1. Zenica, 08.09.2015. l Broj: 3809l Godina lX l Cijena: 1 KM
Prvi broj štampan:
15.02.1956. godine
www.nasarijec.baNEZAVISNE NOVINE
NAŠA RIJE^e-mail: nasarijec@bih.net.ba
(str. 3)
Alije Izetbegovića bb, 72240 Kakanj
www.trgosped.com.ba; e-mail:trgosped1@bih.net.ba
032 467 000
www.arcelormittal.com
Ul. Sarajevska br. 133,
Cent: 032 445-520; 445-480, Fax: 248-313
areldooze@bih.net.ba
www.arel.ba
Opšti i specijalni građevinski radovi
OSIGURAN SIGURAN
(str. 4)
(str. 5)
MENSUR MUFTIĆ, PREDSJEDNIK UPOK-a
Zakon nije uperen protiv
radnika, a neradnici su
druga priča
PREMIJER I MINISTAR ZDRAVSTVA ZDK U SLUŽBENOJ
POSJETI KANTONALNOJ BOLNICI ZENICA
Podrška normalizaciji
stanja u Bolnici
PROIZVODNI POGON “ALMA RAS” U VISOKOM
Otvoreno tristo
radnih mjesta (str. 8)
ZAVRŠENE ISTRAŽNE RADNJE U TVORNICI MONTAŽNIH KUĆA
POŽAR U“KRIVAJI”NIJE PODMETNUT
(str. 7)
GODINU DANA NAKON TEŠKE NESREĆE
Tuga u R as p oto čju... (str. 6.)
Kasim sarajlić:
Zeničko Grijanje
spremno za početak
nove sezone

2. Utorak, 08.09.2015.2 NAŠA RIJE^ aktuelno
"Na­Ša ri­je^"
IZ­DA­VAČ:
NIPD "Na­ša ri­ječ"
Ze­ni­ca d.o.o.
(prvi broj štam­pan
15.2.1956. go­di­ne)
DI­REK­TORICA:
Anisa Ohran
GLAV­NA I OD­GO­VOR­NA
URED­NICA:
Elvira Šaćirbegović
RE­DAK­CI­JA:
Sajto Ćehović,
Elvira Šaćirbegović,
Elmedin Bašić,
Alen Džaferović,
Draženko Jurišić,
Ismir Sačak
STAL­NI SA­RAD­NI­CI:
Lejla Sarajlić,
Adem Mecavica,
Mirza Subašić,
Lamija Zadić,
Vehid Begunić
Edina Kadušić
(Te­šanj)
Mi­ra­lem Be­gić
(Do­boj - Jug)
Azerin Salihbegović
(Kakanj)
Mirnesa Balta,
Ivan Lovrić
(Vareš)
Nej­ra Bra­da­rić
(Mag­laj)
Neven Krajišnik
(Vi­so­ko)
Arminka Memišević
(Zavidovići)
Rusmir Agić
Dragana Kujadin
(Žep­če)
Sa­mir Mi­lu­nić
(Olo­vo)
Jasmina Pajić
(Travnik)
Boro Jelić
(Usora)
Mirza Herco
(Breza)
Dragana Sivonjić
(Vitez)
Ragib Delić
(Vienna)
TEHNIČKA PRIPREMA:
Edvin Milovanović
PRAVNI ZASTUPNIK
VukicaMarjanovićSuljić
"Na­Ša ri­je^"
72000 Ze­ni­ca,
Bu­l. Kra­lja Tvrtka I br. 1,
poš­tan­ski pre­ti­nac 10.
Te­le­foni:
centrala 408-003
komercijala 405-760
faks 403-055
redakcija 408-003
direktor 405-700
web:
www.nasarijec.ba
e-mail:
redakcija@nasarijec.ba
nasarijec@bih.net.ba
Računi:
134-010-0000035040
kod IK Banke d.d. Zenica
306-055-0000-752-905
kod Hypo Alpe-Adria-
Bank d.d.
Štam­pa:
GIK "OKO" d.d. Sarajevo.
Za štam­pa­ri­ju:
Mevludin Hamzić
Piše: Milo Jukić
Iako valovi izbjeglica i
prognanika još uvijek ni-
su preplavili našu zemlju,
izbjeglička kriza bez imalo
sumnje trenutno je najvaž-
nija vijest. Turska, Grčka,
Italija i neke druge zemlje
su nam nekako daleko, ali
Makedonija i Srbija sigurno
nisu, a tisuće Sirijaca, Af-
ganistanaca, Palestinaca,
Kurda, Libijaca i drugih su
tu, u Gevgeliji, Kumanovu,
Preševu, Beogradu... Ma-
đarska podiže obrambeni
zid pa je samo pitanje da-
na kad će nevoljnici kre-
nuti prema BiH, kako bi se
domogli Hrvatske, a time i
Europske unije.
Izbjeglički san zvan
EU?
Imigracijski centar ima
120, a azilantski centar 300
mjesta i to su trenutno ka-
paciteti BiH. Što će se desiti
ako u BiH krenu tisuće? S
jedne strane nismo i ne bi-
smo smjeli biti toliko zabo-
ravni da se ne bismo mogli
sjetiti kako je prije samo
dvadesetak godina rat iz
naše zemlje također pokre-
nuo tisuće, a s druge strane
je činjenica da BiH ne ras-
polaže ni izbliza dovoljnim
kapacitetima ni za smještaj
od nekoliko dana, čak i pod
pretpostavkom da bi oni ko-
ji bi krenuli na ovu stranu
što prije željeli ostaviti za
sobom Izačić, Kamensko,
Brod i druge prijelaze. Od-
govora, dakako, nema, kao
što ga nije bilo ni u Make-
doniji, a nema ga ni u nekim
od članica Europske unije,
makar se sve te države već
godinama kunu u poštiva-
nje ljudskih prava i slobo-
da pa tako i prava izbjeglica
koje, očito je, nisu ekonom-
ski migranti nego ljudi koje
je na odlazak u nepoznato
natjerala nevolja. Usput je
nemoguće ne zapitati se za-
što su ti jadni ljudi krenuli
baš ka Europi? Po udalje-
nosti im to i nije bilo baš
najbliže odredište jer mno-
ge zemlje i regije s kojima
graniče države iz kojih sti-
žu nisu zahvaćene ratnim
zbivanjima. Ako zarate
dvije Koreje, hoće li i tada
izbjeglice krenuti ka Euro-
pi? Hoće li se, kad/ako sve
prođe, ovi koji stižu željeti
vratiti nazad ili će, kao uo-
stalom, i mnogi izbjeglice i
prognanici iz BiH prije dva
desetljeća zauvijek ostati u
Švedskoj, Njemačkoj, Ni-
zozemskoj...? Ima li mjesta
brojnim teorijama urote po
kojima je sve izrežirano ka-
ko bi se Europa, pogotovo
Europska unija, „zabavila
o sebi“, kao u staroj na-
rodnoj kletvi? Hoće li se u
masi koja je – pokušajima
da se domogne Lampedu-
se (što su mnogi platili ži-
votom), ili u Makedoniji,
gdje nije stala pred poli-
cijskim i vojnim kordo-
nima niti pred suzavcem i
šok-bombama – pokazala
da je spremna na sve, naši
i oni koji će biti primlje-
ni, nahranjeni, napojeni i
na kraju zbrinuti izdašnom
socijalnom pomoću, a su-
tra će postavljati bombe
po europskim prijestolni-
cama? Pitanje nije suvišno,
makar djeluje nehumano
kad se zna da velika veći-
na onih koji su krenuli ka
Europi ima samo goli život
i želju da se zauvijek iz-
bavi iz domašaja granata.
„Terorističkih“ Assadovih
i ISIL-ovih ili „demokrat-
skih“ NATO-ovih i Erdo-
ganovih, svejedno, nijedna
i ničija ne nosi ljubav, sve
nose isto – smrt. Zašto ih,
recimo, ne uputiti u naj-
prosperitetniju i najdemo-
kratskiju državu svijeta,
zemlju mira i blagostanja,
SAD?
Jednima crno,
drugima bijelo
Oko pitanja koliko se
izbjeglička kriza, kao i nje-
ni uzroci i posljedice, odra-
žavaju na BiH, domaći se
političari, novinari i drugi
„eksperti“ ne slažu, kao ni
oko gotovo nijednog bitnog
pitanja. Ono što je jednima
crno, drugima je automat-
ski bijelo i obrnuto. Dok se
jednima sudi za terorizam i
povezuje ih sa tzv. Islam-
skom državom, a nad gla-
vom im visi dugogodišnja
robija, dotle drugi na inter-
netu izdašno dijele lajkove
istoj toj Islamskoj državi i
zbog toga im neće faliti ni
dlaka s glave. Anonimno,
doduše, premda i kompju-
toraš početnik zna da ne bi
bio nikakav problem učiniti
da se veo anonimnosti u se-
kundi skine, ali zasad za to
niko, pa ni nadležne službe,
ne pokazuju ni mrvu intere-
sa. Dok bi jedni, da je ima-
ju, poslali vojsku da brani
granice, a još više susjedov
„tor“, preplave izbjeglice
i da tu zanavijek ostanu.
Po mogućnosti, naravno,
oni imućniji, ali ako i nisu,
nema veze, bitno je da su
„naše vjere“. Imaju li ne-
davni incidenti (napad na
džamiju u Omerovićima
kod Tomislavgrada, napad
na Bošnjake u Prijedoru,
napad na Hrvate u Slatini i
Studencima kod Teslića...)
veze s gore navedenim,
čak i ako zanemarimo sva
slična dešavanja proteklih
godina, mada se, primjeri-
ce, da navedemo samo one
najteže, napad na zgradu
Veleposlanstva SAD-a i
onaj na zgradu Policijske
stanice Bugojno, trostruko
ubojstvo u Kostajnici kod
Konjica ili nedavni oruža-
ni napad u Zvorniku, teško
mogu i smiju zanemariti?
Ili motivi možda leže u ne-
čemu drugome – najavlje-
nom referendumu o pravo-
suđu u Republici Srpskoj,
vlasti nestabilnoj na svim
razinama osim općinskih,
općoj nesigurnosti i bijed-
nom gospodarskom stanju?
Vratimo se, međutim,
(ne)slaganju oko bitnih
stvari. Evo, atletičar Amel
Tuka pojavio se niotkud i
„rastura“ konkureniciju, ne
na nekom balkanskom ili
mediteranskom prvenstvu
(uza sve uvažavanje onih
koji na takvim natjecanji-
ma postignu uspjeh) nego
na svjetskoj razini. U jed-
nom dijelu BiH, otprilike
na četvrtini područja, slave
ga kao heroja, što on, bez
sumnje, i jest, a na preosta-
le tri četvrtine tu i tamo se
spomene u medijima, ko-
liko se mora, i tu sve sta-
je. Ili kadetska košarkaška
reprezentacija BiH, koja je
nedavno u Litvi „pokorila“
Europu: neke od reprezen-
tativaca su na povratku u
BiH dočekale tisuće, a neki
u rodnom gradu nisu dobili
ni načelnikovu čestitku.
Posebna priča
Njegoša Sikiraša
Posebna priča u svemu
je Njegoš Sikiraš, stanov-
nik Pala, momak oko čijeg
talenta nema dvojbe, ali
se oko njegovog opredje-
ljenja da igra za BiH sva-
kodnevno izbacuju čitave
kanonade komentara. Za
takvo što dovoljno bi bilo
samo njegovo ime i prezi-
me (makar bi u normalnoj
državi najnormalnija stvar
bilo to da svatko igra za
državu u kojoj živi), ali je
dodatni uteg činjenica da
su snage Armije BiH prije
dvadesetak godina poči-
nile masakr u Grahovištu
(Kobilja Glava) rodnom
selu Njegoševa oca, kada
je ubijeno i mnogo Njego-
ševe rodbine, među kojima
i Zorka (1911), Tankosava
(1919), Neđo (1927), Stana
(1937) i drugi iz porodice
Sikiraš, a selo spaljeno. Što
bi Njegoš trebao pomisliti
kad su ga, zajedno s dru-
gim reprezentativcima, u
Sarajevu dočekali mašući
istim onim zastavama koje
je nosila vojska koja je ubi-
la i Sikiraše i Grahovište?
Možda bi, dakle, Njegoš
trebao biti primjer: stranci
su u „pomirenje“ dosad ulo-
žili milijarde, ali se i dalje
dešavaju stvari koje spome-
nusmo (Omerovići, Prijedor,
Teslić...), u Njegoša nisu ni
prebijene pare, a on – mirno
zabija koševe. I prave i one u
prenesenom značenju. Ili fra
Darko Drljo, mladi fratar čiji
su brat, stric i otac također
ubijeni, a on, djelom i riječ-
ju, već godinama ponavlja:
Oprost, oprost, oprost, mir,
mir, mir... Ipak, možda je je-
dini čovjek oko kojeg bi se
mišljenja složila gotovo bez
izuzetka, Pero Gudelj, koji
je od ničega stvorio čitavo
malo carstvo i mnogima, ne
gladajući tko je koje vjere ili
nacije, kao nadu da se u na-
šoj zemlji ipak može i treba
ostati. To što se nedavno do-
godilo s njim nešto je drugo
i ne bi smijelo remetiti sliku
čovjeka koji je dao i primjer
koji bi, da se deklarativna
„ljubav“ naših političara
prema drugim i drugačijim
može makar nekim mađio-
ničarskim trikom, pretvoriti
u stvarnu, svi trebali slijedi-
ti. (svjetlo riječi)
POGLED ISKOSA
(Ne)slaganje oko bitnih stvari

3. 3Utorak, 08.09.2015.
NAŠA RIJE^aktuelno
Branimir Muidža, ge-
neralni direktor Heidelber-
gCementa za BiH i Hrvat-
sku, Andreas Kern, izvršni
direktor HeidelbergCementa
za Centralnu Evropu i Cen-
tralnu Aziju, i Izudin Ne-
imarlija, izvršni direktor
Tvornice cementa Kakanj,
susreli su se protekle srije-
de u Kaknju sa ambasado-
rom SR Njemačke u BiH,
njegovom ekselencijom
Christianom Hellbachom.
Muidža je predstavio dosa-
dašnja ulaganja njemačkog
HeidelbergCementa u BiH
i Hrvatskoj, sa posebnim
osvrtom na modernizaciju
postrojenja u tvornici u Ka-
knju koja danas radi prema
svim evropskim standardi-
ma kvalitete i zaštite oko-
liša.
„HeidelbergCement je
počeo svoja ulaganja u BiH
2000. godine privatizacijom
Tvornice cementa Kakanj, a
u proteklih smo petnaest go-
dina od potpuno amortizo-
vane tvornice napravili mo-
dernu i ekološki naprednu
tvornicu u koju je ugrađena
najbolja dostupna tehno-
logija. Pored toga, unatoč
veoma zahtjevnom ekonom-
skom okruženju, obogatili
smo proizvodne djelatno-
sti proizvodnjom betona, te
poslovanje proširili i na su-
sjednu Hrvatsku,“ rekao je
Muidža.
