SlideShare a Scribd company logo
1 of 32
Petr II Petrović Njegoš 
(1813 – 1851) 
VLADAR PJESNIK ČOVJEK
Porijeklo – postojbina
Po jednom narodnom predanju krajem XV vijeka iz 
hercegovačkuh gudura ispod planine zvane Njegoš 
stigao je u Crnu Goru na visoravan iznad Kotora i Boke 
rodonačelnik porodice i loze Petrovića. Ta ista loza 
podariće ovoj zemlji slavne vladare, junake I narodne 
vođe, darovite pripovjedače i pjesnike, a među njima i 
velikog našeg pjesnika Petra II Petrovića - Njegoša. 
Pomislivši da je možda stigao na vrh svijeta, on izabra to 
mjesto za svoje životno stanište i nazva ga Njeguši po 
planini sa koje ovdje stigao. 
Tu i danas postoji jedna duga seljačka kuća bez 
svodova i podruma, srasla s kamenom iz koga je 
nikla
Djetinjstvo Rada Tomova - Sin Lovćena
... Djetinjstvo je proveo na lovćenskim visinama 
dje ima prostranih delova i brda; ima urvina i 
šuma; ima i pećina i dubokih provala, u kojima 
vječiti sneg stoji. Zimi, rijetko ko izlazi na 
Lovćen, ljeti rijetko ko silazi sa Lovćena... Tu je 
Rade proveo one dane što se u svakom životu 
broje među srećne. Puška mu je bila prva 
zabava, a gusle prvi učitelj...“
ŠKOLOVANJE - ĐAK SAMOUK
Tek što bješe zakoračio u jedanaestu godinu 
života, njegov stric vladika Petar I Petrović 
pozove dječaka u cetinjski manastir da se 
školuje. Odlazak Rada Tomovog iz roditeljske 
kuće u Njegušima u cetinjski manastir bio je 
prva velika i sudbonosna prekretnica u 
njegovom životu. 
Teško je padalo saznanje Vladike Petara I „što 
svoga najboljega i najdičnijega plemenika otkida 
i od veselja, što ga dovodi među hladne 
manastirske zidine, što osuđuje njegovu lepu 
mladost na samoću, a samoća je tamnica. Znao 
je dobro kako mu malo daje za ono što mu 
oduzima...“
Rade je ostao na Cetinju da 
se knjizi uči... Odmah s 
početka čitanje mu se 
dopalo i vrlo ga zanimalo. 
Pored sve svoje žive i 
nestašne mladosti pročitao 
je sve knjige što su u 
manastirskoj riznici bile. Za 
kratko vrijeme znao je 
onoliko, koliko su znali i oni 
što su ga učili...“
UČITELJ MU JE BIO SIMA MILUTINOVIĆ SARAJLIJA. 
„ Simina škola“, pisao je kasnije 
Ljubomir Nenadović, „nije imala 
označenog časa i mjesta. Njegova 
nauka, kao i vasceli njegov život, 
nijesu imali nikakve sisteme. On je 
svoje učenike učio šetajući po 
zelenim livadama i u hladovinio 
ispod drveća. Katkad u deset minuta 
govorio je: o grčkim bogovima, o 
sejanju krompira... i o Hajduk 
Veljku...“
„Samouk sam, ako štogod znadem: 
po bukvici učio sam knjigu, 
po ljudima učio sam svijet, 
po zvijezdama i bogosloviju“.
GOSPODAR CRNE GORE– ZAVLADIČENJE 
PRETRGNUTA MLADOST
PETAR I
„ 
„A ja na moje mjesto 
nasljednikom, 
upraviteljem i čuvateljem 
od svega mojega i 
crkvenoga činim i 
ostavljam sinovca mojeg 
Rada Tomova Petrovića, u 
kojeg se nadam da će biti 
čovjek od posla i 
razuma...“
...
Stihovi iz pjesme 
Mladost (Njegoš) 
Ti si, o mladosti, 
upravo cvijetak 
ljudskoga života; 
kad se čovjek 
stobom 
rastane, razdvoji. 
tad sve brige teške, 
nepostojne, 
svjetske, 
na glavu prifati; 
u sindžir se sveže, 
svobodu izgubi: 
nuždom se pokora 
i svakoj tegoti...
„Smrt je varalica, ali eto najzad dođe i strika više nema... Sirota 
sam ja sad u ovom okolu od kamena... Kako ću, s kim ću? Ni na 
