ovratnika i oko vrata nosi maramu. Francuzi su brzo usvojili novi modni predmet koji se nosio "a la Croate", odnosno, na hrvatski način. Taj je izraz korijen francuske riječi "cravate", od kuda potječe i hrvatski izraz kravata.
U sastav francuske vojske 1667. godine uključena je i posebna pukovnija "Royal Cravates". U spomen na nju, Sabor Republike Hrvatske osnovao je 2010. godine hrvatsku povijesnu postrojbu pod nazivom Kravat pukovnija.
I u 18. stoljeću hrvatski su vojnici širili kravatu Europom. Bili su to Trenkovi panduri koji su se, na strani Marije Terezije, borili u Ratu za austrijsku baštinu (1740. - 1748).
Tekst napisala i prezentaciju izradila Mateja Brkić.
Osnovna škola Drenje uključila se u humanitarnu priču Osnovna škola Drenje za škole Afrike. Naime, riječ je o mladom inovativnom nastavniku geografije, ali i o velikom humanitarcu Dejanu Nemčiću, pokretaču projekta „Afrika – možemo zajedno!“.
Cilj je skupiti što više nastavnog materijala kako bi se opremile tamošnje škole koje oskudijevaju u priboru.
Učenici sve do svibnja mogu donositi školski pribor (naglasak je stavljen na olovke i bilježnice), a mogu donirati i kovanicu od pet kuna (jedan medo za jedan život) jer toliko stoji cjepivo protiv malarije za jedno dijete u Africi.
Naravno, samim uključivanjem potičemo i razvijamo u našim učenicima osjećaj humanosti i suosjećanja za djecu koja su u potrebi.
Za uspješnu prezentaciju potrebno je Istražiti i upoznati svoju publiku, dobro pripremite prezentaciju, prezentirati s entuzijazmom, biti otvoren, izravan i pratiti reakcije publike tokom prezentacije, te komunicirati verbalno i neverbalno.
Od sredine 15. stoljeća pa sve do kraja 17. stoljeća, Hrvati su bili u ratnim sukobima s Osmanlijama.
U stoljetnim sukobima usavršili su svoje ratne vještine te su postali jedna od najpoželjnijih plaćeničkih vojski u Europi. Među njima se posebno izdvajaju lako naoružani konjanici ili husari. Oni su oko vrata vezali jednobojnu maramu kao znak međusobnog raspoznavanja.
Druga teorija kaže da su marame koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja, u slučaju da su bili ranjeni. Treća je teorija romantična i kaže da su vojnicima marame oko vrata vezale njihove djevojke i time im obećavale vjernost. Takvu su modu Europom pronijeli hrvatski vojnici tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.). Posebno zanimanje pobudili su kod Francuza i njihovog kralja Luja XIV.
Luj XIV. napušta modu nošenja visokih, krutih, neudobnih ovratnika i oko vrata nosi maramu. Francuzi su brzo usvojili novi modni predmet koji se nosio "a la Croate", odnosno, na hrvatski način. Taj je izraz korijen francuske riječi "cravate", od kuda potječe i hrvatski izraz kravata.
U sastav francuske vojske 1667. godine uključena je i posebna pukovnija "Royal Cravates". U spomen na nju, Sabor Republike Hrvatske osnovao je 2010. godine hrvatsku povijesnu postrojbu pod nazivom Kravat pukovnija.
I u 18. stoljeću hrvatski su vojnici širili kravatu Europom. Bili su to Trenkovi panduri koji su se, na strani Marije Terezije, borili u Ratu za austrijsku baštinu (1740. - 1748).
Tekst napisala i prezentaciju izradila Mateja Brkić.
Osnovna škola Drenje uključila se u humanitarnu priču Osnovna škola Drenje za škole Afrike. Naime, riječ je o mladom inovativnom nastavniku geografije, ali i o velikom humanitarcu Dejanu Nemčiću, pokretaču projekta „Afrika – možemo zajedno!“.
Cilj je skupiti što više nastavnog materijala kako bi se opremile tamošnje škole koje oskudijevaju u priboru.
Učenici sve do svibnja mogu donositi školski pribor (naglasak je stavljen na olovke i bilježnice), a mogu donirati i kovanicu od pet kuna (jedan medo za jedan život) jer toliko stoji cjepivo protiv malarije za jedno dijete u Africi.
Naravno, samim uključivanjem potičemo i razvijamo u našim učenicima osjećaj humanosti i suosjećanja za djecu koja su u potrebi.
The document discusses the importance of forests as described by others. It states that forests are humanity's greatest gift, humans can live without forests but not forests without humans, and that peace can only be found in forests. It warns that while forests can be easily cut down, it is difficult to wait for new forests to grow and calls for protecting forests as a reflection of the people.
2. Uvod
prije izrade trebamo napraviti
plan kako će prezentacija
izgledati
plan podrazumijeva:
1. što će sadržavati
2. kome će se i gdje
prezentirati
3. Kako trebaju izgledati slajdovi?
Izgled pozadine prilagodite sadržaju.
Izbjegavati:
jarke boje
prešarene pozadine
4. Obratite pozornost na kontrast
između boja slova i pozadine, te na
veličinu slova (savjet: veličina 32)
6. Pazite na položaj slike u odnosu
na tekst, uklonite sve hiperveze i
gramatički pravilno pišite tekst.
7. Sadržaj slajdova
Birajte slike dobre kvalitete
(da nisu mutne)
Pišite kratko i jasno!
Umjereno s animacijama!
Glazba mora pratiti sadržaj.
Ispravite gramatičke pogreške!
8. NE ČITAJTE PREZENTACIJU!!!
govorite jasno da vas drugi razumiju
obvezno prije prezentiranja uvježbati
tekst (odrediti koliko vremena će
trajati)
uvijek napišite koju ste literaturu
koristili za izradu prezentacije