Ovom prilikom predstav-
nici HeidelbergCementa su
ambasadora Hellbacha tako-
đer upoznali sa planovima
poslovanjauBiHiHrvatskoj,
tepredstojećiminvesticijskim
projektima. Posebno su ista-
kliširenjeposlovanjauHrvat-
skojpreuzimanjemposlovnih
jedinica meksičkog Cemexa.
Ambasador Hellbach
tokom obilaska postrojenja
u Kaknju nije krio veliko
zadovoljstvo zbog uspje-
ha koji Tvornica cementa
Kakanj postiže otkako je
članica njemačkog Heidel-
bergCementa, te je istakao
da će njemačka ambasada
nastaviti pružati podršku
investiranju u BiH i regiji
i sveukupnom poboljšanju
ekonomske i investicijske
klime. Napomenuo je i da
će u narednom periodu in-
tenzivno raditi na jačanju
ekonomske saradnje, što će
biti interes i za narode BiH
i Njemačke. Ambasador se
zahvalio na prijemu i pože-
lio menadžmentu Tvornice
cementa Kakanj i Heidelber-
gCementa još više uspjeha u
budućnosti.
Nova sezona grijanja u
Gradu Zenici započet će za
nešto više od mjesec dana.
Zeničko Javno preduzeće
Grijanje obavlja pripreme
kako bi novu sezonu doče-
kalo što spremnije. O tome
smo razgovarali sa direkto-
rom ovog javnog preduze-
ća Kasimom Sarajlićem.
-Sezona grijanja
2015/2016. započet će kao
i minule, dakle 15. oktobra,
a u pauzi između dvije se-
zone, koja još traje, u to-
ku su rekonstrukcije, kako
bi novu sezonu dočekali
što spremnije. Do početka
grijne sezone biće završeni
remonti sekcionih šahtova
i oko 512 toplinskih pod-
stanica, što će obezbijediti
tehničku spremnost postro-
jenja za distribuciju toplot-
ne energije. U cilju kvali-
tetnije distribucije toplin-
ske energije i smanjenja
prekida u njenoj isporuci
izvršena je i rekonstrukcija
dijelova magistralne vrelo-
vodne mreže, na dionicama
na kojima smo u prethod-
noj sezoni imali česte kva-
rove i izražene veće gubitke
vrele vode. Mi smo svjesni
da to nije dovoljno, ali to
je u skladu s našim finan-
sijskim mogućnostima - ka-
že direktor Sarajlić. Prema
njegovim riječima, u okvi-
ru priprema u toku su i ak-
tivnosti, odnosno pregovo-
ri menadžmenta Grijanja sa
kompanijom ArcelorMittal
u vezi proizvodnje i isporu-
ke toplinske energije, po-
tom sa Elektroprivredom
BiH Sarajevo oko isporu-
ke električne energije, kao
i aktivnosti u vezi nabavke
energenata za rad Toplane
na biomasu u Mjesnoj za-
jednici Nemila.
Zbog rekonstrukcije
cjevovoda
garantujemo da
neće biti kvarova,
ali...
-Prema planu organi-
zovanja sezone grijanja
2015/2016. JP Grijanje
će u grijnoj sezoni izvršiti
isporuku topline za potro-
šače u trajanju od 184 da-
na, sa prosječnom satnom
predajom topline od 52,0
MW sa postrojenja zenič-
kog ArcelorMittala, koliko
je zapravo neophodno za
zagrijavanje 731.405 m2
stambenog i 209.328 m2
poslovnog prostora – isti-
če direktor Sarajlić, do-
davši da će i tokom nove
sezone, kao i u prethodnim,
korisnicima grijanja biti na
raspolaganju dežurna služ-
ba tokom 24 sata, za otkla-
njanje kvarova na njihov
poziv.
S obzirom na to da je
minulu grijnu sezonu ka-
rakterizirao veliki broj
prekida u isporuci toplotne
energije, pitali smo direk-
tora ovog javnog preduze-
ća može li prognozirati ka-
ko će proticati nova.
- Već sam kazao kako
smo tokom ovog ljeta izvr-
šili određene rekonstruk-
cije i izmjene cjevovoda
a to je ono što je u našoj
nadležnosti i za što mi od-
govaramo u toku sezone.
Dakle, našim potrošačima
mogu garantovati da neće
biti prekida u isporuci to-
plotne energije zbog kva-
rova na dijelovima cjevo-
voda, kako primara tako i
sekundara, koji je u našoj
nadležnosti. Tako je bilo i
do sada. A što se tiče kom-
panije ArcelorMittal mi
smo od završetka prošle
grijne sezone u stalnim
kontaktima sa njenim me-
nadžmentom, od koga smo
dobili obećanja da će bi-
ti izvršena rekonstrukcija
oba kotla te da će učiniti
velike napore kako se ne bi
ponovila prošla sezona.
Dakle imamo obećanja,
uostalom i ArcelorMittalu
je vrlo bitno da sezona ko-
ja je pred nama prođe bez
kvarova – kaže direkotr Sa-
rajlić.
Nismo tražili
povećanje cijena za
novu sezonu
Svakako, zeničke po-
trošače jako zanima hoće
li nova grijna sezona doni-
jeti i nove cijene. O tome
direktor ovog javnog pre-
duzeća kaže:
-Mi smo uradili pro-
gram organizovanja sezo-
ne, što je i naša obaveza
prema Gradskom vijeću
Zenica, odnosno osnivaču,
koji određuje cijenu za sva-
ku sezonu grijanja. JP Gri-
janje u svom programu ne
traži povećanje cijena, što
je i logično, s obzirom na
trend pada energenata na
svjetskim burzama i tržištu.
To naravno znači da objek-
tivno ni ArcelorMittal prema
nama neće povećavati cije-
nu. No, ja govorim o pretpo-
stavkama, a tačne informa-
cije ćemo naravno imati do
kraja septembra. L.S.
NJEMAČKI AMBASADOR POSJETIO TC KAKANJ
Podrška daljnjem
investiranju u regiji
kasim sarajlić, direktor JP Grijanje zenica
Zeničko Grijanje spremno
za početak nove sezone
JP Grijanje je već uputilo zahtjev ArcelorMittalu
za početak pregovora o uslovima isporuke toplotne
energije za sljedeću sezonu i mi bismo do sjednice
Gradskog vijeća trebali imati njihov stav. JP Grijanje
je spremno za početak nove sezone i nadamo se da
ćemo početkom oktobra kao i prošle sezone krenuti
s punjenjem sistema i objekata.

4. Utorak, 08.09.2015.4 NAŠA RIJE^ interview
Udruženje poslodavaca
općine Kakanj “Centar za
podršku biznisu“ (UPOK)
osnovano je 16. aprila ove
godine. Osnivači udruženja
su 23 preduzeća sa područja
općine Kakanj. Svrha osni-
vanja je organizovan nastup
prema državnim organima,
omasovljavanje i razvoj
poduzetništva te pružanje
stručne i druge pomoći čla-
novima Udruženja. UPOK
trenutno broji 36 firmi/
članica sa područja općine
Kakanj koje ukupno zapo-
šljavaju oko 3.800 radnika
i ostvaruju godišnji prihod
više od 360 miliona KM. Sa
predsjednikom Udruženja,
Mensurom Muftićem, di-
plomiranim ekonomistom i
više od decenije uspješnim
menadžerom i prvim čovje-
kom kompanije „Plama-pur
BH“ Kakanj razgovarali
smo o radu udruženja, šta
ga to čini drugačijim od svih
dosadašnjih okupljanja pri-
vrednika, o novom Zakonu
o radu, te planovima za bu-
dućnost.
NR: U Kaknju je i ra-
nije bilo organiziranja pri-
vrednika, u čemu je sada
razlika i koji su motivi za
novo udruživanje?
MUFTIĆ: U suštini,
osnovni motivi su ostali isti.
Mijenjaju se sagovornici. S
jedne strane dolaze ljudi
koji snažno žele unaprije-
diti ekonomski razvoj Ka-
knja, otvoreni su za sarad-
nju i žele saslušati probleme,
prijedloge i inicijative koje
imaju poslovni ljudi, dok sa
druge strane poslodavci žele
artikulisati svoje probleme,
prijedloge i institucionalno
ih rješavati na najbolji na-
čin. Takav partnerski odnos
u dijalogu je odlična osnova
za ostvarivanje ciljeva koje
članovi Udruženja imaju,
a koji su u najvećem broju
slučajeva komplementarni
sa interesima lokalne i šire
društvene zajednice.
NR: Koje su to bile ak-
tivnosti Udruženja?
MUFTIĆ: Za kratko
vrijeme od konstituisanja,
u periodu od samo dva mje-
seca Udruženje je organizi-
ralo Okrugli stol na temu
“Aktuelno stanje i planovi
Vlade ZDK za period 2014
– 2018.”, zatim Biznis di-
jalog “Makroekonomski fi-
nansijski pokazatelji za Op-
ćinu Kakanj i BiH u posljed-
nje tri godine”. Organizirali
smo i seminar “Prezentacija
aktivnosti SERDA-e i Kre-
ditne linije ZiraatBank BH
d.d. Sarajevo” te posjetu
kakanjskim preduzećima
od strane turske delegacije
Privredne komore Općine
Aliaga. Pokrenuta je i usvo-
jena Inicijativu za smanjene
cijene ovjere poslovne do-
kumentacije u Općini Ka-
kanj. Kreirali smo i u rad
pustili web stranicu Udru-
ženja www.upok.ba na ko-
jem funkcioniše on-line par-
tnerska aplikacija, čime je
ostvarena saradnja sa većim
brojem agencija, komora i
udruženja koje imaju zajed-
ničke aktivnosti.
NR: Šta planirate za
naredni period?
MUFTIĆ: Do kraja ove
i u narednoj godini planira-
mo jačati reprezentativnost
Udruženja kroz snagu poslo-
davaca koji su članovi i na-
staviti umrežavanja sa srod-
nim udruženjima u zemlji i
svijetu. Predviđena je izrada
alata za identifikaciju pro-
blema članova Udruženja u
odnosima sa svim nivoima
vlasti, izrada sistema uprav-
ljanja i procedura za pruža-
nje pomoći u rješavanju tih
problema.
Druga tačka gledišta
NR: Kakanj se u po-
sljednje vrijeme ističe kao
sredina sa izraženom iz-
gradnjom investicijskog
ambijenta. Šta UPOK
konkretno može ponudi-
ti kao support izvršnoj i
zakonodavnoj vlasti, a šta
poslodavcima i potencijal-
nim investitorima u Ka-
kanj?
MUFTIĆ: Mi od osni-
vanja želimo, a do sada u
najvećoj mjeri uspijevamo,
graditi partnerski odnos sa
lokalnom upravom. Pokuša-
vamo biti „druga tačka gle-
dišta“ u procesu objektivni-
jeg sagledavanja pitanja pri-
vrede. Poslodavcima želimo
biti servis koji će omogućiti
da se njihov glas bolje čuje,
a da u sistemu vrijednosti
kojeg sada imamo zauzmu
mjesto koje zaslužuju. Po-
tencijalnim investitorima
stavljamo na raspolaganje
znanje, iskustvo i pomoć.
NR: Kakanj ima ne-
koliko izrazito jakih dr-
žavnih i privatnih firmi, a
to čini se uljulja nezapo-
slene osobe kojima zbog
toga nedostaje poduzet-
ničkog duha?
MUFTIĆ: Nekada in-
dustrijski jake općine su na
svijest ljudi većinom uticale
kreirajući odsustvo poduzet-
ničkih ideja i incijativa. To
je proces koji je trajao du-
ži niz godina i njegove po-
sljedice je teško promijeniti
u kratkom roku. Vi i danas
imate veliki broj ljudi koji
su u statusu „čekanja“ za-
poslenja u nekom od predu-
zeća ili ustanova u kojima je
država poslodavac, a kojeg
im je obećao rođak, komšija
ili stranka. Takvi poslodav-
ci već imaju više zaposlenih
od realnih potreba, a jedna
od naših zadaća u narednom
periodu će biti da pokušamo
doprijeti do svijesti tih ljudi
i pronaći iskoristivog podu-
zetničkog duha.
NR: Kako komentari-
šete usvajanje novog Za-
kona o radu?
MUFTIĆ: Meni lično je
bila zanimljiva primjedba
Sindikata na uvođenje rad-
nog učinka u strukturi plate.
Vjerujem da veći broj upo-
slenih u realnom sektoru ra-
zumije i u praksi funkcionira
znajući da im plata, odno-
sno zarada, ovisi o vlastitim
sposobnostima i produk-
tivnosti na radnom mjestu.
Zakon podržavam znajući
da je omogućeno službe-
niku koji obradi duplo više
predmeta od kolege da to i
adekvatno naplati. Ljekar
koji provede puno radno
vrijeme odgovorno radeći
sa pacijentima vrednovat će
se boljim ličnim primanjem
i razlikovat će se njegova,
od plate kolege koji prove-
de nekoliko sati na poslu.
Znači, Zakon zasigurno nije
uperen protiv radnika i rada.
Što se tiče neradnika, to je
već druga priča.
Niz prednosti novog
Zakona o radu
NR: Šta smatrate pred-
nostima novog Zakona?
MUFTIĆ: Zakon o ra-
du je mnogo bitan, ne sa-
mo sa stanovištva odnosa
sa MMF-om i EU koja za-
htijeva usvajanje tog zako-
na na našem putu prema
Evropi, ali i zbog toga što
su preduzeća zaista suočena
sa velikom nefleksibilnošću
radne snage. Treba pozdra-
viti reformu radnog zakono-
davstva u FBiH, jer veoma
je važno kada radite bilo
kakvu reformu, uzeti stra-
teške partnere što je u ovom
slučaju nažalost MMF, ali
ne smijemo zaboraviti i
zahtjeve EU gdje je zaista
potrebno harmonizirati re-
formske procese i uskladiti
ih sa najboljom praksom iz
evropskih zemalja koje čine
okosnicu privrede EU. Ako
govorimo o prednostima no-
vog Zakona o radu u Fede-
raciji BiH, moramo znati da
se radi samo o kozmetičkim
promjenama koje ne nose
radikalne izmjene ranijeg
zakona, te da ćemo pred-
nosti moći prepoznati samo
onda kada se implementaci-
ja zakona u stvarnosti bude
sprovodila, na način da će
i poslodavac i zaposlenik
koristiti pogodnosti koje
do sada nisu bile regulisa-
ne, prvenstveno mislim na
činjenicu da zakon po prvi
put jasno i precizno definira
pojam radnika i poslodavca
koji je regulisan ugovorom
o radu kao pravnom osnovu
za zasnivanje radnog odno-
sa, što je temelj za kvalitetan
rad. Pozitivna novina u no-
vom Zakonu kojoj ni javnost
nije dala dovoljnu pažnju je
zabrana direktne i indirektne
diskriminacije u odnosu na
uslove zapošljavanja, uslove
rada i prava iz radnog odno-
sa, razvoj i usavršavanje za-
poslenih, te način na koji se
ugovor o radu otkazuje.
NR: Ima li novi Zakon
o radu nedostataka?
MUFTIĆ: Kao i svi za-
koni, ni ovaj nije savršen, ali
smatramo da će podzakonski
akti i pravilnici donijeti još
pozitivnih i kvalitetnijih rje-
šenja za poboljšanje uslova
funkcionisanja tržišta rada.