moru mosta, ni u kamenu mozga...“ 
A ja što ću, ali sa kime ću? 
Malo rukah, malena i snaga, 
Jedna slamka među vihorove, 
sirak tužni bez igđe ikoga!“ 
Moje pleme snom mrtvijem spava, 
suza moja nema roditelja, 
nada mnom je nebo zatvoreno, 
ne prima ni pla;a ni molitve, 
U ad mi se svijet pretvorio, 
a svi ljudi pakleni duhovi. 
crni dani, o crna sudbino
„ 
!
Položaj mladog gospodara bio je odveć 
težak“, „Nije se imao ni na koga 
osloniti do na svoju braću Crnogorce, 
koji su opet rečenijem smutnjama bili 
podijeljeni na dvije protivničke stranke. 
Mladi gospodar niti imaše novaca, niti 
vojske da savlada ove velike nevolje...“ 
„da je igđe brata u svijetu 
da požali, ka da bi pomoga. 
pomračina nada mnom caruje, 
mjecec mi je sunce zastupio“.
Crna Gora će, zahvaljujući njegovoj odlučnosti i upornosti, 
imala prvi svoj Senat u kome će 16 plemenskih glavara 
upravljati zemljom; u zemlji je bila osnovana Gvardija, 
neka vrsta policije koja će miriti zavađene i hvatati lupeže i 
prestupnike; a uz Njegoša uvijek će biti i od njega se 
nikad neće rastavljati tridesetak njegovih „ perjanika“, 
odabranih junaka i delija, kojima po junaštvu i ratničkoj 
vještini ne bješe ravnih.
Svoje prve stihove napisao je u dvanaestoj 
godini . Poznata Njegoševa djela su: Gorski 
vijenac, Luča mikrokozma , Glas kamenštaka, 
Lažni car Šćepan Mali
Razbolio se vladika Rade. Tupa i spora smrt je prilazila 
vladici Radu u obliku dugotrajne grudne bolesti. 
Često je mijenjao klimu i boravio najčešće u Italiji. U njoj 
je učio, više no sve drugo, a uman čovjek uči svud i vazda, i 
umirući. Kad god je odlazio uvijek se pribojavao da to ne 
bude konačni rastanak c Crnom Gorom. Tamo u tuđini 
čežnja je još jača, pjevuši uvijek jednu te istu pjesmu, 
dva-tri reda narodne crnogorske pjesme. 
,,Oj javore, zelen bore, 
Blago tebe usred gore…
VLADIKA JE TEŠKO BPLESTAN I 
"Hvala ti Gospodi, jer si me na 
brijegu jednoga tvojega svijeta 
udostojio izvesti, i zrakah jednoga 
tvojega svijeta, divnoga sunca, 
blagovolio napojiti. hvala ti 
Gospodi, jer si me na zemlji nad 
milionima i dušom i tijelom 
ukrasio. 
PIŠE TESTAMENT
Koliko je patio, koliko bolovao 
govori nam pjesma Dušana Kostića 
“U Napulju”. 
Vraća se u Crnu Goru i dovikuje 
Lovćenu i sebi: “Nećemo se nikad 
više rastaviti”. Pohrlio je u njen 
posljednji kameni zagrljaj.
" 
“Đe je zrno klicu zametnulo 
Tu neka plodom i počine”
LUČ A MIKROKOZMA 
„ Ako istok sunce svetlo rađa, 
ako biće vri u luče sjajne, 
ako zemlja priviđenje nije-duša 
ljudska jeste besamrtna! 
Mi smo iskra u smrtnu prašinu! 
Mi smo luča tamom obuzeta! 
GORSKI VIJENAC 
„Ne trebuje carstvo neljudima , 
nako da se pred svijetom ruže. 
Divlju pamet, a ćud otrovanu 
divlji vepar ima, a ne čovjek. 
Kome zakon leži u topuzu, 
tragovi mu smrde nečovještom. 
IDEJE I STVARALAŠTVO 
„...Tvrd je orah voćka čudnovata, 
Ne slomi ga al zube polomi...“ 
„ Al tirjanstvu stati nogom za vrat, 
Dovesti ga k poznaniju prava – 
To je ljudska dužnost najsvetija!...“ 
"...Spuštavah se ja na vaše uže 
umalo se uže ne pretrže..."
“Blago tome ko dovijek živi. 
Imao se rašta i roditi…”
RADILI: 
BOLJEVIĆ BALŠA 
VELIČKOVIĆ NEMANJA 
VLAHOVIĆ ĐORĐE 
OŠ.“JUGOSLAVIJA“ 
BAR

