Power Point za tribinu "Potresi, prevrati i previranja - večeri savremen nemačke drame", februar-jun 2016. godine, Biblioteka grada Beograda i Geteovo društvo, povodom izlaska antologije "Savremena nemačka drama 1945-2008", u izdanju Zepter Book Worlda, 2015-
2. • Politika koju je usvojila i sprovodila nemačka
vlada u periodu od 1933. do 1945 (Treći Rajh)
• 5. januara 1919. godine osnovana je Nemačka
radnička partija (DAP)
• Hitleru je ponuđeno članstvo u partiji koje je
prihvatio u septembru 1919. i ubrzo je postao
glavni čovek stranke zadužen za propagandno
delovanje
Nacizam (NSDAP)
3. Ideologija
• Nacizam je ideologija koja se zasniva na verovanju u
superiornost Arijevske rase, kao dela germanskih naroda.
• Nacisti su zagovarali uspostavljanje jake, centralizovane vlade
pod kontrolom Firera tvrdeći da na taj način brane nemački
narod od komunizma i jevrejske zavere.
• Suštinska osnova nacizma temelji se na tvrdnji da je nemački
narod napadnut i da mora da se ujedini, disciplinuje i da bude
spreman na žrtve kako bi odneo pobedu nad zločinačkom
„Jevrejskom zaverom“
5. Nacionalizam
• Hitler je osnovao nacističku državu utemeljenu
na rasno definisanom „nemačkom narodu“ i
njegov nacionalizam je tolerisan u cilju
postizanja svetske dominacije Nemačko-
arijevske rase
• Nasuprot nacizmu, nenacionalne socijalističke
ideologije protive se konceptu nacije.
6. Rasizam
• Nacistička rasna filozofija u potpunosti je prihvatila teoriju o
invaziji arijevske rase
• Prema Hitleru postojale su “Velike rase” i “mešovite” tj
“nečiste rase” (Jevreji, Romi, homoseksualci, invalidi)
• Prema nacističkoj teoriji, pogrešno je dozvoliti ili ohrabrivati
raznovrsnosti unutar nacije.
• Vafen-SS i drugi nemački vojnici, kao i civilne paramilitarne
grupe na okupiranim teritorijama, bile su odgovorne za smrt
oko 11.000.000 muškaraca, žena i dece u koncentracionim
logorima, zarobljeničkim logorima, radnim logorima i logorima
smrti kao što su to bili Aušvic i Treblinka.
7. Religija
• Hitlerovi kritički stavovi, u skladu sa „pozitivnim
hrišćanstvom“ odnosili su se na internacionalni
karakter katolicizma - tj. činjenicu da se ova
religija ne može isključivo vezati samo za jednu
rasu i nacionalnu kulturu.
• Nacizam je kombinovao elemente tradicije
nemačke luteranske zajednice sa paganskom
tradicijom severne Evrope.
• Progon hrišćana bio je ograničen uglavnom na
one koji su odbijali da se povinuju novom režimu i
potčine se njegovoj moći.
8. Antikapitalizam
• Program od 25 tačaka nacističke partije, koji je donet
1920. godine naveo je nekoliko ekonomskih uslova:
1. Da jedna od glavnih obaveza države bude obezbeđenje
egzistencije svojih građana
2. Abolicija svih prihoda koji nisu nastali kao rezultat rada
3. Nacionalizacija svih preduzeća koje su prerasle u
korporacije
4. Proširenje programa penzionog osiguranja
5. Agrarna reforma prilagođena našim nacionalnim
potrebama
6. Stvaranje jake centralizovane državne vlasti Rajha
9. Posledice Nacizma
• Završio se potpunim vojnim, političkim,
ekonomskim i moralnim slomom onih koji su
pokrenuli Drugi svetski rat, ali i cele jedne države
koja je bila njihov talac.
• Hitlerov „hiljadugodišnji“ Treći rajh bio je na
kolenima, poražen i razgolićen u svojoj
monstruoznosti, a Nemačka je ležala u
ruševinama, izbombardovana i ponižena,
okupirana od Saveznika od čije milosti je u
potpunosti zavisila.