NR: Poslodavci su ima-
li primjedbe da su zbog
odredbi ranijeg zakona
imali probleme u poslova-
nju i izgubljene radne spo-
rovesa“neradnicima”?Ka-
kva su Vaša iskustva?
MUFTIĆ: Kako rani-
ji, tako i novi Zakon o radu,
donesen je da bi se poštovao
i koristio kao pravni okvir
za poštivanje odnosa poslo-
davca i uposlenika. Svaki
poslodavac koji radi prema
zakonskim odredbama pone-
kad ima određene poteškoće
kada su u pitanju „neradnici“,
jer u našem podneblju, nikad
nećete čuti kako je neko ne-
hatan ili neodgovoran na po-
slu, nego samo informaciju
kako je ugrožen i nepraved-
no otpušten. Sistem rada u
našem preduzeću je veoma
dobro organizovan, gdje su
jasno predočeni radni zadaci
i direktora i radnika, uređeni
Pravilnikom o radu. Kvalitet-
na raspodjela rada i primarni
zadaci su odlična osnova za
uspostavljanje „fair“ odnosa i
uvažavanja na relaciji poslo-
davac – uposlenik.
NR: Smatrate li da će
usvajanje novog zakona
doprinijeti poboljšanju po-
slovnog ambijenta i mož-
da otvaranju novih radnih
mjesta?
MUFTIĆ: Reforme
su, prema mom mišljenju,
trebale imati potpuno dru-
gačiju polaznu tačku, a to
je redizajn ekonomskog
prostora, sučeljavanje sa
prevelikom državnom ad-
ministracijom koja je kli-
jentela vladajućih politič-
kih stranaka, te promjeni
poreske politike, dok Za-
kon o radu pripada samo
jednom setu reformi koji
uređuje navedene anoma-
lije. Investicijski ambijent
se pravi stabilnim politič-
kim okruženjem, kvalitet-
nom ekonomskom poli-
tikom zemlje, upotrebom
prirodnih resursa, a ne
samo jeftinom radničkom
snagom. Samo usvajanje
novog Zakona o radu zasi-
gurno neće promijeniti ništa
na tržištu rada, ali njegova
primjena uz obavezno rje-
šavanje prevelikog broja dr-
žavne administracije, može
omogućitiravnopravanstatus
svih radnosposobnih građana
BiH koji traže posao. Pobolj-
šanje poslovnog ambijenta
ne zavisi mnogo od primje-
ne jednog zakona, nego od
ustavne stabilnosti i stabil-
ne ekonomske politike. Ka-
da bi sutra usvojili švicarski
ili njemački sistem, isti bi se
urušio za nekoliko godina,
jer ustavna kriza opstruira
svaki ekonomski napredak.
Pripremili: A.Z i E.B.
MENSUR MUFTIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA POSLODAVACA OPĆINE KAKANJ
Zakon nije uperen protiv radnika, a
neradnici su druga priča
MUFTIĆ: Vjerovatno se svi često pitamo zašto imamo skupu i neefikasnu dr-
žavu. Međutim, za tu i takvu državu danas radi jedna trećina populacije u BiH.
Preciznije rečeno, od 100 radnih mjesta, 18 ih je u javnoj upravi, a 12 u javnim
preduzećima. U vrijeme kad smo imali blagi ekonomski rast, ljudi su bez mjere
zapošljavani u javna preduzeća, a u vrijeme krize nismo nikog otpustili. Sa naše
tačke gledišta, mi predstavljamo tržišnu BiH koja stvara novu vrijednost, dok sa
druge strane imamo tzv. budžetsku BiH koja guši ovu tržišnu. Kao rezultat toga
imamo osam uposlenika u realnom sektoru koji izdržavaju 4 uposlenika u javnom
sektoru, dok svi zajedno finansiraju 13 penzionera. Tako ovo društvo danas troši
duplo više nego što zarađuje, što je apsurd.

5. 5Utorak, 08.09.2015.
NAŠA RIJE^aktuelno
Vlada ZDK daje pu-
nu podršku menadžmentu
Kantonalne bolnice Zeni-
ca u aktivnostima sanacije
i stabilizacije stanja u ovoj
zdravstvenoj ustanovi, ka-
zao je premijer ZDK Mi-
ralem Galijašević tokom
službene posjete i radnog
sastanka sa Upravom Bol-
nice, koji dodaje da se nivo
funkcionalnosti Bolnice mo-
ra podići što prije.
Razmotriće se
kreditno zaduženje
“Svjesni smo značaja
Bolnice kojoj gravitira oko
400 hiljada stanovnika na-
šeg Kantona, zbog toga će-
mo se redovno informisati
o stanju u Bolnici i učiniti
sve da se ono normalizuje
u optimalnom roku”, kaže
premijer Galijašević, koji je
obrazložio i finansijsku si-
tuaciju poslovanja Bolnice.
“U ovom trenutku Bol-
nica koristi overdraft kredit
po tekućem računu. Mi u
Budžetu imamo uplanira-
no 2,5 miliona KM od čega
smo do sada u funkciju sta-
vili oko pola miliona KM i
razmatramo kako realizira-
ti ostatak planiran u Budže-
tu. Tokom sastanka ćemo
razmotriti opciju kreditnog
zaduživanja oko 16 miliona
KM za sanaciju tekućeg de-
ficita”, pojasnio je premijer
Galijašević.
Smanjen dug prema
dobavljačima
O uspjesima me-
nadžmenta u proteklom pe-
riodu govorio je doc.dr.med.
Rasim Skomorac, vršilac
dužnosti direktora Bolnice.
“U saradnji sa Vladom
i Ministarstvom obezbije-
dili smo određena sredstva
koja su nam dala prostor da
smanjimo dugovanja prema
dobavljačima, da odblokira-
mo kočnice u snabdijevanju
neophodnim sredstvima za
rad u ovoj ustanovi. Rezul-
tat toga je da smo ukinuli
zabranu obavljanja hladnog
operativnog programa. Vra-
tili smo redovni i operativni
program ali je ostala naša
obaveza da unutar kuće bu-
demo maksimalno štedljivi
jer je to još uvijek daleko od
normalizacije stanja. Ipak,
na ovaj način smo stvori-
li uslove da korisnici naših
usluga ne budu zakinuti, da
se svi pregledi i operativ-
ni tretmani obavljaju bla-
govremeno da ne bi došlo
do ugrožavanja njihovog
zdravlja”, kaže dr. Skomo-
rac, koji nam je potvrdio da
je sa krajem avgusta Bolni-
ca imala ukupno 1.678 za-
poslenih, te da nema viška
medicinskog kadra, a da je i
omjer medicinskog i neme-
dicinskog kadra u skladu sa
propisima.
“U skladu sa moratori-
jem na novo zapošljavanje,
nije bilo novih upošljavanja,
a ubuduće će se poštovati
preporuke načelnika službi
i konkursna procedura”,
dodaje dr. Skomorac.
Ministar zdravstva ZDK
Bojan Gvozdenović je
istakao da je zadovoljan sa
onim što je Uprava Bolnice
učinila da se vrati povjerenje
dobavljača.
Na kraju sastanka premi-
jer Galijašević je potvrdio
da će dr. Rasim Skomorac
biti na čelu Uprave Bolnice i
u narednom periodu. (E.B.)
U zvaničnoj radnoj po-
sjeti Općini Visoko boravila
je delegacija Vlade ZE-DO
kantona na čelu sa premije-
rom Miralemom Galijaše-
vićem i resornim ministri-
ma. Bila je to prilika da se
u razgovoru sa načelnicom
Amrom Babić i njenim sa-
radnicima porazgovara o
planovima i projektima za
budućnost, ali i rezimira
urađeno u proteklom perio-
du. Sastanak je imao i za cilj
jače povezivanje općinske
administracije sa Vladom
ZDK, a kako bi se na što bo-
lji način obezbijedili uslovi
za napredak općine Visoko,
a samim tim i kantona.
“Razgovarali smo o
projektima koji su realizo-
vani u proteklom periodu,
ali i o onima koji će tek biti
rađeni, a u kojima će Vla-
da ZDK svakako uzeti svoje
učešće. Ovo je bila prilika i
da se resorni ministri sasta-
nu sa kolegama iz općinske
administracije, pomognu u
rješavanju određenih pro-
blema, sa ciljem stvaranja
povoljnog ambijenta za ži-
vot i investiranje u Visoko i
ZE-DO kanton. Posebno me
raduje i obilazak određenih
realizovanih projekata, kao i
onih koji su toku, ali i posje-
ta uspješnim visočkim pri-
vrednim subjektima”, poru-
čio je premijer Vlade ZDK
Miralem Galijašević, nakon
čega je sa svojim domaći-
nima obišao novoizgrađeni
Kulturni centar u Visokom,
radove na izgradnji vodovo-
da u naselju Smršnica, kao
i nekoliko privrednih su-
bjekata na području opštine
Visoko.
“Nama u Visokom je
zadovoljstvo što smo imali
priliku ugostiti Vladu na-
šeg kantona na čelu sa pre-
mijerom Galijaševićem i
predstaviti im sve ono što
smo uradili u prethodne tri
godine na području općine
Visoko, kao i naše planove
za narednu godinu. Također,
predstavnicima kantonalne
vlasti smo prezentovali tzv.
uska grla u saradnji između
općinske administracije i
administracije ZDK, a sve
sa ciljem da probleme koje
imaju privrednici i građani
rješavamo brže i efikasnije
te da naš ukupni rad bude
bolji. Mišljenja sam da je sa-
stanak bio uspješan i zaista
sam optimista kada je riječ
o ovoj Vladi da ćemo zajed-
nički rješavati sve probleme
u narednom periodu te da je
ova Vlada možda malo na-
klonjenija nama nego što su
to bile prethodne”, istakla
je načelnica Amra Babić.
(N.K.)
Nakon mjesec dana ko-
liko su van funkcije mo-
derni dijagnostički aparati
CT i Magnetna rezonanca
u Kantonalnoj bolnici Ze-
nica, Vlada ZDK je firmi
Siemens uplatila sredstva
u iznosu 113.168 KM, te bi
njihovi serviseri ove sed-
mice trebali poduzeti po-
trebne mjere da se aparati
stave u funkciju, potvrdio
nam je dr. Bojan Gvozde-
nović, ministar zdravstva
ZDK.
Naime, Kanton prema
Siemensu ima oko 1,7 mili-
ona KM neplaćenih obave-
za po osnovu opreme koja
je nabavljena za Bolnicu.
Posljednja rata u iznosu
od 350 hiljada KM prema
Siemensu je isplaćena u ju-
lu i to je bio jedan od uslo-
va da se pristupi tadašnjem
servisiranju, a sad su u pi-
tanju dodatna servisiranja,
jer su u pitanju aparati koji
se koriste više nego je to
planski predviđeno.
U isto vrijeme usljed
kvara na ovim aparatima
značajna sredstva iz Zavo-
da zdravstvenog osiguranja
idu u privatne klinike sa
kojima je sklopljen ugovor
i u koje se pacijenti upuću-
ju na preglede. (E.B.)
PREMIJER I MINISTAR ZDRAVSTVA ZDK U SLUŽBENOJ POSJETI KANTONALNOJ BOLNICI ZENICA
Podrška normalizaciji
stanja u Bolnici
Ukinuta zabrana obavljanja hladnog operativnog programa
VLADA ZDK U POSJETI
Ojačati saradnju Kantona i
Općine Visoko
VLADA ZDK UPLATILA 113.168 KM SIEMENSU
Magnetna rezonanca i
CT aparat u funkciji ove
sedmice
Tešanjska firma “Ko-
teks” ovih dana realizira
ugovor vrijedan oko 70.000
eura kojeg su prije mjesec
dana potpisali sa Ministar-
stvom odbrane Crne Gore.
Ovaj ugovor je samo još
jedan u nizu koji potvrđuju
poslovna dostignuća tešanj-
skog Koteksa.
“Koteksovu specijalizi-
ranu opremu nose međuna-
rodne vojne i policijske sna-
ge, vojne i policijske snage
susjednih zemalja, a sve to
kazuje da Koteks ima dobru
i tržišno orjientiranu po-
slovnu politiku”, kaže Ha-
ris Sejdić, izvršni direktor
Koteksa, koji veli da Koteks
Production Tešanj svoju tr-
žišnu prepoznatljivost po
odjeći i obući obogaćuje i
širokim asortimanom proi-
zvoda za sve one kojima je
na radu potrebna posebna
specijalizirana oprema.
U Koteksu ističu tri li-
nije proizvoda iz tog asor-
timana: balistička opre-
ma, industrijska i sportska
lovačka oprema. Visok
stepen dostignuća u toj
proizvodnji potvrđuje i
posljednje uspješno testi-
ranje balističke opreme u
laboratorijama znameni-
te Holandske organizacije
za istraživanje primijenje-
nih znanosti (Toegepast
Natuurwetenschappelijk
Onderzoek - TNO), koja
djeluje od 1932. i daje po-
dršku firmama i vladama sa
inovativnim i praktičnim
poslovnim idejama. (E.B.)
JOŠ JEDAN USPJEH POZNATE TEŠANJSKE FIRME
Vojnici Crne Gore nosit
će Koteksove uniforme i
pancire
Haris Sejdić

6. Utorak, 08.09.2015.6 NAŠA RIJE^ društvo
Navršila se tačno godina
dana od tragedije u jami Ras-
potočje Rudnika mrkog uglja
Zenica, u kojoj je 4. septem-
bra 2014. godine poginulo
pet rudara. Nakon gorskog
udara, u Raspotočju su prije
godinu dana 34 rudara ostala
zarobljena u jami na dubini
od nekoliko stotina metara.
Spasilačke ekipe uspjele su
izvući njih 29, nažalost za pet
rudara nije bilo spasa.
Prigodnim komemorativ-
nim skupom rudari zeničkog
Rudnika, članovi porodica
nastradalih rudara, brojni pri-
jatelji i rodbina nastradalih
obilježili su prvu godišnjicu
ove teške rudarske nesreće i
odali počast petorici poginu-
lih rudara - Mehmedu Diz-
dareviću, Mehmedaliji Hali-
loviću, Fahiru Halaču, Fejzi
Isakoviću i Hajrudinu Bra-
darcu, stradalim tačno prije
godinu dana u teškoj nesreći
uzrokovanoj zemljotresom i
gorskim udarom.
Hajrudin Bradarac, ro-
dom iz Rogatice, počeo je
raditi u RMU Zenica samo tri
dana prije nesreće u kojoj je
izgubio život boreći se da za-
radi za hljeb i
tako prehrani porodicu. Iza
Hajrudina Bradarca ostali su
supruga Mirzeta i sin Amar.
Kao jučer...
“Naša sjećanja ne bli-
jede, a bol i praznina su sve
više prisutni. Ovo kao da je
jučer bilo. Nadam se da vlast
neće zaboraviti našu djecu”,
kaže Mirzeta Bradarac, su-
pruga stradalog rudara Haj-
rudina.
U kući poginulog rudara
Fahira Halača (33), koja se
nalazi u zeničkom naselju
Poratje, i godinu nakon ne-
sreće tuga i bol je istog in-
tenziteta, kao da je nesreća
jučer bila. Iza Fahira su ostali
supruga Ferzada i dvojica si-
nova Maid i Emir.