More Related Content

What's hot

Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Jelena Mandic
 
Arabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem vekuArabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem veku
andjelan
 
Doseljavanje slovena na balkansko poluostrvo
Doseljavanje slovena na balkansko poluostrvoDoseljavanje slovena na balkansko poluostrvo
Doseljavanje slovena na balkansko poluostrvo
andjelan
 
Humanizam i renesansa
Humanizam i renesansaHumanizam i renesansa
Humanizam i renesansa
andjelan
 
вежбање за контролни српски
вежбање   за контролни српскивежбање   за контролни српски
вежбање за контролни српски
Tanja Krpović
 

What's hot (20)

стари словени
стари словенистари словени
стари словени
 
Bela Griva
Bela  GrivaBela  Griva
Bela Griva
 
,,Мјесец и његова бака''
,,Мјесец и његова бака'',,Мјесец и његова бака''
,,Мјесец и његова бака''
 
Живот у турском царству, 4. разред
Живот у турском царству, 4. разредЖивот у турском царству, 4. разред
Живот у турском царству, 4. разред
 
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
 
Prezentacija
PrezentacijaPrezentacija
Prezentacija
 
Drugi svetski rat (prezentacija)
Drugi svetski rat (prezentacija)Drugi svetski rat (prezentacija)
Drugi svetski rat (prezentacija)
 
Arabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem vekuArabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem veku
 
Reljef srbije
Reljef srbijeReljef srbije
Reljef srbije
 
Zemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja GagićZemljiste Tanja Gagić
Zemljiste Tanja Gagić
 
Рељеф Србије
Рељеф     СрбијеРељеф     Србије
Рељеф Србије
 
Sumnjivo Lice
Sumnjivo LiceSumnjivo Lice
Sumnjivo Lice
 
Падежи - служба и значења
Падежи - служба и значењаПадежи - служба и значења
Падежи - служба и значења
 
Doseljavanje slovena na balkansko poluostrvo
Doseljavanje slovena na balkansko poluostrvoDoseljavanje slovena na balkansko poluostrvo
Doseljavanje slovena na balkansko poluostrvo
 
Geografske karte
Geografske karteGeografske karte
Geografske karte
 
Humanizam i renesansa
Humanizam i renesansaHumanizam i renesansa
Humanizam i renesansa
 
вежбање за контролни српски
вежбање   за контролни српскивежбање   за контролни српски
вежбање за контролни српски
 
Cardak ni na nebu ni na zemlji
Cardak ni na nebu ni na zemljiCardak ni na nebu ni na zemlji
Cardak ni na nebu ni na zemlji
 
Redoslijed racunskih operacija
Redoslijed racunskih operacijaRedoslijed racunskih operacija
Redoslijed racunskih operacija
 
Promenljive i nepromenljive vrste reci
Promenljive i nepromenljive vrste reciPromenljive i nepromenljive vrste reci
Promenljive i nepromenljive vrste reci
 

Viewers also liked

Ujedinjenje italije i nemačke 1
Ujedinjenje italije i nemačke 1Ujedinjenje italije i nemačke 1
Ujedinjenje italije i nemačke 1
andjelan1
 
Petar i petrovic njegos
Petar i petrovic njegosPetar i petrovic njegos
Petar i petrovic njegos
Mihailo999
 
Revolucija 1848 1849.
Revolucija 1848 1849.Revolucija 1848 1849.
Revolucija 1848 1849.
andjelan
 
Promene u proizvodnji i društvu xvi xviii vek
Promene u proizvodnji i društvu xvi   xviii vekPromene u proizvodnji i društvu xvi   xviii vek
Promene u proizvodnji i društvu xvi xviii vek
andjelan
 