“Tuga i bol se uvijek
osjećaju u našim srcima. Ne
možemo zaboraviti i nikad
nećemo preboljeti”, kaže Fa-
hirov brat Sadik Halač, koji
dodaje da je porodica njego-
vog rahmetli brata zbrinuta
i ostvarili su prava koja im
po zakonu pripadaju, te da
je Fahirova supruga u među-
vremenu dobila zaposlenje u
Rudniku.
“Dosta ljudi je u počet-
ku podržalo porodice naših
stradalih. Pomogao je i Rud-
nik. Svima koji moraju da
brinu o rudarima poručio bih
da vode više računa o ljudi-
ma koji su na rubu egzisten-
cije, jer su uslovi za rad slabi
a poslovi teški”, ističe Sadik.
Hrabri, časni i pošteni
komorati
Nakon polaganja cvijeća
naspomen-obilježje,nakojem
seporedimenaovihpetrudara
nalaze i imena stradalih ruda-
ra u ovoj jami u nesreći iz 12.
maja1982.godine,kadajepo-
ginulo39rudaratrećesmjene,
prigodnimriječimačlanovima
obiteljiirudarimaobratilisuse
predstavnicisindikataiuprave
rudnika.
Uz riječi da vrijeme ne
umanjuje bol za izgublje-
nim kolegama komorati-
ma prisutnima se obratio
Mehmed Oruč, predsjed-
nik Sindikata RMU Zenica.
“Vrijeme ne umanjuje ni od-
govornost, rudarske nesreće
su opomena da se čini sve ka-
ko se ne bi ponovile i amnesti-
je nema ni za koga. Ko treba
nek odgovara, a siguran rad
rudaranemaalternativu”,ka-
že Oruč.
Direktor RMU Zenica
Esad Čivić kazao je da ovu
priliku koristi da uputi poru-
ku vlastima da pokažu više
ozbiljnosti u pomoći pre-
ma rudnicima i rudarima.
“U ovoj godini samo prvih
nekoliko dana bilo je pažnje
i senzibiliteta prema rudari-
ma. Nakon toga izgubio se taj
interes prema rudarima. Mi
smo u tragediji koja nas je za-
desila izgubili pet hrabrih, pet
čestitih, poštenih komorata.
Najveći gubitak su doživjele
njihove porodice, ali također
velikigubitakjedoživiokolek-
tiv rudnika Zenica”, kazao je
direktor Čivić, koji dodaje da
su u protekloj godini pokušali
biti na usluzi porodicama po-
ginulihrudaradaprebrodebol
i gubitak.
“Gubitak njihovih najbli-
žih ne može i neće se moći
nikada nadoknaditi. Obave-
ze koje smo preuzeli mi smo
ispunili u gotovo stopostot-
nom procentu. Apelujem na
sve one koji su zaduženi i u
društvu i u državi za položaj
i status rudara da ih dotakne
ovaj današnji dan i da se pre-
marudarimaophodekakoza-
služuju”, dodao je Čivić.
Rudarske nesreće su
uvijek opomena
U ime Koncerna i vlada-
jućeg društva Elektroprivre-
da BiH prisutnima se obratio
Nevzad Ikanović, direktor za
proizvodnju u Elektroprivredi
BiH.
“Koliko je zaista teška bol
znaju samo porodice i kolege
komorati.Uvijekisvugdje,ru-
dari i njihovi najbliži dišu kao
jedno i svaki gubitak rudar-
skog života za žive je i njihov
lični.Vrijemeneumanjujebol,
a ni odgovornost. Rudarske
nesreće su uvijek opomena,
poruka i obaveza da se čini
sve kako se ne bi ponovilo i
amnestije nema za nikoga ko
trebaimorabitiodgovoranza
siguranradurudarskimjama-
ma. Zadatak koji za nas nema
alternativu je, neću reći sigur-
niji rad rudara, nego ću reći
siguranradrudara.Tojenaša
obavezazbogstradalihiodgo-
vornosti za komorate koji sva-
ki jedan drugom kažu ‘sretno’
nikada ne znajući hoće li tako
i biti i hoće li taj pozdrav po-
novitisutra.Mehmed,Mehme-
dalija,Fahir,FejzoiHajrudin
su bili časni ljudi i obavezuju
da ih se sjećamo sa dubokim
pijetetomanjihovimporodica-
ma omogućimo dostojanstven
život”, kazao je Ikanović.
Težak položaj zeničkih
rudara i uvjeti rada u svim
jamama zeničkog rudnika je
postao još teži nakon teške
nesreće. Jama Raspotočje
još nije u normalnom proi-
zvodnom lancu Elektropri-
vrede, jer za njen oporavak
treba uložiti sredstva za mo-
dernizaciju i bolju sigurnost
svih zaposlenih koji svakod-
nevno silaze u ovu jamu.
Intenzivirati
investicije
Riječi saučešća porodi-
cama stradalih rudara uputio
je i Sinan Husić, predsjednik
Sindikataradnikaurudnicima
u Federaciji BiH.
“U Sindikatu smo zado-
voljni visinom sredstava koja
je planirana za investiranje u
Raspotočje, ali se nadamo da
će intenzitet i dinamika tih in-
vesticija u narednom periodu
biti na zadovoljavajućem ni-
vou. Kad je u pitanju Raspo-
točje i Rudnik Zenica to nema
alternative. Bez svega onoga
što je obećano u prvim dani-
ma nakon katastrofe nema ni
budućnosti ovog rudnika”,
kazao je Husić.
Tužni pogledi prema cvi-
jećunaspomenobilježjustra-
dalim rudarima ostali su i od
kolegakojisusanjimadijelili
tešku sudbiunu tog kobnog 4.
septembra prošle godine.
“Nema dana kad se ne
sjetimo te nesreće i tih 21
sat pod zemljom. Svaki dan
se budimo sa tim sjećanji-
ma. Dosta ljudi je još uvijek
na liječenju. Neki su u vrlo
teškom stanju”, kaže Muha-
med Šabić, jedan od rudara
koji je imao sreću i spasio se
iz prošlogodišnje nesreće, a
koji je postao prepoznatljiv
i po tome što je po izlasku
iz jame na površini učinio
sedždu. (E.B.)
GODINU DANA NAKON TEŠKE NESREĆE
Tu g a u R a s p o t o č j u . . .
Jama Raspotočje je naj-
dublja rudarska jama u
BiH koju često pogađaju
gorski udari. Sam indu-
strijski grad Zenica bio je
poznat u bivšoj Jugosla-
viji kao mjesto gdje su se
dešavale teške rudarske
nesreće.
Počast odale i porodice stradalih rudara
Mirzeta Bradarac
Muhamed Oruč
Sadik Halač
Muhamed Šabić
Esad Čivić, direktor RMU Zenica
Na dan nesreće u jami Raspotočje
Susret preživjelog rudara sa porodicom

7. 7Utorak, 08.09.2015.
NAŠA RIJE^aktuelno
Koordinacija mjesnih za-
jednica Tetovq i okoline pod-
nijela je krivičnu prijavu zbog
aerozagađenja. Krivična pri-
java je podnesena protiv “ne-
poznatih pravnih subjekata i
nepoznatih osoba”.
Protiv NN osoba i
subjekata
U Koordinaciji su prepu-
stili nadležnom Kantonalnom
tužilaštvu Zeničko-dobojskog
kantona da utvrdi ko je odgo-
voran za katastrofalnu ekološ-
ku situaciju u Zenici.
“Smatramodajetoposao
našegKantonalnogtužilaštva.
Temjere,radnjeiaktivnostisu
onitrebalivoditiibeznašekri-
vičneprijave.Ipak,nadamose
da će ova krivična prijava po-
služiti kao inicijalna kapisla
da rade svoj posao”, kazao
je Željko Perić, predstavnik
Koordinacije koju čine mje-
sne zajednice Donja Grača-
nica, Donja Vraca, Gradišće,
Podbrežje, Ričice, Tetovo i
Zmajevac.
U krivičnoj prijavi koja je
pripremljena uz pomoć prav-
nika nevladine organizacije
Eko forum Zenica, nepoznati
počinitelji terete se da su “evi-
dentno zagađivali i uticali na
enormno zagađenje zraka u
Zenici i široj okolini gdje su
se u zrak ispuštale razne štet-
ne materije iz kontrolisanih i
nekontrolisanih izvora, koje
su opasne po zdravlje građa-
na”. Istovremeno, dodaje se,
nepoznate osobe i nepozna-
ti pravni subjekti “propustili
su preduzeti potrebne mjere i
aktivnosti kako bi se smanji-
lo zagađenje grada, te zaštitili
životi i zdravlje stanovnika”,
što je garantovano domaćim
i međunarodnim propisima.
Ekološka situacija posebno je
pogoršana u zadnje tri godine,
tako da je došlo do pogorša-
nja kvalitete života u Zenici
- navodi se u krivičnoj prijavi
koja je tužilaštvu predata 20.
avgusta.
“Krivična prijava je pod-
nesena zbog krivičnoga djela
onečišćenje okoliša iz člana
303. Krivičnog zakona Fede-
racijeBiH.Postupajućitužitelj
će po povratku sa godišnjeg
odmora razmotriti sve navo-
de prijave i odlučiti o poduzi-
manju daljih radnji u ovome
predmetu”, kazala je Mirna
Poljac,glasnogovornicaKan-
tonalnog tužilaštva ZDK.
Dug spisak odgovornih
Krivična prijava je jedna
od aktivnosti koje su prois-
tekle nakon eko protesta
održanog u junu ove godine.
Iako nisu imenovani mogu-
ći krivci za aerozagađenje,
mjesne vlasti očekuju da
se među odgovornima na-
đu i brojni državni subjekti
i službenici koji godinama
“gledaju kroz prste” zaga-
đivačima.
“Prvenstveno smatra-
mo odgovornim predstavni-
ke Vlade FBiH, Federalnu
upravu za inspekcijske po-
slove i direktora Ibrahima
Tirka, zatim Mladena Ru-
deža, pomoćnika federal-
nog ministra za okoliš kao i
sve predstavnike vlasti koji
su bili uključeni u donoše-
nje prvih okolinskih dozvo-
la”, kazao je na press kon-
ferenciji Senad Muratović,
predsjednik MZ Podbrežje.
Za mjesne vlasti Tetova,
posebno je nelogično da se
odluke o životnog značaja
za mještane donose u Sara-
jevu, daleko od zagađivača i
nesnošljivog zagađenja.
“Sarajevo odlučuje o
Zenici i to je najveći pro-
blem. Ti ljudi odozgo po-
stavljaju nama uvjete živo-
ta. Trebalo bi ih doseliti u
Tetovo da vide kako živimo
pod dimnjacima. Takav od-
nos je neprihvatljiv”, rekao
je predsjednik MZ Tetovo
Samir Kubat.
Poziv sugrađanima
Krivična prijava, inače
prva prijava za aerozagađe-
nje u FBiH, prvi je korak u
pravnoj borbi mještana za
čist okoliš. Upućen je poziv
drugim zeničkim mjesnim
zajednicama da se priklju-
če ovoj koordinaciji, a ista-
knuto je kako bi utvrđivanje
odgovornosti za zagađenje
moglo biti uporište i za tra-
ženje odgovarajuće odštete
za posljedice zagađenja.
(Ad.M.)
Nakon požara koji je
uništio veći dio postroje-
nja i hala Tvornice mon-
tažnih kuća „Krivaja“ Za-
vidovići, pričinivši više-
milionsku štetu, istražne
radnje su završene tokom
protekle sedmice.
Prema preliminarnim
rezultatima, utvrđeno je
da u ovom slučaju nije bi-
lo dokaza o namjernoj pa-
ljevini.
Na slučaju je radio
stručni tim vještaka na
čelu sa kantonalnim tuži-
ocem i prof. Abdulahom
Bašićem iz Tuzle. Zvani-
čan izvještaj će uskoro biti
objavljen.
Po završetku uviđajnih
radnji, prostor tvornice se
polako raščišćava. U pita-
nju je veliki posao a rad-
nicima pomažu i građani
Zavidovića.
- Požar je bez posla
ostavio 200 radnika koji
su do sada uredno dobija-
li plaće. Izgorjela su nam
postrojenja za naš ključ-
ni proizvod – montažne
kuće. Također, i ploče od
cementa i drvenih vlaka-
na su znatno učestvovale
u našoj ukupnoj proizvod-
nji. Ostala su neka druga
postrojenja koja treba što
prije osposobiti. Naime,
izgorjelo nam je mjesto
odakle smo dobijali elek-
tričnu energiju i kompri-
mirani zrak i to trebamo
otkloniti. Tražimo i neka
privremena rješenja, ali
je sigurno da to sada vi-
še nije mjesto gdje može
raditi 200 ljudi, izjavio je
Ismet Mujanović direktor
Tvornice montažnih kuća
„Krivaja“ Zavidovići.
Dodaje da trenutno tra-
že privremeno rješenje gdje
bi se mogla pokrenuti pro-
izvodnja u improviziranim
uvjetima, a sve s ciljem da
se sačuva što veći broj rad-
nih mjesta. Vlasnici tvorni-
ce se nadaju da će u obnovi
i pokretanju proizvodnje
imati pomoć i podršku in-
stitucija i države. (Ar.M.)
PRVA KRIVIČNA PRIJAVA U FBIH
Mjesne zajednice podnijele
krivičnu prijavu zbog zagađenja
ZAVRŠENE ISTRAŽNE RADNJE U TVORNICI MONTAŽNIH KUĆA
U saobraćajnoj nesreći u Maglaju poginuo mladić
U subotu, nekoliko minuta iza ponoći, na magi-
stralnom putu M-17, u mjestu Jelovac kod Maglaja,
dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvo-
vali putničko motorno vozilo marke „VW-Golf II”,
registarskih oznaka E75-M-188, kojim je upravljao
K.S. iz Maglaja, i putničko motorno vozilo marke
„Renault”, registarskih oznaka A08-O-385, kojim
je upravljao H.J. iz Tešnja. Tom prilikom, vozač
K.S., rođen 1994. godine, je smrtno stradao, dok
su suvozač u istom vozilu, M.N. iz Maglaja, vozač
H.J. i suvozač u vozilu „Renault”, R.M. iz Tešnja,
zadobili lake tjelesne povrede. Na licu mjesta je iz-
vršen uviđaj od strane istražitelja Policijske stanice
Maglaj, kojim je rukovodio dežurni tužilac Kanto-
nalnog tužilaštva ZDK-a.
Registarske oznake sa drugih vozila
U Zenici su prilikom rutinskih policijskih kon-
trola, zabilježena tri slučaja evidentiranja vozila
sa registarskim oznakama koje pripadaju drugim
vozilima. U Tetovu je zaustavljeno putničko mo-
torno vozilo marke „VW-Golf“, registarskih oznaka
A34-T-256, kojim je upravljao D.M, a na Bulevaru
Eze Arnautovića zaustavili su putničko motorno
vozilo marke „Seat“, registarskih oznaka DNQ-249,
kojim je upravljao S.A. iz Zenice.
U ulici Zmajevačka cesta, policijski službenici
Policijske stanice Centar kontrolisali su putničko
motorno vozilo marke „Opel-Corsa“, registarskih
oznaka 017-T-224, kojim je upravljao Š.R. iz Zeni-
ce. Izvršenom kontrolom kod vozila je utvrđeno da
registarske oznake pripadaju drugim vozilima. Po-
duzete su aktivnosti na dokumentovanju navedenih
krivičnih djela.
Teške krađe u “RMU Kakanj” i “BH Telecom”
U Kaknju, u ulici Željeznička, izvršeno je krivič-
no djelo teška krađa u magacin, vlasništvo preduzeća
RMU Kakanj, iz kojeg je otuđena neutvrđena koli-
čina kablova. Službenici uniformisane policije su u
blizini magacina pronašli lica: O.V., V.E. i M.Dž.,
kod kojih su pronađeni i otuđeni kablovi.
U Zenici, u ulici ZAVNOBiH-a, izvršena je
teška krađa u baznu stanicu, vlasništvo firme „BH
Telecom“, iz koje je tom prilikom otuđena određena
količina raznih predmeta.
U Usori pronađene zasade konoplje
U Usori, u mjestu Ularice, službenici uniformisa-
ne policije pronašli su zasad od osam stabljika koje
svojim izgledom asociraju na indijsku konoplju.
Uviđaj su izvršili istražitelji Policijske stanice Uso-
ra, navedene stabljike su izuzete, te su nastavljene
aktivnosti na dokumentovanju navedenog krivičnog
djela.
Provale u stan i kuću
U Zenici, ulici Kočeva, izvršeno je krivično djelo
teška krađa u stan, vlasništvo H.S. iz Zenice, iz kojeg
je otuđen kompjuter. Policijskoj stanici Crkvice je
prijavljeno da u ulici 9. maj, izvršena krađa određene
količine novca iz kuće u vlasništvu A.M.
U Visokom, u blizini raskrsnice Kraljevac,
izvršeno je krivično djelo teška krađa putničkog
motornog vozila marke „VW-Golf II“, registarskih
oznaka O24-M-195, vlasništvo R.S. iz Visokog.
Dvije pješakinje povrijeđene na Bulevaru
U subotu su u centru Zenice zabilježene dvije sa-
obraćajne nesreće u kojima je pričinjena materijalna
šteta na vozilima sa lakšim povredama učesnika. Na
Carini je došlo do nesreće nakon što je “Mercedes”
udario “Seata” koji se kretao ispred njega. Vozač
“Mercedesa” je zadržan u prostorijama Policijske
uprave Centar.
Na Bulevaru Eze Arnautovića putničko motorno
vozilo “Golf” kojim je upravljao D.T. udario je dvije
pješakinje Ž.A. i I.DŽ. dok su prelazile cestu. (Z.H.)
CRNA HRONIKA
Požar u“Krivaji”nije
bio podmetnut
Zeljko Perić
Sa press konferencije u MZ Tetovo
Ismet Mujanović

8. Utorak, 08.09.2015.8 NAŠA RIJE^ privreda
U PRIPREMI JE SPECIJALNO IZDANJE NAŠE RIJEČI
22. Generalni bh sajam
Zenica, 6 - 10. oktobar 2015.
U Č E S T V U J T E
S NAMA!
Svoju POSLOVNU PRILIKU dočekajte SPREMNI!
Budite dostupni drugima, predstavite im svoje proizvode i usluge.
Specijalno izdanje koje pripremamo najbolja je prilika za Vaše
predstavljanje potencijalnim kupcima i poslovnim partnerima!
EKSKLUZIVNO opremljeno izdanje, štampano na kunsdruck papiru u
punom koloru.
Cijene oglašavanja u Specijalnom izdanju su POVOLJNE.
15.000 primjeraka Specijalnog izdanja biće podijeljeno uz Našu riječ
BESPLATNO u dane Sajma.
Na raspolaganju Vam je naš tim - novinari, fotografi, grafički
dizajner...
Za sve informacije o uslovima oglašavanja, te ostalim detaljima
kontaktirajte
Marketing službu Naše riječi na tel:+387 32 408 003, 405 700
(P)OSTANITE USPJEŠNI!
ZEPS 2015
Svečanošću koja je or-
ganizovana u Industrijskoj
zoni u Visokom, zvanično je
otvoren novi pogon uspješ-
ne i respektabilne bh. firme
“Alma Ras”. Proizvodni po-
gon se prostire na oko 4.000
kvadratnih metara i trenutno
zapošljava 200 radnika, dok
je na obuci dodatnih četrde-
set.
Visoko ponovo “grad
tekstila”
Otvorenju je prisustvo-
vao veliki broj zvanica iz
javnog, privrednog i po-
litičkog života Visokog i
ZE-DO kantona, a podršku
kompletnom ovom projek-
tu dali su Federalni zavod
za zapošljavanje, USAID,
REZ agencija i EBRD, čiji
su predstavnici i sami uče-
stvovali u zvaničnom pušta-
nju u rad proizvodnog pogo-
na u Visokom.
“Svi smo posebno obra-
dovani činjenicom da ovo
respektabilno preduzeće
zvanično otvara proizvod-
ni pogon u Visokom i na taj
način direktno osigurava
240, a do kraja godine bi-
će ukupno 300 novih radnih
mjesta. To je sigurno veliki
doprinos lokalnom ekonom-
skom razvoju, tržištu rada
kao i ukupnom poslovnom
ambijentu. Visoko je u proš-
losti uživalo ugled i imidž
i grada tekstila, što ovom,
ali i nekim drugim sličnim
investicijama ponovo po-
staje. Posebno smo sretni
što mali dio zasluge može-
mo pripisati i Općini Viso-
ko koja je kroz saradnju sa
Gold projektom učestvovala
u programu stručnog ospo-
sobljavanja za rad nezapo-
slenih lica za profil šivač te
tako podržala ovu proizvod-
nu investiciju”, istakla je na-
čelnica Visokog Amra Ba-
bić, koja je menadžmentu,
vlasnicima i uposlenicima
zaželjela uspješan rad, puno
posla i brzo, novo, širenje
kapaciteta, sa željom da iz
Visokog češće idu ovako po-
zitivne vijesti.
Pozitivan primjer
domaće kompanije
Novi pogon u Visokom,
simbolično nazvan “Pira-
mida” Visoko, svečanim
presijecanjem vrpce otvo-
rili su direktorica “Alma
Rasa” Almasa Memagić,
Thomas Oechsner, direk-
tor kompanije “Triumph” iz
Austrije i Jasna Prapotnik
direktorica i vlasnica Com-
prom plus grupacije, inače
partner kompanije “Alma
Ras”.
“ Investicija u opremu
i uređenje objekta do sada
iznosi 2,5 miliona KM, s
tim što je 90 posto sredsta-
va obezbijedila firma putem
vlastitih sredstava i putem
kreditnih sredstava komer-
cijalnih banaka. Izgradnja
novog pogona doprinosi ra-
du privrede i pruža poziti-
van primjer razvoja domaće
kompanije, zapošljavanja i
konstantnog usavršavanja.
Trenutno je zaposleno 200
radnika, a vrši se obuka za
dodatnih 40, s namjerom da
do kraja godine ukupni broj
bude 300 radnika”, rekao je
Rasim Memagić, izvršni
direktor kompanije “Alma
Ras”, koji je na svečano-
sti zvanično uručio i ček u
iznosu od 3.000 KM Žen-
skom rukometnom klubu
“Bosna” iz Visokog, čime
su pokazali i društvenu od-
govornost prema lokalnoj
zajednici.
Treba naglasiti da je ci-
jeli objekat u potpunosti kli-
matiziran i opremljen sa 220
savremenih šivaćih strojeva
i strojeva za obradu teksti-
la. Godišnji kapacitet ovog
pogona trenutno je devet
miliona komada, a do sada
se u proizvodnom pogonu u
Visokom proizvelo više od
tri miliona komada gotovih
proizvoda koji se izvoze u
zemlje Evropske Unije, a
zatim i u cijeli svijet pod
markicom “Made in Bosnia
and Herzegovina”. (N.K.)
PROIZVODNI POGON “ALMA RAS” U VISOKOM
Otvoreno tristo radnih mjesta

9. 9Utorak, 08.09.2015.
NAŠA RIJE^društvo
JP Elektroprivreda BiH
d.d. Sarajevo
Podružnica Elektrodistribucija
Zenica
JP Elektroprivreda BiH
d.d. Sarajevo
Podružnica Termoelektrana
Kakanj, Kakanj
Iskrene čestitke
povodom 7. septembra,
Dana Elektroprivrede BiH
Iskrene čestitke
povodom 7. septembra,
Dana Elektroprivrede BiH
Zdravstvaena ustanova
Zeni-lijek apoteke su jedan
od najvećih lanaca apote-
karske djelatnosti u Zenič-
ko-dobojskom kantonu. U
15 godina postojanja i rada
njihov uspjeh se temelji na
poznavanju potreba tržišta i
pružanju zdravstvenih uslu-
ga kroz individualan pri-
stup pacijentu, temeljen na
pažnji i razumijevanju. Po-
vodom obilježavanja jubi-
leja ZU Zeni-lijek apoteke
su u proteklih mjesec i pol
dana u svojim apotekarskim
jedinicama organizovale niz
aktivnosti za građane, te su u
duhu slavljeničkog raspolo-
ženja podijeljeni i prigodni
pokloni za sve kupce. Gra-
đani su pored uobičajenog
savjetovanja o zdravlju,
mogli besplatno izmjeriti
pritisak i šećer kao i status
minerala te vitamina u orga-
nizmu. -Stalni sam kupac u
ovoj apoteci a danas sam se
odlučila za sva tri testiranja,
redovno dolazim, a kad god
se osjećam loše ovo ljuba-
zno osoblje mi izmjeri pri-
tisak. Ova apoteka misli na
svoje pacijente i dobro je što
su pokrenuli bodovanje, pa
ćemo moći ostvariti popuste
- kaže Adnana Ahmetagić.
Članovima Kluba vjer-
nosti Zeni-lijeka podijeljeni
su poklon proizvodi u znak
zahvalnosti na dugogodiš-
njem povjerenju i saradnji
u očuvanju zdravlja stanov-
ništva te promociji zdravog
načina života.
Stipendirano više od
35 studenata
ZEFARM d.o.o. je
osnovan 1995. godine kao
nasljednica firme Sanitas
na području Zenice. Kao
jedan od rijetkih primje-
ra uspješne privatizacije,
2001. firma mijenja vla-
sničku strukturu te je da-
nas u 100% privatnom vla-
sništvu. Generalni direktor
Ismet Šaćirović, ostvaru-
jući svoju po mnogo čemu
jedinstvenu viziju uspjeha
Zefarm-a, 2000. godine
pokreće proces izgradnje
vlastite distributivne mre-
že osnivanjem Zdravstve-
ne Ustanove Zeni-lijek
Zenica. Od tog perioda
do danas u Zdravstvenoj
Ustanovi Zeni-lijek bilo je
zaposleno više od 130 oso-
ba visoke i srednje stručne
spreme, a stipendirano vi-
še od 35 mladih studenata.
Trenutno Zeni-lijek broji
16 apotekarskih jedinica
koje pokrivaju područje
Zeničko-dobojskog kanto-
na i tri apotekarske jedini-
ce u Kantonu Sarajevo.
Bogat program
nagrađivanja
U Zeni-lijeku su osmi-
slili bogat program nagra-
đivanja za njihove stalne
pacijente. Kupovinom u
Zeni-lijekovim apotekama
članovi sakupljaju bodove
na svojoj članskoj kartici
i time ostvaruju novčani
iznos koji mogu iskoristi-
ti pri kupovini u njihovim
apotekarskim jedinicama.
Također, u sklopu sezon-
skih oboljenja kontinuira-
no izdvajaju proizvode uz
savjet farmaceuta na koje
kupci mogu ostvariti doda-
tan popust.
- Zadovoljna sam i svi-
đa mi se što Zeni-lijek ovo
organizuje, vadila sam krv
i “gledali” su mi šećer i što
je najbitnije, sve je dobro.
Apoteka je dobro opre-
mljena i rado dolazim ov-
dje, a danas smo na poklon
dobili i vitamine - kaže
Safeta Kasap.
Pripremila: Lamija Zadić
ZENIČKI BREND PROSLAVIO ROÐENDAN
Osnovni zadatak Ustanove je opskrba građana
lijekovima na recept, OTC preparatima, uvoznim
lijekovima, medicinskim proizvodima, homeo-
patskim, dijetetskim i kozmetičkim preparatima
te magistralnim pripravcima njihovog Galenskog
labaratorija.
Petnaest godina Zeni-lijeka

10. Utorak, 08.09.2015.10 NAŠA RIJE^ oglasi
Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport
Zeničko - dobojskog kantona, na osnovu člana 178.
Zakona o osnovama bezbijednosti saobraćaja na pute-
vima u Bosni i Hercegovini (,,Službeni glasnik Bosne
i Hercegovine'', broj: 06/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10
i 18/13), a u skladu sa odredbama Pravilnika o uvjetima
i načinu dobijanja licence (,,Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine'', broj: 12/07, 41/07 i 13/13), r a s p i s u j e
J AV N I P O Z I V
ZA PRIJAVU KANDIDATA ZA DOBIJANJE
SLJEDEĆIH LICENCI:
1. licenca predavača teoretske nastave
2. licenca ispitivača iz teoretskog dijela ispita
3. licenca ispitivača iz upravljanja motornim vozilom
4. licenca ispitivača iz poznavanja prve pomoći
I Pravoprijavenajavnipozivzapojedinelicenceimaju
lica koja ispunjavaju sljedeće uslove:
1. Za licencu predavača teoretske nastave
a) diplomirani inžinjer saobraćaja, cestovni smjer (VII
stepenstručnespreme,najmanje240ECTSbodova),
koji ima vozačku dozvolu B kategorije.
2. Za licencu ispitivača teoretskog dijela ispita
a) diplomirani inžinjer saobraćaja, cestovni smjer (VII
stepenstručnespreme,najmanje240ECTSbodova),
koji ima vozačku dozvolu B kategorije, ili lice
koje ima VII stepen stručne spreme, najmanje 240
ECTS bodova i najmanje godinu dana iskustva na
poslovima sigurnosti saobraćaja;
b)inžinjersaobraćaja,cestovnismjer(VIstepenstručne
spreme, najmanje 180 ECTS bodova) i najmanje
godinu dana iskustva na poslovima sigurnosti sa-
obraćaja.
3.Zalicencuispitivačaizupravljanjamotornimvozilom
a) diplomirani inžinjer saobraćaja, cestovni smjer (VII
stepenstručnespreme,najmanje240ECTSbodova),
ili diplomirani pravnik (VII stepen stručne spreme,
najmanje240ECTSbodova),ilidiplomiraniinžinjer
mašinstva(VIIstepenstručnespreme,najmanje240
ECTSbodova),ililicekojeimaobrazovanjenastav-
no-pedagoškog smjera (VII stepen stručne spreme,
najmanje240ECTSbodova)inajmanjegodinudana
radnog iskustva na poslovima osposobljavanja kan-
didata za vozače ili instruktora vožnje u autoškoli;
b)inžinjersaobraćaja,cestovnismjer(VIstepenstručne
spreme, najmanje 180 ECTS bodova), ili lice koje
ima obrazovanje nastavno-pedagoškog smjera (VI
stepen stručne spreme, najmanje 180 ECTS bo-
dova) i najmanje dvije godine radnog iskustva na
poslovima osposobljavanja kandidata za vozače ili
instruktora vožnje u autoškoli;
c)licekojeimaVstepenstručnespreme,cestovnismjer
i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima
osposobljavanja kandidata za vozače ili instruktora
vožnje u autoškoli;
d) lice koje ima IV stepen stručne spreme, cestovni
smjer i najmanje četiri godine radnog iskustva na
poslovima osposobljavanja kandidata za vozače i
instruktora vožnje u autoškoli.