Američka revolucija
Američka revolucijaAmerička revolucija
Američka revolucija
andjelan
 
Evropa 1815 1848.
Evropa 1815   1848.Evropa 1815   1848.
Evropa 1815 1848.
andjelan
 
Državno i društveno uređenje osmanskog carstva
Državno i društveno uređenje osmanskog carstvaDržavno i društveno uređenje osmanskog carstva
Državno i društveno uređenje osmanskog carstva
andjelan
 
Први српски устанак
Први српски устанакПрви српски устанак
Први српски устанак
Ucionica istorije
 
велика географска открића
велика географска открићавелика географска открића
велика географска открића
Ucionica istorije
 
Доба револуција
Доба револуцијаДоба револуција
Доба револуција
Ucionica istorije
 

Viewers also liked (13)

Ujedinjenje italije i nemačke 1
Ujedinjenje italije i nemačke 1Ujedinjenje italije i nemačke 1
Ujedinjenje italije i nemačke 1
 
Petar i petrovic njegos
Petar i petrovic njegosPetar i petrovic njegos
Petar i petrovic njegos
 
Сеча кнезова
Сеча кнезоваСеча кнезова
Сеча кнезова
 
Novi vek
Novi vekNovi vek
Novi vek
 
Revolucija 1848 1849.
Revolucija 1848 1849.Revolucija 1848 1849.
Revolucija 1848 1849.
 
Promene u proizvodnji i društvu xvi xviii vek
Promene u proizvodnji i društvu xvi   xviii vekPromene u proizvodnji i društvu xvi   xviii vek
Promene u proizvodnji i društvu xvi xviii vek
 
Američka revolucija
Američka revolucijaAmerička revolucija
Američka revolucija
 
Evropa 1815 1848.
Evropa 1815   1848.Evropa 1815   1848.
Evropa 1815 1848.
 
Napoleon
NapoleonNapoleon
Napoleon
 
Državno i društveno uređenje osmanskog carstva
Državno i društveno uređenje osmanskog carstvaDržavno i društveno uređenje osmanskog carstva
Državno i društveno uređenje osmanskog carstva
 
Први српски устанак
Први српски устанакПрви српски устанак
Први српски устанак
 
велика географска открића
велика географска открићавелика географска открића
велика географска открића
 
Доба револуција
Доба револуцијаДоба револуција
Доба револуција
 

Similar to Petar II Petrovic Njegos

Posljednji ispracaj Zeljka Lanovica
Posljednji ispracaj Zeljka LanovicaPosljednji ispracaj Zeljka Lanovica
Posljednji ispracaj Zeljka Lanovica
Šk Ivan Dvoržak
 
Http www.amika.rs kan zorica dverekedvagrada
Http   www.amika.rs kan zorica dverekedvagradaHttp   www.amika.rs kan zorica dverekedvagrada
Http www.amika.rs kan zorica dverekedvagrada
debeljackitatjana
 
Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1
Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1
Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1
zoran radovic
 

Similar to Petar II Petrovic Njegos (20)

Posljednji ispracaj Zeljka Lanovica
Posljednji ispracaj Zeljka LanovicaPosljednji ispracaj Zeljka Lanovica
Posljednji ispracaj Zeljka Lanovica
 
Uspomena na Mišela
Uspomena na MišelaUspomena na Mišela
Uspomena na Mišela
 
Sedam slikomisli srpanjskog jutra
Sedam slikomisli srpanjskog jutraSedam slikomisli srpanjskog jutra
Sedam slikomisli srpanjskog jutra
 
Vuk draskovic molitva druga
Vuk draskovic   molitva drugaVuk draskovic   molitva druga
Vuk draskovic molitva druga
 
Vuk Draskovic - Molitva druga
Vuk Draskovic -  Molitva drugaVuk Draskovic -  Molitva druga
Vuk Draskovic - Molitva druga
 
Http www.kns.ba s index
Http   www.kns.ba s indexHttp   www.kns.ba s index
Http www.kns.ba s index
 
Pjesma za Vladu od Truda
Pjesma za Vladu od TrudaPjesma za Vladu od Truda
Pjesma za Vladu od Truda
 