Napomena: Pod radnim iskustvom na osposobljavanju
kandidata za vozače podrazumijeva se radno isku-
stvo na poslovima osposobljavanja kandidata za
vozače iz upravljanja motornim vozilom.
4. Licencaispitivačaizpoznavanjaprvepomoćiizdaje
selicukojeposjedujelicencudoktoraopćemedicine,
vozačku dozvolu B kategorije i prebivalište na
području Zeničko – dobojskog kantona.
II Kandidatisuobaveznidostavitislijedećedokumente:
a) dokazoispunjavanjuuslovaupogledustručnespre-
me (za licencu pod: 1, 2, 3 i 4),
b) ovjerenu fotokopiju lične karte (za licencu pod: 1, 2,
3 i 4),
c) ovjerenu fotokopiju vozačke dozvole (za licencu
pod: 1, 2, 3 i 4),
d) ovjerenu fotokopiju dozvole instruktora vožnje (za
licencu pod: 3),
e) dokaz o traženom radnom iskustvu na poslovima
instruktora vožnje motornih vozila (za licencu pod:
3),
f) dokaz o traženom iskustvu na poslovima sigurnosti
saobraćaja (za licencu pod: 2),
g) uvjerenjedanijeizrečenamjerasigurnostiilizaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom (za
licencu pod: 1, 2, 3 i 4),
h) dokazouplatinaknadezaizdavanjelicenceuiznosu
od 50 KM (za licencu pod: 4),
i) fotografiju dimenzija 3x3,5 cm (za licencu pod: 4) i
j) dokazouplatitroškovazaeliminatorniispitizPozna-
vanja propisa o sigurnosti saobraćaja na putevima u
iznosu od 150 KM (za licencu pod: 1, 2 i 3) i dokaz
o uplati troškova za pripremnu nastavu iz ostalih
oblasti koje je kandidat obavezan polagati u iznosu
od 50 KM.
Izuzetno, kandidati koji polažu popravni ispit dužni su
dostaviti:
- uvjerenjedanijeizrečenamjerasigurnostiilizaštitna
mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i
- dokaz o uplati troškova za popravni ispit u iznosu
od 100 KM za svaki ispit koji ponovo polažu.
III Za prijavljene kandidate (za sticanje licence pod: 1,
2i3)organizujeseosposobljavanjeputemobavezne
pripremne nastave koja ukupno traje 10 sati, i to:
Za licencu pod rednim brojem 1. i 2:
- Poznavanje propisa o sigurnosti saobraćaja na pute-
vima ......... 8 sati,
- Pedagogija ................................................... 2 sata.
Za licencu pod rednim brojem 3:
- Poznavanje propisa o sigurnosti saobraćaja na pute-
vima ......... 8 sati,
- Vožnja u ulozi ispitivača ............................... 2 sata.
IV Ispit za dobijanje licence obuhvata polaganje iz
sljedećih oblasti:
Za licencu pod rednim brojem 1. i 2:
- Poznavanje propisa o sigurnosti saobraćaja na pute-
vima - polaže se pismeno i usmeno (cijena ispita sa
pripremnom nastavom 150 KM)
- Pedagogija - polaže se usmeno (cijena ispita sa pri-
premnom nastavom 150 KM).
Za licencu pod rednim brojem 3:
- Poznavanje propisa o sigurnosti saobraćaja na pute-
vima - polaže se pismeno i usmeno (cijena ispita sa
pripremnom nastavom 150 KM)
- Vožnjauuloziispitivača-polažesepraktično(cijena
ispita sa pripremnom nastavom 150 KM).
Nakon položenog eliminatornog ispita iz Poznavanja
propisa o sigurnosti saobraćaja na putevima, kandidat
koji želi nastaviti polaganje ispita je obavezan uplatiti
razliku sredstava do cijena datih u tački IV.
POSEBNE NAPOMENE KANDIDATIMA U VEZI
SAUSLOVIMAZAOSLOBOĐANJEPOLAGANJA
DIJELOVA ISPITA
Kandidat koji ima dozvolu instruktora vožnje motornih
vozila, za dobijanje licence za predavača teoretske na-
stave ili ispitivača teoretskog dijela dijela ispita, polaže
samoispitiz poznavanjapropisaosigurnostisaobraćaja
na putevima.
Kandidatkojinemadozvoluinstruktoravožnjemotornih
vozila, za dobijanje licence za predavača teoretske na-
stave ili ispitivača teoretskog dijela dijela ispita, polaže
ispit iz poznavanja propisa o sigurnosti saobraćaja na
putevima i pedagogije.
Kandidat za dobijanje licence za predavača teoretske
nastave ili ispitivača teoretskog dijela ispita koji ima
položen stručni ispit u skladu sa programom polaganja
stručnog ispita za nastavnike oslobođen je polaganja
ispita iz pedagogije.
Osoba koja dobije licencu za predavača teoretske na-
stave dobija i licencu ispitivača teoretskog dijela dijela
ispita, a ukoliko ima dozvolu instruktora vožnje motor-
nih vozila i najmanje jednu godinu radnog iskustva na
poslovimaobukekandidatazavozačeiliinstruktoravo-
žnjeuautoškoli,dobijailicencuispitivačaizupravljanja
motornimvozilom.(Napomena:Podradnimiskustvom
na osposobljavanju kandidata za vozače podrazumjeva
se radno iskustvo na poslovima osposobljavanja kandi-
data za vozače iz upravljanja motornim vozilom.)
Prilikom osposobljavanja i polaganja ispita iz oblasti
„Vožnja u ulozi ispitivača“, kandidat je dužan obezbije-
diti odgovarajuće vozilo „B“ kategorije koje ispunjava
propisane tehničke uslove u pogledu uređaja i opreme,
kako je to propisano Pravilnikom.
UplatatroškovaiztačkeIVvršisenatransakcijskiračun
Budžeta ZDK broj: 134-010-0000001672, kod IKB
D.D. Zenica; sa naznakom: Prijava na Javni poziv za
licenciranje; vrsta prihoda: 722611; šifra opštine: 103;
budžetska organizacija 2201001.
V. Prijave na Javni poziv, uz propisanu dokumentaciju
iz tačke II, mogu se dostaviti na adresu: Ministarstvo za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog
kantona,ulicaKučukovići broj2.Zenica,najkasnijedo
01.10.2015. godine.
PrijavljivanjesevršiputemobrascaPrijave,kojisemože
preuzeti na linku http://80.65.74.245:10080/eregistar/
obrasci/MONKS.4.pdf
Ukoliko kandidat aplicira za dobijanje više licenci,
potrebno je dostaviti samo jedan komplet propisane
dokumentacije iz tačke II Javnog poziva, a u obrascu
prijavenaznačitizakojelicenceaplicira,kakojetodato
u samom obrascu.
Pripremna nastava će se odvijati u prostorijama Odsje-
ka za poslove saobraćajne edukacije Ministarstva za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog
kantona (Metalurški institut „Kemal Kapetanović“),
ulica Travnička br.7, u Zenici, a prema rasporedu koji
će biti istaknut na oglasnoj tabli Odsjeka za poslove
saobraćajneedukacijeiwebstraniciZeničko-dobojskog
kantona. Nakon pripremne nastave obavit će se ispiti
propisani navedenim Pravilnikom.
Neblagovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.
Ostale relevantne informacije mogu se dobiti na telefon
broj: 032/460 - 678
Broj: 10-27-194-5/15
M I N I S TA R
Datum: 03.09.2015. godine
Mensur Sinanović s.r.

11. 11Utorak, 08.09.2015.
NAŠA RIJE^društvo
U Jeruzalemu je, u dru-
goj polovini avgusta, odr-
žana prva Svjetska naučna
konferencija na koju su bili
pozvani predstavnici 72 dr-
žave, a učešće je uzelo više
od 400 učesnika. Pripreme
za ovu naučnu konferenciju
su trajale pune tri godine.
Poziv od organizatora za
sudjelovanje je dobila Gi-
mnazija iz Banja Luke koja
je uz troje svojih predstav-
nika, posljednje četvrto mje-
sto ponudila Općoj Gimna-
ziji KŠC-a iz Zenice. Čast
da predstavlja BiH i Zenicu
je dobio Alen Alić, najbolji
učenik 16. generacije ovog
Centra.
-Izrazito sam ponosan
što sam mogao predstavlja-
ti svoj grad i državu na ovoj
konferenciji. Ovo je bilo izu-
zetno veliko iskustvo. Biti u
istoj prostoriji sa 15 Nobe-
lovaca i slušati ih je prilika
koja se rijetko kome pruži.
Bio sam prijatno iznenađen
sa njihovom jednostavno-
šću. Svi su se držali pozna-
te izreke Alberta Einsteina:
“Ako ne znaš nešto jedno-
stavno objasniti onda to ni-
si niti sam shvatio kako tre-
ba”. Svako od predavanja
kojem smo prisustvovali je
bilo priča za sebe, govorili
su nam o načinima na koje
su radili istraživanja za koja
su nagrađivani, ali su se svi
složili da je uvijek potrebna
barem mala doza sreće da
se dođe do željenog cilja.
Jedino pitanje na koje nam
niko od njih nije dao preci-
zan odgovor je bilo u vezi sa
razvojem nauke u zemljama
trećeg svijeta. Uglavnom su
odgovarali kako u njihovim
državama postoje posebni
fondovi za tu namjenu –re-
kao nam je Alen Alić.
Predavanja su održava-
na u velikoj konferencijskoj
sali na Hebrew univerzitetu
u Jeruzalemu. Predavači su
bili 15 dobitnika Nobelove
nagrade iz područja fizike,
matematike, hemije, ekono-
mije i medicine, kao i profe-
sori sa univerziteta. D. J.
Radio Klub „Zavidovići“
Zavidovići E74CMN bio je
domaćintakmičenjauARG-u,
amaterskoj radio goniometiji.
U ovom takmičenju učešće je
uzelo devet radio klubova sa
ukupno 72 takmičara u 11 ta-
kmičarskih kategorija.
Takmičenje je održano na
poligonu koji je obuhvatao
područje naselja Mustajbašići
na obroncima planine Klek,
sa startom u mjestu Kovači i
ciljem na 4. kilometru od Za-
vidovićauzrijekuKrivaju,po-
red objekta „Stari most“ gdje
je održana centralna manife-
stacija.
U ukupnom klupskom
plasmanu najbolji je bio
Radio Klub „Stjepan Polje“
E73ESP iz Stjepan Polja
kojima je pripao pehar za
osvojeno prvo mjesto, pe-
har za drugo mjesto pripao
je Radio Klubu „Kakanj“
E71EKK iz Kaknja, dok su
treći bili ekipa Radio Kluba
„Drina“ E71EEE Goražde.
Učestvovale su i ekipe
Radio Kluba „Gračanica“
E74DNO iz Gračanice, „Sta-
ri Grad“ E71FDE iz Doboja,
„Zenica“ E71EZC iz Zenice,
„Lipnica“ E71ELD iz Lipni-
ce, „Banovići“ E71GJK iz
Banovića, te Radio Kluba
„Srebrenik“ E71EBS iz
Srebrenika. (Ar.M.)
U kabinetu prof. dr. Dže-
vada Zečića, rektora Uni-
verziteta u Zenici, prošle
sedmice je upriličen prijem
našeg sjajnog Amela Tuke,
osvajača bronzane medalje
zlatnog sjaja sa Svjetskog
prvenstva u Pekingu. Susre-
tu je prisustvovao i doc. dr.
Fuad Hadžikadunić, dekan
Mašinskog fakulteta Univer-
ziteta u Zenici.
“Amel Tuka je apsolvent
Mašinskog fakulteta UNZE,
te smo mu i na ovaj način
željeli izraziti zahvalnost
za postignute rezultate na
Svjetskom prvenstvu i od-
ličnu promociju države BiH,
sporta u našoj zemlji, a na in-
direktan način i Univerziteta
u Zenici”, kaže rektor Zečić.
U ugodnom razgovoru
rektor prof. dr. Dževad Ze-
čić osvježio je sjećanja na
trenutke nastupa našegAme-
la na Svjetskom prvenstvu i
emocije koje su državljani
BiH zajedno sa njim proži-
vjeli. Također, razgovaralo
se ukratko o specifičnosti-
ma i uvjetima razvoja sporta
u našoj državi, kao i daljim
sportskim aktivnostima na-
šeg Amela u predstojećoj
Dijamantnoj ligi. Iskazana
je i zajednička želja da se
Amelove studentske aktiv-
nosti dalje odvijaju zadovo-
ljavajućim tokom, te tako
uskoro finalizuje i njegovo
nastojanje za stjecanje aka-
demske titule.
Uz želju za dalje sport-
ske i studentske uspjehe
našeg najboljeg atletičara i
sjajnog studenta zeničkog
Univerziteta, spomenute su
i određene aktivnosti u vezi
s obilježavanjem 15 godina
Univerziteta u Zenici, te da-
ljim izražavanjem zahvale
akademske zajednice našem
Amelu Tuki na postignutim
rezultatima i promociji drža-
ve i Univerziteta. (E.B.)
Vareš će i ove godine biti
domaćin respektabilnog me-
đunarodnog festivala kamer-
ne muzike “Vareš Classic
Festival” koji će biti održan
od 20. do 27. septembra.
Organizaciju VaClaF-a ove
godine potpisuju Udruga
prijatelja glazbe “Emil Mi-
lo Cipra” Vareš, Petar Je-
lić – predsjednik, Andrea
Nikolić, umjetnička ruko-
voditeljica VaClaF-a, te Žu-
pni ured Vareš. Koncertom
“Tango i fandango” festi-
val će svečano biti otvoren
u Staroj crkvi, a u istom će
ambijentu vareška publika
23. septembra imati priliku
slušati i nesvakidašnji kon-
cert pod nazivom “Forgo-
tten, Classic, New…?”. Tri
kamerne koncertne večeri,
kao i majstorske radionice,
te koncerti učenika i stude-
nata muzike bit će fokusom
ovogodišnjeg festivalskog
izdanja. Pored koncertnog
programa, ovogodišnji VaC-
laF obilježit će i niz majstor-
skih radionica koje će voditi
istaknuti evropski muzičari
Andrej Bielow (violina),
Krešimir Petar Pustički
(viola), Bas Jongen (violon-
čelo), Sylvester Perschler
(klarinet), Jure Cerkovnik
(gitara) i Borut Zagoranski
(harmonika) koji će se tako-
đer solistički i u ansamblima
predstaviti na festivalskim
koncertima. Treba pomenuti
i to da su svi sadržaji tokom
festivala potpuno besplatni i
da su svi dobrodošli. M.Bl.
U KABINETU REKTORA UNIVERZITETA U ZENICI
Prijem za Amela Tuku, sjajnog
atletičara i apsolventa Mašinstva
U ZAVIDOVIĆIMA ODRŽANO TAKMIČENJE RADIOAMATERA
PREDSTAVLJAMO: ALEN ALIĆ, NAJBOLJI UČENIK U SVOJOJ GENERACIJI
Alen Alić je, za svoj uspjeh u gimnaziji, nagrađen
i od strane gradonačelnika, Husejina Smajlovića i
Grada Zenica, stipendijom u iznosu od 1.000 KM.
Alen, pored redovnih školskih obaveza, učestvuje u
radu školskih sekcija, a u prešloj školskoj godini bio
je voditelj video sekcije. Pobjednik je na kantonalnom
takmičenju iz fizike, drugi je bio na Federalnom festi-
valu u kategoriji eksperimentalnog filma. Upisao se
na Elektrotehnički fakultet u Sarajevu.
UMJETNOST U VAREŠU
Vareš Classic Festival krajem septembra
Zeničanin na Svjetskoj
naučnoj konferenciji
u Izraelu
Kakaknjci osvojili drugo mjesto
U Varešu su prošlog
utorka, kao i u ostalim ško-
lama u ZE-DO kantonu,
školska zvona u OŠ Vareš
pozvala svoje učenike. Na-
žalost, iz godine u godinu
broj učenika se smanjuje u
cijeloj BiH tako je i u Vare-
šu ove godine u prvi razred
upisano samo 26 učenika,
od toga njih 17 pohađa na-
stavu na bosanskom jeziku,
a 9 učenika na hrvatskom
jeziku. Nakon prigodnog
programa učenici su se za-
jedno sa roditeljima uputili u
učionice gdje će bit detaljno
upoznati s daljnjim radom.
Slična situacija je i u
MSŠ „Nordbat 2“ Vareš,
broj upisanih učenika u prve
razrede je veoma mali. U pr-
vi razred Srednje škole upi-
sano je ukupno 46 učenika u
tri odjeljenja i to: gimnazija,
PTT i saobraćajna-tehnička
škola. I. L.
VAREŠKE ŠKOLE
Sve manje prvačića u klupama

12. Utorak, 08.09.2015.12 NAŠA RIJE^ društvo
Svečanim presijeca-
njem vrpce zvanično je
otvorena nova zgrada po-
dručne škole u Poriječani-
ma kod Visokog. Izgradnja
je započela još prije sedam
godina i to novcem koje
je obezbijedilo Federalno
ministarstvo obrazovanja
i Ministarstvo za obra-
zovanje, nauku, kulturu i
sport Zeničko-dobojskog
kantona. Međutim, rado-
vi su ubrzo stali, a narod i
učenici tog kraja su skoro
izgubili nadu da će oni biti
i nastavljeni. Uzalud su bi-
la nastojanja tadašnjih vi-
jećnika OV Visoko da po-
krenu stvari sa mrtve tač-
ke, jer odgovora na viših
instanci vlasti nije bilo.
Ipak, u septembru 2014.
godine finansiranje radova
preuzela je novoosnovana
Fondacija “Mi za djecu”
iz Visokog, koja je tada
obećala da će do naredne
školske godine škola biti
spremna za nastavu. Obe-
ćano je i ispunjeno, pa je
tako novoizgrađena škola
predata nadležnoj usta-
novi, odnosno Osnovnoj
školi “Mula Mustafa Ba-
šeskija” Donje Moštre.
Primopredaju su u prisu-
stvu brojih gostiju svečano
potpisali Refik Kurgaš,
ispred Fonadacije “Mi za
djecu” i Jasmina Uzuna-
lić, direktorica Osnovne
škole “Mula Mustafa Ba-
šeskija”.
“Zahvalio bih svima
koji su pomogli izgradnju
ove škole, ustanove koja
će biti na usluzi djeci u
njihovom školovanju, a ta
djeca su budućnost BiH
i njenih naroda. Ovo je
jedan pravi pozitivni pri-
mjer kako treba da se gra-
di ne samo u Visokom nego
i u cijeloj BiH te se nadam
da ćemo u budućnosti za-
vršiti još projekata koji su
davno započeti”, rekao je
Refik Kurgaš, predsjednik
Fondacije “Mi za djecu”.
“Naši učenici su jedva
čekali da dođe ovaj dan i
njihovi osmijesi na licima
govore o njihovoj sreći,
a to je i njihovo “hvala”
svima koji su pomogli u
realizaciji ovog projekta.
Fondacija “Mi za djecu” je
pokazala da zajedničkim
snagama možemo mnogo
toga uraditi”, poručila je
Jasmina Uzunalić, direk-
torica OŠ “Mula Mustafa
Bašeskija”. (N.K.)
Maglajlije znaju šta je
nevolja i ratna i ona od po-
plava i klizišta, te da ljudi-
ma u nevolji treba pomoći.
Prošle godine su drugi po-
magali Maglajlijama, a sada
su oni u humanitarnoj akciji
prikupljanja prehrambenih
artikala, higijenskih i dru-
gih potrepština za sirijske
izbjeglice u tranzitu kroz
Makedoniju i Srbiju. Vo-
lonteri Adi Softić, Amila
Omersoftić, Ela Hodžić i
Enida Bradarić u centru
grada prikupljali su pomoć
od građana, a odziv je bio i
više nego dobar.
“Kada čovjek može dati
i zna da će to učiniti nekoga
sretnim, onda se i on osjeća
sretno i zadovoljno”, rekla
nam je jedna od Maglajki
koja je donijela svoj prilog
ovoj humanitarnoj akciji.
Mnogima su se vratila sje-
ćanja na ratne godine, ka-
da je i Maglaj prihvatio na
stotine izbjeglica iz ratom
zahvaćenih područja. Fon-
dacija NAHLA iz Sarajeva
je pokrenula kampanju pri-
kupljanja, prije svega higi-
jenskih potrepština. Akcija
pod nazivom “Žena ženi”
ima za cilj da ženama izbje-
glicama olakša tranzit kroz
Srbiju i pokaže da nisu za-
boravljene. Putem društve-
nih mreža Maglajlije su po-
zvane da se uključe u akciju
pomoći.
“Mi smo samo dio veli-
ke akcije koju zajedno reali-
zuju organizacije NAHLA i
pomozi.ba. U Maglaju smo
je pokrenuli kao neformal-
na grupa, želeći dati svoj
doprinos. Iznenadila nas je
humanost naših sugrađana
i odziv na akciju. Za samo
nekoliko sati prikupljeno
je preko 200 paketa higi-
jenskih potrepština, mnogo
odjeće i nešto hrane. Do-
nirano je i oko 200 KM u
novcu. Prikupljena pomoć
ide za Sarajevo, zahvalju-
jući ponovo Maglajlijama
koji u vlastitoj režiji odvo-
ze prikupljenu pomoć u Sa-
rajevo” - kazao je za Našu
riječ volonter Adi Softić.
(Nbr.)
Općina Zavidovići poči-
nje sa realizacijom projekta
simboličnog naziva „Vitru-
elni matičar“. Projekt pru-
žanja usluga obezbjeđenja
dokumenata putem interne-
ta, građanima koji ne žive u
BiH, odobren je od federal-
nog Ministarstva za ljudska
prava i izbjeglice. Osim u
Zavidovićima realizirat će
se u još pet općina.
-Suština projekta je i ja-
čanje veza sa iseljeništvom
na način omogućavanja
kvalitetnijih usluga gra-
đanima koji su nastanjeni
izvan BiH. On line usluga
dobijanja svih dokumenata
spriječit će gužve u ljetnim
mjesecima kada dijaspora
boravi u BiH. Unosom po-
dataka u obrazac, korisnici
će biti povezani sa službom
koja će im omogućiti dobi-
janje dokumenta, dok bi oni
bili u obavezi platiti pošta-
rinu i taksu putem internet
bankarstva. S obzirom da
ne postoje podaci o iselje-
ništvu, ovo je ujedno i način
obezbjeđenja baze podataka
o bh dijaspori. U ovaj ad-
ministrativni napredak biće
uloženo oko 10 hiljada ma-
raka, kaže Almir Musfatić,
uposlenik Općine Zavidovi-
ći. (Ar.M.)
Općina Visoko i me-
nadžement OŠ “Kulin Ban”
iz Visokog započeli su reali-
zaciju projekta koji se odnosi
na uređenje školskog igrali-
šte ove škole, inače najstari-
je osnovne škole na području
Visokog. Kako je istaknuto,
u narednom periodu će se ra-
diti na obnovi asfaltne podlo-
ge i tribina školskog igrališta,
dok će biti urađena i izgrad-
nja potpornog armiranog zi-
da u ulici Izeta Kurtalića, uli-
ci koja prolazi iznad igrališta
ove škole.
-Već od ranije je ovo
igralište bilo dosta ošteće-
no i na njemu se nisu mo-
gle odvijati nikakve sport-
ske aktivnosti, najviše zbog
oštećene asfaltne podloge.
Upravo zbog toga će prva
faza radova biti usmjerena
na to, dok će druga faza ra-
dova biti vezana za sanaciju
tribina. Uskoro ćemo početi
i sa trećom fazom-izgradnja
potpornog zida u ulici koja
ide odmah iznad ove visočke
škole i na određeni način di-
rektno utiče na školski teren,
rekao je Emir Fejzović, šef
Odsjeka za lokalni ekonom-
ski razvoj Općine Visoko.
Radove finansira Opći-
na Visoko i to iz sredstava
budžeta za ovu godinu godi-
nu te prema riječima Fejzovi-
ća, sanacija asfaltne podloge
iznosi 5.000 KM, sanacija
tribina 10.000 KM, dok će
izgradnja armiranog beton-
skog zida biti rađena u okvi-
ru rekonstrukcije ulice Izeta
Kurtalića, za koju su obez-
bijeđena sredstva iz budžeta
OpćineVisoko i Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice.
-Radovi su nastali kao re-
zultat saradnje menadžmen-
ta škole i Općine Visoko, a
kompletni radovi su ustvari
nastavak projekta koji je na-
ša škola započela sa Udru-
ženjem Damar omladine i
World Visionom. Očekuje-
mo da radovi budu završeni
do sredine septembra, kada
ćemo, kao određenu prosla-
vu, organizovati sportski tur-
nir u nekoliko disciplina za
učenike naše i drugih visoč-
kih škola”, istakao je Ramiz
Brkić, direktor OŠ “Kulin
Ban”. (N.K.)
POTPISANI UGOVORI SA 44 PORODICE O STAMBENOM ZBRINJAVANJU
Do zime novi krov nad glavom
Vlasnici 44 u klizištima
totalno uništena stambena
objekta sa područja Bradi-
ća, Kosove, Novog Šehera,
Ulišnjaka i Straišta potpisali
su ugovore o isplati sredsta-
va sa direktorom Federalnog
Fonda za pomoć za postra-
dalim područjima Jasminom
Jaganjcem i načelnikom op-
ćine Mehmedom Mustabaši-
ćem. Radi se o iznosima od
35.000 KM i po 5.000 KM za
kupovinu zemljišta. Ovim či-
nom za njih je okončana ne-
izvjesnost duga 15 mjeseci.
Odlučili se za
kupovinu, izgradnju
ili montažne kuće
“Sve ovo je dugo traja-
lo, ali nadu nismo izgubili.
Iako je građevinska sezona
pri kraju, cilj nam je do zi-
me biti u svojim novim ku-
ćama”, rekli su nam građa-
ni. Od njih 44, najveći broj
odlučio se za izgradnju i ku-
povinu, a četiri porodice do-
biće montažne kuće. Asim
Mačković iz Donjih Bradića
bio je uzbuđen. “Odlučio sam
sezakupovinustana.Supruga
i ja smo u godinama pa smo
se odlučili kupiti stan. Ova
sredstva nisu bila dovoljna,
pa sam posegnuo za ušteđevi-
nom,apomoglasumiidjeca”,
priča nam Asim. Fikret Rah-
manović sa sedmočlanom po-
rodicom odlučio je graditi no-
vu kuću. “Kupio sam zemlju,
salio temelje i čekao pare da
nastavim sa gradnjom”, kaže
Rahmanović.
“Nadamo se da će sred-
stva brzo biti na računu
općine Maglaj, kako bi ih
mogli prebaciti građani-
ma”, izjavio je općinski
načelnik Mustabašić.
Isti tretman za sve
“U klizištima je totalno
uništeno 800 kuća. Isti tre-
tman imali su svi postradali”,
naglasio je u Maglaju Jasmin
Jaganjac, direktor Federal-
nog Fonda i dodao. “Postra-
dalim u Maglaju nuđene su
montažne kuće – odbili su ih.
Pa su tražili više para i stam-
benejedinicevećekvadrature,
a evo potpisali su ugovore na
iznose koji su im prvo nuđeni.
Država nije morala nikome ni
pomoći,alijeuradilasveštoje
bilounjenojmogućnosti.Spe-
cifičnostMaglajaještoopćina
nijeimalazemljuusvomevla-
sništvu, pa je sve ovo toliko i
trajalo”.
Inače, klizišta i dalje
ugrožavaju blizu 160 kuća
na maglajskom području.
Nadležne općinske službe
prate stanje na terenu i vrše
procjenu šteta. (Nbr.)
IZ MAGLAJA STIŽE POMOĆ ZA IZBJEGLICE IZ SIRIJE
“Dobro je biti dobar!”
SARADNJA OPĆINE VISOKO I VISOČKE ŠKOLE
Rekonstrukcija školskog igrališta
U DONJEM MOŠTRU KOD VISOKOG
Učenici OŠ “Mula Mustafa
Bašeskija” dobili novu
školsku zgradu
DIJASPORA LAKŠE DO DOKUMENaTA
U Zavidovićima radi
„Virtuelni matičar“

13. 13Utorak, 08.09.2015.
NAŠA RIJE^oglasi
1. Pozivaju se direktori škola sa područja Zeničko-do-
bojskogkantona,kojiimajunamjerurealizirati projekte
pripreme energetske efikasnosti (audit, utopljavanje i
certifikacija) javnih građevinskih objekata (škola), da
podnesu Zahtjeve za odobravanje i dodjelu nepovratnih
finansijskih sredstava osiguranih za subvencioniranje
troškova izvođenja ovih radova.
U 2015. godini Vlada Kantona će subvencionirati dio
sljedećih troškova:
I faza: - Izvođenje energetskog audita
- Izrada predmjera i predračun radova
II faza: - Izrada Projekta utopljavanja
- Izvođenje pripremnih radova za
utopljavanje
- Izvođenje limarskih radova
- Izvođenje fasaderskih radova
- Izvođenje krovopokrivačkih radova
III faza:- Izvođenje energetske certifikacije
školskog objekta
2.Pravonakorištenjepoticajaimajusveosnovneisred-
nje škole sa područja Zeničko-dobojskog kantona, koje
dostave uredan zahtjev.