Hrvatska svijeća za vjekove
Hrvatska svijeća za vjekoveHrvatska svijeća za vjekove
Hrvatska svijeća za vjekove
 
Priče o gradovima - Ivo Andrić
Priče o gradovima - Ivo Andrić Priče o gradovima - Ivo Andrić
Priče o gradovima - Ivo Andrić
 
Posljednja očeva molitva
Posljednja očeva molitvaPosljednja očeva molitva
Posljednja očeva molitva
 
Http www.amika.rs kan zorica dverekedvagrada
Http   www.amika.rs kan zorica dverekedvagradaHttp   www.amika.rs kan zorica dverekedvagrada
Http www.amika.rs kan zorica dverekedvagrada
 
Pisci i putopisci o Boki Kotorskoj Viktor Vida
Pisci i putopisci o Boki Kotorskoj Viktor VidaPisci i putopisci o Boki Kotorskoj Viktor Vida
Pisci i putopisci o Boki Kotorskoj Viktor Vida
 
Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1
Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1
Alexandre dumas-tri-musketara-knjiga-1
 
Tadijanović
TadijanovićTadijanović
Tadijanović
 
Tko sam ja sedmi razred
Tko sam ja sedmi razredTko sam ja sedmi razred
Tko sam ja sedmi razred
 
Posljednje putno jutro
Posljednje putno jutroPosljednje putno jutro
Posljednje putno jutro
 
Jedna Hrvatska
Jedna HrvatskaJedna Hrvatska
Jedna Hrvatska
 
Zvijezda nad rodnim visovima
Zvijezda nad rodnim visovimaZvijezda nad rodnim visovima
Zvijezda nad rodnim visovima
 
Aleksandar Puškin
Aleksandar PuškinAleksandar Puškin
Aleksandar Puškin
 
Djordje licina-dvadeseti-covjek
Djordje licina-dvadeseti-covjekDjordje licina-dvadeseti-covjek
Djordje licina-dvadeseti-covjek
 

More from Petko Vukovic

Bitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan Novakovic
Bitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan NovakovicBitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan Novakovic
Bitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan Novakovic
Petko Vukovic
 
Republika Italija 140318141248-phpapp02
Republika Italija 140318141248-phpapp02Republika Italija 140318141248-phpapp02
Republika Italija 140318141248-phpapp02
Petko Vukovic
 
Jugoslavija između dva svjetska rata
Jugoslavija između dva svjetska rata Jugoslavija između dva svjetska rata
Jugoslavija između dva svjetska rata
Petko Vukovic
 
Prezentacija Mojkovacka bitka
Prezentacija Mojkovacka bitkaPrezentacija Mojkovacka bitka
Prezentacija Mojkovacka bitka
Petko Vukovic
 
Zeta u doba balšića
Zeta u doba balšićaZeta u doba balšića
Zeta u doba balšića
Petko Vukovic
 

More from Petko Vukovic (10)

Kviz iz istorije za VIII razred
Kviz iz istorije za VIII razredKviz iz istorije za VIII razred
Kviz iz istorije za VIII razred
 
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski ratPrvi svjetski rat
Prvi svjetski rat
 
Aтмосфера
AтмосфераAтмосфера
Aтмосфера
 
Bitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan Novakovic
Bitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan NovakovicBitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan Novakovic
Bitka na Grahovcu Djordje Petrovic i Dragan Novakovic
 
Republika Italija 140318141248-phpapp02
Republika Italija 140318141248-phpapp02Republika Italija 140318141248-phpapp02
Republika Italija 140318141248-phpapp02
 
Jugoslavija između dva svjetska rata
Jugoslavija između dva svjetska rata Jugoslavija između dva svjetska rata
Jugoslavija između dva svjetska rata
 
Prezentacija Mojkovacka bitka
Prezentacija Mojkovacka bitkaPrezentacija Mojkovacka bitka
Prezentacija Mojkovacka bitka
 