Prioritetnosufinansiranjećebitirealiziranozautopljava-
nješkolskihobjekata.Projekatćebitirealizirannanačin
da će u svakoj ili određenom broju općina biti izabrana
jedna škola, zavisno od obezbjeđenja finansijskih sred-
stava i energetske uštede.
Maksimalni iznos sredstava po jednom objektu (uz mo-
gućnost prenosa troškova po fazama) je 100.000 KM,
s tim da će sufinansiranje svih aktivnosti biti izvedeno
prema jedinstvenom kriteriju, a to je 30 KM/m2 kori-
snog-grijanog prostora.
3. Realizacija poticaja:
Poticaj će biti realizovan prema slijedećim fazama:
I FAZA– ENERGETSKIAUDIT
Vrsta aktivnosti:
- Izvođenje energetskog audita,
- Izrada predmjera i predračun radova
Maksimalni iznos za sufinansiranje ovih aktivnosti je
10.000,00 KM po auditu.
Maksimalni broj podržanih audita je 10 po godini.
Kriterij izbora objekta (škole): ekonomski najisplativije
ulaganje utvrđeno auditom.
Sufinansiranjećebitirealiziranonakondostavljanjaured-
nogZahtjevadirektoraškoleodnosnovlasnikaškolskog
objekta,tepodonošenjuOdlukeVladeKantonaododjeli
sredstava za prethodno izabrani školski objekat.
Uredan Zahtjev sadrži original ili ovjerene kopije:
- Upotrebnu dozvolu za objekat;
- Saglasnost Ministarstva za obrazovanje, nauku,
kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona o potrebi
realizacije projekta energetske efikasnosti škole;
- Odluku Školskog odbora o pristupanju realizaciji
utopljavanja školskog objekta;
- Izvještajoenergetskomaudituškolskogobjektasači-
njenodovlaštenogorganasapredmjeromipredračun
radova;
- Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za obav-
ljanje energetskog audita.
Transfer sredstava u punom iznosu će biti realiziran
prema Izvođaču energetskog audita.
II FAZA- UTOPLJAVANJE
Vrsta aktivnosti:
- Izrada Projekta utopljavanja
- Izvođenje pripremnih radova za utopljavanje
- Izvođenje limarskih radova
- Izvođenje fasaderskih radova
- Izvođenje krovopokrivačkih radova
Maksimalni iznos za sufinansiranje ovih aktivnosti je
80.000,00 KM.
Maksimalni broj sufinansiranih objekata (škola) je 5 po
godini.
Sufinansiranje će biti realizirano nakon dostavljanja
urednog Zahtjeva od strane direktora škole, odnosno
vlasnikaškolskogobjekta,tepodonošenjuOdlukeVlade
Kantona o dodjeli sredstava za realizaciju utopljavanja
školskog objekta.
KORAK 1:
Vrsta aktivnosti:
- Izrada projektne dokumentacije za utopljavanje
- Izvođenje radova utopljavanja školskog objekta
(pripremni radovi, limarski radovi, fasaderski
radovi i krovopokrivački radovi
- Dozvola za izvođenje radova izdata od nadležnog
organa
Maksimalni iznos finansijskih sredstava za realizaciju
Koraka 1 je 40.000,00 KM.
Uz Zahtjev za sufinansiranje aktivnosti u Koraku 1 do-
staviti original ili ovjerenu kopiju:
- Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za
projektovanje i izvođenje utopljavanja objekta
- Ugovora o izvođenju radova projektovanja i
utopljavanja školskog objekta.
Transfer sredstava će biti realiziran prema Izvo-
đaču projektovanja i utopljavanja.
KORAK 2:
Vrsta aktivnosti:
- Izvođenje radova utopljavanja školskog objekta i
tehnički prijem izvedenih radova
Maksimalni iznos finansijskih sredstava za realizaciju
ovih aktivnosti je 40.000,00 KM.
Uz Zahtjev za sufinansiranje aktivnosti u Koraku 2 do-
staviti original ili ovjerenu kopiju:
- Zapisnik o tehničkom prijemu izvedenih radova
sačinjen od nadležnog organa
Transfer sredstava će biti realiziran u punom iznosu
prema Izvođaču radova utopljavanja.
III FAZA– CERTIFICIRANJE
Vrsta aktivnosti:
- Izvođenje energetske certifikacije školskog objek-
ta
Maksimalni iznos za sufinansiranje ovih aktivno-
sti je 10.000,00 KM.
Maksimalni broj certifikacija je 5 po godini.
Sufinansiranje će biti realizirano nakon dostav-
ljanja urednog Zahtjeva i donošenja Odluke
Vlade Kantona o dodjeli sredstava za realizaciju
certifikacije školskog objekta.
Uz Zahtjev za sufinansiranje izvođenja energetske
efikasnosti školskog objekta dostaviti original ili
ovjerenu kopiju:
- Odluku o izboru najpovoljnijeg dobavljača za
realizaciju certifikacije
- Elaborat o energetskoj efikasnosti, izrađen od
ovlaštenog organa prema propisima Federacije
Bosne i Hercegovine
- Energetski cerifikat za školski objekat izrađen od
ovlaštenog organa prema propisima Federacije
Bosne i Hercegovine
Transfer sredstava će biti realiziran prema Izvo-
đaču certifikacije školskog objekta.
4. Po uredno prispjelom Zahtjevu, ocjenu i mišljenje
dati će Komisija Ministarstva za privredu, poštu-
jući hronologiju prijema na Protokolu Kantona.
U slučaju da Komisija ocijeni da nisu ispunjeni
svi uslovi za odobravanje poticajnih sredstava,
Ministarstvo za privredu će školi dostaviti Oba-
vještenje o odbijanju zahtjeva.
5. Na osnovu Izvještaja o pozitivnoj ocjeni i mišljenju
Komisije, sa fotodokumentacijom, Ministarstvo
za privredu će predložiti Vladi Kantona dono-
šenje Odluke o odobravanju i dodjeli sredstava
poticaja namijenjenih subvencioniranju troškova,
za svaki zahtjev pojedinačno.
Vlada Kantona može opozvati donesene Odluke
zavisno od dinamike priliva budžetskih sredstava
tokom cijele godine.
6. Zahtjeve za odobravanje subvencioniranja
troškova, škole trebaju dostaviti na adresu:
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Ministarstvo za privredu
KOMISIJAZAOCJENU ZAHTJEVAZAODO-
BRAVANjE I DODJELU POTICAJAKOD
IZGRADNjE POSLOVNIH ZONA
Kučukovići, br. 2,
72000, Zenica
7. Javni poziv ostaje otvoren 60 dana od dana objav-
ljivanja u “Našoj riječi”, odnosno u razmatranje
će se uzeti samo zahtjevi koji budu zaprimljeni
na Protokolu Kantona najkasnije do 09.11.2015.
godine do 16 sati.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefone
Ministarstvazaprivredu:032/460-720i032/460-721ili
telefax: 032/460-722 ili E-mail: min.privreda@zdk.ba,
te na web stranici: www.zdk.ba.
Na osnovu Zaključka o usvajanju Uputstva o postupcima i kriterijima za odobravanje i dodjelu sredstava poticaja namijenjenih subvencioniranju
troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona na području Zeničko-dobojskog kantona, broj: 02-02-14491/15 od 1.7.2015. godine, Zaključka o
usvajanju Programa utroška budžetskih sredstava od koncesija u 2015. godini, broj: 02-14-12699/15 od 4.6.2015. godine donesenih od strane Vlade
Zeničko-dobojskog kantona, Ministarstvo za privredu, raspisuje
JAVNI POZIV
za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu finansijskih sredstava namijenjenih subvencio-
niranju troškova projektovanja, utopljavanja i certifikacije energetske efikasnosti javnih građe-
vinskih objekata (škola) na području Zeničko-dobojskog kantona

14. Utorak, 08.09.2015.14 NAŠA RIJE^
Na osnovu Zaključka o usvajanju Uputstva o postupcima i kriterijima za odobravanje i dodjelu (refundaciju) sredstava poticaja namijenjenih subvencioniranju
administrativnih troškova kod izgradnje proizvodnih objekata, broj: 02-14492/15 od 10.07.2015. godine, Zaključaka Vlade Kantona o usvajanju Programa utroška
budžetskih sredstava u 2015. godini, broj:02-14-12700/15 od 04.06.2015. godine i broj: 02-14-16226/15 od 27.08.2015. godine, a u skladu sa Zakonom o siste-
mu državne pomoći („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 10/12) i članom 70. Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u
Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj: 99/13), Ministarstvo za privredu, raspisuje
JAVNI POZIV
za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu (refundaciju)
finansijskih sredstava namijenjenih subvencioniranju
administrativnih troškova kod izgradnje proizvodnih objekata
1. Pozivaju se investitori registrovani u Zeničko-dobojskom kantonu, koji pro-
izvodni objekt izgrade na području Zeničko-dobojskog kantona, da podnesu
Zahtjev za odobravanje i dodjelu (refundaciju) nepovratnih finansijskih sred-
stava obezbjeđenih za subvencioniranje dijela administrativnih troškova kod
izgradnje proizvodnog objekta.
Pod proizvodnim objektom, u duhu ovog poticaja, podrazumijeva se nat-
krivena građevina sa zidovima (hala) minimalne površine tlocrta od 200
m2, sagrađena sa namjenom i u svrhu realizacije proizvodnog programa u
području D-Prerađivačka industrija, stare Standardne klasifikacije djelatnosti
ili C- Prerađivačka industrija, nove Standardne klasifikacije djelatnosti, za
koju je investitor obezbijedio upotrebnu dozvolu prema Zakonu o prostornom
uređenju i građenju Zeničko-dobojskog kantona.
2. Pravo korištenja poticajnih sredstava imaju isključivo privredni subjekti
(pravna i fizička lica registrovana kao obrt najmanje jednu godinu) registro-
vana za obavljanje proizvodnih djelatnosti u Zeničko-dobojskom kantonu,
koja proizvodni objekat izgrade na području Zeničko-dobojskog kantona.
Jedno pravno ili fizičko lice ne može biti korisnik više od jednog poticaja
Ministarstva za privredu u tekućoj budžetskoj godini.
Pravo na korištenje poticaja nema privredni subjekt koji izgrađeni objekat
iznajmi drugom subjektu, te u slučaju da su registrovani kao dopunska dje-
latnost.
3. Investitoru će se nakon uredne prijave i procedure odlučivanja odobriti sred-
stva u jednokratnom iznosu prema sljedećoj tabeli:
Minimalna površina
objekta u tlocrtu/u m2/
Iznos sredstava poticaja
/u KM/
Umanjenje poticajnih
sredstava za legalizaciju
objekta /%/
201 8.000,00 5
250 10.000,00 5
300 12.000,00 5
400 16.000,00 10
500 20.000,00 10
600 24.000,00 20
800 28.000,00 20
1.000 32.000,00 30
1.250 36.000,00 30
1.500 40.000,00 40
2.000 i više 50.000,00 40
Maksimalni iznos koji se može isplatiti investitoru je 50.000,00 KM, limitiran
po više osnova:
• po jednom subjektu – korisniku,
• po jednom projektu – upotrebnoj dozvoli,
• u toku jedne godine.
Korisnik poticaja može koristiti poticaj samo u jednom Ministarstvu u Zenič-
ko-dobojskom kantonu.
4. Uz Zahtjev za odobravanje poticajnih sredstava, Investitor je dužan dostaviti
sljedeće priloge:
- Original ili ovjerenu kopiju Dozvole za obavljanje registrovane djelatnosti
ili odgovarajući akt, izdate od nadležnog organa,
- Odobrenje za građenje (Rješenje o legalizaciji),
- Original ili ovjerenu kopiju Odobrenja za upotrebu objekta, izdatog od nad-
ležnog organa, nakon 01.01.2013. godine,
- Original ili ovjerenu kopiju Uvjerenja o uredno izmirenim javnim prihodima,
ne starije od 60 dana, računajući od dana podnošenja zahtjeva,
- Original ili ovjerenu kopiju Uvjerenja o uredno izmirenim indirektnim pore-
zima, ne starije od 60 dana, računajući od dana podnošenja Zahtjeva,
- Original ili ovjerenu kopiju Uvjerenja o uredno izmirenim obavezama prema
Budžetu Zeničko-dobojskog kantona, izdato od Ministarstva finansija, ne
starije od 60 dana, računajući od dana podnošenja Zahtjeva,
- Kopija tlocrta objekta iz Glavnog projekta,
- Uvjerenje Komercijalne banke da je žiro račun potencijalnog korisnika akti-
van, ne starije od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva.
- Potpisanu i ovjerenu Izjavu o ranije primljenim državnim pomoćima DE
MINIMIS, koje su podnosiocu zahtjeva dodijeljene u tekućoj i prethodne
dvije fiskalne godine u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u B i
H (Službeni glasnik B i H, broj:10/12) i Uredbom o namjeni, kriterijima
i uslovima za dodjelu državne pomoći Federacije B i H (Službne novine
Federacije B i H, broj: 99/13). (Obrazac Izjave može se preuzeti sa web
stranice Vlade ZDK - www: zdk.ba).
Odobrenjem za upotrebu objekta i drugim dokazima ne smatra se akt privreme-
nog ili uvjetnog karaktera, već isključivo akt trajne vrijednosti čiju validnost je
moguće provjeriti kod nadležnog organa.
5. Po uredno prispjelom Zahtjevu, ocjenu i mišljenja dat će Komisija Ministarstva
za privredu, poštujući hronologiju prijema u protokolu Kantona.
U slučaju da Komisija ocjeni da nisu ispunjeni svi uslovi za odobravanje
poticajnih sredstava, Ministarstvo za privredu će Investitoru dostaviti Oba-
vještenje o odbijanju zahtjeva.
6. Na osnovu Izvještaja o pozitivnoj ocjeni i mišljenju Komisije, sa fotodoku-
mentacijom, Ministarstvo za privredu će predložiti Vladi Kantona donošenje
Odluke o odobravanju subvencioniranja administrativnih troškova za izgra-
đeni proizvodni objekat, za svaki zahtjev pojedinačno.
Vlada Kantona, može opozvati donesene odluke, zavisno od dinamike priliva
budžetskih sredstava tokom godine.
Na osnovu donesene Odluke o odobravanju subvencioniranja administrativnih
troškova, Ministarstvo za privredu će Ministarstvu finansija podnijeti Nalog
za isplatu, odnosno refundaciju administrativnih troškova.
7. Zahtjeve za odobravanje subvencioniranja administrativnih troškova za pro-
izvodne investicije, investitori trebaju dostavljati na adresu:
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Ministarstvo za privredu
KOMISIJA ZA OCJENU ZAHTJEVA ZA ODOBRAVANjE I DODJELU
POTICAJA KOD IZGRADNjE PROIZVODNIH OBJEKATA
Kučukovići br. 2
Zenica, 72 000
8. Javni poziv ostaje otvoren 60 dana od dana objavljivanja u “Našoj riječi”,
odnosno u razmatranje će se uzeti samo zahtjevi koji budu zaprimljeni na Pro-
tokolu Kantona najkasnije do 09.11.2015. godine do 16 sati.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefone Ministarstva za privredu:
032/460-720 i 032/460-721 ili telefax: 032/460-722 ili E-mail: min.privreda@
zdk.ba, te na web stranici: www.zdk.ba.
oglasi