Francuska
Francuska Francuska
Francuska
 
Marko Kraljevic
Marko KraljevicMarko Kraljevic
Marko Kraljevic
 
Zeta u doba balšića
Zeta u doba balšićaZeta u doba balšića
Zeta u doba balšića
 

Petar II Petrovic Njegos

  • 1. Petr II Petrović Njegoš (1813 – 1851) VLADAR PJESNIK ČOVJEK
  • 3. Po jednom narodnom predanju krajem XV vijeka iz hercegovačkuh gudura ispod planine zvane Njegoš stigao je u Crnu Goru na visoravan iznad Kotora i Boke rodonačelnik porodice i loze Petrovića. Ta ista loza podariće ovoj zemlji slavne vladare, junake I narodne vođe, darovite pripovjedače i pjesnike, a među njima i velikog našeg pjesnika Petra II Petrovića - Njegoša. Pomislivši da je možda stigao na vrh svijeta, on izabra to mjesto za svoje životno stanište i nazva ga Njeguši po planini sa koje ovdje stigao. Tu i danas postoji jedna duga seljačka kuća bez svodova i podruma, srasla s kamenom iz koga je nikla
  • 4.
  • 5. Djetinjstvo Rada Tomova - Sin Lovćena
  • 6.
  • 7. ... Djetinjstvo je proveo na lovćenskim visinama dje ima prostranih delova i brda; ima urvina i šuma; ima i pećina i dubokih provala, u kojima vječiti sneg stoji. Zimi, rijetko ko izlazi na Lovćen, ljeti rijetko ko silazi sa Lovćena... Tu je Rade proveo one dane što se u svakom životu broje među srećne. Puška mu je bila prva zabava, a gusle prvi učitelj...“
  • 8.
  • 10. Tek što bješe zakoračio u jedanaestu godinu života, njegov stric vladika Petar I Petrović pozove dječaka u cetinjski manastir da se školuje. Odlazak Rada Tomovog iz roditeljske kuće u Njegušima u cetinjski manastir bio je prva velika i sudbonosna prekretnica u njegovom životu. Teško je padalo saznanje Vladike Petara I „što svoga najboljega i najdičnijega plemenika otkida i od veselja, što ga dovodi među hladne manastirske zidine, što osuđuje njegovu lepu mladost na samoću, a samoća je tamnica. Znao je dobro kako mu malo daje za ono što mu oduzima...“
  • 11.
  • 12. Rade je ostao na Cetinju da se knjizi uči... Odmah s početka čitanje mu se dopalo i vrlo ga zanimalo. Pored sve svoje žive i nestašne mladosti pročitao je sve knjige što su u manastirskoj riznici bile. Za kratko vrijeme znao je onoliko, koliko su znali i oni što su ga učili...“
  • 13.
  • 14. UČITELJ MU JE BIO SIMA MILUTINOVIĆ SARAJLIJA. „ Simina škola“, pisao je kasnije Ljubomir Nenadović, „nije imala označenog časa i mjesta. Njegova nauka, kao i vasceli njegov život, nijesu imali nikakve sisteme. On je svoje učenike učio šetajući po zelenim livadama i u hladovinio ispod drveća. Katkad u deset minuta govorio je: o grčkim bogovima, o sejanju krompira... i o Hajduk Veljku...“
  • 15. „Samouk sam, ako štogod znadem: po bukvici učio sam knjigu, po ljudima učio sam svijet, po zvijezdama i bogosloviju“.
  • 16. GOSPODAR CRNE GORE– ZAVLADIČENJE PRETRGNUTA MLADOST
  • 18. „ „A ja na moje mjesto nasljednikom, upraviteljem i čuvateljem od svega mojega i crkvenoga činim i ostavljam sinovca mojeg Rada Tomova Petrovića, u kojeg se nadam da će biti čovjek od posla i razuma...“
  • 19. ...
  • 20. Stihovi iz pjesme Mladost (Njegoš) Ti si, o mladosti, upravo cvijetak ljudskoga života; kad se čovjek stobom rastane, razdvoji. tad sve brige teške, nepostojne, svjetske, na glavu prifati; u sindžir se sveže, svobodu izgubi: nuždom se pokora i svakoj tegoti...
  • 21. „Smrt je varalica, ali eto najzad dođe i strika više nema... Sirota sam ja sad u ovom okolu od kamena... Kako ću, s kim ću? Ni na moru mosta, ni u kamenu mozga...“ A ja što ću, ali sa kime ću? Malo rukah, malena i snaga, Jedna slamka među vihorove, sirak tužni bez igđe ikoga!“ Moje pleme snom mrtvijem spava, suza moja nema roditelja, nada mnom je nebo zatvoreno, ne prima ni pla;a ni molitve, U ad mi se svijet pretvorio, a svi ljudi pakleni duhovi. crni dani, o crna sudbino
  • 22. „ !
  • 23. Položaj mladog gospodara bio je odveć težak“, „Nije se imao ni na koga osloniti do na svoju braću Crnogorce, koji su opet rečenijem smutnjama bili podijeljeni na dvije protivničke stranke. Mladi gospodar niti imaše novaca, niti vojske da savlada ove velike nevolje...“ „da je igđe brata u svijetu da požali, ka da bi pomoga. pomračina nada mnom caruje, mjecec mi je sunce zastupio“.
  • 24. Crna Gora će, zahvaljujući njegovoj odlučnosti i upornosti, imala prvi svoj Senat u kome će 16 plemenskih glavara upravljati zemljom; u zemlji je bila osnovana Gvardija, neka vrsta policije koja će miriti zavađene i hvatati lupeže i prestupnike; a uz Njegoša uvijek će biti i od njega se nikad neće rastavljati tridesetak njegovih „ perjanika“, odabranih junaka i delija, kojima po junaštvu i ratničkoj vještini ne bješe ravnih.
  • 25. Svoje prve stihove napisao je u dvanaestoj godini . Poznata Njegoševa djela su: Gorski vijenac, Luča mikrokozma , Glas kamenštaka, Lažni car Šćepan Mali
  • 26. Razbolio se vladika Rade. Tupa i spora smrt je prilazila vladici Radu u obliku dugotrajne grudne bolesti. Često je mijenjao klimu i boravio najčešće u Italiji. U njoj je učio, više no sve drugo, a uman čovjek uči svud i vazda, i umirući. Kad god je odlazio uvijek se pribojavao da to ne bude konačni rastanak c Crnom Gorom. Tamo u tuđini čežnja je još jača, pjevuši uvijek jednu te istu pjesmu, dva-tri reda narodne crnogorske pjesme. ,,Oj javore, zelen bore, Blago tebe usred gore…
  • 27. VLADIKA JE TEŠKO BPLESTAN I "Hvala ti Gospodi, jer si me na brijegu jednoga tvojega svijeta udostojio izvesti, i zrakah jednoga tvojega svijeta, divnoga sunca, blagovolio napojiti. hvala ti Gospodi, jer si me na zemlji nad milionima i dušom i tijelom ukrasio. PIŠE TESTAMENT
  • 28. Koliko je patio, koliko bolovao govori nam pjesma Dušana Kostića “U Napulju”. Vraća se u Crnu Goru i dovikuje Lovćenu i sebi: “Nećemo se nikad više rastaviti”. Pohrlio je u njen posljednji kameni zagrljaj.
  • 29. " “Đe je zrno klicu zametnulo Tu neka plodom i počine”
  • 30. LUČ A MIKROKOZMA „ Ako istok sunce svetlo rađa, ako biće vri u luče sjajne, ako zemlja priviđenje nije-duša ljudska jeste besamrtna! Mi smo iskra u smrtnu prašinu! Mi smo luča tamom obuzeta! GORSKI VIJENAC „Ne trebuje carstvo neljudima , nako da se pred svijetom ruže. Divlju pamet, a ćud otrovanu divlji vepar ima, a ne čovjek. Kome zakon leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještom. IDEJE I STVARALAŠTVO „...Tvrd je orah voćka čudnovata, Ne slomi ga al zube polomi...“ „ Al tirjanstvu stati nogom za vrat, Dovesti ga k poznaniju prava – To je ljudska dužnost najsvetija!...“ "...Spuštavah se ja na vaše uže umalo se uže ne pretrže..."
  • 31. “Blago tome ko dovijek živi. Imao se rašta i roditi…”
  • 32. RADILI: BOLJEVIĆ BALŠA VELIČKOVIĆ NEMANJA VLAHOVIĆ ĐORĐE OŠ.“JUGOSLAVIJA“ BAR